četvrtak, 26.02.2009.
General
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 27.02.2009. u 21.00 h
General (The General)(1927.)
Režija: Buster Keaton i Clyde Bruckman
Scenarij: Buster Keaton i Clyde Bruckman
Uloge: Buster Keaton, Marian Mack, Glen Cavender, Frederick Vroom
U vrijeme Američkog građanskog rata Johnnie Gray se želi priključiti vojsci Konfederacije, no na regrutaciji ga odbiju smatrajući da će biti korisniji u svojoj struci, kao vlakovođa. To izaziva prezir njegove djevojke i njezine obitelji, ali će se Johnnieu pružiti prilika da pokaže svoju sposobnost i hrabrost. Sjevernjački diverzanti otmu njegovu lokomotivu po imenu "General", a s njom i ondje slučajno zatečenu djevojku. Johnnie ih slijedi drugom lokomotivom, prodire u sjevernjačke redove, spasi djevojku i na "Generalu" se probija prema južnjačkim snagama. Budući da je saznao za vojne planove sjevernjaka, omogućuje južnjacima da ih osujete te kao nagradu dobiva odoru i djevojku.
Zasnovana na istinitom slučaju kad je južnjak, vlakovođa Andrews, ostvario sličan pothvat, radnja filma se pretežno odvija kroz dvije simetrično komponirane vožnje vlakom, potjeru za sjevernjacima i povratak južnjacima. U osnovi akcijski ratni film, i to u formi filma potjere, s karakterističnom Keatonovom temom povezanosti čovjeka i stroja, za razliku od nekih drugih njegovih filmovanema izvor komičnih efekata toliko u junakovim poteškoćama ovladavanjem strojem, koliko u virtuoznom, ali na granici mogućega, gospodarenju strojem: Johnnie se uspješno suočava s tračnicama, vagonima, mostovima, balvanima, drugim vlakom i vojskom, te svojom hladnokrvnom superiornošću ironijski i parodijski transcendira svijet tehnike i ratovanja mjestimice stvarajući dojam da događanje nije izmišljeno tek kao povod za gegove.
Film iznimno izbalansiranog razvoja radnje i ritma, izdvaja se i funkcionalnom kompozicijom kadrova kojima se dinamiziraju zbivanja, ali i učvršćuje duh tzv. mehaničkog slapsticka; više od 80 kadrova vlaka u kretanju prikazano je izrazitim vertikalnim i horizontalnim kompozicijama koje se u montažnim prijelazima dramatično "sijeku". Također je vrlo funkcionalno upotrebljen krajolik kao pozadina događaja, a ta crta realističnosti daje zbivanjima i dimenziju apsurdnosti, u čemu se nalazila i komponenta Keatonove modernosti.
Jedan od njegovih najuspjelijih filmova, od onih je po kojima Keaton u kod autorske kritike konkurira Chaplinu, ali i onih po kojima se od Chaplina najviše razlikuje. Mnogi ga povjesničari filma uvrštavaju među najuspjelije nijeme filmove, također među najuspjelije ratne, odnosno filmove s temom Američkog građanskog rata. U anketama svjetskih kritičara u časopisu Sight & Sound 1972. i 1982. izabran je među deset najboljih filmova svih vremena, a ranije, 1967., među deset najboljih komedija.
(izvor: A. Peterlić, HFL, 2003.)
- 02:41 -
petak, 20.02.2009.
Veliki diktator
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 20.02.2009. u 21.00 h
Veliki diktator (The Great Dictator)(1940.)
Režija: Charlie Chaplin
Scenarij: Charlie Chaplin
Uloge: Charlie Chaplin, Paulette Goddard, Jack Oakie, Reginald Gardiner, Billy Gilbert, Henry Daniell
U vrijeme 1. svj. rata u Tomaniji, mobilizirani brijač izgubi sjećanje nakon pada njegovog aviona te se nađe u sanatoriju. Pušten nakon što je na vlast došao diktator Hinkel, vraća se svom starom poslu. Dok se Tomanijom širi nezaposlenost i siromaštvo, Hinkelovi protivnici završavaju u koncentracijskim logorima. Naposljetku, diktatorovi jurišnici unište brijačnicu, a sam brijač završava u logoru. Ipak, uspijeva pobjeći te ga, zbog fizičke sličnosti s Hinkelom, zamijene s diktatorom, što on iskoristi da bi održao pacifistički govor.
Chaplin je satiru uperenu protiv fašizma i konkretno A. Hitlera strukturno oblikovao izravnim suprostavljanjem dvaju likova - diktatora Hinkela i brijača židova. U tom smislu Hinkel je materijalizacija stalno prisutnih dijaboličknih i agresivnih impulsa u liku Skitnice, posebice karakterističnih za rane Chaplinove filmove. Suprotnost likova naglašena je njihovim odnosom prema dijalogu - dok se brijač, izuzev završnog govora, izražava samo mimikom, Hinkel gotovo neprestano govori i mrmlja, a njegov govor pritom zvuči kao parodično iskrivljavanje njemačkog jezika.
Otvoreno ismijavanje razvidno je iz sekvence susreta Hinkela i drugog diktatora, Napalonija (parodija na Mussolinija), koji završava borbom tortama i špagetima na banketu, dok alegorijska scena Hinkelove igre s globusom (koja je stekla antologijski status) razvija ugođaj komike obogaćene natruhama jezovitoga.
Tim prizorima Chaplin suprotstavlja izrazit lirizam scena u židovskom getu, što je izazvalo prigovore o neujednačenosti ugođaja. U tom smislu, film, međutim, predstavlja nov stupanj u Chaplinovom opusu - spojem slapsticka, parodičnosti, groteske i političke satire, s kritikom fašizma, manipulativne moći medija i prirode političke propagande, korespondira s djelima Upoznaj Johna Doea F. Capre i Sullivanova putovanja, te poput njih ne završava u otvoreno komičnom ili vedrom duhu, nego humanističkom deklamacijom što upučuje na društvene i političke nepravilnosti koje samo djelo ne razrješava.
(izvor: B. Kragić, HFL, 2003.)
- 18:29 -
Pačja juha
Malo kasnim, pa nije najava nego svrt, ali...
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 13.02.2009. u 21.00 h
Pačja juha (Duck Soup)(1933.)
Režija: Leo McCarey
Scenarij: Bert Kalmar, Harry Ruby, Arthur Sheekman, Nat Perrin
Uloge: Groucho Marx, Chico Marx, Harpo Marx, Zeppo Marx, Margaret Dumont, Louis Calhern, Raquel Torres, Edgar Kennedy
Bogata udovica gospođa Teasdale odlučuje donirati 20 milijuna dolara državici Freedoniji, koja je na rubu bankrota, ali samo pod uvjetom da svu vlast dobije Rufus T. Firefly. Postavši vođa Freedonije, sarkastični Firefly svojim nekonvencionalnim metodama izaziva brojne nesporazume, a istodobno se sukobljava s ambasadorom susjedne Sylvanije Trentinom oko naklonosti gospođe Teasdale.
Vrhunski primjer anarhističkih komedija braće Marx, film je nazivan i "apsurdističkim esejom o politici i ratu usporedivim s djelima Becketta i Ionescua". Njihov poslijednji film za Paramount ujedno je i poslijednji njihov film u kojemu sve scene izravno uključuju barem jednog od njih trojice (Zeppo je bio tek sporedni lik), te je jedini njihov film bez solističkih nastupa Chica na klaviru i Harpa na harfi.
Kolaps društvenog poretka kao središnji sadržajni interes filma uobličen je nizom situacijskih i verbalnih izrugivanja institucijama, ponajprije Grouchovim ironičnim replikama, uvredama i insinuacijama, ponašanjem trojice protagonista koji se nimalo ne obaziru na društvene konvencije, a također i epizodičnom, gotovo atomiziranom narativnom strukturom koja minorizira važnost fabule, rabi ironične citate, a usput ironizira patriotske pjesme, gospele i pučke napjeve.
Satira totalitarizma nadopunjena je izrazito ikonoklastičnim odnosom prema motivima iz američke povijesti i politike, a osim niza primjera Grouchova iznimnog osječaja za verbalni humor, film sadržava i dvije antologijske razrade vizualnih gegova: scenu međusobne zamjene šešira Chica, Harpa i lika E. Kennedya, te četverominutnu scenu u kojoj Groucho i Harpo, prerušen u Groucha, oponašaju jedan drugog, dok u vrhunskoj eskalaciji anarhističkih poriva s implikacijama potpunog rasapa identiteta u scenu ne uđe i Chico, također prerušen u Groucha.
(izvor: B. Kragić, HFL 2003.)
- 17:55 -
srijeda, 11.02.2009.
Smijeh, smijeh i samo smijeh
Nakon što smo se dobro odmorili, a nadam se i vi, ponovno krećemo s projekcijama. U ovo teško doba recesije koja nas sve pogađa prikazat ćemo vam sedam filmova koji bi vam, barem na kratko, trebali odvući misli od tmurne svakodnevnice i nadamo se na lice navući osmjeh.
Projekcije su i dalje petkom u 21.00 h u Radničkom domu (Radnički trg 2)
13.2. LUDI RAT BRAĆE MARX / PAČJA JUHA
(Duck soup, 1933)
režija: LEO McCAREY
20.2. VELIKI DIKTATOR
(The Great dictator, 1940)
režija: CHARLIE CHAPLIN
27.2. GENERAL
(The General, 1927)
režija: BUSTER KEATON i CLYDE BRUCKMAN
6.3. NEKI TO VOLE VRUĆE
(Some like it hot, 1959)
režija: BILLY WILDER
13.3. GANGSTERSKA PETORKA
(The Ladykillers, 1955)
režija: ALEXANDER MACKENDRICK
20.3. MOJ UJAK
(Mon oncle, 1958)
režija: JACQUES TATI
27.3. BRIANOV ŽIVOT
(Life of Brian, 1979)
režija: TERRY JONES
Dođite, nasmijte se, uživajte!
Vidimo se!
- 16:48 -