Fotografi svih zemalja naoružajte se...

četvrtak, 23.06.2011.

Psihijatrijski slučajevi

Kada se za nekoga kaže da je psihijatrijski slučaj, tada se između ostaloga misli i na to da osoba boluje od nekog poremećaja ličnosti. Poremećaj ličnosti je odstupanje od normalnog ponašanja i načina razmišljanja. Najčešći poremečaji ličnosti s kojima se može doći u dodir na ulici, pogotovo u blizini fotografa sa SLR aparatima, su:

Narcisoidni poremećaj ličnosti - za narcisoidne je karakteristično to da si umišljaju kako su posebni, ekstra, važniji od svih drugih ljudi i stoga si uzimaju za pravo po vlastitom nahođenju određivati drugima oko sebe što tko kako i kada smije raditi. Najčešće ne znaju aktualne zakone ili ih pak interpretiraju kako njima paše, pri tome sebe smatraju nepogrešivima, samoprozvanim redarima, a ukoliko im se netko suprotstavi, na to odgovaraju arogancijom, prijetnjama i fizičkim nasiljem. Upravo je arogancija najvidljiviji znak za prepoznavanje narcisoidnosti.

Histroinski poremećaj ličnosti - karakterizira potreba da se bude u centru pažnje. Osobe sa ovim poremećajem, osim što uvijek imaju potrebu izgledati dobro i ponekad namjerno, upravo sa svrhom da budu u centru pažnje "drame" kad god im nešto "nije po volji". Tipično je za histrionce da iako često govore kak se ne vole snimat, zapravo imaju svu silu svojih slika (npr. na Facebooku) u svim mogućim situacijama. Takve osobe su često uvjerene da ako se nalaze u grupi i fotograf snima u njihovom smjeru, da snima samo njih ili zbog njih. Općenito se histrionce može prepoznati po vanjskom izgledu kojim privlače pozornost, prenemaganju i glasnom komentiranju.

Paranoidni poremećaj ličnosti - karakterizira ga strah od proganjanja te interpretiranje svih radnji kao nekakvih velikih opasnosti. Tako npr. ako fotograf snima nešto njihovo (psa, djete, auto...), automatski doživljavaju fotografa kao voajera, pedofila, lopova ili već nekog kriminalca ili bojesnika. Ako u kratkom vremenu dvaput vide istog fotografa, smatraju da ih ovaj prati. Općenito imaju potrebu sve znati i sve držati pod kontrololom jer su jedino tada uvjereni da su sigurni. Načešće reakciju okoline na njihovo iritantno ponašanje pokušavaju prikazati kao uzročnika njihovog "opreza".

Kompulzivno-opsesivni poremećaj ličnosti - za ljude s ovim poremećajem karakteristično je da nikada ničime nisu zadovoljni te stoga stalno zanovijetanju, prigovaranju, cijepidlače. Opsjednuti su perfekcionizmom, apsolutnom kontrolom svega oko sebe i inzistiranjem na vlastitim (nerealno visoke) prohtjevima. To su npr. osobe koje baš nikada nisu zadovoljne kako ispadaju na slikama kada ih netko drugi snimi, ali su sam sebi savršene na onima koje snime same.

Antisocijalni poremećaj ličnosti - Osobe koje ga imaju su same sebi centar svijeta, smatraju da cijeli svijet postoji samo radi njih, i uopće se ne obaziru na druge ljude, njihove osjećaje i prava, kao ni na socijalne norme niti zakone. Izuzetno su agresivni u slučaju da njihovi prohtjevi nisu bespogovorno zadovoljeni, ili im s enetko usudi suprotstaviti ili uputiti kritiku. Smatraju nasilje i iživljavanje nad drugima sasvim legitimnim načinima da zadovolje svoje potrebe.

Izbjegavajući poremećaj ličnosti - karakteristika osoba s ovim poremećajem je da su socijalno inhibirane, izbjegavaju društvo, imaju vrlo nisko mišljenje o sebi, velik strah od odbijanja i neuspjeha, te stoga izbjegavaju sve aktivnosti za koje smatraju da kod njih mogle uzrokovati neku frustraciju. Npr. ne vole da nih se sniam jer misled a su ružne, ili se ne žele baviti fotografijom jer misle da su im sve snimke loše.

Granični poremećaj ličnosti - često se javlja u kombinaciji s drugim poremećajima. Njega karakterizira crno-bijeli pogled na svijet. Ili je netko savršeno dobar ili je netko savršeno loš. Bez gradacije između. Takve osobe su izuzetno svadljive i pokušat će započet svađu radi bilo čega što im nije po volji (npr. u prolazu fotografima dobacivati uvrede isl.).

Osim ovih navedenih poremećaja ličnosti postoje i još niz drugih poremećaja ličnosti, no oni nisu toliko česti, ili sa osobama koje od njih boluju ima daleko manje problema.

23.06.2011. u 00:00 • 1 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>



< lipanj, 2011 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Blog za promicanje kulture fotografije, prava fotografa i borbe protiv ljudske gluposti

Fotoaparat nije oružje, a fotografiranje nije zločin. Međutim, nakon terorističkih napada u New Yorku (2001.) i Londonu (2005.), i pojave zloupotrebe interneta i fotografije, demagogijom i djelovanjem raznih "velikih moralista", dušebrižnika, birokrata i drugih lažnih autoriteta, fotografi i videografi su od hobista, umjetnika, turista i profesionalaca, u očima javnosti pretvoreni u "teroriste", "voajere", "pedofile" i "dežurne krivce za sva zla koja se događaju u svijetu".

Mole se svi koji imaju potrebu komentirati da se drže teme posta i bontona! Svi nesuvisli i nebulozni komentari, te komentari koji budu sadržavali uvrede, omalovažavanja, provokacije, trolanje, spam i slično će biti obrisani bez pardona, a komentatori blokirani.

(Napomena: Moguće je da u starijim postovima nedostaju slike i videi, i da linkovi na slike, videe ili druge web stranice ne rade, zbog toga što su u međuvremenu te stranice, slike, ili videosnimke uklonjene, preimenovane, ili je onemogućeno njihovo linkanje)

Linkovi

Važniji članci na blogu
Hrvatski zakoni
131. vs 144.
Birokratsko nasilje
Kome i zašto smetaju kamere
Za domaće pilote dronova
Zašto je dobro imati auto-kameru
Murphijevi zakoni fotografije
Murphijevi zakoni fotografije 2
Zašto takav naziv bloga?

Fotografski blogovi
Bablfotograf
Bergaz naopačke
Geomir
hawkeye_1306
Klik-Po Europama
Kojekakve
Nachtfresser
Nepoznati Zagreb
Splitkarenje u po bota
VladKrvoglad

Ostali blogovi
Alexxl
Čarapa Floyd
Euro smijeh
Plastično je fantastično
Saddako's apprentice
U zvijezdama piše

Ostali linkovi
Blog.hr
Google

Kontakt
toco1980blog(at)net.hr

Copyright

Copyright © Toco1980
Sva prava pridržana.

Nije dozvoljeno korištenje materijala s bloga bez odobrenja autora, osim onih dijelova koji su zasebno označeni kao (cc) creative commons ili public domain.

Arhiva

Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (9)
Rujan 2020 (6)
Kolovoz 2020 (10)
Srpanj 2020 (17)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (12)
Travanj 2020 (23)
Ožujak 2020 (27)
Veljača 2020 (17)
Siječanj 2020 (11)
Prosinac 2019 (8)
Studeni 2019 (9)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (5)
Kolovoz 2019 (13)
Srpanj 2019 (11)
Lipanj 2019 (9)
Svibanj 2019 (8)
Travanj 2019 (7)
Ožujak 2019 (14)
Veljača 2019 (10)
Siječanj 2019 (10)
Prosinac 2018 (13)
Studeni 2018 (14)
Listopad 2018 (19)
Rujan 2018 (14)
Kolovoz 2018 (12)
Srpanj 2018 (20)
Lipanj 2018 (18)
Svibanj 2018 (25)
Travanj 2018 (20)
Ožujak 2018 (19)
Veljača 2018 (23)
Siječanj 2018 (23)
Prosinac 2017 (22)
Studeni 2017 (29)
Listopad 2017 (30)
Rujan 2017 (25)
Kolovoz 2017 (19)
Srpanj 2017 (30)
Lipanj 2017 (28)
Svibanj 2017 (31)
Travanj 2017 (31)
Ožujak 2017 (26)
Veljača 2017 (25)
Siječanj 2017 (31)

Početak