Oganj.blog.hr

Često smo svjedoci deklarativnih parola "Treba povećati preventivu." Mnogi koji ih iskazuju ni ne znaju što bi to trebalo značiti.
Što je preventiva?
Prevencija, lat. (praveniere) - preteći, predusretnuće, predusretanje, prethodna zaštita, sprječavanje, izbjegavanje unaprijed.
Prevenirati - preteći, doskočiti, unaprijed obavijestiti, zaštititi, predusresti, odvratiti.
Preventiva - sve mjere opreza, svi pothvati da se nešto predusretne, spriječi.
Što je preventiva u zaštiti od požara? Obično se uči da je preventiva skup mjera, radnji i postupaka koje se poduzimaju s ciljem sprječavanja nastajanja, razvoja i širenja požara. Mjere su:
- normativne
- tehničko
- tehnološke
- organizacijske.

Hm, a kako bi u provedbenom dijelu ona trebala izgledati za otvoreni prostor priobalja? Moguće ju je podijeliti na tri skupine:
- mjere za sprječavanje nastajanja požara
- mjere za ograničenje razvoja i širenja požara te njegovo brzo utrnuće
- mjere koje nisu izravno prevencijske, ali su u njenoj funkciji.

U mjere sprječavanja nastajanja požara spadalo bi:
- edukacija građanstva (djece i odraslih) u sprečavanju nastajanje požara,
- promidžbeni postupci uključujući znakove obavješćivanja, upozorenja i zabrane, informiranje i komunikaciju uključujući izravno djelovanje na lokalnoj razini,
- uređenje otvorenog prostora ispod dalekovoda električne energije,
- postavljanje zaštite od nedodirivanja vodova za vrijeme većih vjetrova,
- uređenje odlagališta otpada (smetlišta) i svezom njih primjena drugih mjera zaštite od požara,
- uređenje uspružnog pojasa,
- uređenje rubova cestovnih prometnica,
- stručni nadzor nad paljenjem otvorene vatre,
- podosta aktivnosti nadzornih službi, službi i tijela unutarnjih poslova, mjesnih, lokalnih, područnih i regionalnih samouprava, službi sigurnosti te zaštite i spašavanja, i još štošta drugo.
U drugu osnovnu skupinu, mjere za ograničavanje razvoja i širenja požara te njegovo brzo utrnuće mogle bi se ubrojiti:
- biološke mjere (odabir vrste i načina šumskih sadnji, prorjeđivanje, održavanje šumskog reda i drugo),
- protupožarne zapreke: - od slabo gorive vegetacije, - izoranih površina,
- programirano gospodarenje biljnom masom
- potpuno očišćenje biljnog pojasa,
- uređenje izvorišta vode,
- uređenje pristupnih putova za vatrogasne i druge postrojbe,
- organizirano opažanje i brza dojava požara.

U tu skupinu valjalo bi pribrojiti i vatrogasne čimbenike:
- brzu plansku mobilizaciju po stupnjevima rizika,
- opću, taktičku i rukovodnu osposobljenost,
- brojnost vatrogasaca,
- sposobnost logističkih službi,
- tehničku opremljenost (zrakoplovi, vatrogasna vozila i oprema),
- obuku stanovništva u gašenju požara i poznavanju mjera evakuacije,
- organiziranost sustava,
- uspostavu dobrog sustava veze,
- vatrodojava, tehnička i ljudska
- monitoring događaja i video nadzor.

Treću bi skupinu činile mjere koje nisu izravno prevencijske, ali su u njenoj funkciji. To su, prije svega mjere kojima bi se počela obrađivati neobrađena zemljišta, naročito na otocima. One bi, uz sankcije, trebale biti prije svega poticajne, uz smišljenu agrarnu, poreznu i, ponajprije, demografsku politiku. Problema ima i pri obradi zemljišta. Tu bi trebalo uvesti tehnološke mjere kojima bi se ljudi koji obrađuju poljoprivredno zemljište, na bezopasan način riješili korova, raslinja, granja, lišća, trave... One mogu biti različite: spaljivanje pod nadzorom vatrogasaca, strojno rezanje biljnog otpada, kompostacija, stočarenje i drugo.
Svemu tome treba pridodati skup mjera lokalne i regionalne samouprave vatrogasnih i drugih snaga zaštite i spašavanja, sigurnosnih i inspektorskih službi i drugih, koje bi imale za posljedicu sprječavanje nastajanja namjerno izazvanih požara.
Ukoliko ništa od navedenog ne rezultira pozitivnim učinkom, preostaje zakonska regulativa, primjerene prekršajne i krivične sankcije.
Sve je to lijepo i dobro, ali ipak ne i tako jednostavno. Za provođenje svake prevencijske mjere potrebno je, i vrijeme, rezultati pojedinih mjera, nakon provođenja, po vremenu kad one daju vidljive učinke, su različite. Svaka prevencijska mjera ima svoju cijenu koštanja. Financijskih sredstava za namjenu prevencije nema previše. bitan je odnos uloženih sredstava spram učinka, imajući u obziru i vremensku determinantu. Podosta nerečenog može se matematički modelirati. Neke su varijable poznate neke ne. Ipak, za određenje i prosudbu kojim prevencijskim mjerama dati prvenstvo od velikog je značaja i empirijski pristup vatrogasaca koji "na svom terenu" najbolje poznaju situaciju i koji mogu meritorno prosuditi koja je prevencijska mjera u odnosu na mogućnost najbolji čimbenika bolje zaštite od požara. "Treba povećati preventivu."
Branko Smrekar
U Brdovcu, 5.travnja,2017.