Plastično je fantastično

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 53

Vrhovni sud savezne države Kalifornije odbio je zahtjev da se ponovno razmotri uvođenje zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i naknada od 5 $ centi na papirnate vrećice u okrugu Marin.

Uredba koja je donesena za okrug Marin u saveznoj državi Kaliforniji zabranjuje prodaju, distribuciju i korištenje jednokratnih plastičnih vrećica i uvodi naplatu naknade od 5 $ centi (oko 28 lipa) na papirnate vrećice. Početak važenja uredbe bio je 1. siječnja 2012. godine.

Civilna udruga "Save the Plastic Bags" zatražila je stavljanje van snage navedene uredbe, nakon što je ista stupila na snagu, jer u okrugu nije napravljena studija utjecaja na okoliš. 25 lipnja 2013. kalifornijski sud podržao je uredbu, ali se je udruga žalila te je 2. listopada 2013. Vrhovni sud Kalifornije odbio zahtjev da se ponovno razmotri navedena uredba čime je uvođenje zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i naknada na papirnate vrećice i sudski potvrđena u okrugu Marin.



Izvor:
Plastic News: Court rejects appeal of Marin County, Calif., bag ban
Animated flags

Plastične igre u pijesku

ĐIR PO PLAŽI - Foto & Copyright: Čiovka


MORSKI BAGER - Foto & Copyright: Čiovka


POVOLJNO VRŠIM ISKOPE - Foto & Copyright: Čiovka



Autor: Čiovka
Blog: Pripadan tebi

Sirovinu za vrećice, ili njih same, proizvodi 50-ak poduzeća, čiji su zaposlenici već lani oštro reagirali na ideju bivše ministrice Holy, da se visokim nametima na vrećice njihovo korištenje smanji

Ilustracija / Foto: Sergej Drechsler

Europska bi komisija, očekuje se, 15. studenog mogla usvojiti prijedlog da se državama članicama EU-a dopusti uvođenje mjera kojima bi se smanjio broj plastičnih vrećica, ili čak takve vrećice potpuno zabranile – mjere koje je do sada smatrala nezakonitima. Države članice mogle bi poduzimati mjere kojima bi se smanjila upotreba plastičnih vrećica debljine manje od 50 mikrona, a da se pritom ne krše pravila zajedničkog tržišta. Kako bi smanjile korištenje tih vrećica, članice bi mogle odlučivati same, primjerice uvođenjem ekoloških nameta, marketinškim ograničenjima ili potpunom zabranom.
Prema procjenama Europske komisije, svaki Europljanin u prosjeku godišnje iskoristi petstotinjak plastičnih vrećica, koje baca već nakon jedne upotrebe, a puno ih zatim završi odbačeno u okoliš, gdje se jako dugo razgrađuju, dok predstavljaju veliku opasnost i za živi svijet u morima i oceanima.

Hrvatski stav

Na pitanje kako će se, s kojim stavom, Hrvatska uključiti u najnoviju europsku raspravu o plastičnim vrećicama, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode odgovaraju kako, nakon što Komisija usvoji ovaj prijedlog, mogu proći i godine dok on ne bude usvojen na razini onih koji o njemu konačno odlučuju - EU parlamentaraca i Vijeća, koje čine države članice.

Pritom, prijedlog kojeg inicira Komisija »putem« može doživjeti značajne promjene, jer redoviti zakonodavni postupak znači suodlučivanje između Vijeća i Europskog parlamenta, koji se moraju očitovati i usuglasiti. Hrvatska će, kao i ostale države članice, iznijeti svoje stajalište, zaključuju. Kako je poznato od ranije, Ministarstvo Mihaela Zmajlovića smatra kako bi zabrana plastičnih vrećica Hrvatskoj donijela više štete, nego koristi, odnosno ekološka šteta koju vrećice stvaraju, manja je od štete koju bi izazvao gubitak velikog broja radnih mjesta u njihovoj proizvodnji.

U Hrvatskoj sirovinu za vrećice, ili njih same, proizvodi 50-ak poduzeća, u kojima radi oko tri tisuće zaposlenih, koji su već lani oštro reagirali na ideju bivše ministrice okoliša, Mirele Holy, da se određivanjem visokih nameta na vrećice njihovo korištenje smanji.


Buka oko poreza

Holy je, podsjetimo, u svibnju 2012. godine načelno najavila zabranu dijeljenja besplatnih vrećica u trgovinama i na tržnicama, malih, tzv. integralnih vrećica u kojima nosimo voće i povrće, ribu, meso, a za koje je htjela predložiti da se naplaćuju najmanje dvije kune po komadu, s koliko je htjela oporezivati i velike, deblje vrećice. »Porez« na vrećice trebao je destimulirati njihovu potrošnju, na što su reagirali proizvođači vrećica, napominjući kako će biti izgubljeno tri tisuće radnih mjesta, a okoliš nimalo zaštićeniji.

Alternative vrećice izrađene od papira ili tekstila, uvjeravali su javnost, više opterećuju okoliš od plastičnih vrećica, jer se u njihovoj proizvodnji troši daleko više vode i proizvodi puno više ugljičnog dioksida, a kako Hrvatska vlastite proizvodnje tih vrećica niti nema, povećan bi bi i uvoz.

Prema riječima Igora Čatića iz Društva za plastiku i gumu, proizvodnja tisuću plastičnih vrećica »proizvede« 292 kilograma ugljičnog dioksida, papirnatih vrećica pet puta više, dok se herbicidima korištenim u proizvodnji platnenih vrećica svake godine otruje milijun ljudi. Na kraju je Holy od »poreza« privremeno odustala, da bi vrlo brzo nakon toga i napustila ministarstvo.

Bojana Mrvoš Pavić

Izvor:
Novi list, 28.10.2013. Hrvatskoj važnije 3000 radnih mjesta od čistog okoliša
Animated flags

Zadržimo se na području umjetnosti. Ovaj puta evo priloga o plastici u muzičkoj umjetnosti. Bilo je davno, ali ...



Izvođači: VIS Idoli
Vladimir Vlada Divljan - gitara, Zdenko Kolar - bas, Boža Jovanović - bubnjevi, Srđan Šaper – vokal, udaraljke, Nebojša Krstić - vokal i udaraljke i Kokan Popović - bubnjevi

Album: Paket aranžman 1981.
Naslov: Plastika

Tekst:
Ja
Ja nosim plastično odelo
I plastika je moja hrana
Možda sam plastičan i ja

Ja
Ja sam u svome soliteru
Otvoriću ti svoja vrata
Da budeš isto što i ja

Plastika

BOVA I LABUD


PROTIV JUGA


OSTAVLJENA

Foto & Copyright: Izabela Petković, Rijeka

Ugroženo 2000 radnih mjesta u Hrvatskoj

Nedvojbeno, jedan od najvećih problema Europske unije je nezaposlenost, osobito mladih. Ovo je priča kako se zatvaraju radna mjesta da bi netko u četiri godine primio milijun eura plaće. Priča je potaknuta izjavom dobro obaviještene osobe na službenom sastanku 21. listopada, a potvrđena viješću HINA-e od 22. listopada 2013.


Janez Potočnik

Mučno mi je pisati o plastičnim vrećicama. Najstrašnijem neprijatelju okoliša u povijesti čovječanstva i najvjerojatnije prvoj žrtvi zelene histerije i koju netko izvrsno financira. Europski povjerenik za okoliš, Janez Potočnik kaže da će se do 15. studenog 2013. donijeti prijedlog Komisije kako bi se smanjila uporaba vrećica tanjih od 50 mikrometara. Pojedinim zemljama ostavljeno je da biraju: porez ili zabrana. Ako se tome pridruži vijest da udruženje bioplastičara Europe traži zabranu plastičnih vrećica načinjenih od proizvoda prirode, nafte ili prirodnog plina u korist oni koje sadrže određeni dio bioplastike, koja je već potrošila energiju, tlo, itd., sve je jasno.

Porez ili zabrana

Politika je presudila. Poslije godina izvrsno orkestriranog zelenog bubnjanja i promidžbe sve mora biti bio-, pronađen je žrtveni jarac, plastična vrećica. Nema smisla, kako bi se nekada kazalo, mrčiti papir da se dokaže da su plastične vrećice bolje od onih od platnenih (koji zapravo i nema, to su tekstilne torbe od uzgojina, ako vam ne podvaljuju one plastične kao neki naši trgovački lanci). A osobito su bolje od papirnatih. Ali netko mora platiti račun za zeleno bubnjanje. Bit će to tanke plastične vrećice.

Zašto upravo sada napad na najekološkije vrećice od strane Povjerenika za okoliš, koji bi upravo trebao promidžbom plastičnih vrećica pridonositi njegovoj zaštiti. Odgovor je jednostavan. Gospodin J. Potočnik želio bi još jedan mandat kao povjerenik za okoliš. Radi se o plaći od oko milijun eura u mandatu. Tko bi to propustio, pa se popušta krupnom kapitalu koji trajno pomaže zeleno bubnjanje. A posljedice? Koga briga za to što će samo u Hrvatskoj u slučaju zabrane ostati bez posla u više od 60 pravnih subjekata oko 2000 ljudi, a tko zna koliko diljem Europe. To dobro plaćene briselske manekene ne zanima.

Za plaću od milijun eura isplati se žrtvovati radna mjesta

Kako se pripremaju za takvu situaciju hrvatski proizvođači plastičnih vrećica? Naime, poznavajući mentalitet naših domaćih birokrata, oni će podržati prijedlog Brisela. A proizvođači plastičnih vrećica, uljuljkani odlaskom predsjednice nove stranke ORaH, nisu prihvatili prijedlog da se udruže i organizirano brane svoje interese. Kada dođe prijedlog, bit će praktički prekasno.


Foto by: Tom Gowanlock*


Proizvođači plastičnih vrećica svih zemalja, ujedinite se

I sada dolazimo do još jedne strašne istine. Zaustavljena je u Hrvatskoj proizvodnja širokoprimjenjive plastike u DIOKI-ju i DINA-Petrokemiji. Ta je proizvodnja u razdoblju od šest godina (2007.-2012.) stvorila tijekom dvije godine trgovački suficit. Međutim u istom razdoblju, zbog uvoza plastičnih i gumenih proizvoda stvaran je godišnji trgovački deficit od kojih 750 milijuna američkih dolara. Na tom polju u Hrvatskoj radi maksimalno 10 istraživača. Nema tko prenositi znanje, kao što je to bio slučaj od šezdesetih godina, pa možda do kraja stoljeća. Pri takvom deficitu nikome ne treba transfer znanja. Stoga ne treba čuditi da je pred ukidanjem jedini domaći časopis isključivo posvećen plastici i gumi, a ni s Društvom za plastiku i gumu nije bolje.

Prosječni trgovački deficit 750 milijuna USD godišnje

Već odavno nema stručnjaka iz prakse spremih prenositi znanje, a znanstvenika je premalo. Nema ni državnih organizacija koje bi poticale istraživanja stvarnog stanja. Pojedinci iz državne uprave su preopterećeni, jer im je omogućeno da zastupaju Hrvatsku na brojnim dužnostima u Europi. Znanstvenici su bičem natjerani na misao: piši za strance ako hoćeš napredovati, u pravilu okrenuti drugim, važnijim temama.

Za autora će europska zabrana plastičnih vrećica biti najveći poraz, jer je u njihovu obranu potrošio dvadeset godina truda. Ali je nemoćan pred debelo plaćenim europskim birokratima, koji za svoju europsku stolicu prodaju radna mjesta kojih i onako nema dovoljno.

Prof. Igor Čatić

* Izvor slike: Fotogalerija Tom Gowanlock

PO NOVU TURU - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


DOBRODOŠLICA NAGLAS - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


COCA COLA ZA DVOJE - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


PERTNER ZA CIJELI ŽIVOT - Foto & Copyright: GP Zagrebancije



Autor: GP
Blog: GP Zagrebancije

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 52

Sonda Europske svemirske agencije Huygens montirana na letjelicu Cassini otkrila je postojanje propilena na Saturnovom mjesecu Titanu.

Molekula propilena sastavni je dio mnogih vrsta plastike*.

Propilen je tako po prvi puta pronađen na nekom planetu ili mjesecu osim na Zemlji.

Inače NASA-ina sonda Cassini koja oblijeće Saturn, u ljeto 2012. utvrdila je da se ispod ledene površine njegovog mjeseca Titana nalazi veliki ocean.








Izvor:
Soundset

BOŽIĆ DOLAZI - Foto & Copyright: Zvonka


SLATKA TAJNA - Foto & Copyright: Zvonka

U SLUŽBI REDA - Foto & Copyright: Zvonka

SVE ZA LJEPOTU - Foto & Copyright: Zvonka


MAČAK U VREĆI - Foto & Copyright: Zvonka



Autorica: blogerica Zvonka
Blog: Stakleno zvono

Bauk zabrana kruži svijetom! Zabrane i naknade na plastične vrećice šire se svijetom. Kao i obično, sve kreće iz Amerike pa se polako širi cijelim svijetom, što radi kopiranja, što radi istih ili sličnih motiva.

Ovih zadnjih nekoliko tjedana desetak je lokalnih zajednica u SAD-u uvelo zabrane jednokratnih plastičnih vrećica, engleski liberalni demokrati u sklopu predizborne kampanje obećavaju uvođenje nameta od 2015., Indijci zabranjuju unošenje plastične ambalaže na kriket igrališta. Čitatelji koji pomnije prate ovaj blog te su novosti mogli vidjeti u dva aktualna pregleda stanja zabrana u svijetu na LINKU 1 i LINKU 2.

I sada se normalan, prosječan čovjek, realan u svojim pogledima na život, posao, budućnost i održivi razvoj pita: tko je tu lud? Zašto se uvode zabrane i nameti na plastične vrećice koje su, što je nebrojeno puta dokazano, ekološki, ekonomski, energijski, higijenski i zdravstveno najprihvatljivije u odnosu na alternative od drugih materijala (platno ili papir). Zašto se radi u korist svoje štete, zašto se radi u korist većeg zagađenja i opterećenja okoliša, u korist potrošnje energije, u korist veće potrošnje ionako oskudnih i opterećenih prirodnih resursa?

Pa zar u toj modernoj Americi, staroj i dostojanstvenoj Europi, sve naprednijem istoku ne postoje pametni i sposobni znanstvenici, stručnjaci, tehnolozi, kemičari, ekolozi, energetičari, plastičari, inženjeri koji razumiju koje su moguće loše posljedice takvih odluka. Pa nije valjda da su i u cijelom tom svijetu i ti znanstvenici zaokupljeni pisanjem znanstvenih radova radi skupljanja citiranosti, a svi ti inženjeri preokupirani restrukturiranjima u nekim tamo njihovim predstečajnim nagodbama, pa da ne obraćaju pažnju na bauk zabrana koji se širi?

I onda, kad se napravi korak nazad, ne bi li se vidjela šira slika, vrlo brzo postaje sve jasno. Osnovni uzrok i razlog, početak i smisao je njegova visost glas. Političari su ti koji donose propise i koji dirigiraju našim životima i našim ponašanjima, obećavajući nam zabranjuju i nameću.

A kako to rade? Pa davno je to Noam Chomsky lijepo opisao u "10 strategija manipulacije javnosti". Najprije naši političari dopuste ili čak potaknu* stvaranje problema, potaknu te takozvane, takoBože i kobajagi zelene da galame, da lažu, na dezinformiraju, da djeluju na emocije javnosti, da pripreme teren. Onda nastupaju mediji i vrlo žuto i senzacionalističko novinarstvo koje u svemu ističe samo ono katastrofično, opasno, skandalozno, otrovno, zabrinjavajuće. Atmosfera se nabrijava. E, onda političari imaju toj zabrinutoj i ugroženoj javnosti ponuditi spasonosna rješenja. Najprije najavljuju da rade na rješenjima, pa onda puste vijest u medije, pa osluškuju i na kraju oni, i samo oni, uvedu zabrane ili namete.

Zašto? Pa zbog njegove visosti glasa. Pa kome će zabrinuta i ugrožena javnost dati glas nego svojim spasiteljima.

Pred nama su izbori za Europski parlament. Što mislite kako povjerenik Europske komisije za zaštitu okoliša g. Janez Potočnik razmišlja?



* poticaj - prema Wikipediji u Hrvata - poticaj je: "plati i ne pitaj"

Plastika među kapima

Foto & Copyright: Nikola Smernić, Split, freelance photographer
Web: Studio Papaja

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 51

Zahvaljujući australijskim inženjerima plastične vrećice ne samo da imaju novu svrhu nego postaju i tehnologijom budućnosti.




Tim sa Sveučilišta Adelaide nedavno je razvio metodu pretvaranja plastičnih vrećica u ugljikove nanocjevčice. Ove cjevčice spadaju u najčvršće i najkruće materijale i mogu se koristiti za bilo što od elektronike do zračnih turbina. Novi proces kreira nanocjevi dok se u isto vrijeme rješava i problematičnog otpada.

Ovo nije prvi put da su znanstvenici napravili ugljikove nanocijevi od ostataka plastičnih vrećica. Još 2009. godine tim iz Illinoisa je smislio sličan proces. Potom su koristili nanocijevi kako bi izgradili litijske baterije. Problem s ovom metodom je da je materijal koji se koristio (kobalt) poprilično skup, a samo jedna petina materijala plastičnih vrećica se koristila za pretvaranje u nanocijevi.

Nova australijska metoda je i jeftinija i efikasnija. Obje metode, u svakom slučaju, koriste ružne komade smeća u nešto što se zbilja može koristiti, umjesto da samo zauzima mjesto u našim kuhinjama.



Izvor:
Soundset

BOVA - Foto & Copyright: Mirta Grandić


SOLDIERS - Foto & Copyright: Mirta Grandić



Autor: Mirta Grandić, Rijeka

Izloženost bisfenolu A dramatično povećava rizik da trudne žene dožive pobačaj, kako se tvrdi u najnovijem istraživanju Stanford University.

Istraživanje koje je provedeno analizirajući 114 trudnih žena predstavljeno je na godišnjoj konferenciji Američkog društva za reproduktivnu medicinu (American Society for Reproductive Medicine). Istraživački tim sugerira da izloženost bisfenolu A povećava rizik od pobačaja za 80 %.

Također, u jednom drugom istraživanju koje je proveo američki Nacionalni Institut za dječje zdravlje i razvoj čovjeka (National Institute of Child Health and Human Development) na 501 paru koji su željeli dobiti dijete, tvrdi se da BPA može smanjiti plodnost muškaraca za 20 % te se preporuča mladim parovima koji žele zasnovati obitelji da ne kuhaju hranu u plastičnim posudama i da bi trebali izbjegavati ostavljanje pića u plastičnim bocama da se zagrijavaju na suncu.

Dr. Ruth Lathi, reproduktivni endokrinolog, članica tima Stanford Universityja koje je provelo istraživanje izjavila je da su "nalazi istraživanja vrlo značajni jer se pobačaj često događa, a ljudska izloženost bisfenolu A je sveprisutna". Također izjavljuje: "Izbjegavajte konzerviranu hranu u limenkama. Ne košta mnogo novca i jednostavno je to učiniti".

Izvori:
American Society for Reproductive Medicine: Effects of BPA and Phthalates on Conception and Pregnancy
Plastic and Rubber Weekly: BPA exposure increases miscarriage risk, says study
CBS News: BPA exposure may increase miscarriage risk in pregnant women

Galerija PLASTIK je rezultat Plastičnog foto natječaja koji to nije. Pristiglo je dosta radova foto zaljubljenika od amatera do profesionalaca koji su kroz sliku koja zamjenjuje tisuću riječi dali svoj pogled na plastiku i plastične predmete.

Galerija PLASTIK je tu pred Vama i dolaskom novih fotki galerija će povećavati svoj postav, a čitatelji bloga moći će vidjeti, komentirati, ocijeniti ili jednostavno se zamisliti koji su sve to plastični predmeti iz svakodnevnog života koje više i ne primjećujemo, bez kojih više ne možemo, a bez kojih bi smo možda i mogli.

Poveznica Galerija PLASTIK je izvučena u lijevu kolonu radi lakše pristupačnosti.

U nastavku je pregled objavljenih fotogalerija i tekstova vezanih uz Plastični foto natječaj koji to nije:

2013.

Listopad 2013.
1. 13.10.2013. Plastični foto natječaj koji to nije
2. 15.10.2013. NEWSLETTER 4
3. 16.10.2013. Fotogalerija Plastik - Tomislav Veić
4. 17.10.2013. Galerija Plastik
5. 19.10.2013. Fotogalerija Plastik - Mirta Grandić
6. 21.10.2013. Fotogalerija Plastik - Nikola Smernić - Plastika među kapima
7. 23.10.2013. Fotogalerija Plastik - Blogerica Zvonka
8. 25.10.2013. Fotogalerija Plastik - GP Zagrebancije 1
9. 27.10.2013. Fotogalerija Plastik - Izabela Petković 1
10. 30.10.2013. Fotogalerija Plastik - blogerica Čiovka 1 - Plastične igre u pijesku

Studeni 2013.
11. 01.11.2013. Fotogalerija Plastik - Dragan Nišler
12. 05.11.2013. Fotogalerija Plastik - Mirjana Hnlička
13. 08.11.2013. Fotogalerija Plastik - Marko Sladić - Črčkarije.com
14. 10.11.2013. Fotogalerija Plastik - Petra Višnjić - Plastic Office
15. 12.11.2013. Fotogalerija Plastik - Kickboxing
16. 14.11.2013. Fotogalerija Plastik - Gazimir Halimehmeti
17. 16.11.2013. Fotogalerija Plastik - Ilija Dadasović - Ljepotica s plastičnim radiom
18. 18.11.2013. Fotogalerija Plastik - Marija Grandić - Na dječjem igralištu
19. 20.11.2013. Fotogalerija Plastik - Matej Štegar - Plodovi jeseni
20. 22.11.2013. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije 1 - Patrik Krpan
21. 24.11.2013. Fotogalerija Plastik - Boris Vujević - Plastika s kojom sam svakodnevno u doticaju
22. 26.11.2013. Fotogalerija Plastik - blogerica Čiovka 2 - Boje jeseni maslinika
23. 30.11.2013. Fotogalerija Plastik - Dario Kraljić 1 - Svijet boja

Prosinac 2013.
24. 06.12.2013. Fotogalerija Plastik - Ivana Brnas - Slatke igre
25. 08.12.2013. Fotogalerija Plastik - Izidora Kovačević - Plastika koja život znači
26. 15.12.2013. Fotogalerija Plastik - Brazde 1 - Kud plovi ovaj brod
27. 17.12.2013. Fotogalerija Plastik - blogerica Valcer - Dva lica plastike
28. 19.12.2013. Fotogalerija Plastik - Iva Kraljić - Crno - bijelo u plastičnoj foliji
29. 21.12.2013. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije 2 - Nikola Smernić
30. 22.12.2013. Fotogalerija Plastik - TunnA - Svakodnevna plastika
31. 23.12.2013. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena - Slatke plastične predbožićne pripreme
32. 26.12.2013. Fotogalerija Plastik - Rafaela Radić - Neka igre počnu
33. 28.12.2013. Fotogalerija Plastik - Marina Š. - Svjetlost glazbe
34. 30.12.2013. Fotogalerija Plastik - Andrej Šepčić - Pozdrav iz Dubaija

2014.

Siječanj 2014.
34. 01.01.2014. Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić - Ogrlice i manžete
35. 03.01.2014. Fotogalerija Plastik - Bojana Ratković - Ribar plete mrižu svoju … u svijetu poliamida (PA)
36. 05.01.2014. Fotogalerija Plastik - Dragutin Dado Barac - Tužni pogled
37. 06.01.2014. Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić 2 - Bor - svjetlosni objekt od pleksija i LED-rasvjete
38. 08.01.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije 3 - mali Marko
39. 10.01.2014. Fotogalerija Plastik - Filip Žauhar
40. 12.01.2014. Fotogalerija Plastik - Jaroslav Netrval 1 - Plastic for beauty
41. 15.01.2014. Fotogalerija Plastik - Boris Jagačić 1 - U svijetu plastične mašte
42. 17.01.2014. Fotogalerija Plastik - Nisa - Moj plastični pogled
43. 19.01.2014. Fotogalerija Plastik - bloger 20 do asa - Odrastanje uz plastiku
44. 21.01.2014. Fotogalerija Plastik - Laura Hopkins - Plastika i mašta mogu svašta
45. 23.01.2014. Fotogalerija Plastik - Milan Breg 1 - Uvijek pri ruci
46. 25.01.2014. Fotogalerija Plastik - Zlatko Božić 1 - Avioni
47. 27.01.2014. Fotogalerija Plastik - Filip Žauhar 2 - Input - Output
48. 29.01.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Čiovka 3 - Raskoš boja u plastici
49. 30.01.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 2 - S kamena na kamen plastikom preko mora

Veljača 2014.
50. 02.02.2014. Fotogalerija Plastik - Izabela Petković 2
51. 03.02.2014. Fotogalerija Plastik - GP Zagrebancije 2
52. 04.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 3 - Ljetne radosti
53. 05.02.2014. Fotogalerija Plastik - Ilija Dadasović 2 - Regata
54. 06.02.2014. Fotogalerija Plastik - Brazde 2 - Fotke s uhvaćenom ljepotom
55. 07.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 4 - Sigurnost prije svega
56. 08.02.2014. Fotogalerija Plastik - Filip Žauhar 3 - Plastična elektronika
57. 09.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Valcer - Priča s lopticama mace Makane
58. 10.02.2014. Fotogalerija Plastik - Rafaela Radić 2 - Malo mašte, malo plastike i igra može početi
59. 11.02.2014. Fotogalerija Plastik - Jaroslav Netrval 2 - Sail, plastic, sail
60. 12.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 5 - Leti plastiko, leti
61. 12.02.2014. Na marginama Plastičnog foto natječaja koji to nije - Plastik
62. 13.02.2014. Fotogalerija Plastik - Boris Jagačić 2 - Plastika u službi njenog veličanstva zabave
63. 14.02.2014. Fotogalerija Plastik - Milan Breg 2 - Plastenke z rdečo piko
64. 15.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Čiovka 4
65. 15.02.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Brujo
66. 16.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 6 - Ljetna dječja igra
67. 17.02.2014. Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić 3 - Plastique est fantastique
68. 17.02.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Plastik 2
69. 18.02.2014. Fotogalerija Plastik - Jaroslav Netrval 3 - Plastic chilhood
70. 19.02.2014. Fotogalerija Plastik - Dario Kraljić 2 - Nespojivo, ali plastično
71. 20.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 7 - In memoriam
72. 21.02.2014. Fotogalerija Plastik - Filip Žauhar 4 - Plastika koja povezuje
73. 22.02.2014. Fotogalerija Plastik - Zlatko Božić 2 - Tenkovi, samohotke i vozila
74. 23.02.2014. Fotogalerija Plastik - Ivan Ješić - Popodnevna šetnja
75. 24.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 8 - Baloni
76. 25.02.2014. Fotogalerija Plastik - Milan Breg 3 - Kad mi treba, tu je
77. 26.02.2014. Fotogalerija Plastik - bloger 20 do asa 2 - EPP - Evolucijska Primjena Plastike
78. 27.02.2014. Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 9 - Ribanje i ribarsko prigovaranje
79. 28.02.2014. Fotogalerija Plastik - Milan Breg 4 - Nekaj iz vsakdanjega dneva

Ožujak 2014.
80. 02.03.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Plastik 3
81. 04.03.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Valcer 3
82. 08.03.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Plastik 4
83. 12.03.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Valcer 4
84. 16.03.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Valcer 5

Travanj 2014.
85. 02.04.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Alexxlov plastični krik

Rujan 2014.
86. 03.09.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Alemka Goleš

Listopad 2014.
87. 07.10.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Yulunga: Ugriz riđovke
88. 12.10.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Duško Čeko
89. 24.10.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Izabela Petković

Studeni 2014.
90. 15.11.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Čiovka
91. 17.11.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Alemka Goleš
92. 21.11.2014. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - More ljubavi

2015.

Siječanj 2015.
93. 08.01.2015. ¤ - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Alemka Goleš



Ažurirano 23.01.2015.

ČEKAJU BOLJA VREMENA - Foto & Copyright: Tomislav Veić


COCA-COLA BEZ OSMIJEHA - Foto & Copyright: Tomislav Veić


MOST ZA NUŽDU - Foto & Copyright: Tomislav Veić


PRVA LINIJA OBRANE - Foto & Copyright: Tomislav Veić


RADNIČKO ODMARALIŠTE - Foto & Copyright: Tomislav Veić


U OČEKIVANJU EKIPE - Foto & Copyright: Tomislav Veić


ZABORAVLJENE - Foto & Copyright: Tomislav Veić



Autor: Tomislav Veić, freelance photographer
Blog: FOTOGRAFSKE PRIČE
Web: www.tomislav-veic.com/

NEWSLETTER 4

Poštovani,
ovo je vanredno izdanje newslettera bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Novosti na blogu biti će predmet sljedećeg newslettera koji treba biti objavljen 1. studenog, a ovaj vanredni broj posvećen je PLASTIČNOM FOTO NATJEČAJU KOJI TO NIJE.

Najprije se ispričavam svim primateljima ovog newslettera koji su već primili poziv za sudjelovanje na PLASTIČNOM FOTO NATJEČAJU KOJI TO NIJE putem e-maila, FB poruka ili komentara na blogovima. Pretpostavljam da većina primatelja ipak nije primila sljedeću informaciju:




Lijepi pozdrav,

Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično
romeo.desa@ri.t-com.hr

Nenad Maljković,
predsjednik Eko udruge "Moj otok" - Punat
- u svom komentaru na Foto natječaj koji to nije
- na ovom blogu

Poštovani čitatelju,

ne poznajemo se osobno, ali nekako sam sa svima Vama čitateljima, FB prijateljima i fotoblogerima u kontaktu preko Facebooka ili bloga gdje povremeno navratim i pogledam zanimljive fotke koje me nerijetko oduševe. Nisam neki stručnjak u fotografiranju, ali umišljam si da ne moram znati slikati da bih neku fotografiju mogao ocijeniti kao odličnu - bilo da je u pitanju tehnika, motiv, priča, kompozicija, osobnost autora.




No, nije poanta i namjera ovog mog posta lamentirati o mom poznavanju fotografije, već je namjera ponuditi suradnju. Onako kolegijalno blogerski ili FB prijateljski ili jednostavno plastičarski. Već dugi niz godina se profesionalno, ali i znanstveno, stručno i popularno bavim plastikom. Pored mojeg 30-godišnjeg profesionalnog bavljenja plastikom, dosta pišem o plastici i u slobodno vrijeme. Objavljujem u raznim stručnim časopisima, pišem brojne komentare braneći plastiku, ali i pišem ovaj blog.



Kao što Vam je poznato, to je prikaz plastike, a posebno plastičnih vrećica, što su, kakve su, od čega su, što nam znače i što nam čine u našim životima, koja i kakva je korist od njih, koja i kakva je šteta i je li plastika Bogom dana ili je vražje djelo. Sve u svemu, pozitivan, znanstveno dokazan i istinit prikaz plastike i plastičnih vrećica. Čini mi se, borim protiv vjetrenjača, ali uporan sam. Pokušavam na jedan prihvatljiviji, popularniji način pisati o plastici, dati relevantne stručne i znanstvene dokaze o izvorima i podacima koje koristim, razbiti neke uvriježene mitove, neistine i poluinformacije, sve ne bih li proširio istinu i kontrirao brojnim katastrofičarima, ekofašistima, ekoteroristima i ideološkim toksikolozima - kako ja nazivam one plaćenike koji sebe zovu zeleni, a u stvari su najvećim dijelom grupice koje rade po principu "kol'ko para, tol'ko galame". Čast (rijetkim, vrlo rijetkim) izuzecima s kojima jako dobro surađujem i vrlo često
razmjenjujem činjenice, misli i stavove.

A ja se raspisao, ne mogu kratko i jezgrovito. Naime o čemu se radi. Želio bih i svakog od Vas zamolio da na račun našeg blogerske, čitalačke i plastičarske solidarnosti, ali i moguće buduće lijepe suradnje učinite uslugu i pomognete mi u popularizaciji plastike. U stvari ne mora biti popularizacija, može i prikaz, Vaše osobno viđenje plastike i plastičnih predmeta iz svakodnevnog života. Stoga je moja molba i želja da mi kao foto amater ili jednostavno onaj kojeg zanima fotografija na moj e-mail (romeo.desa@ri.t-com.hr) pošaljete 3 do 5 fotki s temom PLASTIKA. Ukoliko želite, može i nekoliko osobnih podataka o autoru, a može i anonimno, kao bloger, čitatelj, FB profil.



Nije to nikakav foto natječaj niti će biti nekakvih nagrada, jednostavno Vas molim da izaberete od svojih fotki, ili kad ste u prilici da snimite koju fotku koja bi bila Vaš pogled na plastiku i plastične predmete - od onih svakodnevnih, iz tematike područja kojim se bavite, do ni sam ne znam kakvih, ali Vašim okom, kroz Vaš objektiv i s Vašom crtom osobnosti. Nakoliko primjera možete vidjeti s desne strane teksta.



Želja mi se skupiti što više fotografija koje bi snimili vrhunski fotografi, od amatera do profesionalaca i iskoristiti ih na ovom blogu. Napraviti fotogalerije. Bilo kao predstavljanje fotografa, bilo kao foto albume, jednostavno da razbijem monotoniju bloga koji piše suhoparno o plastici. Ali i da dam foto viđenje plastike ljudi koji se bave fotografijom. Otvoriti mogućnost da i drugi vide ta djela, da ih komentiraju i daju svoj osvrt - bilo na plastiku, bilo na fotografiju kao nečije djelo.




Ali, ne treba stati na tome. Tko zna, možda se iz svega toga nešto i izrodi. Naime, svojevremeno sam se aktivno bavio kickboxingom, pisao sam blog o tome i fotoamaterima iz cijele Hrvatske ponudio sam suradnju koja je rezultirala tisućama vrhunskih fotografija iz tog sporta. Još uvijek ih možete pogledati na blogu: KICKBOXING - izbor je u lijevoj koloni (boksevima s lijeve strane).





Član sam uredništva jedinog stručnog časopisa u Hrvatskoj za plastiku i gumu POLIMERI, član sam Društva za plastiku i gumu, pa ako i kada prođe ova kriza i ako moje Društvo pokaže interes, tko zna gdje bi nam mogao biti kraj.





Eto, to bih želio započeti s plastikom. Natječaj (bez nagrada, bez pobjednika, bez propozicija, bez rokova) je otvoren, a ja se nadam da ćete se u kojem slobodnom trenutku sjetiti i opaliti koju plastičnu fotku. Uvjeti su standardni - biti će objavljene na blogu kao autorski foto album uz obavezno navođenje autora - bilo kao podataka o autoru, bilo kao adrese bloga, bilo kao FB porfila, a bilo za koje daljnje korištenje biti će zatražena pismena suglasnost, ili će autor fotke biti povezan s objavljivačem.







Eto, veselio bi me početak suradnje. Znam da vas zanima sasvim neko drugo područje, ali vjerujem da ćete moći odvojiti koju minutu za ovu moju ideju.




Lijepi pozdrav,



Romeo Deša - Plastik
urednik bloga Plastično je fantastično
romeo.desa@ri.t-com.hr

Tako je utvrđeno u najnovijem istraživanju kojeg je provela američka Fondacija za borbu protiv raka dojki (Brest Cancer Fund) nevladina udruga koja se zalaže za eliminaciju bisfenola A (BPA) iz svih proizvoda koji dolaze u kontakt s hranom. Najčešće se BPA može naći u konzerviranoj hrani gdje se koristi kao premaz limenki kako bi se spriječila curenja te kontaminacija hrane od metala. Istraživanje je načinjeno pregledom i izvlačenjem zaključaka nekoliko desetaka studija o utjecaju BPA na fetus u prenatalnom razdoblju. Također je utvrđeno da BPA može imati utjecaja na pojavu raznih bolesti u kasnijem životu čovjeka koji je u prenatalnom razdoblju bio izložen BPA.

Naravno, Američko vijeće za kemiju (American Chemistry Council) istraživanje je ocijenilo kao "usmjereno" i "selektivno". Naime, BPA je jedna od najispitivanijih kemikalija danas i u posljednjih 50 godina utvrđivano je kako je postojeći način upotrebe BPA siguran po zdravlje čovjeka.

I unatoč ovoj ciljanom i selektivnom istraživanju Fondacije za borbu protiv raka dojke, glavne svjetske regulatorne agencije u brojnim državama širom svijeta, temeljem znanstvenih istraživanja, konstantno dolaze do istih zaključaka: BPA je siguran na razini tragova koji se mogu naći u konzerviranoj hrani. I američka Agencija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration - FDA) ponovila je svoj zaključak temeljem stotina istraživanja o BPA da je na takvoj razini BPA siguran i podržava se njegovo korištenje za zaštitu od kontaminacije hrane iz limenki.

Fondacija za borbu protiv raka dojke objavila je da je u ovom istraživanju analizirano više od 60 studija koje se bave izloženosti i utjecaju BPA na fetus u prenatalnom razdoblju. Razne studije koje su analizirane obradile su istraživanja na fetusima glodavaca i majmuna, a podaci su pridruživani istraživanjima s ljudskim bebama. Utvrđeno je da se BPA ponaša kao estrogen, prolazi kroz zaštitnu barijeru placente i dolazi do fetusa u maternici, a ispitivanjima na životinjama utvrđeno je da u kasnijem životu ispitnih životinja dolazi do pojave raznih bolesti, te je sve to povezano i s utjecajem BPA na nerođenu djecu i zaključeno da će se takve bolesti pojaviti i kod djece u kasnijem životu.

Kao što je poznato, BPA je zabranjen za korištenje u bočicama za bebe, međutim Fondacija za borbu protiv raka dojke zalaže se za potpunu zabranu BPA u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom.

U Američkom vijeću za kemiju zaključili su da je Fondacija među stotinama ili čak tisućama studija "odabrala samo one studije čiji rezultati su im išli u prilog zaključka do kojeg su željeli doći". Takva studija nije nikakva znanstvena analiza niti je blizu rezultatima vladine agencije za hranu i lijekove (FDA) niti već ranije donesenim zaključcima drugih svjetskih relevantnih agencija.

Naime Američka agencija za hranu i lijekove - US American Food and Drug Administartion (FDA) je u ožujku 2013. donijela zaključak da je "BPA siguran na tako niskim razinama koje su prisutne u konzerviranoj hrani te da je konzervirana hrana sigurna za ljudsko zdravlje".



Kanadska agencija za zdravlje - Health Canada je u rujnu 2012. objavila je svoju obnovljenu procjenu u kojoj su stručnjaci zaključili da "postojeća izloženost BPA iz ambalaže za hranu ne predstavlja rizik za zdravlje kod opće populacije, uključujući novorođenčad i malu djecu".



Nezavisna statutarna agencija za hranu Australije i Novog Zelanda - (Food Standards Australia New Zealand (FSANZ) koja je odgovorna za definiranje normi za hranu u ove dvije zemlje, u travnju 2012. ponovno je donijela zaključak u kojem se izjavljuje: "brojna znanstvena istraživanja utvrdila su da BPA pri postojećim razinama izloženosti u hrani ne predstavlja značajniji utjecaj na ljudsko zdravlje niti sigurnost hrane".

Europska uprava za sigurnost hrane - European Food Safety Authority (EFSA) u prosincu 2011. obnovila je znanstveni pregled o BPA u kojem je istaknuto "da se ne može utvrditi niti jedan novi dokaz koji bi vodio ka reviziji postojeće dozvoljene granice dnevnog unosa (Tolerable Daily Intake) koja se procjenjuje razinom sigurnog unosa."


Svjetska zdravstvena organizacija - World Health Organization (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda - Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) u rujnu 2011. godine objavili su izvještaj njihovog pregleda posljednjih znanstvenih dokaza o BPA i zaključili su da bi: "inicijacija javno zdravstvenih mjera za zabranu BPA bila preuranjena". Svjetski stručnjaci zaključili su da se BPA ne nakuplja u tijelu i da se vrlo brzo eliminira iz mokraće te da je vrlo teško interpretirati relevantnost studija koje tvrde da postoji štetne posljedice po zdravlje od BPA.

Japanski nacionalni institut ta naprednu industrijsku znanost i tehnologiju - Japanese National Institute of Advanced Industrial Science and Technology (AIST) u srpnju 2011. godine zaključio je da je "rizik od BPA po ljudsko zdravlje vrlo mali". Zaključak se temelji na procjeni rizika provedenoj 2005. godine. Zanimljivo je da su u procjeni iz 2011. godine faktor neizvjesnosti smanjili na 25 u odnosu na 100 koliki je bio u studiji iz 2005. godine, što ukazuje na veće povjerenje u znanstvene podatke koji podupiru procjenu o sigurnosti BPA u 2011. godini.

Savjetodavni odbor njemačkog toksikološkog udruženja - Advisory Committee of the German Society for Toxicology) u svom pregledu iz travnja 2011. u Critical Reviews in Toxicology zaključio je da "BPA ne predstavlja rizik vrijedan pažnje po zdravlje ljudske populacije, uključujući novorođenčad i bebe. Postojeća dozvoljena granica unosa (Tolerable Daily Intake) razine BPA je odgovarajuća".



Izvori:
Brest Cancer Found: Disrupted Development: the Dangers of Prenatal BPA Exposure
American Chemistry Council: Weight of Scientific Evidence Supports the Safety of BPA
Plastics News: Study says BPA disrupts fetal development
Animated flags

… i 90 % njih jednokratne plastične vrećice koristi više puta

Brković d.o.o. obiteljska je tvrtka koja se više od 30 godina bavi preradom plastičnih otpadnih materijala. Tvrtka je izrasla iz obrta Prerada plastičnih masa, koji je osnovan 1978. godine, a kao pravna osoba Brković d.o.o. registrirana je 1990.


Tvrtka nudi uslugu zbrinjavanja neopasnog postindustrijskog otpada od polimera te njegovu preradu u granulat. Također nudimo uslugu ekstruzije PE-folije.

Tvrtka posluje na vlastitom poslovnom prostoru površine 5000 m² u Svetoj Nedelji i ima 40 zaposlenika. Svojom osnovnom djelatnošću - razvrstavanjem te mehaničkim recikliranjem ambalaže i ostalog plastičnog otpada u regenerate, ambalažu i foliju za graditeljstvo, poljoprivredu, industriju i domaćinstvo - Brković d.o.o. uvelike pridonosi očuvanju okoliša.





Web stranica: Brković d.o.o.
Proizvodni program

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 50

Profesor Averil Macdonald održati će predavanje "Fantastična plastika - ili kako zaraditi svoj prvi milijun" za više od 2300 učenika i njihovih učitelja iz 50 škola i to na turneji od 6 mjesta u 4 dana.


Turneja koja će obuhvatiti Aberdeen Dundee i Edinburg organizirana je od strane Škotskog udruženja za plastiku i gumu (Scottish Plastics and Rubber Association - SPRA) u suradnji s Kraljevskim društvom za kemiju (Royal Society of Chemistry - RSC).

U nekoliko posljednjih godina SPRA je organizirala slična predavanja i to za 400 sudionika u Edinburgu 2009., zatim 2010. u Glasgovu za 750 posjetitelja. Prošle, 2012. godine u Dundeeju za više od 1000 učenika i njihovih nastavnika.

Namjera ovih predavanja je pobuditi interes među srednjoškolcima za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku tzv. STEM nastavne predmete te da se upoznaju s mogućnostima budućih karijera koje ih studiranje ovih predmeta mogu dovesti.



Izvori:
Plastics and Rubber Weekly
Animated flags

< < < < < < < <





Jeftinije doma! Istraživanje BCG-a pokazalo da je repatrijaciji sklono 54% menadžera

Plaće u Kini rasle su godišnje po prosječnoj stopi između 15 i 20 posto, s druge strane, plaće su u SAD-u od 2011. porasle u prosjeku 1,6 posto



Američke kompanije u posljednje vrijeme intenziviraju povratak proizvodnje svojih kompanija u matičnu državu i to ponajviše iz Kine. Ta promjena paradigme odražava pad kineske kompetitivne prednosti kao svjetskog središta za jeftinu proizvodnju, nakon godina postojanog rasta plaća, ali i rasta zaposlenosti u američkom proizvodnom sektoru.

Kako piše The Financial Times nedavni primjeri prakse povratka proizvodnje iz Kine u domovinu su američki proizvođač igračaka K'Nex, zatim proizvođač robe od bioplastike Trellis Earth Products, kao i proizvođač grudnjaka Handful.

Istraživanje Boston Consulting Groupa (BCG) pokazalo je kako 21 posto od 200 anketiranih direktora i menadžera američkih kompanija razmatra povratak proizvodnje u Sjedinjene Američke Države u iduće dvije godine, ako to već nisu učinili. Uz to, još njih 33 posto izjasnilo se da o tome razmišlja i vjerojatno će se na povratak proizvodnje kući odlučiti u bliskoj budućnosti. Riječ je o vrlo velikom skoku u odnosu na prošlogodišnje istraživanje Boston Consulting Groupa kada je samo 10 posto ispitanih radilo na preseljenju proizvodnje, a još ih je 27 posto razmatralo tu mogućnost. Kako tvrde menadžeri, glavni faktor proizvodnje u Kini bila je cijena rada u toj zemlji, međutim on u posljednje vrijeme sve više kopni. Naime, plaće u Kini rasle su godišnje po prosječnoj stopi između 15 i 20 posto. S druge strane, plaće su u Sjedinjenim Američkim Državama od 2011. godine porasle u prosjeku tek 1,6 posto.

Ipak, u SAD-u još nisu vidljivi zamjetniji pomaci po pitanju zaposlenosti u industriji i proizvodnji. Naime taj je sektor gospodarstva teško pogodila recesije i njezine posljedice pa je u njemu trenutno zaposleno oko 12 milijuna Amerikanaca. Međutim, Hal Sirkin iz Boston Consulting Groupa uvjeren je kako će se repatrijacija proizvodnje američkih kompanija početi mijenjati te podatke već u idućih nekoliko godine.

"Glavni indikatori su već prisutni. Ako želite da tvornica počne s proizvodnjom primjerice 2015. godine, planiranje mora početi 2011. ili najkasnije 2012. godine", rekao je za The Financial Times Hal Sirkin. Njegova kompanija procjenjuje kako će do kraja desetljeća repatrijacija i rast izvoza u Sjedinjenim Američkim Državama rezultirati otvaranjem između 600 tisuća i 1,2 milijuna proizvodnih radnih mjesta.

Učinci će varirati ovisno o vrsti industrije, a glavni kandidati za povratak proizvodnje u SAD su kompanije koje imaju relativno niske troškove rada i relativno visoke troškove transporta. Izvjesno je i da će se američka revolucija s masovnom eksploatacijom plina iz škriljca odraziti na repatrijaciju i otvaranje novih radnih mjesta u petrokemijskoj industriji.

Na povratak dijela proizvodnje u SAD još se krajem prošle godine odlučio i Apple. Predsjednik uprave te kompanije Tim Cook tada je najavio je da će kompanija tijekom ove godine preseliti u SAD dio svoje proizvodnje. Cook je tom prilikom rekao kako nije izgledno da se proizvodnja u skorije vrijeme potpuno preseli u SAD iz Kine, a zanimljivo je što razlog tome nije cijena rada koliko znanje i osposobljenost radnika.

"Neka su znanja povezana s proizvodnjom otišla iz Amerike i Appleova je inicijativa sastavni dio usklađenih napora da ih se vrati", rekao je direktor Applea. Naglasio je da se taj potez uklapa u društvenu odgovornost kompanije, ustvrdivši ujedno da Apple već pomaže otvarati nova radna mjesta u SAD-u.



Izvori:
Poslovni dnevnik, 26. rujna 2013.: Američke kompanije počele vraćati proizvodnju iz Kine
Animated flags

Pogledajte ovaj 6 minutni video koji daje stručno i znanstveno dokazane odgovore na brojne mitove, laži i netočne informacije o plastičnim vrećicama. Na žalost, i opet se dokazalo da "više puta ponovljena laž postaje opće prihvaćena činjenica" - naročito kod političara.




Izvor:
You Tube: Are You Being Told the Truth About Plastic Bags?

EuPC kritizira European Bioplastics
zbog stavova i izjava o plastičnim vrećicama

Neki dan sam u postu "Najmanji pas najglasnije laje" pisao o novousvojenom službenom stajalištu bioplastičara koji su na svom godišnjem susretu u rujnu ove godine u Berlinu usvojili službeni stav o jednokratnim plastičnim vrećicama u kojem su podržali uvođenje naknada, a predlažu i zabranu tih vrećica. Nije trebalo čekati dugo, Europsko udruženje prerađivača plastike objavilo je svoj odgovor.

EuPC (Europsko udruženje prerađivača plastike) koje predstavlja više od 50 000 prerađivača plastike i proizvođača plastičnih predmeta u Europi objavilo je svoju podršku "zelenom dokumentu" Europske komisije o strategiji o plastičnom otpadu u okolišu (Green paper On European Strategy on Plastic Waste in the Environment) i istovremeno izražavaju svoju kritiku stavovima bioplastičara.

U svom priopćenju EuPC navodi da je lobi u korist papirnih vrećica ishodovao donošenje zaključaka bioplastičara na njihovom zadnjem godišnjem skupu kojom prilikom su usvojili stavove da se u cilju rješavanja problema otpada treba uvesti naknada ili čak zabraniti jednokratne plastične vrećice.

EuPC izražava svoju zabrinutost zbog brojnih stavova objavljenih o bioizvornim plastičnim vrećicama u kojima se tvrdi da su vrećice izrađene od bioplastičnog materijala pogodnije za okoliš, održivije nego tradicionalne plastične vrećice izrađene od fosilne plastike, što nije točno. Europski prerađivači, kao korisnici i potrošači plastičnih materijala kao sirovine, jedino žele koristiti održivi materijal koji zadovoljava potrebe kupaca.

"Kada se razmatra održivost pojedinog materijala, nužno je sagledati izvore iz kojih se pridobiva sirovina, uključujući korištenje tla i potrošnju vode (kao u slučaju bioizvorne plastike i održivosti biomase koja se koristi). EuPC vjeruje da bilo koja EU politika u odnosu na bioplastiku treba uzeti u obzir lekcije koje smo naučili na području biogoriva" - kaže se u službenoj izjavi EuPC-a.

"Postupanje s plastičnim proizvodima na kraju životnog vijeka također mora biti razmotreno i ima ključnu ulogu u utvrđivanju održivosti materijala ili proizvoda. Kompostabilna i biorazgradiva plastika mora ostati van tokova klasičnog otpada kako bi se izbjegao njihov štetan utjecaj na kvalitetu recikliranja. Bioplastika nije rješenje za plastični otpad u moru i to je jasno prepoznato od strane Europske komisije tijekom konferencije o plastičnom otpadu koja je održana početkom tjedna."

EuPC vjeruje da Europa treba usmjeriti svoje napore i aktivnosti ka boljem odvojenom prikupljanju otpada s ciljem ispravnog postupanja s različitim plastičnim materijalima na kraju životnog vijeka plastičnog proizvoda te povećati recikliranje u pravcu "kružne ekonomije" za sve plastične proizvode.






Izvori:
EuPC: EuPC response to calls to ‘Ban or tax oil-based plastic shopping bags’
Plastic and Rubber Weekly: EuPC criticises bioplastic sector over bag claims
European Commision: Green paper On European Strategy on Plastic Waste in the Environment

Tvrtka EcoCortec d.o.o. je na prostoru poslovne zone Belog Manastira, 2007. pokrenula proizvodnju biorazgradivih plastičnih materijala. Tvornica je jedna od prvih u Europi koja koristi inovativnu, novu tehnologiju proizvodnje višeslojnih, biorazgradivih plastičnih folija te folija za zaštitu od korozije po licenci matične tvrtke Cortec corporation USA. Nove investicije te još kvalitetnija tehnološka rješenja uz lociranje proizvodnje u samo srce Europe jamče investitoru razvijanje stabilne i pouzdane proizvodnje s visokim stupnjem zadovoljenja kupaca.

Politika kvalitete je postavljena kao osnova poslovanja i unapređenja poslovnih aktivnosti. Uz kvalitetu, visoka produktivnost predstavlja temelj uspješnog poslovanja i zadovoljstva kupaca, jer kupci danas traže maksimum od ambalaže kako u fizikalnim, kemijskim svojstvima tako i u svojstvima ekološke prihvatljivosti.

Jedan od poznatijih projekata ove tvrtke je Marine Clean. U suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba predstavljen je javnosti europski projekt Marine Clean kojeg je u cijelosti s 1,1 milijun eura financirala Europska agencija za kompetitivnost i inovacije (EACI) i čiji je cilj uz primjenu inovativnih tehnologija temeljenih na biorazgradivim materijalima očuvati jezera i mora od zagađenja, posebno plastikom.

Predstavljajući projekt u Hrvatskoj gospodarskoj komori profesor sa strojarskog fakuleta Mladen Šercer naglasio je da je projekt službeno počeo u studenom 2011. godine kada su dobili i financijska sredstva od EACI-a kao i da je to jedan od rijetkih projekata kojemu je ta agencija odobrila novac za idejno rješenje, a ne za gotovi proizvod kojeg tek razvijaju. U projektu je osim dva spomenuta hrvatska još pet partnera-tvrtki i institucija iz Slovenije i Litve, a zajedno rade na razvijanju ekoloških inovacija odnosno posebnih alata za prikupljanje otpada iz mora, biorazgradive ambalaže te tzv. pametne ribarske mreže od recikliranih materijala.

Do sada su već napravili biorazgradive vrećice koje nisu štetne za ribe i koje će ponuditi velikim brodovima (posebno kruzerima) za pakiranje hrane i drugog, a koje se u moru ili jezerima razgrađuju za oko 180 dana. Rade i na drugim sličnim eksperimentalnim proizvodima koje testiraju u morskoj stanici u Piranu, a razvijaju se i posebne vrpce za sakupljanje krutog otpada s vodenih površina, kao i ribarske mreže.

Vrpce i mreže proizvodi slovenska tvrtka Turna, oko toga je pregovarano i s biogradskom Tvornicom mreža, dok bioplastične vrećice i folije za pakiranje radi EcoCortec.



Ovih dana objavljeno je i strano ulaganje u tvrtku EcoCortec u visini od 3 milijuna Eura. Ova prva hrvatska tvornica bioplastike, jedan od najsuvremenijih europskih proizvođača ekoloških folija za zaštitu od korozije, udvostručit će svoje kapacitete.

U finalnoj je fazi projekt za novu halu veličine 1.600 četvornih metara korisnog prostora, a investicija je teška približno tri milijuna eura. Nova hala će imati prostor za tri nove najmodernije linije ekstruzije, konfekcioniranje VpCI papira te skladištenje Cortec kemijskih proizvoda. Nova hala i strojevi udvostručit će proizvodnju i sposobnosti skladištenja, te omogućiti nova zapošljavanja. Za sada riječ o projektu za koji bi trebao zaživiti i biti realiziran na jesen iduće godine.

Inače, EcoCortec je specijaliziran za proizvodnju folija prema Cortecovoj inovativnoj tehnologiji hlapljivih inhibitora korozije (VpCI), te kupcima nudi kompletne usluge konfekcioniranja, ekstrudiranja i tiskanja. Približno 95% proizvoda izvoze diljem svijeta. EcoCortec trenutačno u Belom Manastiru zapošljava 21 osobu.



Web stranica: EcoCortec
Proizvodni program


Izvori:
Plastic News: US-owned biodegradable film company expands Croatian plant
Poslovni dnevnik: Europski projekt Marine Clean rezultat hrvatske pameti
EcoCortec

... samo je pitanje u čijem krilu sjedi?

Evo nam od mlađeg brata nož u leđa. Europsko udruženje za bioplastiku (European Bioplastics) objavilo je svoje službeno stajalište vezano uz jednokratne plastične vrećice te ga kao takvog poslali kao prijedlog povjereniku Europske komisije za zaštitu okoliša gospodinu Janezu Potočniku.

No, što europski bioplastičari "laju". Udruženje je prepoznalo "da bi svekoliko smanjivanje potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica imalo značajan utjecaj na učinkovito upravljanje resursima i potaknulo Europu još više prema održivoj ekonomiji".

Upravo zbog toga, europski bioplastičari podržavaju uvođenje nameta na plastične vrećice proizvedene od fosilne plastike, pa čak i zabranu jednokratnih plastičnih vrećica u sljedećim slučajevima:

- zabraniti ili uvesti naknadu na jednokratne plastične vrećice koje sadrže manje od 50 % bioizvornog polimera
- u zemljama u kojima se organski otpad oporabljuje i organski reciklira, kompostabilne jednokratne plastične vrećice izrađene sukladno normi EN 13432, a koje sadrže najmanje 50 % bioizvornog materijala trebale bi biti izuzete od zabrane ili naknade

Kako dalje navode u svojem službenom stajalištu:

"Simbol bioplastike postati će simbol učnikovitog i održivog upravljanja resursima i održive ekonomije. Jednokratne plastične vrećice s visokim sadržajem bioizvorne sirovine osigurava znatno smanjenje uglikovog traga do jednokratnih plastičnih vrećica izrađenih od fosilne plastike te takve vrećice doprinose smanjenju emisije CO2. Kompostabilne jednokratne plastične vrećice omogućavaju u naknadnu upotrebu istih kao vreće za biootpad što omogućava povećanje prikupljanja biootpada i unapređenje kvalitete komposta u zemljama gdje postoji organizirani sustav prikupljanja organskog otpada."

Kada sam to pročitao, sjetio sam se riječi predsjednika Društva za plastiku i gumu g. Vladimira Ferdeljija koji je svojevremeno rekao: "Plastičarski lobi se stalno mora braniti zato jer plastičarski lobi ima izuzetno konkurentan proizvod. Naravno, oni koji ne mogu postići konkurentnost u proizvodnji, a to su proizvodnje papirnatih i tekstilnih vrećica oni moraju vapiti za zabranama." (Vladimir Ferdelji, 6. lipnja 2012. u emisiji Otvoreno HRT 1). Tu sad možemo dodati i vrećice od bioplastike - bilo da su bioizvorne ili da su biorazgradljive.

Isto tako pamtim riječi profesora Igora Čatića koji je rekao: "… ne dopuštam da mi ispiru mozak kako je bioplastika i njezin dio biorazgradljiva plastika, posebno vrećice, rješenje svih ekoloških problema. Ne dopuštam promidžbu da će nešto što je sada manje od 0,5 posto zamijeniti onih 99,5 posto. Postupno će se povećavati udio bioplastike, posebno one načinjene od otpadne biomase. Ali za sada bioplastika nije zamjena za fosilnu plastiku." (Prof. dr. Igor Čatić, umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u članku "Tekst iz Hrvatskoga fokusa postao uvodnik u agronomskom časopisu", Hrvatski fokus, Zagreb, 25. siječnja 2013.)

I što reći - bioplastika (i bioizvorna i biorazgradljiva) zauzima manje od 0,5 % (čak!) u kapacitetima proizvodnje plastike. I logično je da se mora svojski truditi da dostigne praktičnost, ekonomičnost, učinkovitost, cijenu, ali i ekološku prihvatljivost koju ima klasična, fosilna plastika kako bi barem malo povećala svoj udio na tržištu. I tu nema ničega lošega, ukoliko se drže fer tržišnog natjecanja, a to je - budi brži ako želiš stići prvi, budi bolji, jeftiniji i prihvatljiviji, a ne podmeći noge konkurenciji odnosno ne promoviraj se zabranama i ograničavanjima drugih materijala, koji su bajdvej i bolji, i jeftiniji i ekološki i ekonomski prihvatljiviji.

Ili se na sve to uopće ne treba osvrtati - jer, najmanji pas najglasnije laje?



Izvor:
European Bioplastics: Position of European Bioplastics - Plastic Shoping Bags

Vijećnici gradskog vijeća Denvera (Colorado) u SAD-u, mišljenja su bi oporezivanje plastičnih vrećica s 5 $ centi (oko 28 lipa) moglo biti korisno.

Međutim gradonačelnik Michael Hancock se ne slaže s time i uložio je veto. Kaže: "To je samo naizgled mali namet koji će vremenom dovesti do velikih troškova naših potrošača što Denver dovodi u nepovoljan položaj".



Izvor:
The Denver Post: Denver postpones vote on 5-cent bag fee

NEWSLETTER 3

Poštovani,
evo, stiglo je i vrijeme za sljedeći NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Tijekom rujna na blogu je centralna tema bila OKSOPLASTIKA, a osim nekoliko postova o tome, objavljeni su i brojni drugi članci (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):





NOVI POSTOVI:

01.09. - Plastične vijesti 44 - Porast potrošnje plastičnih vrećica u Velikoj Britaniji - Prema izvještaju britanske Agencije za smanjenje otpada WRAP, u 2012. zabilježen je porast potrošnje plastičnih vrećica u odnosu na 2011. ali još uvijek za 36 % manje od 2006. godine.
02.09. - NEWSLETTER 2 - Pregled objavljenog na blogu nakon 15. kolovoza, nakon serije članaka o zabranama vrećica.
03.09. - Naši plastičari - Scott Bader - Nastavak predstavljanja hrvatskih proizvođača plastike - Scott Bader (bivši Chromos - tvornica smola), jedini hrvatski proizvođač umjetnih smola - poliesterske, vinil esterske, alkidne i akrilne smole.
04.09. - Majstor opet majstorski - Izašao je novi broj časopisa Majstor, ovaj puta jedan od većih članaka posvetio je oksoplastici.
05.09. - Kobrin efekt i u svijetu plastike - Bloger "Fotografi svih zemalja naoružajte se" dao je prikaz fenomena Kobrin efekt, a isti je prisutan i u svijetu plastike.
06.09. - Plastične vijesti 45 - Plastika iz jestivog ulja - Istraživači su pronašli načina kako da pretvore životinjske masnoće i biljna ulja, uključujući i iskorištena jestiva ulja u olefine iz kojih se može dobiti plastika.
07.09. - Ideja za kreativnu radionicu - Zanimljiv slikovni prikaz što se može uraditi od iskorištene plastenke.
08.09. - Oksoplastika - hvala ne! - Dio proizvođača aditiva za plastičarsku industriju i dio same plastičarske industrije (ambalažera) odlučio krenuti stopama dodvoravanja "zelenoj javnosti", pa bez obzira kolike su stvarne posljedice po okoliš, nude rješenja za plastični otpad tako da predlažu oksoaditive, kažu za oksobiorazgradljivost, a u stvari radi se o oksofragmentaciji. Hrvatski stručnjaci i znanstvenici oštro se tome suprotstavljaju.
09.09. - Kažnjeni zbog greenwashinga - Proizvođač plastičnih vrećica za smeće odlukom suda okruga Auckland na Novom Zelandu kažnjen je s 30 000 novozelandskih dolara zbog kršenja Uredbe o zaštiti potrošača, a zbog tvrdnji o ekološkim svojstvima svojih vrećica koje nisu istinite.
10.09. - Plastične vijesti 46 - Europa reciklirala 60 milijardi PET plastenki u 2012. - U zemljama Europske unije reciklirano je u 2012. godini 60 milijardi PET plastenki, upravo zahvaljujući odličnom prihvaćanju recikliranog PET-a odnosno rPET-a i otvaranju novih primjena i tržišta.
11.09. - Naši plastičari - Bomark Pak - Nastavak predstavljanja hrvatskih prerađivača plastike - poduzeće Bomark Pak d.o.o. je najveći hrvatski proizvođač stretch folija.
12.09. - Plastične vijesti 47 - Nova serija BMW električnih automobila s recikliranom plastikom - BMW je predstavio novu seriju električnih automobila - i3. Ta dodatno olakšana vozila karakterizira korištenje reciklirane plastike u unutrašnjosti.
15.09. - Jeftina i praktična Honda - U određenim područjima svijeta apsolutnu prednost (nad dizajnom i izgledom) ima cijena. Što jeftinije to je dostupnije siromašnijem i na žalost, brojnijem tržištu. Izgled, dojam i nije baš najvažniji - važno je da zadovoljava osnovnu namjenu - prebaciti vozača i suvozača, a možda i nešto malo tereta od jednog mjesta do drugog uz vrlo male troškove. Prikazan je jeftin i praktični najvećim dijelom plastični motocikl Honda Sky.
16.09. - RECIKLIRANJE - Pregled sadržaja članaka o recikliranju i energijskoj oporabi plastike objavljenih na blogu. Nova rubrika.
17.09. - Plastične vijesti 48 - Nove Heinekenove (plastične) ideje - Nizozemski proizvođač piva Heineken izbacio je na tržište novu plastičnu ambažu - bottleglass iliti u slobodnom prijevodu: boca-čaša.
18.09. - Kako potaknuti prikupljanje za recikliranje? - Simpatične ideje kako klince, mlade i navijače potaknuti na odvojeno prikupljanje iskorištenih plastenki i limenki. Plastične kante za prikupljanje izrađene su u bojama kluba za koji se navija.
20.09. - OKSOPLASTIKA - Pregled sadržaja članaka o oksoplastici objavljenih na blogu. Nova rubrika.
22.09. - Skupe uštede - Na okružnom sudu u Omahi pokrenuta je tužba protiv najvećeg američkog proizvođača plastičnih vrećica Hilex Poly Co. LLC i protiv trgovačkog lanca Wallmart odnosno njegovog supermarketa u Bellevueu u Nebraski. Povod tužbi je pucanje plastične vrećice za koju je deklarirano da ima nosivost veću od 3,5 kilograma i sve posljedice koje su uslijedile.
25.09. - Plastične vijesti 49 - Naknada na vrećice u Sjevernoj Irskoj postiže više od očekivanog - Prema prvim analizama početnih rezultata uvođenja naknade na jednokratne plastične vrećice u Sjevernoj Irskoj, izgleda da će namjera zakonodavca biti premašena. Naime, već sada veliki trgovački lanci izvještavaju o značajnom padu potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica - čak do 80 %.
26.09. - Sve za profit - Poznata i svjetski rasprostranjena ugostiteljska kompanija McDonald's odlučila je u svojih 14000 restorana brze prehrane širom SAD-a izbaciti iz upotrebe čaše od pjenećeg polistirena i zamijeniti ih papirnatima.
27.09. - Oksoplastičari protiv plastičara - Kompanija Simphony Environmental oštro je kritizirala poziv na zabranu oksobiorazgradljive (kako oni kažu) odnosno oksofragmentirajuće (kako osporavatelji kažu) plastike od strane Europskog udruženja prerađivača plastike - EuPC naglašavajući da ta "europska organizacija uopće ne razumije prirodu biorazgradljive plastike".
28.09. - Plastičari protiv oksoplastičara - EuPC poziva zakonodavca da podrži odvojeno prikupljanje degradabilne plastike i te da zabrani oxofragmentirajuću plastike. Jedan od najznačajnijih i najoštrijih NE oksoplastici od strane struke.
29.09. - Plastični humor - … reci ti to dupinima - Karikatura kao reakcija na McDonald's-ovo ukidanje polistirenskih čašica
30.09. - Oksoplastičari u obrani oksoplastike - Institut za ambalažu i tiskarstvo Tectus 13. i 14. lipnja 2013. u Donjem Kraljevcu organizirao je Festival ambalaže u sklopu kojega je održano i međunarodno savjetovanje: "Na pragu EU: ambalaža, legislativa, održivost...". Tom prilikom je g. Michael Stephen, iz kompanije Symphony Environmental održao predavanje "d2w oxo – biorazgradive tehnologije predstavljaju put u budućnost" te hrvatskoj javnosti predstavio oksoaditive i što je to oksobiorazgradljivost. Ovdje se može pogledati kako oksoplastičari prezentiraju i brane oksoplastiku. Naravno, na kraju je još jednom istaknut jasan i nedvosmislen stav autora bloga - Ne oksoplastici!

Uvedene su dvije nove rubrike čije poveznice možete naći s lijeve strane naslovne stranice bloga:
RECIKLIRANJE - Pregled sadržaja članaka o recikliranju i energijskoj oporabi plastike objavljenih na blogu.
OKSOPLASTIKA - Pregled sadržaja članaka o oksoplastici objavljenih na blogu.

S lijeve strane naslovne stranice bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO dana je anketa "Što bi trebalo učiniti s plastičnim vrećicama" koja je obrazložena u postu: "Zašto anketa?" pa Vas pozivam (ako već do sada niste) da odaberete jedan od ponuđenih odgovora. Također, na istoj toj lijevoj strani dane su poveznice na preglede sadržaja te na pojedine grupe članaka o određenoj temi - radi bržeg i jednostavnijeg snalaženja čitatelja.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:
ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa, Sjeverna i Južna Amerika) - Irska vlada početkom rujna 2013. odbacila je prijedlog uvođenja naknade na ambalažu, u gradiću Tuckahoe (SAD) 24. rujna 2013. glasovanjem članova gradskog odbora 4:1 odbijeno je uvođenje zabrane jednokratnih plastičnih vrećica - zadnja promjena pregleda 27. rujna u 17:00 sati - revizija 6.
ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Afrika, Azija, Australija) - nije bilo novih uvođenja zabrana tijekom rujna - zadnja promjena pregleda 13. kolovoza u 20:00 sati - revizija 3.

IZ POVIJESTI BLOGA:
Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
08.11.2011. - Plastične vrećice - da ili ne? - Svjedoci smo stalno aktivne kampanje protiv plastičnih vrećica.Na žalost, u cijeloj ovoj priči najglasniji su koje-kakvi „kvazi ekolozi“, dokazivatelji svega i svačega protiv plastike, plastičnih vrećica. Na žalost, najmanje se čuje riječ stručnjaka, stručnih institucija (čast časnom izuzetku - prof.dr. Igoru Čatiću - neumornom borcu za znanstvenu istinu, kao i njegovoj suradnici mr.sc. Maji Rujnić Sokele). I u takvim okolnostima događa se da se jednom izjavljena glupost ponavlja i nekritički prenosi iz dana u dan, pogotovo od nestručnih i senzacionalistički nastrojenih novinara - i to jednostavno postaje činjenica - da ne kažem „znanstvena“. Kako smo svi mi kao građani izloženi svakodnevnim bombardiranjem o otrovnosti i opasnosti „najlon vrećica“, siguran sam da se i mnogi od nas pitaju što je stvarno istina. Stoga sam odlučio ukazati Vam na nekoliko činjenica, a koje će zasigurno u kasnijim postovima biti detaljnije obrađene.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično