Let lastavica

30.09.2017., subota

Prva liječnica

U petak 29. rujna 2017. godine u 12 sati u okviru Srpskog lekarskog društva u Beogradu otkrivena je bista prvoj liječnici u Srbiji dr Draginji Dragi Ljočić. Zamisao liječnika Sekcije za umjetnost, kulturu i humanost SLD realizirana je uz podršku liječnica Srbije. Bista dr Ljočić rad je i poklon akademika medicine Vladimira Jokanovića koji je do sada izvajao preko stotinu bisti znamenitih liječnika i drugih ličnosti sa naših prostora. Liječnici umjetnici predvođeni autorom ove biste godinama u okviru Srpskog lekarskog društva ispisuju povijest medicine umjetničkim djelima. Dr Draga Ljočić (1855–1926 ), rođena Šapčanka, liječnica koja je završila studije medicine kao druga žena u Cirihu (Švicarska) u drugoj polovini 19. stoljeća, borila se i izborila u Srbiji za njihovo učešće u liječničkoj profesiji. Najprije je polagala ispit pred komisijom da bi se kolege uvjerile da im je po znanju ravna, da bi to višestruko potvrdila u srpskom vojnom sanitetu u svim oslobodilačkim ratovima svoga vremena. Dr Draga Ljočić je prva žena koja je učestvovala u uređivanju našeg najstarijeg medicinskog časopisa „Srpskog arhiva za celokupno lekarstvo”, organa Srpskog lekarskog društva, koje je po vremenu osnivanja– pre 145 godina (1872) treće u Europi! Pozivu Sekcije da se izlije bista dr Drage Ljočić, filantropu i zaštitniku djece, u kratkom roku odazvalo se preko 500 priložnika među kojima su njeni članovi, liječnici više podružnica, drugih sekcija Društva, udruženja liječnik van Društva kao i članovi liječničkih obitelji. Cijeli poduhvat sprovela je i predvodila dr sci. med. Slavica Žižić Borjanović, sekretar Sekcije za umjetnost, kulturu i humanost SLD Fotografije snimila i recitirala: prim.dr Anka Stanojčić, na blogu: Lastavica Naša reka Život je naš reka bez povratka. Počne kao bistri izvor žubori, grgoće, ćarlija grana se, utiče, pritiče, i narasta, buja. Pa se razlije široko u predvečerje svoje i mirno ušću klizi. U suton se ulije tiho, neprimetno u more zalaska. I ko još u moru sinjem jednu malu reku primećuje?

- 06:43 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

29.09.2017., petak

Volite li konje?

Uvijek je zanimljivo vidjeti divlje konje na Kupresu. Srela sam ih i na putu u Makarsku. Ovaj ljepotan pripada ergeli Fantast Ovi rade za policiju Konjički klub "Urban cowboy", Grocka Ovaj konjić treba nove cipele U ergeli Kelebija sanjari ovaj ljepotan U Trešnjevcu konji su vukli prikolice u kojima su izletnici sjedili na balama sijena Ergela Zobnatica sa tradicijom odgoja rasnih konja dugom preko dvije stotine godina. Ni u Vatikanu se ne može bez konja :) Volite li konje?

- 07:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (46) - Isprintaj - #

28.09.2017., četvrtak

Arivederci, Makarska!

Nažalost, vrijeme našeg odmora je završeno. Trebamo se podraviti s Makarskom za ovo ljeto. Taman i ljeto završava... Jutro započinje odrazom u neobičnom ogledalu... Nastavlja se šetnjom pored hotela "Dalmacija" pored čijeg ferala me svojedobno suprug zaprosio... Nastavlja se plažom, jednom od najljepših za koje znam Mnogi odavde započinju posjetu Makarskoj. Autobusni kolodvor. Moje rodno mjesto, 100 m od mora. Ovo je bio franjevački samostan, pa godinama bolnica, pa sada ponovo franjevački samostan. Nezaboravni Dr Martin Petković je odredio moj životni put liječnika. Ovdje je stanovao... Nosim svoju novu knjigu u makarsku Gradsku knjižnicu. Tu se mogu naći i prethodne tri. Posjećujem svoje drage koji vječno sanjaju Još jedna šetnja Kalalargom... Pozdrav s Tinom Kava zna se, kod "Kostele" ili u "Biokovo" Susret sa starom školskom drugaricom I uz kavu knjiga "More mora" sa posebnom posvetom Pa makarska luka, naravno Nema veze ako odjednom pljusne kiša Tu je onda "Čovječe , ne ljuti se" Za pozdravni ručak, ušate. ...i oproštajni kolač od sira u "Fantazija" ili sladoled u "Romana"... može oboje Noć se spušta, valja partit... Laku noć, Makarska... i doviđenja! Mjeseče srebrni...

- 06:03 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

27.09.2017., srijeda

Stazama Svetog Petra

Vratimo se u Makarsku i prošetajmo poluotokom Sveti Petar, između dvije kiše. Tu su moje omiljene staze. Da vidimo hoće li se i vama svidjeti. Lokoti su ruzinavi, a ljubavi koje su u njima zaključane, postoje li još? Sveti Petar budno čuva svoj poluotok Poluotok Osejava ostaje iza nas, a pučina je omeđena Hvarom More, nebo i borovi ovdje igraju neku svoju tajnu igru Začarali su i Ljiljanu Koje priče pamte ovi borovi i kamen suri? Na vrhu brežuljka je, naravno, crkvica Sv. Petra. A kroz Vrata ljubavi prošla je ovog puta Ljiljana. Možda joj donese sreću u ljubavi... Odatle se silazi prastarim kamenim skalinama ...do vječne igre mora i kamena... ...do sika (stijena) koje pamte mnoge ljubavi... Veseli brod "Makarski Jadran" vraća se sa jednog od svojih ljetnih putovanja. Cijeli brod pleše uz "Despacito" Prija li meditacija uz more? Naturista je samo skliznuo u more. Stari svjetionik Sveti Petar Netko je davno ovu stijenu zvao "tron". Odavde je volio pratiti moje tragove I sunce ponekad postane ptica... Ipak je nestvarno obasjalo plažu Namijenjeno je djeci, a djece nema... Dok su ove fine torte namijenjene nama i bit će nam večera.

- 07:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

26.09.2017., utorak

Makarska rivijera

Sa sjeverozapada se na Makarsku rivijeru stiže iz smjera Omiša kod prijevoja Dubci, gdje preko Prisika (305 m) dolazi i cesta iz unutrašnjosti od Šestanovca. Dolazak preko Biokova od Vrgorca posebno je dojmljiv i neponovljiv prizor kada se poslije razigranog krševitog Biokova otvori obzor i veličanstven pogled na Rivijeru u svoj njenoj ljepoti, od Drašnica, preko Podgore, Tučepa, Makarske, Brela sve do Splita, na otoke Brač, Hvar, Korčulu i poluotok Pelješac. Pogled na Makarsku. Vide se poluotoci koji uokviruju makarsku luku, Osejava lijevo i Sveti Petar desno. U daljini se vidi Hvar, pa Pelješac i Korčula. Odakle god prišli Makarskom primorju pred nama je veličanstveni dar prirode - monumentalna planina Biokovo u svekolikoj svojoj impresivnoj veličini i ljepoti, što se izdiže iznad Makarske rivijere kao nepremostiv zaštitnik svih turističkih mjesta uz obalu koja su poput blistave, biserne ogrlice u njegovu podnožju. Moj dom u Makarskoj, apartmani Tamburović Mnogi vole prošetati do plaže Nugal, nadomak Tučepa Uvijek vidimo stara naselja pod liticama i obroncima Biokova, još sačuvanu seosku arhitekturu, stare kuće i konobe, a uz obalu turistička mjesta s novim hotelima, kućama, vilama, skladno uklopljenim u stara ribarska i težačka naselja u kojima pulsira novi suvremeni život u skladu s nasljeđem predaka. Prošetajmo još malo po Makarskoj rivijeri, prije nego dođe vrijeme za povratak. Najbliže mjesto u pravcu Dubrovnika su Tučepi. Preporuka za smještaj, hotel "Laurentum", laureat nekoliko takmičenja malih hotela Pogled s mora na Tučepe Bliže Još bliže, mjesto mojih specijalnih uspomena, hotel "Jadran", sada potpuno obnovljen. Plaža u Tučepima vrlo je popularna, zbog hladovine pod borovima, otvorenosti i oblog šljunka. Pokazala sam prijateljici jedan dio Makarske rivijere. Ona nije jako velika, ali se ima što obići. Ovo je pogled na Podgoru. Podgora s mora Veliko brdo, mirno i skriveno ...i očuvani stari suhozid... Ovdje su najljepši zalasci sunca... (post 777 na blogu Lastavica)

- 06:32 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (52) - Isprintaj - #

25.09.2017., ponedjeljak

Tamo - vamo

Čula moja bratanica za Izletnikove izlete u nepoznato, pa je odlučila prirediti nam jedan takav. Rekla je samo, obujte patike, pa idemo. Bit će tamo-vamo. Prolazimo kroz park prirode Biokovo, vidikovac Podgora Mreška se morska pučina pod nama More smo ostavili iza nas, putujemo krševitom Zagorom. Čini mi se da je jesen uranila. Pa kroz Vrgorac i granični prijelaz Crveni grm u Hercegovinu. Nije bilo vremena za javljanje dragim ljudima u tom kraju, osim ako nisu htjeli nagle goste i to četvero odjednom! Iznenadila nas je oaza u kamenu, veoma lijepi vodopadi Kravice. Stižemo u Međugorje gdje se ukazala Gospa 24.6.1981 i pasivni kraj je živnuo, razvio se grad. Baš je blagdan Male gospe i stotine vjernika su na misi na otvorenom. Prošetali smo lijepo uređen Križni put. Zatim u etno selo Herceg, bajku u kamenu Stvarno, kuda da krenemo? Bagin most, rijeka Trebižat, motel „Most“ I odlična večera u lijepom ambijentu. Preko granice ponovo pa na spavanjac.

- 06:06 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

24.09.2017., nedjelja

Smiješna nedjelja

Eurici sada pomaže Sjedokosi u nalaženju duhovitih priloga. Lutaju Marko i Žarko pustinjom, gladni i žedni. Odjednom ugledaše usred pustinje džamiju. Kaže Marko: -Idemo tražit vode i nešto za jelo, umrijet ćemo ovdje! Žarko:-Može, ali predstavit ćemo se kao muslimani. Marko:-Ja neću, pa makar umro! Žarko:-Kako hoćeš, al' mene zovi Muhamed! Ulaze oni u džamiju, tamo sjedi jedan čovjek. Oni mu se predstave: -Zdravo, ja sam Muhamed, a ovo je moj prijatelj Marko. Da li možemo dobiti hranu i piće? Umorni smo, gladni i žedni.. Ovaj ih pogleda i viknu jednom drugom, što je sjedio na drugom kraju džamije: -Donesi Marku da jede i pije šta želi..- a ti Muhamede, brate, znaš da je Ramazan.. Nevjerojatno ali istinito – ovako je Ciceron opisao stanje u tadašnjem društvu. Sami procijenite da li se nešto promijenilo. 1. SIROMAH RADI, RADI 2. BOGATAŠ ISKORIŠTAVA PRVOG 3. VOJNIK BRANI OBOJICU 4. POREZNIK PLAĆA ZA SVU TROJICU 5. LUTALICA SE ODMARA ZA PRETHODNU ČETVORICU 6. PIJANAC PIJE ZA SVU PETORICU 7. BANKAR POTKRADA SVU ŠESTORICU 8. ADVOKAT SVAĐA PRETHODNU SEDMORICU 9. LIJEČNIK UBIJA SVU OSMORICU 10. GROBAR POKOPAVA SVU DEVETORICU 11. POLITIČAR ŽIVI NA RAČUN OVE DESETORICE Ako se je netko, po statusu ili profesiji možda i prepoznao, to nema nikakve veze. Baš je vrućina! Profesor za kraj ostavlja glavolomku

- 00:01 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (42) - Isprintaj - #

23.09.2017., subota

Smiješna subota

Vraćamo se vikend humoru. Ove nedjelje Eurici pomaže mecabg. Hvala! O BRAČNIM DUZNOSTIMA... Ne pitajte gdje sam čula priču, ali je istinita! Razgovaraju tri djeda za kavanskim stolom o nekom svom jaranu, koji je u 80-oj oženio neku mlađu trebu, njoj je 70. I jedan od njih, vidno zabrinut, ali i čaršijski radoznalo pita, pa hoće li on moći ispunjavati bračne dužnosti? Kaže djed do njega: -Znaš li ti koje su njegove bračne dužnosti? Da je pokrije dekom kad legne da gleda TV, da joj obuje priglavke, donese naočale za daleko, provjeri jel' popila lijekove na vrijeme, jel' stavila protezu u čašu da se ne udavi?! Pa, se pitam ja, hoće li on jadan, stići sve te bračne dužnosti obaviti, da ne zaboravi! Zahvaljujući vlasti, naša omladina odlično živi... u Kanadi, Australiji... Americi... Sve u svoje vrijeme... Kad će da prođe ova demokratija pa da opet živimo kao ljudi?

- 06:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

22.09.2017., petak

Korčula, poezija u kamenu

Tri sata za obilazak Korčule stvarno je malo. No, da vidimo što sam vidjela :) Korčula sada ima 16000 stanovnika. Jakica nas vodi kroz stari srednjevjekovni grad Korčula na poluotoku, sa sedam gradskih kula. Prolazimo prvu gradsku kulu iz 15.veka u gotičko venecijanskom stilu. Cijeli grad je građen kao veliki erkondišn, sa ulicama prema maestralu ravnim (kako bi maestral prodirao bolje) i zakrivljenim ulicama prema buri, kako bi se smanjila jačina bure. Kale su uske i visoke, tamne i u njima je hladnjikavo. Svuda postoje kameni zubi na koje se u ljetnim sparinama provuku štapovi sa mokrim plahtama, koje omogućuju privatnost u uskim kalama i rashlađuju dok se suše- primitivni klima uređaji. Na donje zube stavljali su potiće sa cvijećem. Unutar starih zidina u 15. stoljeću je živjelo 2000-2500 ljudi, a danas živi samo 200 ljudi. Korčulani su bili poznati po kamenoklesarstvu i brodogradnji. I danas pišu poeziju u kamenu. Uvjerite se! Idemo oko starog grada. Crkva svih svetih iz 1436 godine sa kasetiranim stropom nazvana je zbog toga korčulanska Sikstinska kapela. Lijepa rozeta i zvonik. Starinski toalet sa prozorčićem, između dva bloka kuća sa kanalizacijskim sistemom koji je koristio slobodni pad u more. Šetamo duž gradskih zidina, sve su ulice popločane kamenom. Idemo jedinom ulicom bez skalina do glavnih gradskih vrata od kojih je desno najstarija kula iz 14 stoljeća, Revelin. Od glavnih gradskih vrata idemo glavnom uličicom koja siječe grad napola. Dimenzije starog grada su samo 300x170 m. Stup iz 15. stoljeća Gradski muzej-u palači porodice Gabrielis, iz 16. stoljeća. Šetnjom kroz izložbene prostore ovog muzeja, jedinstvenog na bližem području, oživljavamo kulturnu i gospodarsku prošlost Korčule od pretpovijesti do naših dana. U IV. st. pr. Kr. grčki kolonizatori nazvali su Korčulu Korkyra Melaina, zbog guste borove šume, a Rimljani je nazivahu Corcyra Nigra. Gledamo stare amfore i sidra iz 1.stoljeća, kamenicu za ulje, krilatog lava, starinski lavandin Najvrijedniji je kameni natpis, lumbardska psefizma, starogrčki povijesni dokument epigrafskog karaktera iz 3. stoljeća. Sadrži odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli. Od početka 15. do sredine 16. stoljeća domaći majstori sagradili su katedralu sv. Marka na najistaknutijem mjestu u gradu, na vrhu poluotočića. Godine 1557. orgulje orguljara Colombija postavljene su u korčulansku katedralu, a oslikao ih je Tintorettov učenik. Sami slavni Jacopo Tintoretto oslikao je oltarnu palu u korčulanskoj katedrali sv. Marka, a prikazuje Sv. Marka sa sv. Bartolomejom (Bartulom) i sv. Jeronimom (Jerolimom), korčulanskim zaštitnicima. U katedrali je u tijeku generalna proba za barokni festival. Popločan trg. Desno je kula, navodno rodna kuća Marka Pola, koji je navodno rođen na Korčuli 1254 godine, a umro u Veneciji. Smatra se da je ipak samo ovdje bio zatočen nakon pomorske bitke. Vreo je dan, sunce blješti na kamenu, a čim se uđe u kale, mračno je i hladno. Brod dolazi po nas, brzo ukrcavanje. Kapetan pozdravlja mjesta pored kojih prolazimo. Pleše se na brodu, a ljudi nam mašu i plešu. Konačno, evo moje Makarske. Bio je ovo divan izlet! A nikad ranije nisam bila na Korčuli. Moja prijateljica još manje, ona nije bila ni u Dalmaciji :)

- 06:09 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (56) - Isprintaj - #

21.09.2017., četvrtak

Kako do Korčule?

"Makarski Jadran" kreće na novu atraktivnu plovidbu. Vele provjerava je li sve u redu. Ljiljana se pripremila za novu avanturu. Opet imamo sjajna mjesta, hvala Spomenki. Vrijeme je idealno. Ispraća nas raskošna makarska luka. Maše nam Sveti Petar sa poluotoka Sv. Petar U Tučepima ukrcavamo ostale putnike. Iza nas ostaju lijepa mjesta Makarske rivijere, Igrane, Živogošće... Na gornjoj palubi je živo, idemo posjetiti kapetana. Kapetan je dobio pomoćnicu :) Oko punte Hvara obilazimo, kapetan pozdravlja Sućuraj, moji mašu na balkonu kuće. Daleko je moje selo malo, daleko je kraj plavog mora... Kapetan pušta na razglas pesmu za nas dvije, „Plovi, plovi, plovi mala barka, a u barci ćiribilibela Anka“. Plovimo između Hvara i Pelješca. Obilazimo rt Pelješca (feral). Serviraju ručak, odličnu skušu s gradela uz salatu i špagete. Galebovi nas prate, namirisali su ručak. Lijevo ostaje Orebić na Pelješcu, mjesto kapetana i pomoraca. Bližimo se Korčuli Iskrcavamo se na Zapadnoj rivi kod prekrasne skalinade. U luci nas čeka šest vodiča na raznim jezicima, idemo uz hrvatskog vodiča Jakicu, koja nas sat i pol veoma zanimljivo vodi i priča, a grupa zainteresirano zapitkuje. Ostajemo u Korčuli samo tri sata. Grad Korčula sagrađen je na poluotočiću isturenom u Pelješki kanal. Srednjevjekovni raster grada Korčule u obliku je riblje kosti Bacamo pogled na Pelješac. Vidi se stari samostan ispod Sv. Ilije. Kad vrh Sv. Ilija ima kapu (oblake), bit će kiše. Između Orebića i Korčule vidi se otočje, Korčulanski arhipelag, gdje se kopa bijeli korčulanski kamen. Čeka nas divna Korčula, suncem okupana (nastavit će se)

- 06:19 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (52) - Isprintaj - #

20.09.2017., srijeda

Boli li Bol?

Ovaj dio putovanja na brodu "Makarski Jadran" posvećujem Sjedokosom, Aneti i Regini :) Plovidba od Jelse do Bola. Valovi pričaju onome tko ih zna čuti... Evo nas u Bolu na Braču Opet nailazimo na tovara Šetamo do Zlatnog rata, najljepše plaže u Hrvatskoj i jedne od najljepših u svijetu. Kakva tirkizna pučina! Ako s jedne strane šume puše, s druge je mirno, pa se uvijek može birati mjesto za kupanje. Kava u kavanici na plaži za koju me vežu neke lijepe uspomene. Povratak vozićem, 20 kn. Još malo šetnje Bolom Pučki tribun i ja. Ukrcavamo se, pa veseli brod vozi duž obale i pozdravlja. Svuda ljudi veselo otpozdravljaju, mašući šugamanima i lancunima! Na izlazu u Makarskoj odmah kupujemo karte za sutra za Korčulu. Dobitnu ekipu ne treba mijenjati! A torta makarana bit će večera! Izvrsna, tek da napomenem.

- 06:51 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (66) - Isprintaj - #

19.09.2017., utorak

Kud plovi "Makarski Jadran"?

Danas ćemo imati divno vrijeme i još ljepši izlet. A priču posvećujem Aneti, koja dosad nije bila na Hvaru. Ukrcavanje u brod „Makarski Jadran“ za Hvar i Brač po pozivu kapetana, koji je moj školski drug. Dobijamo odlična mjesta na brodu, zahvaljujući kapetanovoj supruzi Svraćamo u Tučepe po dio putnika. Služi se prvo kava, pa lozovača, sok, pa vino. Plovimo kanalom između Hvara i Brača Rani ručak, sjajna skuša na gradelama sa salatom i manistrom, uz dobro vino. Mito pušta muziku posebno za grupe gostiju, za Čehe, Nijemce, Mađare, Poljake, i za sve iz balkanskog regiona. I ja sam dobila moju pjesmu. Ulazimo u luku Vrboska, prate nas jata galebova. Geomire, gdje si? Uplovljavamo u luku Jelse. Šetamo kalama. Kakvi divni prozori na zgradi općine! Slikanje s kapetanom Obavezan sladoled i suveniri od lavande Tovar u luci Ovo je prvi dio izleta, sad nastavljamo na drugi dio, do Bola na Braču. (nastavit će se...)

- 07:05 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

18.09.2017., ponedjeljak

Sućuraj na punti Hvara

Nesputani dio djetinjstva provela sam u Sućurju na punti Hvara. Rado mu se vraćam, posjetim moje drage i svoja posebna mjesta. Za Sućuraj vozi trajekt iz Drvenika, više puta dnevno Promiču morske slike dok se ne pojavi Lanterna, stari svjetionik iz 1889. I evo nas u ljupkom mjestašcu, nalik na sva primorska mjesta U šetnji susrećem starog poznanika, Nikšu Vujnovića, poznatog arheologa i kroničara Sućurja. Od njega dobijam njegov "Kratki vodič kroz povijest općine Sućuraj". U vodiču čitam: "Općina Sućuraj smještena je na istočnom dijelu otoka Hvara, na prostoru s povijesnim nazivom Plame. Čine je naselja Sućuraj, Selca i Bogomolje. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina Sućuraj je imala 492 stanovnika. Danas se žitelji općine bave poljoprivredom, ribarstvom, a ponajviše ugostiteljsko- turističkom djelatnošću. Sućuraj se prvi put spominje 1331.godine u Hvarskom statutu kao naziv crkve Svetog Jurja po kojem je naselje dobilo ime. Padom Makarskog primorja (Krajina) pod tursku vlast, sve veći broj stanovnika s kopna prelazi na otok, na područje općine Sućuraj u više navrata tijekom 16.st. Da bi ojačala obranu 1613. godine Venecija na ulazu u luku Sućuraj gradi tvđavu zvana Fortica, s kulom i perimetralnim zidom s puškarnicama." Provela sam djetinjstvo igrajući se u Fortici i oko nje, ne znajući njenu povijest. Hvala Nikši! Obilazim staru kuću gdje sam davno ljeta provodila. Kuća nije obnavljana, vrt je zapušten, ali su smokve još slatke kako ih pamtim. Pa malo po okolini. Svako drvo i svaki suhozid (gomila) su mjesta sjećanja. Stari badem još daje plod Škola, općina, crkva... sve što treba malom mjestu. Ovdje sanjaju moji dragi... Svjetionik, Lanterna, mjesto je gdje sam imala privilegiju igre u cijelom zdanju sve do ferala. Svjetioničar je bio moj barba. Sada je to kuća za odmor, iako je spomenik kulture. Ujna lijepo kuha... da se okrijepimo, pa se vraćamo. Uvijek mi je žao kad odlazim, ostavljam svoje djetinjstvo i svoje drage... Trajekt stiže... Doviđenja, dragi Sućurju!

- 00:03 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (64) - Isprintaj - #

17.09.2017., nedjelja

Nedjeljaaaa

Dalmatinske priče nastavljamo nakon vikenda. Danas Eurici pomaže modrinaneba. Na jednoj ogradi u Beogradu... Efikasno - Rakija za cirkulaciju. - Pivo za mišiće. - Vino za krvnu sliku. - Pelinkovac za želudac. Svaki dan sam mrtav pijan iz zdravstvenih razloga. Mijenjam peticu sa filozofskog fakulteta za jedinicu iz dobrostojeće obitelji. Muškarac se u svom životu nikad ne smije žaliti na ŽENU I AUTO. Birao je sam. Danas na reklamama, sin dođe blatnjav kući, mama izvadi Perwoll... A kada sam ja bio mali i došao sam blatnjav kući, mama je izvadila remen, šibu, valjak... Kaže baba:- E, djeco moja! Vi danas samo mislite na sex. U moje vrijeme nije bilo tako. Vaša baba je imala dvanaestoro djece i nismo imali vremena za te stvari. Ima 11 godina i napisala je u statusu: "Eh, da mi je vratiti vrijeme!" Malena je sigurno vidjela Pampers na sniženju. Potreban vidovnjak za odlično plaćen posao. On će znati gdje i kada treba da se javi.

- 07:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (44) - Isprintaj - #

16.09.2017., subota

Subotaaaaaaa

Dalmatinske priče nastavljamo nakon vikenda. Danas Aneta pomaže Lastavici- Eurici. Kako od domaće mačke napraviti persijsku...

- 07:01 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

15.09.2017., petak

Što šapuću školjke?

Volim školjke i često sam pokazivala djeci, pa unucima kako se more čuje u njima i kako nam školjka priča. Malakološki muzej u Makarskoj je muzej školjaka - ljuštura morskih mekušaca. Svojedobno je bio drugi po bogatstvu eksponata u Europi. Nisam uspjela naći na kom je mjestu rangliste danas. Muzej je otvoren za javnost 30. travnja 1963. godine u starom dijelu Franjevačkog samostana iz 16.stoljeća, koji je zaštićeni spomenik kulture. Malakološki muzej franjevačkog samostana utemeljio je 1963. fra Jure Radić. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i cijeloga svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija u Hrvatskoj. Tridacna, školjka ljudožderka. Ako je netko ugazi u plićaku, školjka se zatvori i kad naiđe plima, nesretnik se udavi. Sretnija njena strana je pravljenje velikih bijelih bisera. U samom muzeju zabranjeno je slikanje, pa ću dodati neku od slika s neta. Ispraća nas divan rascvjetali kapar.

- 06:01 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (48) - Isprintaj - #

14.09.2017., četvrtak

Kalalarga moje mladosti

Staru Makarsku predstavlja Kalalarga. Nisam Marino Srzić koji piše izuzetno dobre kronike Kalalarge (očekujemo knjigu), pa ću je prikazati samo slikama. Ulazimo u svijet Kalalarge od splitske strane. Svako naše malo misto... liči jedno na drugo. Mnoge su uspomene vezane za ove kale. Portun u kojem je živio moj ujak Volim stare skaline sa cvijećem... Za pohvalu je što ovdje ima i Ulica darovatelja krvi Tu smo imali prve igranke... Izlazimo na Kačićev trg Nezaobilazna je Mletačka česma, uz koju su slikane sve generacije školaraca u Makarskoj, pa i ja :). Na trgu je apoteka sa šarmom starih vremena Zavirimo u Lištun Lijepa zgrada općine i Trg Hrpina Na Trgu Tina Ujevića uspomena s velikim pjesnikom Prođimo pored poznatog restorana "Riva" Popijmo kavu kod "Kostele", to je kultno mjesto. U Kalalargi je restoran Gastro Diva, za toplu preporuku Ambijent je uređen u etno stilu, a kuhinja...za prste polizati. Pašticada sa njokima i fužima Hobotnica s bobom i krumpirom ...uz odličnu malvaziju... Godine i čaše vina nikada se ne bi trebale brojiti...hm...

- 06:15 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

13.09.2017., srijeda

Kod žute kuće...

Ako stanujete na Zelenki u Makarskoj, kako ćete do plaže? U rano jutro krenite samo nizbrdo, vođeni mirisom mora Stižete do hotela "Dalmacija", prvog objekta u Makarskoj koji je visinom iskočio iz stepenaste vizure grada pod Biokovom. Što se sve može iz mora izvaditi... Hotel ima simpatičnu plažu Ali ja radije idem do žute kuće. Tamo je moje mjesto. Putem ću se podsjetiti prvog poljupca pod ovim borom... neke tamo davne godine... Ovdje sam prodavala sladoled jednog davnog ljeta, lomila svoje i neka druga srca... Žuta kuća nije žuta, ali se tako zove. Iz nje biste bukvalno mogli skakati u more. Jutro je rano i većina kupača nije još stigla. Kako prija prvo jutarnje plivanje! Tada je more moje... Pa natrag, starim kamenim stepenicama... Uz nabavku lavanda suvenira

- 07:17 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (58) - Isprintaj - #

12.09.2017., utorak

Galeb grli dvije...

Put do Makarske trajao je 10 sati, ali u dobrom društvu i sa pouzdanim prijevoznikom nije nas umorio. Vodila sam prijateljicu koja nikad nije bila u Dalmaciji da upozna što više može za osam dana. Iz našeg novog doma krećemo u šetnju do makarske rive A riva u punom sjaju... Galeb grli dvije... blago njemu! Tu je i najava putovanja već legendarnog broda „Makarski Jadran" kojim upravlja kapetan Mito Mravičić. Kapetan i tri dame, od kojih mu je jedna supruga, druga školska drugarica, a treća nova poznanica. A na brodu je večera i Vele dežura... Tu je i poznati makarski slikar Eduard Gardun. Uspomena s maestrom. Zalazak sunca u makarskoj luci je nešto posebno! Sa novog lukobrana lijep je pogled na noćnu Makarsku. Moja prijateljica stalno ponavlja: „Kako je lijepo!" Uz to sladoled za večeru ide baš kako treba! „Kantun", Osejava.

- 06:29 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (60) - Isprintaj - #

11.09.2017., ponedjeljak

Procvjetala je sol

Inženjer šumarstva Ivan Šimić naš je domaćin u solani Ramova u Krvavici pored Makarske. Uveo nas je u čarobnu priču o solnom cvijetu i morskom ulju. Na sajmu inovacija ARCA 2010. Vjetrosolana nagrađena je zlatnom plaketom. Vjetrosolana je zapravo klasična solana s nadogradnjom visećih slojevitih površina - bazena s nagibom tri promila iznad matičnih bazena. Za vrijeme kiše preljevni bazen se prazni i ugušćena masa se spušta u matični bazen gdje je zaštićena od oborina i to je ono osnovno - kaže autor projekta dipl. inženjer Ivan Šimić. Ivanova solana ne zavisi o hirevima vremena kao one ostale s naše obale, u Stonu, Ninu, na Pagu. On u svakom trenutku tijekom godine, zahvaljujući posebno smišljenom sustavu slojevite gradnje, te korištenju snage vjetra koji pospješuje isparavanje, može proizvoditi sol i ostale morske prerađevine. Dapače, sam može i kontrolirati vrijeme njihova stvaranja. Ivanu u tome ne smeta kiša, a pomaže mu bura. Cvijet soli se stvara ljeti, kada salamura u bazenima postigne temperaturu od 60 stupnjeva. U tim trenucima počinje proces kristalizacije visoko cijenjenog cvijeta soli, koji se u grumenima kristala počne skupljati po površini. Kristali se počnu stvarati oko podne, a Ivan ih skuplja u vrijeme sutona. Na jezgro NaCl kaleme se minerali u plitkom bazenu. Solni cvijet u svom sastavu ima prirodni kalijev jodid i čak 15 puta više minerala nego klasična sol. Solni cvijet je najvrijedniji prikaz mora u kristalu soli. More sa 3,5% slanosti mjeri se bomeometrom (po Bomeu). Kad se dođe na 20% slanosti, taloži se gips (kalcijum sulfat) i kalcijum karbonat koji se izbace i solni cvijet ih ne sadrži. Netko bi možda stao na cvijetu soli, no ne i Ivan. On je od mora išao do samog kraja. Pa je iz onog ostatka salamure, preostalog nakon izvlačenja cvijeta soli, izvadio još dva sastojka. Prvi je dijamantna sol koja se stvara pri slanosti 31 do 38 posto. Nepodobna je za kuhanje, ali zato vrlo iskoristljiva za dermatološke tretmane. U sebi ova kruta sol nosi podosta minerala, koji su odlični za razne dermoterapije. A nakon toga ostaje još nešto, presoljena salamura s koncentracijom soli od 38 i više posto, prepuna planktona, nazvana morsko ulje. Izvor je prirodnog magnezija sa odličnom resorpcijom kad se unosi preko kože. Hrvatska ima izuzetno veliku energiju isparavanja u podvelebitskom prostoru, kao u pustinji Gobi. Ova tehnologija bi omogućila Hrvatskoj da se od uvoznika pretvori u izvoznika s proizvodnjom od preko milijun tona godišnje. Uz to, ovaj sustav bi se mogao instalirati na otocima i prikupljati kišnicu.

- 07:05 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (58) - Isprintaj - #

03.09.2017., nedjelja

Lipo moje...

Lipo moje makarsko more...

- 05:38 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (68) - Isprintaj - #

02.09.2017., subota

Drugi život jedne Makane

Kod nas je 11 godina. Koliko je bila kod nekog prije nas, ne znamo. Prije 11 godina snajka je naišla na krvavu teško ranjenu mačku pored puta. Mislila je da je uginula, ali je tada maca počela presti! Odvezla ju je veterinaru, koji se čudio što se netko toliko brine o divljakuši. Dao je sve što treba maci smrskanog lica. Nakon mjesec dana srasle su rane, maca je ostala slijepa na povrijeđeno oko i skoro sasvim na drugo, kojim razaznaje pokret i svjetlo. I sa tako lošim vidom prilagođavala se novom prostoru veoma lako, pa smo je naizmjenično čuvale snajka i ja, zavisno o tome koja je kada putovala. Kasnije je godine provela kod snajke. Moji unuci su rasli uz macu. Naučili da dijele s njom igre i iskazuju emocije. Uloga životinje u kući je baš ta, da djeca nauče izražavati emocije. Sad su moji u drugoj zemlji, gdje maca ne može s njima. Vratila se meni i brzo prilagodila, kao da nikad nije bila negdje drugo. Dolaze mi gosti s raznih strana i prvo macu u krilo. Čistu i maznu, svi je vole. Makana 11 godina živi svoj drugi život.

- 05:33 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

01.09.2017., petak

Balkanske vertikale

Izišao je četvrti broj broj časopisa za angažiranu književnost, „Balkanske vertikale”. Časopis izdaje Društvo književnika Beograda. Urednik za poeziju Ivan Despotović čita časopis Riječ glavnog i odgovornog urednika časopisa: „Balkanske vertikale” su časopis za angažovanu književnost, glasilo Društva Književnika Beograda, koje okuplja oko sto članova. Objavljen je četvrti broj i ono što je za pohvalu, još uvek ne kasnimo sa izdanjima, a znamo da velika većina književnih i naučnih časopisa kasni zbog pomanjkanja finansijskih sredstava. Prvi broj Balkanskih vertikala je objavljen početkom 2016. godine i izlazi na svaka četiri meseca. Ovaj časopis se bavi pre svega totalnom književnošću, znači književnošću koja barata egzistencijalnim životnim pitanjima, prikazujući stvarnost brutalno iskreno, bez straha i kompromisa. Bavi se položajem književnika u Srbiji, odnosom društva prema njima, književnom i kulturnom birokratijom, društvom u celini. Glasilo je podeljeno po rubrikama, a na naslovnoj strani najčešće je neki angažovani crtež, slika, karikatura, koja simbolički prikazuje naš položaj u vremenu i prostoru. Ima svoj uvodnik, najčešće neki angažovani tekst o našoj stvarnosti, tu su i zapisi sa interneta, angažovani prozni tekstovi, kratke priče, u svakom broju prikazujemo naše nagrađene članove, dajemo prikaze izdanja Društva književnika Beograda, poeziju naših članova, tu je i tema broja, kao i rubrika „Satira ili stvarnost”. Koristi se i ćirilićno i latinično pismo, u zavisnosti od želje autora teksta, a objavljujemo autore sa balkanskih prostora i to najviše u satiričarskom delu časopisa, gde su zastupljeni naši najpoznatiji aforističari. Tu su i satirične pesme, priče, koje upozoravaju i ohrabruju, daju nadu u istinu i otkrivaju ono što drugi ne smeju. To je i najveći kvalitet ovog časopisa. Sve ono o čemu se govori a ne sme biti napisano u drugim književnim časopisima, ovde se nalazi, i naši čitaoci jedva čekaju da vide novi broj. Naše glasilo je imalo promocije na značajnim mestima: u Banskom dvoru u Banja Luci, u Udruženju književnika Srbije, bibliotekama Beograda i šire, u Crnoj Gori i drugim susednim državama. Balkanske Vertikale su Beograd, Banja Luka, Bijeljina, Berane, Bitola, Beč. Balkanske vertikale su čovek u pravom smislu te reči. Urednik časopisa „Balkanske vertikale” Srđan Simeunović Sendan U ovom broju jedan od Vertikalinih laureata sam i ja :)

- 06:50 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #