Oganj.blog.hr

Reče nedavno jedna od naših rijetkih političkih ruža : „ Narod ima vlast kakvu zaslužuje!“ Kod nas je drugačije! Narod ima vlast koja mu se nametnula, koristeći domoljublje i naivnost hrvatskog puka. A vlast redovito obmanjuje, vara, laže,skriva istinu, neargumentirano se hvaleći svojim uspjesima. Cirkusira i s nevjerojatnim tezama: javno poduzeće biti će jače ako mu uzmemo četvrtinu prihoda, to je kao uvjeravati da će konj nakon odrezane noge biti brži nego kad je imao četiri. Slijede pokvarenosti poput : ministar financija se izuzima iz problematike katastrofalne financijske afere koncerna u kojem je radio, dok se ministra gospodarstva izuzima iz rješavanja problematike posrnulog naftnog diva, jer joj suprug u njemu radi kao jedan od čelnika. Zašto to čine? Očito imaju putra. To je kao da bi se ministar obrane zbog „ prigovora savjesti“ izuzeo iz rješavanja vojne problematike. Ma kakvo izuzeće. Pa ti koji su se izuzeli plaćeni su za svoja područja . To im je radna obveza! Što bi se dogodile da se varilac izuzme od varenja ? Pa dobio bi otkaz. Zašto to ne vrijedi za sve?
U Hrvatskoj imamo korumpiranu zakonodavnu,izvršnu i sudsku vlast. One su međusobno povezane, čineći vrhovnu političku močvaru, kojoj je temeljna zadaća skrivanje krađa u pretvorbi i privatizaciji, otuđivanje narodnih novaca na međunarodne račune, utaje poreza i druge kriminalne radnje. Imamo vlast koja ne vlada u ime naroda već nad narodom.
A narod ? On šuti. Kao da je iz škole Slava Raškaj. Boje se. Kako i ne bi, 1 240 000 umirovljenika strepi za svoje penzije, 60 ooo državnih službenika i namještenika je zadovoljno stalnim i sigurnim poslom, mladi ne vide perspektivu pa masovno bježe u inozemstvo, akademičari šute. Čuvaju svoje fotelje, mirovine i druge beneficije, Crkvu kao da se sudbina naroda ne tiče…
Hrvatskoj je potrebna moralna lustracija i promjena vlasti. Nova treba odmah vratiti ukradeno, neutralizirati vječnu velikosrpsku, tobože projugoslavensku, zmiju koja je javno protiv služenja vojnog roka i jačanja obrambenih oružanih snaga i narodu omogućiti perspektivu i bolji život.
Tko to može učiniti? :Novi, stranački neovisni, nekorumpirani naročito sposobni stručnjaci dobrih ideja .
Kad će se to dogoditi? Nažalost kad nas stanje na to prisili, a to nije, daleko.
Branko Smrekar
U Brdovcu,15. Travnja 2017.

SMIJU LI GRAĐANI GASITI VELIKE POŽARE?

U gašenju ovogodišnjih više tisuća požara u priobalju i kraškom području, uz nadljudske napore vatrogasaca, pilota protupožarnih letjelica, angažiranost drugih sudionika zaštite i spašavanja svoj doprinos dali su i građani pa čak i turisti. Ponekad su to činili i kod većih požara. Smiju li građani uopće gasiti velike požare?
Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) uređeno je ;
- Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti odnosno gašenju požara, vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.
- U koliko osoba iz stavka jedan ovog članka nije uspjela otkloniti opasnost odnosno ugasiti požar, dužna je obavijestiti Centar 112, najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zaštite od požara.
- Pravne osobe i jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave dužne su na način i pod uvjetima utvrđenim zakonima i propisima donesenim na temelju njega te planovima zaštite od požara svojim alatom, opremom, tehničkim i prijevoznim sredstvima, a fizička osoba i svojim radom sudjelovati u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom.
Za nepoštivanje ovih odredbi predviđene su i sankcije.
Zakon je očito pisan za male , početne požare. Ipak građani sudjeluju i u gašenjima većih požara . Često u civilnoj odjeći, ponekad i u kratkim hlačama, neodgovarajućoj obući , neosposobljeni za gašenje većih požara pa se u postupku gašenja nalaze u velikoj opasnosti.
Gašenje većih požara, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom prostoru, poput požara šuma i drugog raslinja, iziskuje osposobljenost, opremljenost, visoku psihičku i tjelesnu pripravnost, potrebnu skupnu i osobnu zaštitnu opremu, policu osiguranja od nesreće i niz drugih zahtjeva, kojima mogu udovoljiti samo profesionalni i naročito osposobljeni dobrovoljni vatrogasci, ne i građani. Uprkos tome jedan se, bivši , nesposobni čelnik držane uprave nakon velikog požara u području Crikvenice-Selca, pohvalio da je na požaru angažirano 200 vatrogasaca i 100 građana.
.
Što bi se dogodilo da je u požaru stradalo više građana koji su gasili požar ? Tko bi bio kriv? Po zakonu građani iz razloga što su se doveli u opasnost, ali tko im je dopustio da gase veće požare.
Tko ih je upoznao potrebitom ponašanju u cilju izbjegavanja opasnosti i stradavanja, načinima gašenja početnih požara, mjerama dostupne zaštite, osiguranju uvjeta za uspješno ponašanje u požarima i drugim datostima koje mogu imati presudni utjecaj na ishod požara i njihove posljedice?
Pored toga i same vatrogasce treba poučiti kako se ponašati spram građana i njihove silne želje da gase požare i štite svoju imovinu.

Da ostvarimo potrebne mjere sigurnosti, u sustavu zaštite i spašavanja potrebno je okupiti vatrogasce, pravne i druge stručnjake kako bi utvrdili pravila ponašanja svih koji gase požare ili na drugi način u njima sudjeluju, ali i inicirati promjene zakonske regulative .

Branko Smrekar
U Brdovcu,11.travnja,2017.

Često smo svjedoci deklarativnih parola "Treba povećati preventivu." Mnogi koji ih iskazuju ni ne znaju što bi to trebalo značiti.
Što je preventiva?
Prevencija, lat. (praveniere) - preteći, predusretnuće, predusretanje, prethodna zaštita, sprječavanje, izbjegavanje unaprijed.
Prevenirati - preteći, doskočiti, unaprijed obavijestiti, zaštititi, predusresti, odvratiti.
Preventiva - sve mjere opreza, svi pothvati da se nešto predusretne, spriječi.
Što je preventiva u zaštiti od požara? Obično se uči da je preventiva skup mjera, radnji i postupaka koje se poduzimaju s ciljem sprječavanja nastajanja, razvoja i širenja požara. Mjere su:
- normativne
- tehničko
- tehnološke
- organizacijske.

Hm, a kako bi u provedbenom dijelu ona trebala izgledati za otvoreni prostor priobalja? Moguće ju je podijeliti na tri skupine:
- mjere za sprječavanje nastajanja požara
- mjere za ograničenje razvoja i širenja požara te njegovo brzo utrnuće
- mjere koje nisu izravno prevencijske, ali su u njenoj funkciji.

U mjere sprječavanja nastajanja požara spadalo bi:
- edukacija građanstva (djece i odraslih) u sprečavanju nastajanje požara,
- promidžbeni postupci uključujući znakove obavješćivanja, upozorenja i zabrane, informiranje i komunikaciju uključujući izravno djelovanje na lokalnoj razini,
- uređenje otvorenog prostora ispod dalekovoda električne energije,
- postavljanje zaštite od nedodirivanja vodova za vrijeme većih vjetrova,
- uređenje odlagališta otpada (smetlišta) i svezom njih primjena drugih mjera zaštite od požara,
- uređenje uspružnog pojasa,
- uređenje rubova cestovnih prometnica,
- stručni nadzor nad paljenjem otvorene vatre,
- podosta aktivnosti nadzornih službi, službi i tijela unutarnjih poslova, mjesnih, lokalnih, područnih i regionalnih samouprava, službi sigurnosti te zaštite i spašavanja, i još štošta drugo.
U drugu osnovnu skupinu, mjere za ograničavanje razvoja i širenja požara te njegovo brzo utrnuće mogle bi se ubrojiti:
- biološke mjere (odabir vrste i načina šumskih sadnji, prorjeđivanje, održavanje šumskog reda i drugo),
- protupožarne zapreke: - od slabo gorive vegetacije, - izoranih površina,
- programirano gospodarenje biljnom masom
- potpuno očišćenje biljnog pojasa,
- uređenje izvorišta vode,
- uređenje pristupnih putova za vatrogasne i druge postrojbe,
- organizirano opažanje i brza dojava požara.

U tu skupinu valjalo bi pribrojiti i vatrogasne čimbenike:
- brzu plansku mobilizaciju po stupnjevima rizika,
- opću, taktičku i rukovodnu osposobljenost,
- brojnost vatrogasaca,
- sposobnost logističkih službi,
- tehničku opremljenost (zrakoplovi, vatrogasna vozila i oprema),
- obuku stanovništva u gašenju požara i poznavanju mjera evakuacije,
- organiziranost sustava,
- uspostavu dobrog sustava veze,
- vatrodojava, tehnička i ljudska
- monitoring događaja i video nadzor.

Treću bi skupinu činile mjere koje nisu izravno prevencijske, ali su u njenoj funkciji. To su, prije svega mjere kojima bi se počela obrađivati neobrađena zemljišta, naročito na otocima. One bi, uz sankcije, trebale biti prije svega poticajne, uz smišljenu agrarnu, poreznu i, ponajprije, demografsku politiku. Problema ima i pri obradi zemljišta. Tu bi trebalo uvesti tehnološke mjere kojima bi se ljudi koji obrađuju poljoprivredno zemljište, na bezopasan način riješili korova, raslinja, granja, lišća, trave... One mogu biti različite: spaljivanje pod nadzorom vatrogasaca, strojno rezanje biljnog otpada, kompostacija, stočarenje i drugo.
Svemu tome treba pridodati skup mjera lokalne i regionalne samouprave vatrogasnih i drugih snaga zaštite i spašavanja, sigurnosnih i inspektorskih službi i drugih, koje bi imale za posljedicu sprječavanje nastajanja namjerno izazvanih požara.
Ukoliko ništa od navedenog ne rezultira pozitivnim učinkom, preostaje zakonska regulativa, primjerene prekršajne i krivične sankcije.
Sve je to lijepo i dobro, ali ipak ne i tako jednostavno. Za provođenje svake prevencijske mjere potrebno je, i vrijeme, rezultati pojedinih mjera, nakon provođenja, po vremenu kad one daju vidljive učinke, su različite. Svaka prevencijska mjera ima svoju cijenu koštanja. Financijskih sredstava za namjenu prevencije nema previše. bitan je odnos uloženih sredstava spram učinka, imajući u obziru i vremensku determinantu. Podosta nerečenog može se matematički modelirati. Neke su varijable poznate neke ne. Ipak, za određenje i prosudbu kojim prevencijskim mjerama dati prvenstvo od velikog je značaja i empirijski pristup vatrogasaca koji "na svom terenu" najbolje poznaju situaciju i koji mogu meritorno prosuditi koja je prevencijska mjera u odnosu na mogućnost najbolji čimbenika bolje zaštite od požara. "Treba povećati preventivu."
Branko Smrekar
U Brdovcu, 5.travnja,2017.