paluba7

https://blog.dnevnik.hr/paluba7

četvrtak, 26.05.2011.

James Dean

Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 27.05.2010. u 21.00 h

Buntovnik bez razloga (Rebel Without a Cause)(1955.)



Režija: Nicholas Ray
Scenarij: Stewart Stern, Irving Shulman, Nicholas Ray
Uloge: James Dean, Natalie Wood, Sal Mineo, Jim Backus, Ann Doran

Ovaj klasik iz pedesetih jedan je od prvih filmova ispričanih iz perspektive tinejdžera. Govori o jednoj noći i dva dana u životu troje mladih buntovnika.

Amerika pedesetih godina nije bila zabrinuta terorističkim napadima, ubojstvima u školama i sličnim problemima modernog svijeta. U posljeratnom razdoblju vladala je epidemija maloljetničke delikvencije koja uglavnom nije bila uzrokovana siromaštvom i teškim životnim uvjetima. Američko je društvo bilo uplašeno najezdom vražje mladeži koja se nije željela prilagoditi. Nicholas Ray tada je napravio studiju ponašanja mladih buntovnika prema kojoj je i snimljen ovaj kultni naslov koji na probleme američke mladeži po prvi puta gleda iz nešto drugačije perspektive - njihove.



U svojoj drugoj velikoj ulozi nakon drame 'Istočno od raja' Dean uskače u cipele Jima Traska, tinejdžera sa svojom dozom problema. Zbog pijanstva u kinu završtava u policiji gdje po njega dolaze roditelji i baka. Već na prvi pogled vidljiv je izostanak normalne komunikacije između Jima i njegove obitelji.

Starkovi su se preselili upravo zbog Jima i njegove nemogućnosti da se uklopi u školu i zajednicu. Ne treba mu previše vremena da upozna prvu ekipu, lokalnu maloljetničku bandu. Baca oko na prelijepu Judy (Natalie Wood) koja u početku glumi sramežljivost viseći sa vođom bande Buzzom (Corey Allen) no Jimov šarm kasnije će doći do izražaja kao i Judyjini aduti.



Novog prijatelja pronalazi u Platu (Sal Mineo), pomalo tajanstvenom samotnjaku kojeg svi cool klinci konstantno ponižavaju. Sa Jimom na svojoj strani Plato više nije predmet poruge no ovdje je puno važniji jedan drugi aspekt njihove 'veze'. Ovo je naime jedan od prvih, naravno suptilnih, prikaza gay ljubavi u komercijalnom filmu no sve se svodi na igru očima Sala Minea.

Jim upada u sve veće probleme, stalno u sukobu sa okolinom i prije svega sa Buzzom. Utjehu uglavnom pronalazi u Judyinom naručju dok sveprisutni Plato drži fenjer. Utrkivanje na ulicama, tuče, sukobi u obitelji pa i borba noževima dio su svakodnevnice Jim Starka čija je karizma vidljiva u svakoj sceni. Otuđenost od obitelji Dean je osjetio na vlastitoj koži kada mu je umrla majka i ostavio ga otac što mu je nedvojbeno pomoglo u uvoj ulozi.



Homoseksualne tenzije između Deana i Minea na ekranu imale su uporište i izvan njega. Iako deklarirani biseksualaci šuška se da su njih dvojica tada bili u prisnoj vezi. Mineo je nekoliko puta nakon Deanove smrti istaknu da 'Da je tada znao da ljubav između muškaraca moguća oni bi gotovo sigurno bili zajedno'. Toliko o retorici.

'Buntovnik bez razloga' se u kinima pojavio nepunih mjesec dana nakon Deanove tragične smrti u automobilskoj nesreći osiguravši mu status filmske ikone. Životi njegovih kolega buntovnika također su tragično završili. Natalie Wood se utopila 1981. godine, a Sal Mineo je 1976. ubijen. Ovaj je film definitvni imao lošu karmu i popriličnu dozu kontroverzi no to ne umanjuje njegovu vrijednost.



(izvor: filmski.net)

- 23:50 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 19.05.2011.

Greta Garbo

Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 20.05.2010. u 21.00 h

Ninočka (Ninotchka)(1939.)



Režija: Ernst Lubitsch
Scenario: Melchior Lengyel, Charles Brackett, Billy Wilder, Walter Reisch
Uloge: Greta Garbo, Melvyn Douglas, Bela Lugosi, Ina Claire, Sig Ruman

U svojoj prvoj komediji Garbo glumi hladnu Ruskinju koja se topi pred šarmantnim francuzom nabacujući usput sarkastične šale o sovjetskoj represiji.



'Garbo se smije!' glasio je promotivni slogan u sklopu marketinške kampanje prve punokrvne komedije legendarne Grete Garbo, vrlo sličan sloganu 'Garbo priča!' koji je pak popratio prvi film iz Garbinog postnijemog razdoblja. U 'Ninočki' ona glumi istoimenu hladnu ruskinju zaposlenu u vojnoj službi. U sklopu zadatka zajedno sa dvojicom kolega putuje u Pariz kako bi prodala vrijedne dragulje bivše ruske grofice Swane.



Ženstvenost zapostavlja ruskom bratstvu dok ljubav prema suprotnom spolu zamjenjuje ljubavlju prema majčici Rusiji. Njezin će čvrsti emocionalni štit slomiti slatkorječivi šarmer, grof (Melvyn Douglas) koji ne može odoljeti mladoj Ninočki.



Garbo je u ulozi ruskog vojnog lica pomogao švedski naglasak, ali i neupitan talent. Film obiluje duelima dvoje glavnih protagonista koji, iako u početku dijametralno suprotni, uspjevaju pronaći zajednički jezik.



Film obiluje Ninočkinim sarkastičnim osvrtima na komunizam i tadašnje prilike u Rusiji. 'The last mass trials were a great success. There are going to be fewer but better Russians.' - samo su neki od primjera u kojem Ninočka govori u režimu koji vlada u njezinoj zemlji.



'Ninočka' je jedna od rijetkih komedija onoga vremena koje napada sovjetski režim no ipak nije podigla veću prašinu zbog odveć humorističnog tona.


(izvor: filmski.net)

- 14:39 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 13.05.2011.

Humphrey Bogart

Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 13.05.2010. u 21.00 h

Casablanca (1942)



Režija: Michael Curtiz
Scenarij: Howard Koch, Julius J. Epstein, Philip G. Epstein, prema drami Svi dolaze Kod Ricka Murraya Burnetta i Joan Alison
Uloge: Humphrey Bogart, Ingrid Bergman, Paul Henried, Claude Rains, Conrad Veidt, Sydney Greenstreet, Peter Lorre.



U prosincu 1941. u Casablancu, tada pod kontrolom tzv. višijevske Francuske, stižu antifašistički borac u bijegu pred Gestapom Victor Laszlo i njegova supruga Ilsa. Falsificirane putne isprave, s pomoću kojih bi oni mogli otputovati u SAD, nalaze se kod ciničnog Amerikanca Ricka, vlasnika bara, ali čini se da on nije voljan pomoći. Neznatnu opasnost za Laszla predstavlja korumpirani šef franc. policije Renault, a znatno veću njem. bojnik Strasser. Ilsa pokušava uvjeriti Ricka da ipak pomogne te se oni prisjećaju svoje ljubavne prošlosti u predratnom Parizu.



Vjerojatno najpoznatiji kultni film uopće, takav status duguje sugestivnom ugođaju kozmopolitskog, dekadentnog i egzotičnog ambijenta, s dojmljivom fotografijom niskoga ključa, opuštenim glum. kreacijama i duhovitim, lakopamtljivim replikama, te vještom uobličavanju idejnih, ratnopropagandnih preokupacija kroz arhetipske melodramske obrasce (motiv ljubavnoga trokuta), naglašene i kadriranjem koje usredotočava gledateljsku pozornost na likove Ilse i Ricka. Tipičan primjer lika tzv. čovjeka koji oklijeva (preuzetog iz vesterna), Rick je zaokupljen ponajprije čuvanjem vlastite slobode i individualnosti te se isprva odbija opredijeliti u ratnom (i ideol.) konfliktu pa u tome smislu simbolizira amer. osjećaj posebnosti (i izolacionizam). Njegov završni angažman predstavlja stoga pomirenje takvog sustava vrijednosti s moralnim obvezama (simboliziranim u liku Laszla), ali i afirmaciju vjere u individualni instinkt.



Izrazito melodramatičan završetak u skladu je s mitologiziranjem protagonista i njegova izbora, dok sam završni kadar kontrastiranjem ležernih replika i postupnog nestajanja Ricka i Renaulta u magli sugerira i mračnije konotacije optimističnog razrješenja, ali i vizualiziranje stečenoga mitskoga statusa tih likova. Kao vrhunski (i komercijalno vrlo uspješan) primjer kombinacije ratnog filma, melodrame i film noira, C. je nagrađena trima Oscarima – za film, režiju i scenarij. Situacije i motivi iz filma citirani su u brojnim ostvarenjima, a sam je film postao predmetom brojnih kulturoloških studija npr. Casablanca ili preporod bogova U. Eca.



(izvor: B. Kragić, HFL)

- 16:19 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 12.05.2011.

Ciklus ''Dive i frajeri''

Nakon kratke pauze, vraćamo se s novim ciklusom filmova pod nazivom 'Dive i frajeri'. Prikazat ćemo vam šest filmova u kojima glavne uloge igraju poznate holivudske dive i frajeri. Lokacija je Radnički dom, projekcije petkom u 21,00 sati, ulaz slobodan, a raspored sljedeći:

13.5. CASABLANCA (Casablanca, 1942), r: Michael Curtiz

20.5. NINOčKA (Ninotchka, 1939), r: Ernst Lubitsch

27.5. BUNTOVNIK BEZ RAZLOGA (Rebel Without a Cause, 1955), r: Nicholas Ray

3.6. I BOG STVORI ŽENU (Et Dieu... crea la femme, 1956), r: Roger Vadim

10.6. BULLITT (Bullitt, 1968), r: Peter Yates

17.6. TKO SE BOJI VIRGINIE WOOLF (Who's Afraid of Virginia Woolf, 1966), r: Mike Nichols

- 02:57 -

Komentari (0) - Isprintaj - #