petak, 05.12.2008.
Poštanska kočija
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 05.12.2008. u 21.00 h
Poštanska kočija (Stagecoach)(1939.)
Režija: John Ford
Scenarij: Dudley Nichols, prema pripovijesti E. Haycoxa Kočija za Lordsburg
Uloge: John Wayne, Claire Trevor, Thomas Mitchell, George Bancroft, Andy Devine, John Carradine, Louise Platt
Divlji zapad 1980-ih. U poštansku kočiju koja kreće u Lordsburg, ukrcavaju se raznoliki i teško uskladivi putnici: Dallas, djevojka iz saloona protjerana iz grada, liječnik alkoholičar Boone, mlada trudnica Lucy koja putuje svom suprugu, konjičkom časniku, južnjački kockar Hatfield, prodavač viskija Peacock i Gatewood, činovnik koji je pokrao svoju banku. Ubrzo im se priključuje odbjegli zatvorenik Ringo Kid, koji se želi obračunati s braćom Plummer, ubojicama njegovog brata. Putovanje kroz nenaseljenu pustoš ispunjeno je mnogim opasnostima, za neke bi mogli biti krivi i sami putnici, dok se neke mogu i neočekivano dogoditi.
Do tog trenutka najuspjeliji Fordov zvučni film i prvi vestern koji je režirao nakon 1926., sadržava najkarakterističniji tip radnje i temu dotadašnjeg redateljeva opusa - putovanje čiji završetak koincidira s raspletom, i prikaz skupine ljudi suočene s opasnostima, oboje s ciljem da se otkrije istinska priroda pojedinca, u ovom filmu s usredotočenjem na rehabilitaciju mladića izvan zakona i djevojke sumnjiva morala. zbog potonjeg lika, te odnosa većone putnika prema njoj tvrdi se da je na autore utjecala čuvena novela smještena u doba francusko-pruskog rata Naša Dunda Guy de Maupassanta.
Samo je putovanje vrsno dočarano, radnja je realistički i spektakularno uklopljena u krajolik (poznata Dolina spomenika ovim filmom postaje "zaštitni znak" i J. Forda i vesterna), što s prizorima jačanja pustinjskog vjetra i napada indijanaca (Apači) filmu daje karakter epopeje. Karakterizacija likova učvrstila je tipologiju i stereotipe žanra, velikim dijelom kroz ondašnju Fordovu glumačku ekipu (Mitchell, Carradine, Devine, Wayne).
Mnogi povjesničari film smatraju prvim natprosječno uspjelim vesternom, djelom koje apsolutno nadilazi prethodne "konjske opere" i priče s motivom opere, te koje poetičnošću i istančanom psihološkom razradom značajno utječe na daljnji kreativni razvoj žanra i začinje "supervestern". Manji dio njih smatra da je film precijenjen, jer je Ford zapao u pripovjednu shematičnost pasivno slijedeći scenarij svojega, u ono doba stalnog suradnika D. Nicholsa. John Wayne je filmom postao zvijezda (dugo se pogrešno tvrdilo da je to njegova prva uloga). Od sedam nominacija za Oscara, nagrađeni su sporedna muška uloga (Th. Mitchell) i glazba (adaptacija američkih folk pjesama iz 1880-ih). Godine 1966. G. Douglas režirao je istoimeni remaje.
(izvor: A. Peterlić, HFL, 2003.)
- 17:02 -