http://rigijev.blog.hr

subota, 24.01.2015.

UZROK OVISNOSTI O DROGAMA JE DAVNO OTKRIVEN I vjerojatno nije ono što ste mislili dosad

Nakon stotinu godina otkako je konzumiranje droge postalo ilegalno diljem svijeta zbog svojih štetnih posljedica, kroz obrazovanje učimo kako ovisnost o drogama nastaje zbog droge koja u sebi ima kemijska svojstva koja nas čine ovisnima.

Međutim, istraživač i spisatelj Johann Hari u svojoj novoj knjizi 'Chasing The Scream: The First and Last Days of the War on Drugs' u kojoj na temelju niza istraživanja želi dokazati kako ovisnost o drogama ne nastaje zbog same droge niti kemijskih supstanci već je taj razlog puno dublji i psihološke je prirode.

Štoviše, Hari se poziva na niz uglednih istraživanja provedenih u posljednjih 50 godina kojima dokazuje svojetvrdnje.

Naime, cijela kampanja za borbu protiv ovisnosti o drogama krenula je tijekom 1980-ih godina u SAD te je provedena agresivna marketinška kampanja Partnership for a Drug-Free America (Partnerstvo za Ameriku slobodnu od droge).

Riječ je o reklamama i reklamnim plakatima koji su nastali na temelju eksperimenta provedenog u laboratoriju na štakorima. točnije, jedan štakor bi bio zatvoren u kavezu te bi dobio dvije posude s vodom, u jednoj je bila čista voda, a u drugoj voda s drogom, a većina štakora bi vrlo brzo počela piti drofiranu vodu te zanemarivati onu čistu.

Vođeni rezultatima tog istraživanja, na plakate su ispisali: 'Samo jedna droga izaziva toliku ovisnost, devet od deset laboratorijskih štakora će je konzumirati. I konzumirati. I konzumirati. Dok ne umre. To je kokain i isto može učiniti i tebi.'

No, još deset godina ranije profesor psihologije na Sveučilištu u Vancouveru, Bruce Alexander također je proveo eksperiment na štakorima, ali rezultat njegovog istraživanja bio je potpuno drugačiji.

Naime, on je izgradio park za štakore, veliki kavez gdje su štakori imali dovoljno mjesta da zajedno trčakaraju, igraju se sa šarenim lopticama, imaju mnoštvo tunela te mnoštvo hrane koju najviše vole jesti. Zatim je u taj kavez smjesto dva izvora vode, jedan čisti dok je u drugom bilo droge. No, kako stoji u njegovom istraživanju, štakori koji su imali dobar život nisu pili vodu s drogom, probali su je, ali nisu popili niti jednu četvrtinu u odnosu na izolirane štakore, a niti jedan nije naposljetku uginuo.

Kako je riječ o štakorima, a ne ljudima, Hari je usproedio ova istraživanja s istraživanjima o zloupotrebi droga tijekom Vijetnamskog rata i ostao iznenađen.

'Tijekom Vijetnamskog rata časopis Time pisao je o tome kako je konzumiranje heroina uobičajeno kao i žvakanje žvakačih guma među američkim vojnicima, a to je potvrdila i statistika - oko 20 posto vojnika je bilo ovisno o heroinu dok su bili na bojištu, a tad su bili užasno preplašeni, osim toga, vlasti su bile zabrinute da se s bojišta, nakon rata, u SAd vraća veliki broj ovisnika o drogama. Međutim, čak 95 posto vojnika koji su konzumirali droge, prestalo je s konzumiranjem po povratku kući. Jedonstavno su se vratili sigurnosti svojih domova, obiteljima koji ih čine sretnijima i nije im trebala droga', objašnjava Hari.

Dodatnu potvrdu Harijevim teorijama govore i činjenice o medicinskim konzumentima droge koji po izlasku iz bolnica ne osjećaju fizičku potrebu za drogama.

'Ako jednog dana doživite nekakvu nesreću, slomite kuk u bolnici će vam vjerojatno dati diamporphin, medicinski naziv za heroin, kako bi vam olakšali bolove, a konzumirat ćete ga duži period. Heroin koji dobijete od doktora bit će puno čišći nego onaj na ulici koji koriste ovisnici, a ako zaista kemijske supstance izazivaju ovisnost, onda ćete biti u krizi i tražit ćete drogu na ulici, ali to se zapravo ne događa. Medicinski korisnici narkotika jednostavno po završetku liječenja ne postaju narkomani', objašnjava Hari.

'I sam sam bio na početku skeptičan i htio sam dokazati da kemijski spojevi izazivaju ovisnost, ali što sam više istraživanja proučavao, to sam morao priznati kako da to nije baš točno. Ljudi imaju duboku potrebu emotivno se povezivati s drugim ljudima, tako dobivamo osjećaj zadovoljstva, a kad to ne dobivamo, onda pribjegavamo drogama. Da nije riječ (samo) o kemiji, jasno dokazuju i ovisnici o kockanju koji ništa ne unose u svoj organizam, a jednostavno ne mogu prestati'.

VEZANE VIJESTI
SVE JE VIŠE LJUDI STARIJIH OD 50 KOJI SE DROGIRAJU Mjesec borbe protiv ovisnosti u SAD-u
DOPING-TEST Nogometaš, košarkaš i trojica odbojkaša pali zbog pušenja trave
Ecstasy nema štetnih posljedica na rad mozga

Onda bismo mogli zakljuciti da ako nemamo emocionalnu povezanost sa drugim(a) onda pribjegavamo porocima odn postajemo ovisni npr o sexu.
Rigi

Oznake: ovisnost, droga, kockanje, sex

24.01.2015. u 13:03 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 11.02.2013.

Tolle; SATORI - nemisaona svjesnost ljepote, svjesnost oslobodjena misaonih oblika

Iz Moc sadasnjeg trenutka

Osim ljepote vanjskih oblika, postoji jos nesto; nesto sto ne mozemo imenovati, nesto neopisivo, duboka, unutarnja, sveta sustina. Kad god i gdje god postoji ljepota, ta unutarnja sustina na neki nacin blista kroz nju.

Vas SATORI je trajao mozda nekoliko sekundi prije nego ste se vratili u misli, ali je postojao; inace ne biste dozivjeli ljepotu. Um ne prepoznaje niti stvara ljepotu. Samo na nekoliko trenutaka, dok ste bili prisutni, postojale su ta ljepota i svetost. Zbog nedostatka budnosti i opreznosti u sebi mozda niste bili sposobni uociti temeljnu razliku izmedju opazanja, nemisaone svjesnosti ljepote te imenovanja i tumacenja te ljepote kao misli. Onoga trenutka kad se pojavila misao imali ste samo uspomenu.

Sto je vremenski rascjep izmedju opazanja i misli siri, to veca dubina postoji u vama kao ljudskom bicu i to ste svjesniji.

Mnogi su ljudi zatvorenici vlastita uma, tako da za njih zapravo ne postoji ljepota prirode. Oni mogu reci ‘kakav krasan cvijet’ ali to je samo mehanicko i mentalno davanje oznaka. Buduci da nisu smireni i prisutni, oni zapravo ne vide cvijet, ne osjecaju njegovu sustinu i njegovu svetost – upravo kao sto ni sebe ne poznaju i ne osjecaju vlastitu sustinu i svetost.

Buduci da zivimo u kulturi u kojoj vlada um, vecina moderne umjetnosti, arhitekture, glazbe i knjizevnosti, uz vrlo malo izuzetaka, ne nosi u sebi ljepotu i unutarnju sustinu. Ljudi koji stvaraju te oblike umjetnosti ne mogu se – cak ni za trenutek – osloboditi vlastita uma. Stoga nisu u dodiru s onim mjestom u vlastitoj nutrini iz koje izranjaju istinsko stvaralastvo i ljepota.

Sve sto postoji posjeduje Bice, sustinu Boga i stanoviti stupanj svijesti. Cak i kamen posjeduje zametke svijesti; inace ne bi postojao. I njegovi bi se atomi i molekuli rasprsili. Sve je zivo. Sunce, Zemlja, biljke, zivotinje, ljudi – sve su to izrazi svijesti na razlicitim stupnjevima svijesnosti koja se ocituje kao oblik.

Svijet nastaje kad svjesnost na sebe uzima oblike i forme, misaone i materijalne oblike. Promotrite milijune zivotnih oblika samo na ovoj planeti. U moru, na kopnu, u zraku – a svaki se zivotni oblik umnozava milijune puta. U koju svrhu? Igra li se netko ili nesto s oblicima? To su pitali drevni mudraci Indije. Svijet su promatrali kao lilu, bozansku igru koju igra Bog. Pojedinacni zivotni oblici u toj igri ocito nisu bili osobito vazni. U moru vecina zivotnih oblika ne prezivi vise od nekoliko minuta nakon rodjenja. Ljudski oblik se takodjer brzo pretvara u prasinu, a kad je nestane, cini se da ga nikada nije ni bilo. Je li to tragicno ili okrutno? Samo ako za svaki oblik stvarate odvojeni identitet, ako zaboravite kako je njegova svjesnost sustina Boga koja se izrazava u Bogu. Ali vi to ne znate sve dok ne spoznate vlastitu Bozju sustinu kao cistu svijest.

Pritisak patnje prisiljava svijest da se odvoji od oblika i probudi se iz svoga sna o obliku. Taj proces Isus objasnjava u usporedbi o izgubljenom sinu, koji napusta ocev dom, protrati bogatstvo, zapadne u ocaj, a tada ga patnja prisiljava da se vrati kuci. Kad se vrati, otac ga voli vise nego prije. Sin je dobio svojevrsnu dubinu. Ta parabola opisuje putovanje od nesvjesna savsrenstva kroz ocito nesavrsenstvo i ‘zlo’ do svjesna savrsenstva.

Kad se svjesnost oslobodi poistovjecenja s tjelesnim i mentalnim oblicima, postaje cista ili prosvjetljena svjesnost, odn prisutnost. To se nekolicini pojedinaca dogodilo no vecina ljudi jos je u zamci oblika svijesti koji pripada egu; poistovjecenje s umom i prepustenost njegovoj vladavini. Ne oslobode li se na vrijeme vlasti uma, on ce ih unistiti. Dozivjet ce konfuziju, sukob, nasilje, bolest, ocajanje, ludilo. Egoisticni um nalikuje na brod koji tone. Ne skocite li s njega, potonut cete zajedno s njim.

Za mnoge je ljude vec sada jedino utociste koje mogu pronaci od vlastita uma povremeno povlacenje na razinu svijesti koja se nalazi ispod misli.
Svako se na tu razinu povlaci nocu tijekom sna. Ali do toga dolazi i zahvaljujuci seksu, alkoholu i drugim drogama koje smiruju pretjeranu umnu aktivnost. Da nije alkohola, sredstava za umirenje, sredstava protiv depresije i drugih droga, ludilo ljudskog uma postalo bi jos ocitije. Vjerujem kako bi veliki dio stanovnistva postao opasan i sebi i drugima kad bi ostao bez svojih droga. Te droge vas, naravno, zadrzavaju u zamci poremecaja. Njihovo rasireno koristenje samo odlaze slom starih ustrojastava uma, kao i pojavu vise svijesti. Dok pojedinacni korisnici mogu dozivjeti stanovito olaksanje od svakodnevna mucenja koje im priredjuje um, to ih sprecava da budu dovoljno svjesno prisutni kako bi se uzdigli iznad misli i na taj nacin pronasli istinsko oslobodjenje.

Tisina je mocan nositelj prisutnosti, stoga dok ovo citate budite svjesni tisine izmedju i ispod rijeci. Osluskivati tisinu, gdje god bili, jednostavan je i izravan nacin da postanete prisutni. Osluskivanje tisine istog trenutka u vama stvara duboku tisinu. To je prisutnost, svjesnost oslobodjena misaonih oblika.

Oznake: satori, um, seks, droga, Ekhart Tolle, ego, misli, isus, prosvjetljenje, sadašnji trenutak, budnost, prisutnost, ovdje i sada, bog

11.02.2013. u 16:00 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 02.10.2012.

From; ljubav vs ostali pokusaji prevazilazenja osjecaja usamljenosti

Kako biti voljen? Kako biti vrijedan ljubavi?
Ako je ljubav umijece onda to zahtijeva znanje i trud.

Teorija ljubavi

Jedan od nacina da se zadobije ljubav a koriste ga muski, je da se bude uspjesan, mocan i bogat. Imati utjecajne ljude za prijatelje pomaze pri tome.
Cesto se pod dostojnim ljubavi misli na miks ’biti popularan’ i ’biti seksepilan’.
Kod odabira partnera znacajnu ulogu, kao kod kupovine nekretnina, igraju skrivene mogucnosti koje mogu da se razviju. Tako se dvije osobe zaljubljuju kad osjete da su na trzistu pronasle najbolji raspolozivi objekt pritom uzimajuci u obzir i ogranicenja osobnuh vrijednosti.

Kada dvoje ljudi dozvole da se zid izmedju njih srusi i osjete bliskost, osjete da su jedno onda je taj trenutak sjedinjenja jedan od najblazenijih osjecaja u zivotu. To cudo iznenadne intimnosti je cesto podstaknuto seksualnom privlacnoscu i zadovoljenjem.
Ovakva ljubav po svojoj prirodi nije trajna. Daljnim upoznavanjem njihova prisnost gubi cudesni karakter. Magija i kemija nestaju. Njihove suprotnosti i razocaranja i dosada ce ubiti ostatke pocetnig uzbudjenja. Intenzitet zanesenoti, sto je za njih dokaz jacine njihove ljubavi, zapravo svjedoci o stupnju njihove prethodne usamljenosti.

Skoro da nema niti jednog poduhvata ni djelatnosti koji kao ljubav, pocinju sa tako ogromnim entuzijazmon, nadama i ocekivanjima, a ipak se u pravilu zavrsavaju neuspjehom.
Da bi se izbjegao debakl potrebno je ljubav dobro prouciti i savladati umijeca ljubavi. Ucenje umijeca mozemo podijeliti u dva dijela; teorijski i prakticni.
Treci faktor koji je nuzan da se postane majstor je da nam ovo umijece bude najvisi cilj. Nista na svijetu nam ne smije biti vaznije od toga.

Teorija ljubavi

Covjekova svjesnost sama sebe, svijest o svojim bliznjim, svojoj proslosti, mogucnostima svoje buducnosti, svijest o kratkom zivotu, o cinjenici da je rodjen bez svoje volje i da ce protiv svoje volje umrijeti prije onih koje voli ili ce oni umrijeti prije njega, svijest o vlastitoj izdvojenosti i usamljenosti, o bespomocnosti pred silama prirode i drustva, sve to od njegove otudjene egzistencije cini nepodnosljivi zatvor.

Dozivljaj odvojenosti je izvor intenzivne tjeskobe. Stoga je najdublja covjekova potreba da prevazidje svoju odvojenost, da napusti zatvor svoje usamljenosti.
Pitanje koje se covjeku namece je kako da prevlada odvojenost, kako da dostigne jedinstvo i pronadje sklad? Odgovori su razni; to moze da bude obozavanje zivotinja, pozrtvovanost, ogrezlost u raskosi, asketsko odricanje, opsesivni rad, umjetnicko stvaralastvo, ljubav prema Bogu i ljubav prema covjeku.

Sve dok je majka prisutna, beba ne zadobija osjecaj usamljenosti odnosno odvojenosti. Prisustvo majke i njene koze moze, u pocetku, iscijeliti osjecaj usamljenosti kada se on javi.

Poslje se javlja potreba da se osjecaj odvojenosti prevazidje na druge nacine. Kaktkad uz pomoc droge. U prolaznom stanju egzaltacije – izvansebnosti, spoljasnji svijet nestaje a sa njim i osjecaj odvojenosti od njega. Druga forma koju covjek odabire je alkohol. Ovo su drustveno neprihvacena rjesenja i rezultiraju osjecajem krivice i griznje savjesti. Nakon uzivanja droge odn alkohola, osjecaj izdvojenosti je jos jaci sto tjera na cesce i intenzivnije uzivanje.

I nakon orgazma, kao drustveno prihvacene forme, covjek, na neko vrijeme, moze da se oslobodi osjecaja odvojenosti. Iako je ovo normalan i prirodan oblik prevazilazenja problema izolacije, oni koji problem ne rjesavaju na druge nacine, u jurnjavi za seksualnim orgazmom, se ne razlikuju puno od alkoholicara i narkomana. Ovaj ocajnicki pokusaj da se izbjegne tjeskoba izazvana odvojenoscu, rezultira sve jacim osjecajem izdvojenosti.

Seksualni cin bez ljubavi, osim na trenutak, nikad ne moze premostiti provaliju izmedju dva ljudska bica.

Svim nabrojanim oblicima zajednicko je da su intenzivni cak zestoki; odvijaju se u duhu i tijelu; prolazni su i privremeni.

Zastrasujuci osjecaj samoce
U suvremenom je drustvu teznja za pripadanjem grupi takodjer pokusaj prevladavanja odvojenosti. Ta teznja pripadanja gomili uzrokovana je idejom da ako sam kao svi ostali, ako nemam misli i osjecanja koja me cine razlicitim, ako obicaje, ideje, prilagodim modelu grupe; spasen sam od zastrasujuceg dozivljaja samoce.

Sjedinjavanje putem konformizma – prilagodjevanje grupi, njenim obicajima, postupcima i vjerovanjima je diktirano rutinom te zato cesto nedovoljno da smiri tjeskobu odvojenosti.
Ovdje imamo i primjer covjeka kao dijela birokratskog aparata, gdje on ima malo inicijative a njegovi su zadaci propisani organizacijom rada. Tu svi izvrsavaju zadatke propisanom brzinom na propisan nacin. Tako su i osjecanja propisana; ambicioznost, sposobnost da sa svakim kontaktiramo bez sukoba, vedrina i tolerancija. Ovakav nacin sjedinjavanja radom nije interpersonalan. Sjedinjenje koje se postize konformizmom, ono uz pomoc opijata ili ono vodjeno ocajnim pokusajem u promiskuitetnoj jurnjavi za orgazmom je samo pseudosjedinjenje.

Jedino pravo sjedinjavanje je ono koje se postize spajanjem sa drugom osobom u ljubavi. Ova je zelja za medjusobnim spajanjem najjaca teznja u covjeka. To je najizvornija strast koja povezuje ljudski rod. Neuspijeh da se ovo postigne dovodi do ludila ili unistenja sebe ili drugih.

Oznake: From, ljubav, veza, odnos, partner, magija, kemija, zaljubljenost, usamljenost, seks, svjesnost, tjeskoba, strah od samoće, samoća, droga, alkohol, osjecaj krivice, osjecaj griznje savjesti, orgazam, promiskuitet

02.10.2012. u 18:19 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



Veljača 2019 (1)
Kolovoz 2018 (2)
Srpanj 2018 (1)
Lipanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (1)
Veljača 2018 (1)
Studeni 2017 (2)
Rujan 2017 (1)
Srpanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (1)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (1)
Ožujak 2016 (3)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (3)
Studeni 2015 (1)
Listopad 2015 (3)
Kolovoz 2015 (1)
Srpanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (22)
Veljača 2015 (13)
Siječanj 2015 (11)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (1)
Kolovoz 2014 (3)
Veljača 2014 (4)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (1)
Studeni 2013 (2)
Rujan 2013 (5)
Kolovoz 2013 (8)
Srpanj 2013 (4)
Lipanj 2013 (3)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (5)
Ožujak 2013 (21)
Veljača 2013 (9)
Siječanj 2013 (4)
Prosinac 2012 (5)
Studeni 2012 (5)
Listopad 2012 (8)
Kolovoz 2012 (14)
Srpanj 2012 (7)
Svibanj 2012 (1)
Veljača 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)

Moj Pinterest

Visit Davor's profile on Pinterest.



View Davor Gasparac's profile on LinkedIn