četvrtak, 24.02.2011.
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 25.02.2010. u 21.00 h
Emmanuelle (1974)
Režija: Just Jaeckin
Scenarij: Jean-Louis Richard (prema romanu Užici žene E. Arsan)
Uloge: Sylvia Kristel, Alain Cuny, Marika Green, Daniel Sarky, Jeanne Colletin, Christine Boisson
Sredovječni službenik francuskog veleposlanstva u Bangkoku potiče svoju mnogo mlađu, erotičnu, no erotski sputanu suprugu Emmanuelle na upoznavanje raznovrsnih seksualnih užitaka. Emmanuelle se prvo upušta u odnos s arheologinjom Bee.
Najčuveniji soft pornografski film uopće, Emmanuelle svoju znamenitost duguje emancipacijskim erotskim učincima vrlo široka dometa s obzirom na to da se, za razliku od hardcore filmova, prikazivala u »regularnim« kinima. Također, svojim rafiniranim dizajnom i koreografijom erotskih prizora, kojima je začela tzv. francusku školu mekih pornografskih filmova za razliku od »naturalističnije« skandinavske i njemačke, pokazala se iznimno privlačnom ženskoj publici, a liberalne feministice L. Williams i N. Strosser suprotstavile su se njezinu cenzuriranju, podržavajući istraživanje ženske erotske mašte.
Emmanuelle ima afirmativan stav prema lezbijstvu, a za razliku od njegovih uznemirujućih prikaza u ranijim filmovima (Ubijanje sestre George R. Aldricha, 1968; ’ Košute). Film je narativno oblikovan po načelu nizanja dramaturški slabo povezanih erotskih epizoda, a pruža niz mogućnosti za psihoanalitička, feministička i postkolonijalna čitanja (dokoni zapadnjaci za realizaciju svojeg užitka biraju »egzotični« Istok).
(izvor: D. Radić, HFL)
- 17:05 -
petak, 18.02.2011.
Tramvaj zvan čežnja
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 18.02.2010. u 21.00 h
Tramvaj zvan žudnja (A Streetcar Named Desire)(1951.)
Režija: Elia Kazan
Scenarij: Oscar Saul, Tennessee Williams, prema Williamsovoj istoimenoj drami
Uloge: Vivien Leigh (Blanche DuBois), Marlon Brando (Stanley Kowalski), Kim Hunter (Stella), Karl Malden (Mitch).
Osiromašena, sredovječna i sofisticirana južnjačka aristokratkinja Blanche DuBois dolazi u New Orleans u posjet mlađoj sestri Stelli, udanoj za muževna radnika Stanleyja Kowalskog. Blanche kod sestre traži utočište od frustracija i prošlosti, ali dolazi u sukob s brutalnim Stanleyjem.
Prilagođavajući vlastitu brodvejsku režiju drame film. cenzuri, E. Kazan je prikrio homoseksualne motive predloška te izmijenio svršetak, »moralnom kaznom« lika Kowalskoga. Cenzorskim intervencijama izbačeni su kadrovi koji izravno pokazuju Stellinu seksualnu ovisnost o Stanleyju te oni koji snažnije podcrtavaju Blancheinu seksualnost. Ekspresivnim vizualnim stilom, s velikim brojem krupnih planova i rješenjima – poput odraza zbivanja u razbijenom ogledalu u sceni silovanja te razmjerno realist. ambijentacijom – Kazan je uspostavio ravnotežu između specifično film. pristupa i kaz. strukture s dominacijom dijaloga. Nastupima M. Branda, K. Hunter i K. Maldena, temeljenima na metodskoj glumi (dočaravanje psihol. naturalizma), suprotstavljena je »artificijelna« interpretacija V. Leigh, što je i u funkciji podcrtavanja napetosti između iskrenosti i prijetvornosti, karakteristične za redateljev opus. Film se, kao i predložak, oslanja i na psihoanalitičke motive, pa npr. Stanleyjeva animalna seksualna privlačnost sugerira dominaciju muškoga roda, koju pokušava dokinuti izrazito feminizirani lik Blanche. Kritičari recepcijskog usmjerenja, zahvaljujući privlačnosti i interpretaciji M. Branda, ističu mogućnost da publika opravda Stanleyjev sadizam i ublaženo poimlje Blanche kao žrtvu. Film je osvojio 4 Oscara (za gl. žensku te sporednu žensku i mušku ulogu i crno-bijelu scenografiju).
(izvor: D. Radić, HFL)
- 10:33 -
srijeda, 09.02.2011.
Ekstaza
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 11.02.2010. u 21.00 h
Ekstaza (Ekstase)(1933.)
Režija: Gustav Machatý
Scenarij: Gustav Machatý, František Horký, prema priči Vítězslava Nezvala
Uloge: Hedy Kiesler (Eva), Aribert Mog (Adam), Zvonimir Rogoz (Emile), Leopold Kramer (Evin otac).
Nezadovoljna brakom sa starijim, spolno nemoćnim Emileom, putena Eva uživa u prizorima nesavladive prirode, mišićavih životinja i ljudi. Predaje se strasti u zagrljaju snažnoga mladića Adama, no suprug je svjestan njezinih postupaka.
U vizualno iznimno zanimljivu filmu sugestivne montaže i vješta manipuliranja ritmom i tempom, redatelj G. Machatý (1901–1963), poznat po kontroverznim i seksualno provokativnim temama (npr. Erotikon, 1929., s I. Rinom u gl. ulozi), ostvario je uvjerljivu sugestiju spolne privlačnosti i Evine putene energije. Stil pokazuje snažan utjecaj sovjetskog i njemačkog nijemog filma, sa znatno manjom važnošću zvuka od tada uobičajene. Međunarodnu senzaciju izazvao je prikaz gologa tijela junakinje koja je već u prvoj glavnoj ulozi postala zvijezdom, poslije (kao Hedy Lamarr) uglavnom glumeći u američkim filmovima. Zapaženu je ulogu ostvario i hrvatski glumac Z. Rogoz (1887–1988), koji je 1929–49. s velikim uspjehom glumio u oko 20 čehoslovačkih filmova i u brojnim kazališnim predstavama.
Zbog problema s cenzorskim komisijama, nastale su razne verzije filma, s ublaženim erotskim sadržajem (s drugačijim, manje razotkrivajućim prizorom Evina kupanja, bez prizora spolnog odnosa pastuha i kobile) te sa sugestijom razvoda Evina braka prije veze s Adamom, odn. smirivanja strastvenih ljubavnika u braku s djetetom.
(izvor: N. Gilić, HFL)
- 20:56 -
ponedjeljak, 07.02.2011.
Filmovi strasti na Palubi7
Nakon kratkog odmora, ponovno ''smo u pogonu'' i to ovaj puta s ciklusom filmova strasti. Filmovi su slijedeći:
11.2. EKSTAZA (Extase, 1933)
r: Gustav Machaty
18.2. TRAMVAJ ZVAN ČEŽNJA (A Streetcar Named Desire, 1951)
r: Elia Kazan
25.2. EMMANUELLE (Emmanuelle, 1974)
r: Just Jaeckin
4.3. POSLJEDNJI TANGO U PARIZU (Ultimo tango a Parigi, 1972)
r: Bernardo Bertolucci
11.3. GRAD ŽENA (La citta delle donne, 1980)
r: Federico Fellini
Sve projekcije su petkom u 21h u Radničkom domu (kraj tržnice).
Ulaz slobodan!
- 12:24 -