Marketing
Veliki diktator
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 20.02.2009. u 21.00 h
Veliki diktator (The Great Dictator)(1940.)
Režija: Charlie Chaplin
Scenarij: Charlie Chaplin
Uloge: Charlie Chaplin, Paulette Goddard, Jack Oakie, Reginald Gardiner, Billy Gilbert, Henry Daniell
U vrijeme 1. svj. rata u Tomaniji, mobilizirani brijač izgubi sjećanje nakon pada njegovog aviona te se nađe u sanatoriju. Pušten nakon što je na vlast došao diktator Hinkel, vraća se svom starom poslu. Dok se Tomanijom širi nezaposlenost i siromaštvo, Hinkelovi protivnici završavaju u koncentracijskim logorima. Naposljetku, diktatorovi jurišnici unište brijačnicu, a sam brijač završava u logoru. Ipak, uspijeva pobjeći te ga, zbog fizičke sličnosti s Hinkelom, zamijene s diktatorom, što on iskoristi da bi održao pacifistički govor.
Chaplin je satiru uperenu protiv fašizma i konkretno A. Hitlera strukturno oblikovao izravnim suprostavljanjem dvaju likova - diktatora Hinkela i brijača židova. U tom smislu Hinkel je materijalizacija stalno prisutnih dijaboličknih i agresivnih impulsa u liku Skitnice, posebice karakterističnih za rane Chaplinove filmove. Suprotnost likova naglašena je njihovim odnosom prema dijalogu - dok se brijač, izuzev završnog govora, izražava samo mimikom, Hinkel gotovo neprestano govori i mrmlja, a njegov govor pritom zvuči kao parodično iskrivljavanje njemačkog jezika.
Otvoreno ismijavanje razvidno je iz sekvence susreta Hinkela i drugog diktatora, Napalonija (parodija na Mussolinija), koji završava borbom tortama i špagetima na banketu, dok alegorijska scena Hinkelove igre s globusom (koja je stekla antologijski status) razvija ugođaj komike obogaćene natruhama jezovitoga.
Tim prizorima Chaplin suprotstavlja izrazit lirizam scena u židovskom getu, što je izazvalo prigovore o neujednačenosti ugođaja. U tom smislu, film, međutim, predstavlja nov stupanj u Chaplinovom opusu - spojem slapsticka, parodičnosti, groteske i političke satire, s kritikom fašizma, manipulativne moći medija i prirode političke propagande, korespondira s djelima Upoznaj Johna Doea F. Capre i Sullivanova putovanja, te poput njih ne završava u otvoreno komičnom ili vedrom duhu, nego humanističkom deklamacijom što upučuje na društvene i političke nepravilnosti koje samo djelo ne razrješava.
(izvor: B. Kragić, HFL, 2003.)
Post je objavljen 20.02.2009. u 18:29 sati.