četvrtak, 27.05.2010.
Zabranjeni planet
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 28.05.2010. u 21.00 h
Zabranjeni planet (Forbidden Planet)(1956.)
Režija: Fred M. Wilcox
Scenarij: Cyril Hume prema priči Irvinga Blocka i Allena Adlera
Uloge: Walter Pidgeon, Anne Francis, Leslie Nielsen, Warren Stevens, Jack Kelly
Spasiteljska misija sa Zemlje dolazi na planet Altair IV otkriti preživjele s prethodne misije. Na planetu pronalaze dr. Morbiusa i njegovu kćer Altairu, koji su iskoristili znanje nestale civilizacije Krela, nekadašnjih stanovnika planeta...
Kultni znanstvenofantastični film 1950-ih, među rijetkima tog doba uživa naklonost kritike, ponajprije stoga što transponira sastavnice drame Oluja W. Shakespearea. Pritom je lik Morbiusa pandan Prospera, njegova kći Altaira Mirande, posada svemirskog broda tal. plemića, robot Robby (koji je postao jedna od najpoznatijih žanrovskih ikona, te junak filma Nevidljivi dječak (H. Hoffman, 1957)) duha Ariela, a Morbiusov čudovišni Id Calibana.
Zadržavajući osnovnu narativnu postavku Shakespeareova djela, film tematizira suočavanje naivno vrlih astronauta sa zlom ljudskog podrijetla – ono je naime materijalizacija sadržaja podsvijesti (odn. zlo iz Morbiusova Ida). Takva koncepcija izravno aludira na frojdističku psihoanalizu, a ujedno upućuje na implicitnu kritiku znanstvenika smatrajući ih emocionalno nespremnima za nova otkrića. Prvi amer. znanstvenofantastični film snimljen u boji i sinemaskopu, slikovno bogat, osobito scenografski, uz upečatljivu glazb. podlogu, odlikuje se spojem bajkovitosti, pustolovine i znanstvene fantastike kakav je razvidan i u Wilcoxovu (1905–1964) ranijem filmu Tajni vrt (1949).
(izvor: S. Zečević, HFL, 2003.)
- 19:05 -
Klaatu barada nikto!
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 21.05.2010. u 21.00 h
Dan kada je zemlja stala (The Day the Earth Stood Still)(1951.)
Režija: Robert Wise
Scenarij: Edmund H. North prema priči H. Batesa
Uloge: Michael Rennie, Patricia Neal, Hugh Marlowe, Sam Jaffe, Billy Gray
U Washington se spusti golemi leteći tanjur kojeg odmah okruže znatiželjnici, ali i mnoštvo teško naoružanih vojnika s tenkovima. Iz svemirskog broda izađe visoko čovjekoliko biće s nekim predmetom u ruci. Živčani vojnik pogodi ga u ruku koja je držala predmet. Stvorenje se sruši, a iza njega se pojavi divovski robot koji podsjeća na srednjovjekovnog viteza u modernom oklopu. Kroz prorez za oči ispusti zrake koje vojnicima rastope i oružje i tenkove. Ranjeni svemirac stigne izreći na engleskom da je došao u mirovnoj misiji i da je onaj predmet bio dar za američkog predsjednika. Nakon toga odvedu ga u vojnu bolnicu, gdje liječnici otkriju da ima ljudsku građu tijela. Zaključe da bi mogao imati oko 38, no on im kaže da im 78 godina.
Sa svog planeta putovao je oko pet mjeseci i preletio više od 400 milijuna kilometara. Vrlo brzo njegova rana nestane. Posjeti ga predsjednikov izaslanik kojeg zamoli da hitno organizira sastanak svih svjetskih državnika jer im nosi poruku koja se tiče cijelog svijeta. Već drugog dana stigne mu odgovor da se te ljude ne može skupiti ni u Ujedinjenim narodima, jer nisu sve države članice te organizacije, a mnoge su zemlje ili u ratu ili u vrlo napetim odnosima. Te noći svemirac, kojem je ime Klaatu (M. Rennie), pobjegne iz bolnice, preodjene se i uđe u jedan pansion gdje upozna druge stanare. Među njima i udovicu Helen Benson (P. Neal) čiji je muž poginuo u ratu. Ona tu stanuje sa sinom, dječakom po imenu Bobby (B. Gray). Hoda s Tomom Stevensom (H. Marlowe) s kojim drugog dana ode na izlet. Klaatu po gradu prošeta s Bobbyjem koji je vrlo inteligentan.
Istodobno, Amerikom se širi strah od svemirskog bića koje je nestalo. Leteći tanjur čuva vojska, a ispred letjelice nepomično i dalje stoji robot. Dječak spomene Klaatuu da je najveći američki znanstvenik profesor Jacob Barnhardt (S. Jaffe). Klaatu stupi u vezu s profesorom i zamoli ga da pred svemirskim brodom organizira sastanak najvećih svjetskih znanstvenika koji će shvatiti ozbiljnost njegove poruke. S profesorom se dogovori da će i učiniti nešto što će na bezopasan način pokazati stanovnicima Zemlje kakvu moć ima, kako bi ga ozbiljno shvatili...
Kad je glasoviti autor znanstveno-fantastičnih romana i scenarist "Odiseje u svemiru" Arthur C. Clarke načinio listu najboljih znanstveno-fantastičnih filmova svih vremena, "Dan kad je Zemlja stala" stavio je na sedmo mjesto."Odiseja" je bila na osmom mjestu. Redatelj Robert Wise (1914-2005) počeo je karijeru kao montažer (montirao je i Wellesovog "Građanina Kanea". Režirati je počeo 1944. Od tada do smrti snimio četrdesetak vrlo dobrih filmova različitih žanrova. Neki su bili vrlo uspješni kao, primjerice, "Moje pjesme, moji snovi" (1965).
(izvor: MojTV)
- 18:14 -
petak, 21.05.2010.
SF na Palubi7
Paluba 7 kreće s novim ciklusom, i to onim znanstveno-fantastičnih filmova, koje ćemo prikazati u svibnju i lipnju, po sljedećem rasporedu:
21.5. DAN KAD JE ZEMLJA STALA (THE DAY THE EARTH STOOD STILL, 1951)
28.5. ZABRANJENI PLANET (FORBIDDEN PLANET, 1956)
4.6. VREMENSKI STROJ (TIME MACHINE, 1960)
11.6. ZELENO SUNCE/ZELENI SOYLENT (SOYLENT GREEN, 1973)
18.6. LOGANOV BIJEG (LOGAN'S RUN, 1976)
25.6. ISTREBLJIVAČ (BLADE RUNNER, 1982)
Sve projekcije su petkom, s početkom u 21 h, u Radničkom domu (Radnički trg, kod tržnice), ulaz je slobodan.
Krenite s nama na put kroz povijest jednog od najpopularnijih žanrova sedme umjetnosti, a nakon projekcija možete se upoznati s početkom rada sf-kluba "Orion" koji će održavati sastanke u Zajednici tehničke kulture, jednom tjedno, u Zajednici tehničke kulture, Sv. Florijana 7 (ulaz iz Mačekove). Pozivaju se svi zainteresirani za znanstvenu fantastiku, fantasy i horror, da se pridruže radu sf-kluba i dogovore o načinu sudjelovanja. Petkom na sf-filmove u Radnički, a kada se dogovorimo, jedan dan preko tjedna, od 20-22.30 h u ZTK, sjedište sf-kluba. Svi ste pozvani!
- 00:35 -
četvrtak, 06.05.2010.
Misterije organizma
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 07.05.2010. u 21.00 h
W. R. Misterije organizma (1971.)
Režija: Dušan Makavejev
Scenarij: Dušan Makavejev
Uloge: Milena Dravić, Jagoda Kaloper, Ivica Vidović, Zoran Radmilović, Miodrag Andrić,Tuli Kupferberg; U dokumentarnim dijelovima sudjeluju: Jackie Curtis, Betty Dodson, Nancy Godfrey.
Mlada jugoslavenska komunistkinja Milena, slijedeći ideje psihoanalitičara, seksologa i bivšeg marksista Wilhelma Reicha, pokušava osvijestiti svoju okolinu objašnjavajući da klasna revolucija istovremeno mora biti i seksualna. Dok njezina prijateljica Jagoda postavke o slobodnoj ljubavi primjenjuje u praksi, Milena se zaljubljuje u sovjetskog umjetničkog klizača Vladimira Iliča. Prethodeći igranom dijelu filma, odnosno usporedno s njim, odvijaju se dokumentarni segmenti o W. Reichu i suvremenoj američkoj seksualnoj (i umjetničkoj) praksi.
U ovomu, svojemu najpoznatijem ostvarenju, Makavejev je do vrhunca doveo koncept kolažnog filma s esejističkim natruhama. U SFRJ 15 godina zabranjen za javno prikazivanje, film je u svijetu nagrađen nizom priznanja (nagrada Interfilm i nagrada međunar. kritike u Berlinu, Nagrada »Luis Buńuel« u Cannesu) i ponajviše pridonio autorovu kultnom statusu.
Polazeći uglavnom od američkog razdoblja djelovanja W. Reicha, Makavejev je razigrano - ironičnim, strukturalno - anarhoidnim i citatnim načinom tematizirao rigidnost komunističkog režima odnosno konzervativnost navodno progresivnih socijalističkih društava (povlačeći i paralelu između fašizma i komunizma), državne nasrtaje na individualne slobode te militantnost, rasizam i konzumerizam kao bitne sastojke suvremenog američkog društva, a ponajviše seks i seksualni užitak kao ključnu dimenziju življenja.
Osim što slavi seks, film prikazuje i njegove bizarne izvedbe te ga povezuje i s nasiljem. U liku Milene zastupljena su i feministička stajališta povezana s psihoanalizom i marksizmom, dok se struktura u cjelini umnogome oslanja na iskustvo tzv. povijesne, posebice sovjetske, avangarde, a sam film ulazi među najintrigantnija ostvarenja završnog razdoblja zvučnofilmskog modernizma.
(izvor: D. Radić, HFL, 2003.)
- 21:26 -