četvrtak, 26.02.2009.
General
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 27.02.2009. u 21.00 h
General (The General)(1927.)
Režija: Buster Keaton i Clyde Bruckman
Scenarij: Buster Keaton i Clyde Bruckman
Uloge: Buster Keaton, Marian Mack, Glen Cavender, Frederick Vroom
U vrijeme Američkog građanskog rata Johnnie Gray se želi priključiti vojsci Konfederacije, no na regrutaciji ga odbiju smatrajući da će biti korisniji u svojoj struci, kao vlakovođa. To izaziva prezir njegove djevojke i njezine obitelji, ali će se Johnnieu pružiti prilika da pokaže svoju sposobnost i hrabrost. Sjevernjački diverzanti otmu njegovu lokomotivu po imenu "General", a s njom i ondje slučajno zatečenu djevojku. Johnnie ih slijedi drugom lokomotivom, prodire u sjevernjačke redove, spasi djevojku i na "Generalu" se probija prema južnjačkim snagama. Budući da je saznao za vojne planove sjevernjaka, omogućuje južnjacima da ih osujete te kao nagradu dobiva odoru i djevojku.
Zasnovana na istinitom slučaju kad je južnjak, vlakovođa Andrews, ostvario sličan pothvat, radnja filma se pretežno odvija kroz dvije simetrično komponirane vožnje vlakom, potjeru za sjevernjacima i povratak južnjacima. U osnovi akcijski ratni film, i to u formi filma potjere, s karakterističnom Keatonovom temom povezanosti čovjeka i stroja, za razliku od nekih drugih njegovih filmovanema izvor komičnih efekata toliko u junakovim poteškoćama ovladavanjem strojem, koliko u virtuoznom, ali na granici mogućega, gospodarenju strojem: Johnnie se uspješno suočava s tračnicama, vagonima, mostovima, balvanima, drugim vlakom i vojskom, te svojom hladnokrvnom superiornošću ironijski i parodijski transcendira svijet tehnike i ratovanja mjestimice stvarajući dojam da događanje nije izmišljeno tek kao povod za gegove.
Film iznimno izbalansiranog razvoja radnje i ritma, izdvaja se i funkcionalnom kompozicijom kadrova kojima se dinamiziraju zbivanja, ali i učvršćuje duh tzv. mehaničkog slapsticka; više od 80 kadrova vlaka u kretanju prikazano je izrazitim vertikalnim i horizontalnim kompozicijama koje se u montažnim prijelazima dramatično "sijeku". Također je vrlo funkcionalno upotrebljen krajolik kao pozadina događaja, a ta crta realističnosti daje zbivanjima i dimenziju apsurdnosti, u čemu se nalazila i komponenta Keatonove modernosti.
Jedan od njegovih najuspjelijih filmova, od onih je po kojima Keaton u kod autorske kritike konkurira Chaplinu, ali i onih po kojima se od Chaplina najviše razlikuje. Mnogi ga povjesničari filma uvrštavaju među najuspjelije nijeme filmove, također među najuspjelije ratne, odnosno filmove s temom Američkog građanskog rata. U anketama svjetskih kritičara u časopisu Sight & Sound 1972. i 1982. izabran je među deset najboljih filmova svih vremena, a ranije, 1967., među deset najboljih komedija.
(izvor: A. Peterlić, HFL, 2003.)
- 02:41 -