petak, 30.04.2010.
Bitka za Alžir
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 30.04.2010. u 21.00 h
Bitka za Alžir (La battaglia di Algeri)(1966.)
Režija: Gillo Pontecorvo
Scenarij: Gillo Pontecorvo, Franco Solinas
Glazba: G. Pontecorvo, Ennio Morricone
Uloge: Yacef Saadi, Jean Martin, Brahim Haggiag, Tommaso Neri, Fawzia El Kader
Okružen u svojemu skloništu, vođa alžirske gerile La Pointe prisjeća se nedavne prošlosti. Zajedno s Yussefom osnovao je Frontu nacionalnog oslobođenja sa sjedištem u Casbahu. Po dolasku franc. padobranske divizije, Fronta je organizirala opći štrajk, ali je franc. zapovjednik Mathieu uspješno uspostavio vojnu vlast. Nakon Yussefova uhićenja, La Pointe ostaje jedini vođa otpora.
Nagrađen Zlatnim lavom u Veneciji, Bitka za Alžir smatra se paradigmatskim primjerom struje političkog filma. Počevši od romantičarskog zamaha
u oslikavanju borbe za nacionalno oslobođenje od kolonijalizma (narodna želja za neovisnošću oblikuje borbu bez obzira na snagu kolonijalne vojske ili slabosti revolucionarnog vodstva), Pontecorvo je nastojao precizno rekonstruirati događaje. S tim je ciljem, u suradnji s M. Gattijem, postigao sivu, zrnatu fotografiju, koja filmu daje dokumentarističku fakturu snimki autentičnih događaja te angažirao neprofesionalne glumce (protagonista tumači Y. Saadi, jedan od gerilskih vođa).
Priča – ispripovijedana serijom retrospekcija – dijalektikom protivničkih odnosa i pokušajem analize kako revolucionarnog pokreta tako i postupaka kolonijalista (zbog čega je film, uz franc. kolonijalnu desnicu, kritizirala i polit. ljevica) naglašava odmak od jednostrane karakterizacije (Francuzi muče protivnike, ali Alžirci rabe teroristička sredstva protiv civila) dok dočaravanjem tjeskobe obiju strana nadomješta temeljnu shematičnost scenarija.
- 13:44 -
petak, 23.04.2010.
1984.
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 23.04.2010. u 21.00 h
1984. (Nineteen Eighty-Four)(1984.)
Režija: Michael Radford
Scenarij: Michael Radford po romanu Georgea Orwella
Uloge: John Hurt, Richard Burton, Suzanna Hamilton, Cyril Cusack, Gregor FisherRežija: Michael Radford
Ovaj film je druga ekranizacija poznatog romana Georgea Orwella“1984”. Radnja filma je smještena u 1984. godinu, poslije nuklearnog rata u Londonu, u glavnom gradu represivne, totalitarne države Oceanie.Winston Smith (John Hurt) je birokracijski činovnik u vladi na zadatku prepravljanja povijesnih činjenica i brisanja ljudi. Uprkos tome što zna da Veliki brat neprekidno motri svaki pokret i svaku izgovorenu riječ, Winston će početi pisati tajni dnevnik o događajima te će još dublje zagaziti u kriminal i pregaziti društvene norme, koje zabranjuju sve što ima predznak individualnog, kada se zaljubi u Juliu (Suzanna Hamilton). Tada će se naći na meti svog bivšeg prijatelja O'Briena (Richard Burton)...
"Nineteen Eighty-Four" je roman slavnog engleskog pisca Eric Blaira, još poznatijeg pod svojim umjetničkim imenom George Orwell, objavljen u junu 1949 godine. Roman u svojim uskim konceptima formiran u distopijskom maniru, jer su u njemu prikazane totalitaristične države pod totalnom kontrolom u 1984 godini.Roman je uvršten u žanr naučne fantastike, a svojom pojavom je napravio prekretnicu u svijetu književnosti i popularne kulture uvodeći koncept uvijek prisutnog i sve-vidnog Velikog Brata...
- 18:47 -
petak, 16.04.2010.
Z
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 16.04.2010. u 21.00 h
Z (1969.)
Režija: Costa-Gavras
Scenarij: Jorge Semprún, prema romanu Vassilisa Vassilikosa
Glazba: Mikis Theodorakis
Uloge: Yves Montand, Irene Papas, Jean-Louis Trintignant, Jacques Perrin, Charles Denner, François Périer, Piere Dux, Julien Guiomar
U jednoj mediteranskoj zemlji lijevu opoziciju vodi popularni Zastupnik, bivši olimpijski prvak, trenutačno liječnik i sveučilišni profesor. Ankete predviđaju njegovu pobjedu na izborima, a on se sam ne osvrće previše na tajanstvene prijetnje smrću. Nakon burna polit. skupa, pregazi ga kamion. Dok desničarski elementi u vlasti pokušavaju zataškati vlastitu umiješanost tvrdeći ujedno da se radilo o nesretnom slučaju, sudac istražitelj uz pomoć fotoreportera započinje istragu.
Počevši od samog početka s napomenom »Svaka slučajnost sa stvarnim događajima i osobama nije slučajna, već namjerna«, film, iako ne specificira mjesto radnje, očituje jasne aluzije (naglašene i ugođajem kojemu posebno pridonosi partitura M. Theodorakisa) na Grčku u razdoblju neposredno prije vojnog puča 1967. i na ubojstvo grč. političara Grigorisa Lambrakisa, iako fabula o urotničkom djelovanju konzervativnih struktura moći sadržava i univerzalne impulse pa film djeluje i kao izravna optužba mehanizama drž. terora. Vještom uporabom modernističkih postupaka (usporene snimke, kamera iz ruke, zaustavljeni kadrovi) Costa-Gavras postiže dinamiku zbivanja, a pokazuje se i majstorom detekcije i trilera postupno otkrivajući nove spoznaje te povećavajući napetost i tenzije. Posebice su dojmljive kratke retrospekcije koje pružaju uvid u intimu Zastupnika i njegove supruge Helene. U vrsnoj glum. ekipi izdvaja se I. Papas koja, iako na ekranu sveukupno 5 minuta, iznimnim emocionalnim intenzitetom predočava skrivenu tugu lika. Nagrađen Oscarom za najbolji film na stranom jeziku i za montažu (Françoise Bonnot) te nominiran za najbolji film, afirmirao je struju polit. filma i u komerc. kinematografiji.
- 12:52 -
srijeda, 14.04.2010.
Ciklus političkog filma
Evo, malo smo se odmorili i nastavljamo. Na redu je politički film.
Sve projekcije su i dalje petkom u 21.00 h u Radničkom domu.
16.04.2010.
Z (1969)
režija: Costa Gavras
23.04.2010.
1984 (Nineteen eighty-four, 1984)
režija: Michael Radford
30.04.2010.
Bitka za Alžir (La Battaglia di Algeri, 1966)
režija: Gillo Pontecorvo
07.05.2010.
W.R.: Misterije organizma (1971)
režija: Dušan Makavejev
- 09:48 -