Pravilo bloga
Ne dozvoljavam vrijeđanje
ni mene ni drugih osoba.
Takve komentare brišem.

Let lastavica

30.09.2017., subota

Prva liječnica


U petak 29. rujna 2017. godine u 12 sati u okviru Srpskog
lekarskog društva u Beogradu otkrivena je bista prvoj liječnici u Srbiji
dr Draginji Dragi Ljočić.


Zamisao liječnika Sekcije za umjetnost, kulturu i humanost SLD
realizirana je uz podršku liječnica Srbije. Bista dr Ljočić rad je i
poklon akademika medicine Vladimira Jokanovića koji je do sada
izvajao preko stotinu bisti znamenitih liječnika i drugih ličnosti sa
naših prostora. Liječnici umjetnici predvođeni autorom ove biste
godinama u okviru Srpskog lekarskog društva ispisuju povijest
medicine umjetničkim djelima.



Dr Draga Ljočić (1855–1926 ), rođena Šapčanka, liječnica koja je završila
studije medicine kao druga žena u Cirihu (Švicarska) u drugoj polovini
19. stoljeća, borila se i izborila u Srbiji za njihovo učešće u liječničkoj profesiji.
Najprije je polagala ispit pred komisijom da bi se kolege uvjerile da im je
po znanju ravna, da bi to višestruko potvrdila u srpskom vojnom sanitetu
u svim oslobodilačkim ratovima svoga vremena.


Dr Draga Ljočić je prva žena koja je učestvovala u uređivanju našeg
najstarijeg medicinskog časopisa „Srpskog arhiva za celokupno lekarstvo”,
organa Srpskog lekarskog društva, koje je po vremenu osnivanja– pre
145 godina (1872) treće u Europi!


Pozivu Sekcije da se izlije bista dr Drage Ljočić, filantropu i zaštitniku djece,
u kratkom roku odazvalo se preko 500 priložnika među kojima su njeni
članovi, liječnici više podružnica, drugih sekcija Društva, udruženja liječnik
van Društva kao i članovi liječničkih obitelji.



Cijeli poduhvat sprovela je i predvodila dr sci. med. Slavica Žižić Borjanović,
sekretar Sekcije za umjetnost, kulturu i humanost SLD



Fotografije snimila i recitirala: prim.dr Anka Stanojčić,
na blogu: Lastavica

Naša reka


Život je naš
reka bez povratka.

Počne kao bistri izvor
žubori, grgoće, ćarlija
grana se, utiče, pritiče,
i narasta, buja.

Pa se razlije široko
u predvečerje svoje
i mirno ušću klizi.

U suton se ulije
tiho, neprimetno
u more zalaska.

I ko još u moru sinjem
jednu malu reku
primećuje?


- 06:43 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

29.09.2017., petak

Volite li konje?


Uvijek je zanimljivo vidjeti divlje konje na Kupresu. Srela sam ih
i na putu u Makarsku.



Ovaj ljepotan pripada ergeli Fantast


Ovi rade za policiju


Konjički klub "Urban cowboy", Grocka




Ovaj konjić treba nove cipele


U ergeli Kelebija sanjari ovaj ljepotan


U Trešnjevcu konji su vukli prikolice u kojima su izletnici
sjedili na balama sijena





Ergela Zobnatica sa tradicijom odgoja rasnih konja dugom
preko dvije stotine godina.


Ni u Vatikanu se ne može bez konja :)

Volite li konje?

- 07:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (46) - Isprintaj - #

28.09.2017., četvrtak

Arivederci, Makarska!


Nažalost, vrijeme našeg odmora je završeno. Trebamo se
podraviti s Makarskom za ovo ljeto. Taman i ljeto završava...



Jutro započinje odrazom u neobičnom ogledalu...



Nastavlja se šetnjom pored hotela "Dalmacija"
pored čijeg ferala me svojedobno suprug zaprosio...


Nastavlja se plažom, jednom od najljepših za koje znam


Mnogi odavde započinju posjetu Makarskoj.
Autobusni kolodvor.


Moje rodno mjesto, 100 m od mora. Ovo je bio
franjevački samostan, pa godinama bolnica,
pa sada ponovo franjevački samostan.


Nezaboravni Dr Martin Petković je odredio moj
životni put liječnika. Ovdje je stanovao...


Nosim svoju novu knjigu u makarsku Gradsku knjižnicu. Tu se
mogu naći i prethodne tri.




Posjećujem svoje drage koji vječno sanjaju


Još jedna šetnja Kalalargom...


Pozdrav s Tinom


Kava zna se, kod "Kostele" ili u "Biokovo"




Susret sa starom školskom drugaricom


I uz kavu knjiga "More mora" sa posebnom posvetom


Pa makarska luka, naravno




Nema veze ako odjednom pljusne kiša


Tu je onda "Čovječe , ne ljuti se"


Za pozdravni ručak, ušate.



...i oproštajni kolač od sira u "Fantazija"


ili sladoled u "Romana"... može oboje


Noć se spušta, valja partit...



Laku noć, Makarska... i doviđenja!


Mjeseče srebrni...



- 06:03 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

27.09.2017., srijeda

Stazama Svetog Petra


Vratimo se u Makarsku i prošetajmo poluotokom Sveti Petar,
između dvije kiše.


Tu su moje omiljene staze. Da vidimo hoće li se i vama
svidjeti.


Lokoti su ruzinavi, a ljubavi koje su u njima
zaključane, postoje li još?


Sveti Petar budno čuva svoj poluotok


Poluotok Osejava ostaje iza nas, a pučina je omeđena Hvarom


More, nebo i borovi ovdje igraju neku svoju tajnu igru


Začarali su i Ljiljanu


Koje priče pamte ovi borovi i kamen suri?


Na vrhu brežuljka je, naravno, crkvica Sv. Petra.


A kroz Vrata ljubavi prošla je ovog puta Ljiljana. Možda
joj donese sreću u ljubavi...


Odatle se silazi prastarim kamenim skalinama


...do vječne igre mora i kamena...



...do sika (stijena) koje pamte mnoge ljubavi...


Veseli brod "Makarski Jadran" vraća se sa jednog od
svojih ljetnih putovanja. Cijeli brod pleše uz "Despacito"


Prija li meditacija uz more?


Naturista je samo skliznuo u more.


Stari svjetionik Sveti Petar


Netko je davno ovu stijenu zvao "tron". Odavde je volio
pratiti moje tragove


I sunce ponekad postane ptica...



Ipak je nestvarno obasjalo plažu


Namijenjeno je djeci, a djece nema...


Dok su ove fine torte namijenjene nama
i bit će nam večera.


- 07:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

26.09.2017., utorak

Makarska rivijera


Sa sjeverozapada se na Makarsku rivijeru stiže iz smjera Omiša kod prijevoja
Dubci, gdje preko Prisika (305 m) dolazi i cesta iz unutrašnjosti od Šestanovca.



Dolazak preko Biokova od Vrgorca posebno je dojmljiv i neponovljiv prizor
kada se poslije razigranog krševitog Biokova otvori obzor i veličanstven
pogled na Rivijeru u svoj njenoj ljepoti, od Drašnica, preko Podgore,
Tučepa, Makarske, Brela sve do Splita, na otoke Brač, Hvar, Korčulu i
poluotok Pelješac.



Pogled na Makarsku. Vide se poluotoci koji uokviruju
makarsku luku, Osejava lijevo i Sveti Petar desno.
U daljini se vidi Hvar, pa Pelješac i Korčula.


Odakle god prišli Makarskom primorju pred nama je veličanstveni dar
prirode - monumentalna planina Biokovo u svekolikoj svojoj impresivnoj
veličini i ljepoti, što se izdiže iznad Makarske rivijere kao nepremostiv
zaštitnik svih turističkih mjesta uz obalu koja su poput blistave,
biserne ogrlice u njegovu podnožju.



Moj dom u Makarskoj, apartmani Tamburović


Mnogi vole prošetati do plaže Nugal, nadomak Tučepa


Uvijek vidimo stara naselja pod liticama i obroncima Biokova, još
sačuvanu seosku arhitekturu, stare kuće i konobe, a uz obalu
turistička mjesta s novim hotelima, kućama, vilama, skladno
uklopljenim u stara ribarska i težačka naselja u kojima
pulsira novi suvremeni život u skladu s nasljeđem predaka.



Prošetajmo još malo po Makarskoj rivijeri, prije nego dođe
vrijeme za povratak. Najbliže mjesto u pravcu Dubrovnika
su Tučepi.


Preporuka za smještaj, hotel "Laurentum", laureat
nekoliko takmičenja malih hotela


Pogled s mora na Tučepe


Bliže


Još bliže, mjesto mojih specijalnih uspomena, hotel "Jadran",
sada potpuno obnovljen.

Plaža u Tučepima vrlo je popularna, zbog hladovine pod
borovima, otvorenosti i oblog šljunka.


Pokazala sam prijateljici jedan dio Makarske rivijere. Ona
nije jako velika, ali se ima što obići. Ovo je pogled na Podgoru.







Podgora s mora




Veliko brdo, mirno i skriveno



...i očuvani stari suhozid...


Ovdje su najljepši zalasci sunca...

(post 777 na blogu Lastavica)

- 06:32 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (52) - Isprintaj - #

25.09.2017., ponedjeljak

Tamo - vamo




Čula moja bratanica za Izletnikove izlete u nepoznato, pa je
odlučila prirediti nam jedan takav. Rekla je samo, obujte
patike, pa idemo. Bit će tamo-vamo.


Prolazimo kroz park prirode Biokovo, vidikovac Podgora



Mreška se morska pučina pod nama


More smo ostavili iza nas, putujemo krševitom Zagorom.
Čini mi se da je jesen uranila.



Pa kroz Vrgorac i granični prijelaz Crveni grm u Hercegovinu.
Nije bilo vremena za javljanje dragim ljudima u tom kraju,
osim ako nisu htjeli nagle goste i to četvero odjednom!


Iznenadila nas je oaza u kamenu, veoma lijepi vodopadi Kravice.



Stižemo u Međugorje gdje se ukazala Gospa 24.6.1981 i
pasivni kraj je živnuo, razvio se grad. Baš je blagdan Male
gospe i stotine vjernika su na misi na otvorenom.



Prošetali smo lijepo uređen Križni put.



Zatim u etno selo Herceg, bajku u kamenu










Stvarno, kuda da krenemo?


Bagin most, rijeka Trebižat, motel „Most“


I odlična večera u lijepom ambijentu.


Preko granice ponovo pa na spavanjac.


- 06:06 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

24.09.2017., nedjelja

Smiješna nedjelja


Eurici sada pomaže Sjedokosi u nalaženju duhovitih priloga.




Lutaju Marko i Žarko pustinjom, gladni i žedni. Odjednom ugledaše
usred pustinje džamiju. Kaže Marko:
-Idemo tražit vode i nešto za jelo, umrijet ćemo ovdje!
Žarko:-Može, ali predstavit ćemo se kao muslimani.
Marko:-Ja neću, pa makar umro!
Žarko:-Kako hoćeš, al' mene zovi Muhamed!
Ulaze oni u džamiju, tamo sjedi jedan čovjek. Oni mu se predstave:
-Zdravo, ja sam Muhamed, a ovo je moj prijatelj Marko. Da li možemo
dobiti hranu i piće? Umorni smo, gladni i žedni..
Ovaj ih pogleda i viknu jednom drugom, što je sjedio na drugom
kraju džamije:
-Donesi Marku da jede i pije šta želi..- a ti Muhamede, brate,
znaš da je Ramazan..




Nevjerojatno ali istinito – ovako je Ciceron opisao stanje u tadašnjem
društvu. Sami procijenite da li se nešto promijenilo.

1. SIROMAH RADI, RADI
2. BOGATAŠ ISKORIŠTAVA PRVOG
3. VOJNIK BRANI OBOJICU
4. POREZNIK PLAĆA ZA SVU TROJICU
5. LUTALICA SE ODMARA ZA PRETHODNU ČETVORICU
6. PIJANAC PIJE ZA SVU PETORICU
7. BANKAR POTKRADA SVU ŠESTORICU
8. ADVOKAT SVAĐA PRETHODNU SEDMORICU
9. LIJEČNIK UBIJA SVU OSMORICU
10. GROBAR POKOPAVA SVU DEVETORICU
11. POLITIČAR ŽIVI NA RAČUN OVE DESETORICE

Ako se je netko, po statusu ili profesiji možda i prepoznao,
to nema nikakve veze.









Baš je vrućina!




Profesor za kraj ostavlja glavolomku



- 00:01 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (42) - Isprintaj - #

23.09.2017., subota

Smiješna subota


Vraćamo se vikend humoru. Ove nedjelje Eurici pomaže
mecabg. Hvala!



O BRAČNIM DUZNOSTIMA...
Ne pitajte gdje sam čula priču, ali je istinita! Razgovaraju tri djeda
za kavanskim stolom o nekom svom jaranu, koji je u 80-oj oženio
neku mlađu trebu, njoj je 70. I jedan od njih, vidno zabrinut, ali i
čaršijski radoznalo pita, pa hoće li on moći ispunjavati bračne dužnosti?
Kaže djed do njega: -Znaš li ti koje su njegove bračne dužnosti?
Da je pokrije dekom kad legne da gleda TV, da joj obuje priglavke,
donese naočale za daleko, provjeri jel' popila lijekove na vrijeme,
jel' stavila protezu u čašu da se ne udavi?! Pa, se pitam ja, hoće
li on jadan, stići sve te bračne dužnosti obaviti, da ne zaboravi!



Zahvaljujući vlasti, naša omladina odlično živi...
u Kanadi, Australiji... Americi...



Sve u svoje vrijeme...



Kad će da prođe ova demokratija
pa da opet živimo kao ljudi?








- 06:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

22.09.2017., petak

Korčula, poezija u kamenu


Tri sata za obilazak Korčule stvarno je malo. No, da vidimo što sam
vidjela :)
Korčula sada ima 16000 stanovnika. Jakica nas vodi kroz stari
srednjevjekovni grad Korčula na poluotoku, sa sedam gradskih kula.


Prolazimo prvu gradsku kulu iz 15.veka u gotičko venecijanskom stilu.



Cijeli grad je građen kao veliki erkondišn, sa ulicama prema maestralu
ravnim (kako bi maestral prodirao bolje) i zakrivljenim ulicama prema
buri, kako bi se smanjila jačina bure. Kale su uske i visoke, tamne i u
njima je hladnjikavo.





Svuda postoje kameni zubi na koje se u ljetnim sparinama provuku
štapovi sa mokrim plahtama, koje omogućuju privatnost u uskim kalama
i rashlađuju dok se suše- primitivni klima uređaji. Na donje zube stavljali
su potiće sa cvijećem.


Unutar starih zidina u 15. stoljeću je živjelo 2000-2500 ljudi, a danas živi
samo 200 ljudi. Korčulani su bili poznati po kamenoklesarstvu i
brodogradnji. I danas pišu poeziju u kamenu. Uvjerite se!








Idemo oko starog grada.




Crkva svih svetih iz 1436 godine sa kasetiranim stropom nazvana je
zbog toga korčulanska Sikstinska kapela. Lijepa rozeta i zvonik.


Starinski toalet sa prozorčićem, između
dva bloka kuća sa kanalizacijskim sistemom
koji je koristio slobodni pad u more.


Šetamo duž gradskih zidina, sve su ulice popločane kamenom. Idemo
jedinom ulicom bez skalina do glavnih gradskih vrata od kojih je desno
najstarija kula iz 14 stoljeća, Revelin.



Od glavnih gradskih vrata idemo glavnom uličicom koja siječe grad
napola. Dimenzije starog grada su samo 300x170 m.



Stup iz 15. stoljeća


Gradski muzej-u palači porodice Gabrielis, iz 16. stoljeća. Šetnjom kroz
izložbene prostore ovog muzeja, jedinstvenog na bližem području,
oživljavamo kulturnu i gospodarsku prošlost Korčule od pretpovijesti
do naših dana. U IV. st. pr. Kr. grčki kolonizatori nazvali su Korčulu
Korkyra Melaina, zbog guste borove šume, a Rimljani je nazivahu
Corcyra Nigra.

Gledamo stare amfore i sidra iz 1.stoljeća, kamenicu za
ulje, krilatog lava, starinski lavandin




Najvrijedniji je kameni natpis, lumbardska psefizma, starogrčki
povijesni dokument epigrafskog karaktera iz 3. stoljeća. Sadrži
odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika
na Korčuli.


Od početka 15. do sredine 16. stoljeća domaći majstori sagradili su
katedralu sv. Marka na najistaknutijem mjestu u gradu, na vrhu
poluotočića. Godine 1557. orgulje orguljara Colombija postavljene su
u korčulansku katedralu, a oslikao ih je Tintorettov učenik. Sami slavni
Jacopo Tintoretto oslikao je oltarnu palu u korčulanskoj katedrali sv. Marka,
a prikazuje Sv. Marka sa sv. Bartolomejom (Bartulom) i sv. Jeronimom
(Jerolimom), korčulanskim zaštitnicima.





U katedrali je u tijeku generalna proba za barokni festival.


Popločan trg. Desno je kula, navodno rodna kuća Marka Pola, koji je
navodno rođen na Korčuli 1254 godine, a umro u Veneciji. Smatra se
da je ipak samo ovdje bio zatočen nakon pomorske bitke.





Vreo je dan, sunce blješti na kamenu, a čim se uđe u kale,
mračno je i hladno.







Brod dolazi po nas, brzo ukrcavanje.


Kapetan pozdravlja mjesta pored kojih prolazimo.
Pleše se na brodu, a ljudi nam mašu i plešu.


Konačno, evo moje Makarske.


Bio je ovo divan izlet! A nikad ranije nisam bila na Korčuli.
Moja prijateljica još manje, ona nije bila ni u Dalmaciji :)


- 06:09 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (56) - Isprintaj - #

21.09.2017., četvrtak

Kako do Korčule?


"Makarski Jadran" kreće na novu atraktivnu plovidbu.


Vele provjerava je li sve u redu.


Ljiljana se pripremila za novu avanturu. Opet imamo sjajna
mjesta, hvala Spomenki.



Vrijeme je idealno. Ispraća nas raskošna makarska luka.


Maše nam Sveti Petar sa poluotoka Sv. Petar


U Tučepima ukrcavamo ostale putnike. Iza nas ostaju lijepa
mjesta Makarske rivijere, Igrane, Živogošće...



Na gornjoj palubi je živo, idemo posjetiti kapetana.



Kapetan je dobio pomoćnicu :)


Oko punte Hvara obilazimo, kapetan pozdravlja Sućuraj, moji
mašu na balkonu kuće.



Daleko je moje selo malo, daleko je kraj plavog mora...


Kapetan pušta na razglas pesmu za nas dvije,
„Plovi, plovi, plovi mala barka, a u barci ćiribilibela Anka“.


Plovimo između Hvara i Pelješca. Obilazimo rt Pelješca (feral).


Serviraju ručak, odličnu skušu s gradela uz salatu i špagete.



Galebovi nas prate, namirisali su ručak.


Lijevo ostaje Orebić na Pelješcu, mjesto kapetana i pomoraca.


Bližimo se Korčuli


Iskrcavamo se na Zapadnoj rivi kod prekrasne skalinade.
U luci nas čeka šest vodiča na raznim jezicima, idemo uz hrvatskog
vodiča Jakicu, koja nas sat i pol veoma zanimljivo vodi i priča,
a grupa zainteresirano zapitkuje. Ostajemo u Korčuli samo tri sata.



Grad Korčula sagrađen je na poluotočiću
isturenom u Pelješki kanal. Srednjevjekovni
raster grada Korčule u obliku je riblje kosti


Bacamo pogled na Pelješac. Vidi se stari samostan ispod Sv. Ilije.
Kad vrh Sv. Ilija ima kapu (oblake), bit će kiše.
Između Orebića i Korčule vidi se otočje, Korčulanski arhipelag,
gdje se kopa bijeli korčulanski kamen.


Čeka nas divna Korčula, suncem okupana


(nastavit će se)

- 06:19 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (52) - Isprintaj - #

20.09.2017., srijeda

Boli li Bol?


Ovaj dio putovanja na brodu "Makarski Jadran" posvećujem
Sjedokosom, Aneti i Regini :)



Plovidba od Jelse do Bola. Valovi pričaju onome tko ih
zna čuti...


Evo nas u Bolu na Braču






Opet nailazimo na tovara


Šetamo do Zlatnog rata, najljepše plaže u Hrvatskoj i jedne
od najljepših u svijetu.




Kakva tirkizna pučina!


Ako s jedne strane šume puše, s druge je mirno, pa se
uvijek može birati mjesto za kupanje.




Kava u kavanici na plaži za koju me vežu neke lijepe
uspomene.



Povratak vozićem, 20 kn.



Još malo šetnje Bolom




Pučki tribun i ja.


Ukrcavamo se, pa veseli brod vozi duž obale i pozdravlja. Svuda
ljudi veselo otpozdravljaju, mašući šugamanima i lancunima!



Na izlazu u Makarskoj odmah kupujemo karte za sutra za Korčulu.
Dobitnu ekipu ne treba mijenjati!


A torta makarana bit će večera! Izvrsna, tek da napomenem.


- 06:51 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (66) - Isprintaj - #

19.09.2017., utorak

Kud plovi "Makarski Jadran"?


Danas ćemo imati divno vrijeme i još ljepši izlet.
A priču posvećujem Aneti, koja dosad nije bila na Hvaru.



Ukrcavanje u brod „Makarski Jadran“ za Hvar i Brač po
pozivu kapetana, koji je moj školski drug.




Dobijamo odlična mjesta na brodu, zahvaljujući kapetanovoj
supruzi


Svraćamo u Tučepe po dio putnika.



Služi se prvo kava, pa lozovača, sok, pa vino.


Plovimo kanalom između Hvara i Brača


Rani ručak, sjajna skuša na gradelama sa salatom i manistrom,
uz dobro vino.




Mito pušta muziku posebno za grupe gostiju, za Čehe, Nijemce,
Mađare, Poljake, i za sve iz balkanskog regiona. I ja sam dobila
moju pjesmu.


Ulazimo u luku Vrboska, prate nas jata galebova.
Geomire, gdje si?



Uplovljavamo u luku Jelse.






Šetamo kalama.






Kakvi divni prozori na zgradi općine!


Slikanje s kapetanom


Obavezan sladoled


i suveniri od lavande


Tovar u luci


Ovo je prvi dio izleta, sad nastavljamo na drugi dio, do Bola na Braču.



(nastavit će se...)

- 07:05 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

18.09.2017., ponedjeljak

Sućuraj na punti Hvara


Nesputani dio djetinjstva provela sam u Sućurju na punti Hvara.
Rado mu se vraćam, posjetim moje drage i svoja posebna mjesta.



Za Sućuraj vozi trajekt iz Drvenika, više puta dnevno



Promiču morske slike dok se ne pojavi Lanterna, stari svjetionik
iz 1889.



I evo nas u ljupkom mjestašcu, nalik na sva primorska mjesta





U šetnji susrećem starog poznanika, Nikšu Vujnovića, poznatog
arheologa i kroničara Sućurja. Od njega dobijam njegov "Kratki
vodič kroz povijest općine Sućuraj".



U vodiču čitam: "Općina Sućuraj smještena je na istočnom dijelu otoka
Hvara, na prostoru s povijesnim nazivom Plame. Čine je naselja Sućuraj,
Selca i Bogomolje. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina
Sućuraj je imala 492 stanovnika.


Danas se žitelji općine bave poljoprivredom, ribarstvom,
a ponajviše ugostiteljsko- turističkom djelatnošću.


Sućuraj se prvi put spominje 1331.godine u Hvarskom statutu
kao naziv crkve Svetog Jurja po kojem je naselje dobilo ime.
Padom Makarskog primorja (Krajina) pod tursku vlast, sve veći
broj stanovnika s kopna prelazi na otok, na područje općine
Sućuraj u više navrata tijekom 16.st.


Da bi ojačala obranu 1613. godine Venecija na ulazu u luku Sućuraj
gradi tvđavu zvana Fortica, s kulom i perimetralnim zidom s
puškarnicama." Provela sam djetinjstvo igrajući se u Fortici i oko nje,
ne znajući njenu povijest. Hvala Nikši!



Obilazim staru kuću gdje sam davno ljeta provodila. Kuća
nije obnavljana, vrt je zapušten, ali su smokve još slatke
kako ih pamtim.



Pa malo po okolini. Svako drvo i svaki suhozid
(gomila) su mjesta sjećanja. Stari badem još daje plod


Škola, općina, crkva... sve što treba malom mjestu.




Ovdje sanjaju moji dragi...


Svjetionik, Lanterna, mjesto je gdje sam imala privilegiju igre u cijelom
zdanju sve do ferala. Svjetioničar je bio moj barba. Sada je to kuća za
odmor, iako je spomenik kulture.



Ujna lijepo kuha... da se okrijepimo, pa se vraćamo.


Uvijek mi je žao kad odlazim, ostavljam svoje djetinjstvo i
svoje drage... Trajekt stiže...



Doviđenja, dragi Sućurju!


- 00:03 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (64) - Isprintaj - #

17.09.2017., nedjelja

Nedjeljaaaa


Dalmatinske priče nastavljamo nakon vikenda.
Danas Eurici pomaže modrinaneba.



Na jednoj ogradi u Beogradu...


Efikasno

- Rakija za cirkulaciju.
- Pivo za mišiće.
- Vino za krvnu sliku.
- Pelinkovac za želudac.
Svaki dan sam mrtav pijan iz zdravstvenih razloga.


Mijenjam peticu sa filozofskog fakulteta
za jedinicu iz dobrostojeće obitelji.




Muškarac se u svom životu nikad ne smije žaliti na
ŽENU I AUTO.
Birao je sam.


Danas na reklamama, sin dođe blatnjav kući, mama
izvadi Perwoll...
A kada sam ja bio mali i došao sam blatnjav kući,
mama je izvadila remen, šibu, valjak...


Kaže baba:- E, djeco moja! Vi danas samo mislite na sex.
U moje vrijeme nije bilo tako. Vaša baba je imala dvanaestoro djece
i nismo imali vremena za te stvari.


Ima 11 godina i napisala je u statusu:
"Eh, da mi je vratiti vrijeme!"
Malena je sigurno vidjela Pampers na sniženju.


Potreban vidovnjak za odlično plaćen posao.
On će znati gdje i kada treba da se javi.




- 07:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (44) - Isprintaj - #

16.09.2017., subota

Subotaaaaaaa


Dalmatinske priče nastavljamo nakon vikenda.
Danas Aneta pomaže Lastavici- Eurici.











Kako od domaće mačke napraviti persijsku...






- 07:01 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

15.09.2017., petak

Što šapuću školjke?


Volim školjke i često sam pokazivala djeci, pa unucima
kako se more čuje u njima i kako nam školjka priča.


Malakološki muzej u Makarskoj je muzej školjaka - ljuštura
morskih mekušaca. Svojedobno je bio drugi po bogatstvu
eksponata u Europi. Nisam uspjela naći na kom je
mjestu rangliste danas.


Muzej je otvoren za javnost 30. travnja 1963. godine u starom
dijelu Franjevačkog samostana iz 16.stoljeća, koji je zaštićeni
spomenik kulture.





Malakološki muzej franjevačkog samostana utemeljio je 1963.
fra Jure Radić. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša
Jadrana i cijeloga svijeta danas je to turistički najpoznatija
malakološka kolekcija u Hrvatskoj.




Tridacna, školjka ljudožderka. Ako je netko ugazi u plićaku,
školjka se zatvori i kad naiđe plima, nesretnik se udavi.
Sretnija njena strana je pravljenje velikih bijelih bisera.


U samom muzeju zabranjeno je slikanje, pa ću dodati neku
od slika s neta.



Ispraća nas divan rascvjetali kapar.




- 06:01 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (48) - Isprintaj - #

14.09.2017., četvrtak

Kalalarga moje mladosti


Staru Makarsku predstavlja Kalalarga. Nisam Marino Srzić koji piše
izuzetno dobre kronike Kalalarge (očekujemo knjigu), pa ću je
prikazati samo slikama.



Ulazimo u svijet Kalalarge od splitske strane.



Svako naše malo misto... liči jedno na drugo.



Mnoge su uspomene vezane za ove kale.




Portun u kojem je živio moj ujak


Volim stare skaline sa cvijećem...


Za pohvalu je što ovdje ima i Ulica darovatelja krvi


Tu smo imali prve igranke...


Izlazimo na Kačićev trg


Nezaobilazna je Mletačka česma, uz koju su slikane sve generacije
školaraca u Makarskoj, pa i ja :).



Na trgu je apoteka sa šarmom starih vremena


Zavirimo u Lištun




Lijepa zgrada općine i Trg Hrpina



Na Trgu Tina Ujevića uspomena s velikim pjesnikom



Prođimo pored poznatog restorana "Riva"


Popijmo kavu kod "Kostele", to je kultno mjesto.


U Kalalargi je restoran Gastro Diva, za toplu preporuku


Ambijent je uređen u etno stilu, a kuhinja...za prste polizati.



Pašticada sa njokima i fužima


Hobotnica s bobom i krumpirom


...uz odličnu malvaziju...


Godine i čaše vina nikada se ne bi trebale brojiti...hm...



- 06:15 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

13.09.2017., srijeda

Kod žute kuće...


Ako stanujete na Zelenki u Makarskoj, kako ćete do plaže?


U rano jutro krenite samo nizbrdo, vođeni
mirisom mora



Stižete do hotela "Dalmacija", prvog objekta u Makarskoj koji
je visinom iskočio iz stepenaste vizure grada pod Biokovom.


Što se sve može iz mora izvaditi...


Hotel ima simpatičnu plažu


Ali ja radije idem do žute kuće. Tamo je moje mjesto.



Putem ću se podsjetiti prvog poljupca pod
ovim borom... neke tamo davne godine...


Ovdje sam prodavala sladoled jednog davnog ljeta,
lomila svoje i neka druga srca...


Žuta kuća nije žuta, ali se tako zove. Iz nje biste bukvalno mogli
skakati u more.



Jutro je rano i većina kupača nije još stigla.




Kako prija prvo jutarnje plivanje! Tada je more moje...





Pa natrag, starim kamenim stepenicama...


Uz nabavku lavanda suvenira


- 07:17 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (58) - Isprintaj - #

12.09.2017., utorak

Galeb grli dvije...



Put do Makarske trajao je 10 sati, ali u dobrom društvu i sa pouzdanim
prijevoznikom nije nas umorio.



Vodila sam prijateljicu koja nikad nije bila u Dalmaciji da upozna što
više može za osam dana.


Iz našeg novog doma krećemo u šetnju do makarske rive




A riva u punom sjaju...




Galeb grli dvije... blago njemu!


Tu je i najava putovanja već legendarnog broda „Makarski Jadran"
kojim upravlja kapetan Mito Mravičić.


Kapetan i tri dame, od kojih mu je jedna supruga, druga
školska drugarica, a treća nova poznanica.


A na brodu je večera i Vele dežura...


Tu je i poznati makarski slikar Eduard Gardun.
Uspomena s maestrom.


Zalazak sunca u makarskoj luci je nešto posebno!




Sa novog lukobrana lijep je pogled na noćnu Makarsku.


Moja prijateljica stalno ponavlja: „Kako je lijepo!"
Uz to sladoled za večeru ide baš kako treba!
„Kantun", Osejava.


- 06:29 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (60) - Isprintaj - #

11.09.2017., ponedjeljak

Procvjetala je sol


Inženjer šumarstva Ivan Šimić naš je domaćin u solani Ramova
u Krvavici pored Makarske. Uveo nas je u čarobnu priču o solnom
cvijetu i morskom ulju.



Na sajmu inovacija ARCA 2010. Vjetrosolana nagrađena je
zlatnom plaketom. Vjetrosolana je zapravo klasična solana s
nadogradnjom visećih slojevitih površina - bazena s nagibom
tri promila iznad matičnih bazena. Za vrijeme kiše preljevni
bazen se prazni i ugušćena masa se spušta u matični bazen
gdje je zaštićena od oborina i to je ono osnovno - kaže autor
projekta dipl. inženjer Ivan Šimić.


Ivanova solana ne zavisi o hirevima vremena kao one ostale
s naše obale, u Stonu, Ninu, na Pagu. On u svakom trenutku
tijekom godine, zahvaljujući posebno smišljenom sustavu slojevite
gradnje, te korištenju snage vjetra koji pospješuje isparavanje,
može proizvoditi sol i ostale morske prerađevine. Dapače, sam
može i kontrolirati vrijeme njihova stvaranja. Ivanu u tome ne
smeta kiša, a pomaže mu bura.


Cvijet soli se stvara ljeti, kada salamura u bazenima postigne
temperaturu od 60 stupnjeva. U tim trenucima počinje proces
kristalizacije visoko cijenjenog cvijeta soli, koji se u grumenima
kristala počne skupljati po površini. Kristali se počnu stvarati
oko podne, a Ivan ih skuplja u vrijeme sutona.
Na jezgro NaCl kaleme se minerali u plitkom bazenu. Solni cvijet
u svom sastavu ima prirodni kalijev jodid i čak 15 puta više
minerala nego klasična sol. Solni cvijet je najvrijedniji prikaz
mora u kristalu soli.



More sa 3,5% slanosti mjeri se bomeometrom (po Bomeu).
Kad se dođe na 20% slanosti, taloži se gips (kalcijum sulfat) i
kalcijum karbonat koji se izbace i solni cvijet ih ne sadrži.


Netko bi možda stao na cvijetu soli, no ne i Ivan. On je od mora
išao do samog kraja. Pa je iz onog ostatka salamure, preostalog
nakon izvlačenja cvijeta soli, izvadio još dva sastojka.
Prvi je dijamantna sol koja se stvara pri slanosti 31 do 38 posto.
Nepodobna je za kuhanje, ali zato vrlo iskoristljiva za dermatološke
tretmane. U sebi ova kruta sol nosi podosta minerala, koji su odlični
za razne dermoterapije.


A nakon toga ostaje još nešto, presoljena salamura s koncentracijom soli
od 38 i više posto, prepuna planktona, nazvana morsko ulje. Izvor je
prirodnog magnezija sa odličnom resorpcijom kad se unosi preko kože.



Hrvatska ima izuzetno veliku energiju isparavanja u podvelebitskom
prostoru, kao u pustinji Gobi. Ova tehnologija bi omogućila Hrvatskoj
da se od uvoznika pretvori u izvoznika s proizvodnjom od preko milijun
tona godišnje. Uz to, ovaj sustav bi se mogao instalirati na otocima i
prikupljati kišnicu.



- 07:05 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (58) - Isprintaj - #

03.09.2017., nedjelja

Lipo moje...


Lipo moje makarsko more...





- 05:38 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (68) - Isprintaj - #

02.09.2017., subota

Drugi život jedne Makane


Kod nas je 11 godina. Koliko je bila
kod nekog prije nas, ne znamo.


Prije 11 godina snajka je naišla na krvavu teško ranjenu mačku
pored puta. Mislila je da je uginula, ali je tada maca počela presti!
Odvezla ju je veterinaru, koji se čudio što se netko toliko brine o
divljakuši. Dao je sve što treba maci smrskanog lica. Nakon mjesec
dana srasle su rane, maca je ostala slijepa na povrijeđeno oko i skoro
sasvim na drugo, kojim razaznaje pokret i svjetlo. I sa tako lošim
vidom prilagođavala se novom prostoru veoma lako, pa smo je
naizmjenično čuvale snajka i ja, zavisno o tome koja je kada putovala.
Kasnije je godine provela kod snajke.


Moji unuci su rasli uz macu. Naučili da dijele s njom igre i iskazuju
emocije. Uloga životinje u kući je baš ta, da djeca nauče izražavati
emocije.


Sad su moji u drugoj zemlji, gdje maca ne može s njima. Vratila
se meni i brzo prilagodila, kao da nikad nije bila negdje drugo.


Dolaze mi gosti s raznih strana i prvo macu u krilo. Čistu
i maznu, svi je vole. Makana 11 godina živi svoj drugi život.


- 05:33 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

01.09.2017., petak

Balkanske vertikale


Izišao je četvrti broj broj časopisa za angažiranu književnost,
„Balkanske vertikale”.


Časopis izdaje Društvo književnika Beograda.


Urednik za poeziju Ivan Despotović čita časopis


Riječ glavnog i odgovornog urednika časopisa:

„Balkanske vertikale” su časopis za angažovanu književnost, glasilo Društva Književnika Beograda, koje okuplja oko sto članova.
Objavljen je četvrti broj i ono što je za pohvalu, još uvek ne kasnimo sa izdanjima, a znamo da velika većina književnih i naučnih časopisa kasni zbog pomanjkanja finansijskih sredstava.
Prvi broj Balkanskih vertikala je objavljen početkom 2016. godine i izlazi na svaka četiri meseca. Ovaj časopis se bavi pre svega totalnom književnošću, znači književnošću koja barata egzistencijalnim životnim pitanjima, prikazujući stvarnost brutalno iskreno, bez straha i kompromisa. Bavi se položajem književnika u Srbiji, odnosom društva prema njima, književnom i kulturnom birokratijom, društvom u celini.
Glasilo je podeljeno po rubrikama, a na naslovnoj strani najčešće je neki angažovani crtež, slika, karikatura, koja simbolički prikazuje naš položaj u vremenu i prostoru. Ima svoj uvodnik, najčešće neki angažovani tekst o našoj stvarnosti, tu su i zapisi sa interneta, angažovani prozni tekstovi, kratke priče, u svakom broju prikazujemo naše nagrađene članove, dajemo prikaze izdanja Društva književnika Beograda, poeziju naših članova, tu je i tema broja, kao i rubrika „Satira ili stvarnost”.
Koristi se i ćirilićno i latinično pismo, u zavisnosti od želje autora teksta, a objavljujemo autore sa balkanskih prostora i to najviše u satiričarskom delu časopisa, gde su zastupljeni naši najpoznatiji aforističari. Tu su i satirične pesme, priče, koje upozoravaju i ohrabruju, daju nadu u istinu i otkrivaju ono što drugi ne smeju.
To je i najveći kvalitet ovog časopisa. Sve ono o čemu se govori a ne sme biti napisano u drugim književnim časopisima, ovde se nalazi, i naši čitaoci jedva čekaju da vide novi broj. Naše glasilo je imalo promocije na značajnim mestima: u Banskom dvoru u Banja Luci, u Udruženju književnika Srbije, bibliotekama Beograda i šire, u Crnoj Gori i drugim susednim državama.
Balkanske Vertikale su Beograd, Banja Luka, Bijeljina, Berane, Bitola, Beč. Balkanske vertikale su čovek u pravom smislu te reči.

Urednik časopisa „Balkanske vertikale”
Srđan Simeunović Sendan


U ovom broju jedan od Vertikalinih laureata sam i ja :)




- 06:50 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< rujan, 2017 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (22)
Siječanj 2024 (24)
Prosinac 2023 (27)
Studeni 2023 (28)
Listopad 2023 (21)
Rujan 2023 (17)
Kolovoz 2023 (19)
Srpanj 2023 (21)
Lipanj 2023 (24)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (16)
Ožujak 2023 (32)
Veljača 2023 (28)
Siječanj 2023 (32)
Prosinac 2022 (32)
Studeni 2022 (29)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (28)
Kolovoz 2022 (25)
Srpanj 2022 (33)
Lipanj 2022 (26)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (22)
Ožujak 2022 (31)
Veljača 2022 (30)
Siječanj 2022 (32)
Prosinac 2021 (39)
Studeni 2021 (31)
Listopad 2021 (32)
Rujan 2021 (30)
Kolovoz 2021 (31)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (29)
Svibanj 2021 (32)
Travanj 2021 (32)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (30)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (32)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (27)
Kolovoz 2020 (31)
Srpanj 2020 (31)
Lipanj 2020 (30)
Svibanj 2020 (33)
Travanj 2020 (33)
Opis bloga

"Let lastavice –
slijedi tok rijeke
kao da pliva." ...

Saimaro


Opis bloga, najkraće: BITI ILI NE
BITI. Zašto netko piše, ako ne da
bi sastavio sve svoje dijelove?
Od trenutka kad krenemo u školu
ili crkvu, obrazovanje nas kida na
dijelove, uči nas da rastavljamo
dušu od tijela i razum od srca.
Mora bit da su ribari sa Kolumbijske
obale učeni doktori etike i morala
jer su izmislili riječ sentipensante,
osjećati-misliti, da bi definirali jezik
koji govori istinu.

Eduardo Galeano

(misao pronašla pedeset+)


Sviđa mi se koncept bloga. Šalješ misli
kao sjeme koje odnosi vjetar. Postoji
mogućnost da se sjeme primi i nikne
negdje, a da ti to i ne znaš. Da ga
netko nastavi njegovati bez da zna
tko ga je poslao. Ostavlja mogućnost
da ostaneš nepoznat i nepoznatom
otvoriš vrata za milijun potencijalnih
mogućnosti koje leže u svakom sjemenu.
(pedeset plus)


Cilj mi je biti Čovjek.
I tražim samo
Respect
I jednog dana, kada me ne bude, neka
iza mene ostane (između ostalog) bar
moja Pisana Riječ.

(White lilith)



Putovodoljubni gastronaut
(milord55)



Vrata prvenstveno služe
da prostor zatvore. Ona su
ulaz u njega. Uglavnom su
zatvorena. Otvaraju se
milom ili silom.
Internetske stranice zovu se
portali (portal: glavni ulaz
na pročelju dvora, palače,
crkve ili veće građevine,
izrazito likovno obrađen
(skulpturama i reljefima)
Tvoj blog je portal u tvoj
bogati svijet. Ulaz.

(Potok)


Nije li to smisao
putovanja
- da težimo
postati bar malo
bolji ljudi koji će
dobro što ga
u nekom času
drže na dlanu
dijeliti s drugima
oko sebe?

(j.)

Dok je mora biće i plime,
dok je plime biće i ljubavi
dok je ljubavi mora biti i oseke..

(mecabg)


Sad znam.
Ti si kao Dunav.
Stvorena da teče...
(sewen)

Prava si čuvarica od zaborava...
(sewen)



Kada lasta
u svoj foto virne
slikama nas
sve u srca dirne

(semper contra)



Ljepota se zrcali u očima promatrača
i pamti srcem...

(Dinaja)



Gde je ljepo u svim pogledima, tamo "leti" lastavica:))
(modrina neba)



Postoje lijepa mjesta na svijetu.
Jedno je ljepše i posebnije od svih.
O njemu pričamo srcem,
njega slikamo dušom.
Rodno mjesto.
Svaki tvoj zapis je lijep,
ali ovaj se zove
pripadnost i ljubav.

(Razmišljanja jedne žene)


Ne valja bez riječi.
Ne valja sa puno riječi.
Prava mjera je kad si
jasan sam sebi.
I kad se odražavaš u toplini
očiju drugih. To je onda, valjda,
prava mjera riječi
(morska iz dubina)


Svaka žena i muškarac
su unikati, a mi se
uglavnom ponašamo
isto prema svima,
tj. ponavljamo greške.
(Gogoo)

Drago nam je da si uzivala
i hvala ti na lijepim fotkama.
(posljednji komentar GMD)


mail:
ankas33@yahoo.com


Počasni komentatori bloga:
gogoo i Vladkrvoglad,
koji uvijek dodaju neke korisne
informacije mojim postovima.