petak, 10.06.2011.
Steve McQueen
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 03.06.2010. u 21.00 h
Bullitt (1968.)
Režija: Peter Yates
Scenarij: Harry Kleiner, Alan Trustman, Robert L. Fish
Uloge: Steve McQueen, Norman Fell, Simon Oakland, Ed Peck, Robert Duvall, Joanna Cassidy
Film kojem pripusuju najbolju auto potjeru ikad viđenu na velikom ekranu sa Stevom McQueenom u ulozi old school policajca.
Steve McQueen je Frank Bullittt, proslavljeni policijski poručnik iz San Francisca. Njegov najnoviji zadatak je čuvanje slavne osobe, zaštićenog svjedoka koji bi trebao pomoći u raskrinkavanju mreže organiziranog kriminala u Chicagu. Nakon što je njegov čovjek ubijen u svojoj hotelskoj sobi, baš kao i jedan od detektiva, gradski tužitelj (Robert Vaughn) gubi živce što će posebno osjetitii Bullitt koji kreće u potragu za ubojicom. Njegov sve samo ne by the book način rada ne nailazi na odobravanje nadređenih no to ne ga ne brine previše.
'Bullitt' prikazuje predstavnike zakona u pozitivnom, humanom kontekstu u vrijeme kada su momci u plavom bili na žestokom udaru kritike javnosti. Proglašavani su neprijateljima naroda i slobode, korumpiranim svinjama koje više nego itko koriste svoj položaj u nečasne svrhe. Riječ je o filmu koji je McQueenu nakon uspješnica poput 'Thje Magnificent Seven' i 'The Great Escape' učvrstio status velikog glumca, drami koja svoj uspjeh duguje prije svega spektakularnoj, 15minutnoj potjeri na ulicama San Francisca.
Warner je 1968. sklopio ugovor sa Fordom koji ih je obvezao na korištenje vozila tog proizvođača automobila u svim svojim filmovima. Glavna je zvijezda bio Ford Mustang 390 po prvi puta predstavljen 1964. Tzv. 'Stang' jedan je od najprodavanijih manjih Fordovih automobila. Prije početka snimanja potjere McQueen je zaključio kako bi bilo glupo gledati potjeru dvaju istih automobila te su jednog Mustanga zamjenili nešto većim Dodge Chargerom. Oba su automobila imala V-8 motore i, da li je potrebno naglasiti, bili su jako, jako brzi.
Još fascinantnija je potjera koja se odvijala na strmoglavim ulicama San Francisca pri brzinama većim od 130 kn/h na cestama na kojima je gotovo nemoguće voziti više od 30 km/h ukoliko želite sačivati auto u jednom komadu. Stubišta velike poslovne zgrade puna ljudi bila su, uz prenatrpane gradske ulice samo jedno od poprišta zaista spektakularne potjere s kojom bi mogli usporediti eventualno onu u 'Francuskoj vezi'.
(izvor: filmski.net)
- 18:14 -
četvrtak, 09.06.2011.
Brigitte Bardot
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 03.06.2010. u 21.00 h
I Bog stvori ženu (Et dieu... crea la femme)(1956.)
Režija: Roger Vadim
Scenarij: Roger Vadim, Raoul Lévy
Uloge: Brigitte Bardot, Curd Jürgens, Jean-Louis Trintignant, Jane Marken, Jean Tissier
Juliete je osamnaestogodišnja seks-bomba bez roditelja. Udaje se za naivnog Michelea suočena s povratkom u sirotište, no onaj tko bi mogao unijeti pomutnju u tu, ionako krhku vezu, jest Micheleov brat Antoine. Juliete uskoro mora odlučiti znači li joj nešto poštovanje koje uživa od Michelea ili će se vratiti starom načinu života...
Opora erotska melodrama mediteranske ambijentacije, koja afirmira iskrenost osjećaja i seksualnu slobodu kritizirajući jalov mačizam i malograđansko licemjerje, proslavila je njegovu tadašnju suprugu Brigitte Bardot te pridonijela inauguraciji novog vala.
Brigitte Bardot je prvo bila fotomodel. Zapaža je tadašnji asistent režije i budući suprug Roger Vadim, čijim redateljskim debijem I Bog stvori ženu (1956), nakon nekoliko manjih uloga, postaje svjetska zvijezda i »seks-simbol«, u tipu tzv. nimfete – djetinjaste, senzualne i seksualno poduzetne mlade djevojke. Poznata kao BB, osvojila je i američku publiku ugavnom sličnim, tipiziranim ulogama.
- 18:39 -