Vrijeme: Prekrasno, sunčano, temperatura 12-4°C. Svježe i hladno. Bez vjetra. Ceste: Dobre regionalne i lokalne ceste, ponegdje sa suhim blatom i sipinom. Ukupno pređeni put: 127 km. |
Ova "Villa Propuh", ni 100 metara od etno-kuće me podsjeća na dane koji su nas tako obilježili - kako je teško maknuti se malo od Zagreba a da ne naletiš na toliko mnogo neobnovljenih kuća. U predvečerje, dok sunce još kupa krajolik a hladni zrak već pronalazi put kroz zimsku obleku sretno se njišem blagim zavojima preko Hudog Biteka za Brezovicu i dalje u Zagreb. Još nisam uspio uloviti pravi trenutak pa tu sa obronaka Vukomeričkih gorica fotnuti Zagreb. Pruža se odavde krasan pogled na grad, sa Sljemenom u pozadini, ali uvijek je tako zastrt izmaglicom (OK, OK; priznajem; smogom!) da se tek nazire i ne vidi se lijepo. Valjalo bi ovdje doći poslije kakve oluje, u popodnevnim satima, kad je pogled čist a grad umiven. Odlazim u dobro društvo; u Svjetionik na druženje srijedom; Kava, Druženje - i Odgovori iz Biblije. Kasnije, dok se vraćam u Dubravu kroz noć, osjećam se kao faca dok pun energije na moćnom bajku pokazujem tim malodušnicima u limenim konzervama kako treba voziti i probijati se kroz gradsku gungulu... opet mi osmjeh danima neće silaziti s lica. |
Već treći dan za redom je sunčano i temperature su pristojne pa me cesta zove neodoljivo! Kako i ne bi; nakon skoro dva mjeseca koliko nisam bio na bajku stvarno sam se zaželio skitnje. U sjeni je hladno, no na suncu je prekrasno - punih mjesec dana nisam vidio ni obris sunca u gnusnoj Zagrebačkoj naoblaci - ma, da moram kanale kopati, bio bih dobre volje! A ovako, dok mogu napokon kresnuti Tenu i skitati se blistavim krajolikom, kako se ne bih smijao i pjevao od radosti! Prva vožnja ove godine i isprobavanje svih elemenata; izgleda da sam malo zamastio prednju kočnicu - trebat će joj par jačih kočenja dok ne proradi punom snagom. Sve ostalo radi bez greške, otvorio sam i auspuh; neka grmi malo! Tankanje i rihtanje tlaka u gumama, i polako se izvlačim iz gradske vreve, idem preko Domovinskog mosta. Veliku Goricu obilazim preko Čiča pa se malo skićem po Buševcu. Tu nalazim krasnu drvenu kapelicu Sv. Ivana Krstitelja, nažalost zaključanu - ali sigurno vrijednu posjeta. Možda je to zgodan plan za jednodnevnu turu; obilazak Turopoljskih drvenih građevina; kapela, kuća i kurija. Valjalo bi pronaći potrebne podatke o takvim mjestima i u proljeće nagovoriti par Veterana na jednodnevnu turističku vožnju |