Nepoznati Zagreb
30.04.2014., srijeda
Namjerio se junak na junaka ...
... junak akcije na junaka pera!
  Cvjetni plac. Snimio: Vanja Oznake: Cvjetni plac, fotka, Preradović, Spiderman |
29.04.2014., utorak
U čast svim bivšim plesačima Akcija na Cvjetnom placu povodom Svjetskog dana plesa ... Snimio: Vanja Oznake: Svjetski dan plesa, Cvjetni plac, penzioner, fotka |
Biciklom po i oko Trsta, ali s mislima u Zagrebu
Trst svojim imenom budi u svima nama mnoštvo različitih asocijacija - nekad je, zajedno sa Grazom i Leibnitzom, bio simbol "zapada", potrošačkog društva, slobode ... a sada je obično tek prolazna postaja prema nekim zanimljivijim i zvučnim imenima kao što su Venecija, Milano ili Rim. No, Trst ima svojih čari, poznata putopisna izdavačka kuća Lonely planet proglasila je Trst jednim od najpotcjenjenijih svjetskih gradova. A jedna od tih potcijenjenih odnosno nedovoljno poznatih zanimljivosti je i dolina Val Rosandra koja se nalazi tik uz grad, a obuhvaća vrlo lijepu dolinu (zaštićenu kao prirodni rezervat) sa mnoštvo zanimljivih planinarskih staza i, ono što je meni ovoga puta bilo posebno zanimljivo, jednu od najatraktivnijih pješačko-biciklističkih staza koje sam ikad vidio!
(o tome kakve to sve veze ima sa Zagrebom čitajte na kraju ovog posta!)  Snimio: Vanja Prije otprilike mjesec dana proveo sam jedan dan s biciklom u Trstu i okolici. Glavni razlog za taj moj posjet je upravo bila Val Rosandra, koju sam prije toga već dva puta posjetio sa gojzericama, a ovoga puta sam ju zaželio doživjeti sa biciklističkog sica. U čemu je štos takve privlačnosti Val Rosandre i te biciklističke staze? Val Rosandra (na slovenskome dolina Glinščice) se nalazi na većinom slovenskom etničkom području, izvor rječice je u Sloveniji, nedaleko Kozine, a dalje ona prelazi u Italiju i teče po njenom tlu posljednja 2-3 kilometra sve do ušća u Jadran. Dolina se nalazi na dodiru vodonepropusnog flišnog tla i vodopropusnoga vapnenca i čini najsjeverniju točku flišnog pojasa koji se proteže kroz velik dio Istre i tu završava. Rječica je jedan od izuzetno rijetkih vodotoka na tom području i to su zapazili već i Rimljani koji su na njoj sagradili antički vodovod čiji se ostaci vide još i danas. Toliko o prirodi ... a kad je riječ o stazi, ona vodi trasom nekadašnje željezničke pruge koja je bila u upotrebi od sredine 19. stoljeća sve do 60-tih godina prošlog stoljeća i spajala je Trst sa svojim zaleđem i dalje sa Ljubljanom i Bečom. Kasnije je sagrađena nova pruga (današnja veza preko Sežane i Ville Opicine) i ova stara je prepuštena zaboravu ... no, posljednjih godina je oživljena kao već spomenuta staza kojom je moguće doći sa slovenskog tla, iz Kozine, koja se nalazi na cca 450 m n/m, sve do Trsta, gotovo do njegovog centra ... i to serijom prekrasnih stjenovitih usjeka sa odličnim pogledom na okolicu, tunela, vijadukata ... promjene ambijenta, okoliša i vidika kroz tih 20-tak kilometara i cca sat vremena dugog spusta su veličanstvene i predstavljaju pravi užitak za svakog ljubitelja prirodnih zanimljivosti! U prvome dijelu staza je nasipana sitnim šljunkom, no po ulasku na područje grada počinje asfaltirani dio (sa većinom odvojenim pješačkim i biciklističkim dijelom) kojim se stiže gotovo do samog gradskog centra, Piazza San Giacomo, koji po svom smještaju u tlocrtu grada odgovara npr Kvatriću. Na žalost, time se u principu završava sve što Trst može ponuditi biciklistima. Tu je još lijepo šetalište Viale XX settembre koja je pješačka zona po kojoj je vožnja dozvoljena i biciklistima te biciklistička staza uz morsku obalu u središnjem dijelu grada koja, na žalost, čim se izađe iz centra nestaje. Sve ostalo je prepušteno na milost i nemilost automobilistima, a problemi uključuju uske ulice, brzu vožnju, netoleranciju prema biciklistima (ipak, ne toliku kao u južnoj italiji) i tako redom. Jedan od problema je i ne baš sretno označavanje biciklističkih smjerova - npr biciklistička ruta trasom Parenzane, poznate uskotračne željeznice koje je vodila od Trsta do Poreča, vođena je na gradskom području najprometnijim cestama koje nemaju na nekim dijelovima ni pločnika. Zamislite si "ugodnu" vožnju npr Alejom Bologne - grozno! Što se parkiranja bicikala tiče, tu je čak i Zagreb daleko ispred Trsta - u cijelome centru sam primijetio tek jedno malo i potpuno neadekvatno parkiralište za bicikle u pješačkoj zoni. Bicikala u gradu ima malo, vrlo malo, i zapravo sam ih velikom većinom sretao na stazi s početka teksta, izvan nje gotovo ništa. Provezimo se sada stazom, od slovensko-talijanske granice sve do centra Trsta i mora!  Staza na slovenskom tlu, neposredno prije ulaska u Italiju. Snimio: Vanja  Točno sam na granici! Snimio: Vanja  Stara tabla zaostala u grmlju još iz doba Slobodnog teritorija Trsta! Snimio: Vanja Napuštena željeznička stanica u blizini granice. Snimio: Vanja  Sad dolazi najljepši dio puta, urezan u padione Val Rosandre! Snimio: Vanja  Pogled u dolinu čijim dnom protiče potok (kojeg krasi i jedan 20-metarski slap)! Snimio: Vanja  Pogled unazad. Snimio: Vanja  Jedan od prvih tunela (od ukupno 6). Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Pogled sa vrha usjeka. Snimio: Vanja  Pogledi u dolinu i prema Trstu. Snimio: Vanja  Okoliš pomalo postaje smireniji ... Snimio: Vanja  Jedan od vijadukata ... Snimio: Vanja  Pogled sa vijadukta. Snimio: Vanja  U najdužem tunelu (cca 300 m) koji je osvijetljen svetiljkama sa senzorima. Snimio: Vanja  Od ovog mjesta staza postaje asfaltirana, ubrzo se nailazi na prve zgrade ... Snimio: Vanja  I u Trstu ima divljih vrtova ... Snimio: Vanja  Ovako izgleda profil staze u gradskom dijelu. Snimio: Vanja  Najljepši i jedan od najdužih mostova na trasi, već u gradskom dijelu. Snimio: Vanja  Pogled s mosta na predgrađa. Snimio: Vanja  Staza za San Giacomo je ova moja lijepa, no ova trasom Parenzane je potpuno bezvezna ... Snimio: Vanja  Najmoderniji objekat, moderni most preko važne prometnice. Snimio: Vanja  Informativni pano na početku staze kod trga San Giacomo. Snimio: Vanja  Početak staze sa gradske strane. Snimio: Vanja  Trg San Giacomo. Snimio: Vanja  Ovo više nije bycicle-friendly zona ... Snimio: Vanja  Tršćanski Cvjetni plac - Piazza Garibaldi. Snimio: Vanja  Znak na ulazu u Viale XX settembre. Snimio: Vanja  Šetalište u svom najljepšem dijelu ... Snimio: Vanja  Tako talijanski ... Snimio: Vanja  U obližnjem parku. Snimio: Vanja  Jedini (grozni) biciklistički parking u centru kojeg sam vidio. Snimio: Vanja  Trst kakvoga svi poznajemo ... Snimio: Vanja Napokon i do mora! Snimio: Vanja  To je odmor ... Snimio: Vanja Šetalište za sve generacije ... Snimio: Vanja  ... i romantiku svakog trenutka. Snimio: Vanja  Pješačko-biciklistička staza uz more. Snimio: Vanja  Lijepa promenada, ali uz vrlo bučnu cestu Viaggo de Sant Andrea. Snimio: Vanja  Ovdje se gubi svaka romantika ... Snimio: Vanja  Eto mi ga na, tražio sam stazu trasom Parenzane, a dobio bučnu i smrdljivu prometnicu ... Snimio: Vanja Na kraju - kakve to sve veze ima sa Zagrebom? Umjesto veličanstvene Val Rosandre i morskih vidika Zagreb ima malo manje spektakularnu, ali ipak lijepu Medvednicu i isto tako nešto manje spektakularnu, ali opet vrlo vrijednu napuštenu željezničku trasu "Samoborčeka" kojom bi se uz mala ulaganja mogla napraviti nešto manje atraktivna, ali opet vrlo vrijedna pješačko-biciklistička staza koja bi koristila "Samoborčekovu" trasu i omogućavala brzu vezu centra grada sa Kustošijom, Vrapčem, Gajnicama, Malešnicom i Španskom, Podsusedom i dalje, Samoborom i Zaprešićem ... Na toj trasi bi bilo minimalno doticaja sa automobilskim prometom, mogli bi se koristiti stari željeznički mostovi preko potoka, ali i najvažnijih cesta (Vrapčanske, Škorpikove) ... ukratko, vjerujem da bi vožnja tom stazom omogućavala ne samo najbržu biciklističku vezu od A (centra grada) do B (bilo kojeg mjesta na zapadu grada) već i poseban doživljaj ugodne vožnje kroz koridor odmaknut od najveće gužve koji omogućava zanimljive poglede i na gradske predjele i na Medvednicu. O toj stazi koja je, čini mi se, izvediva bez previše intervencija u prostor i bez prevelikih investicija, pisat ću još u dogledno vrijeme! Evo nekoliko detalja sa te trase snimljenih prethodnih godina:  Trešnjevački dio staze između Selske ceste i Zagorske kojeg bi samo trebalo malko urediti. Snimio: Vanja  Most preko potoka Črnomerca kojeg bi se sigurno moglo upotrijebiti uz određene izmjene. Snimio: Vanja  Most preko pješačkog pothodnika kod Gospodske ulice kod Stenjevačke crkve - lijepi detalj koji se također može upotrijebiti. Snimio: Vanja  Ovako most izgleda odozgo. Snimio: Vanja  Ostaci mosta preko potoka Kustošaka kod Sokolske ulice. Snimio: Vanja  Već izgrađena lijepa staza na dijelu kod ž.st. Vrapče. Snimio: Vanja  Most preko pješačkog pothodnika kdo Dubravice. Snimio: Vanja Zaista bi jedna takva staza bila prekrasan dar ne samo biciklistima već i svim zagrepčanima! Oznake: bicikl, Trst, Samoborček, Val Rosandra |
28.04.2014., ponedjeljak
Anonimni čuvar poštanskog sandučića u proljetnom periodu Kvartovski beskućnik na svojoj omiljenoj poziciji s bocom ispred lokalnog dućana, Dobronićeva ulica, Prečko. Snimio: Vanja Oznake: preko, trešnjevka, beskućnik |
24.04.2014., četvrtak
Oči u oči, cvikse o cvikse Gajeva ulica, ispred reklame za naočale. Snimio: Vanja Oznake: Gajeva ulica, reklama, naočale |
22.04.2014., utorak
(Auto)portret?
Što mislite, tko je i sa kojim razlogom nacrtao ovaj lik?
Da li je to Darac nacrtao svoj "selfie" ili je htio portretirati svog frenda ili .... ?Ajd da čujem vaše teorije! (napomena, fotka je snimljena na zidu dvorišne strane jedne garaže, crtež vide vrlo vjerojatno samo stanari obližnje zgrade dobre moći zapažanja)  Vukovarska, u blizini Vranovine. Snimio: Vanja Oznake: grafit, zid, Vukovarska, trnje |
17.04.2014., četvrtak
Mapiranje Trešnjevke: Šetnja zelenim kutem Trešnjevke (Vrbani, Prečko) - od betona i stakla do vrbe i gloga!
Prošloga petka, 11.04.2014., prošetali smo se po prvi puta ove sezone u okviru projekta “Mapiranje Trešnjevke”, ulicama, uličicama, putevima i stranputicama krajnjeg jugozapada Trešnjevke, kroz Vrbane i Prečko. Vrijeme je bilo lijepo, svježe, ali ugodno za hodanje, večer nas je obradovala bistrim nebom i mjesečinom, a sudionici, njih devetnaest, su bili puni entuzijazma i nisu posustali ni kada smo u sumrak zaronili poljskim stazcama koje su nas provele kroz vrtne predjele. A dobar razlog za entuzijazam je bio drugačiji doživljaj grada sa njegovog ruba – šećući se po mraku poljskim stazicama i naposlijetku i savskim nasipom bilo je lijepo doživjeti svjetla grada, udaljeni bruj gradske vreve, djelić atmosfere gotovo pa seoskog predgrađa, gloga i vrbe, koje na nekim mjestima gotovo fizički dotiče staklo i beton novih građevina.
Slijedeće fotke (Barbara i Mladene, puno vam hvala na njima!) i GPS trag (Mladene, hvala!) će vam, vjerujem, dočarati bar djelić atmosfere koja je vladala na šetnji … Hvala svim “sušetačima” koji su ovu šetnju učinili baš takvom kakva je zapravo i zamišljena, nadam se da se vidimo u istom ili još većem broju 09.05.2014. u 19h na Trešnjevačkom placu ispred parka kada krećemo u slijedeću šetnju Knežijom i okolicom Savske! P.S. Hvala i prisutnoj djeci na strpljivosti, a moram spomenuti i tri peseka koji su isto hrabro, svaki na svoj način, doprinijeli šetnji!  GPS ruta šetnje, snimio i obradio Mladen.  Startna pozicija: Sky office. Betona i stakla je puno, no već se vidi i zelenilo koje će nas sve više okruživati tokom šetnje! Snimio: Mladen  Na početku: Uskladimo karte! Sudionici šetnje su dobili kopiju topografske karte iz druge polovice 19. stoljeća na kojoj se vidi tadašnji izgled tog područja – zaseoci uz potoke i savske rukavce povezani kolskim putevima. Karte potražite OVDJE (gore lijevo su kontrole za povećavanje, smanjivanje, a možete i ublendati nove karte za usporedbu! Snimila: Barbara Ovako su ti krajevi izgledali negdje oko 1870. godine (već se vidi trasa pruga Zidani Most-Zagreb_Sisak koja je izgrađena 1865.). Izvor: Digitalizirana zbirka topografskih karata Austro Ugarske monarhije, Državni arhiv Austrije u Beču.  Sa osmijehom u podzemlje! Snimila: Barbara Ulazak u Had .. Snimio: Mladen  Ispod Zagrebačke avenije – pomalo zaglušujuće i klaustrofobično iskustvo. Ali, prešli smo cestu bez semafora i opasnosti! Snimila: Barbara  Vrbani: divlji vrtovi i procvala arhitektura. Snimio: Mladen  U srcu Vrbana II, divimo se lijepim voćnjacima. Snimila: Barbara  Upravo ovima! Snimila: Barbara  Na nevidljivoj granici Vrbana i Prečkog, tamo gdje će jednom produžena Vrapčanska nositi breme tranzitnog prometa. Snimio: Mladen  Jedan od naših četveronožnih sušetača, posebno drag djeci! Snimila: Barbara  Još jedan pesek, jako drag i jako star, koji nas je pratio iz vlasničkog naručja. Snimila: Barbara  Ispred Doma kulture Prečko, u blizini roštiljskog epicentra Prečkog. Snimila: Barbara Svak na svome poslu .. Snimio: Mladen Još jedan podzemni prolaz, ispod Matetićeve/Horvaćanske – izbjegli smo sve semafore taj dan! Snimila: Barbara  Postaja: Tržnica Prečko, u blizini nekadašnjeg srca sela Prečko. Snimila: Barbara  Najstarija kuća Prečkog, a iza nje Crkva Presvetog Trojstva u neobičnom “hotelsko-planinarskom stilu” koji je bio diktiran zahtjevima vlasti 1976. kada je građena da izgleda čim manje kao crkva. Snimila: Barbara  Napušteno plinsko skladište, dugogodišnja konstanta Prečkog prepuštena propadanju 2011. Snimio: Mladen  Napuštamo udobnost i toplinu asfalta i krećemo u mekoću i svježinu vrtova – ulazak u vrtno carstvo Prečkog kod vrta EkoEkipe Prečko. Snimila: Barbara  Usprkos grlobolji dobro raspoloženje me nije napuštalo, šetnja je imala dobru vibru Snimila: Barbara Samoiznikla uljana repica u cvatu na trenutačno neobrađenim parcelama. Snimila: Barbara  Vrt EkoEkipe Prečko – nekoliko vrtlarica je bilo iznenađeno nenadanom povorkom koja je prošla vrtom … Snimila: Barbara  Iza leđa nekadašnjeg Centra za automatsku obradu podataka (CAOP), zgrade na krajnjem jugozapadnom kutu Prečkog i Trešnjevke. Snimila: Barbara  U sumrak na otvorenom polju. Snimila: Barbara  Praćeni mjesecom. Snimila: Barbara  Usred mraka bljesnula je supernova Mladenova blica! Snimio: Mladen U labirintu stazica južno od Prečkog – lampa nije bila nužna, ali je nekima ipak dobro došla. Snimila: Barbara Nasred livade oko 20:30 … kao da je snimano infracrvenom kamerom. Snimila: Barbara Tamo gdje selo susreće grad – ulica Vrbje. Snimila: Barbara  Ponovo u civilizaciji! Cipele su možda pomalo blatne, ali je zato raspoloženje još uvijek na visini! Snimila: Barbara  Zadnja stanica Vrbani – odmor na šetalištu Vrbana III, pored trgovačkog centra Point. Vrijeme je za pozdrave i odmor … (a ja odoh direkt u krevet jer me je već načela i temperatura). Snimila: Barbara Za kraj: Svima sretan Uskrs, čitamo se u utorak slijedeći tjedan! Oznake: mapiranje trešnjevke, šetnja, vrbani, preko |
15.04.2014., utorak
Novi Jelkovac: Kvart koji je na poklon dobio svoju povijestDužnost dana je da me oduševi. (Freddie Mercury) Neprijatelj mi nije tvoja snaga, već tvoja slabost. (Sun Tzu) I dok bi se ponekad još dalo zaključiti da, živeći, cijelo vrijeme ujedno i napredujemo – kako vrijeme prolazi mi tek ulazimo u složene pregovore s vlastitim propadanjem. (Imre Kertesz) Jer ne postoji taj sat u danu koji se ne bi dao popraviti beskorisnim riječima. (Sulejman Veličanstveni) Na starim fotografijama jednako smo mladi i ja i moj grad. (Fedor Kritovac) Ovo su nepoznati citati poznatih osoba koji su se prošle subote pojavili na klupama naselja Novi Jelkovac, naselja koje je do sada uglavnom pratila loša sreća. Još prije same gradnje je bilo prokazano zbog lokacije na kojoj se do tada nalazila svinjogojska farma PIK-a Sljeme, nakon gradnje je osporavano zbog udaljenosti od grada i većine potrebnih gradskih sadržaja, potencijalni stanari su ga izbjegavali usprkos cijenama koje su sve više padale … no, naselje je usprkos svemu krenulo u život, prvo sporim, a zatim sve bržim korakom. Naravno, kulturne potrebe obično dolaze na kraju balade jer za njih ili nema novaca ili dobre volje (a često niti jednog niti drugog) … ali, i tu se stvari kreću na bolje. Otvorena je knjižnica, nakon dugo vremena u prostoru namjenski građenom za nju, a za “kulturnu nadogradnju” su se počeli brinuti nezavisni umjetnici udruženi u projekt Ars Publicae/1postozaumjetnost koji ove godine tematski pokriva novonastale kvartove Novi Jelkovac i Vrbane III. Prošlu subotu, 12.04.2013. u 12h održana je performativna šetnja pod vodstvom Saše Šimprage i pjesnika Aleksandra Hut Kona koji je Novome Jelkovcu nesebično podario pregršt izmišljenih citata slavnih ličnosti i time oživio kvart koji do tada nije imao javnih umjetničkih sadržaja. Na slijedećim fotkama (na kojima se zahvaljujem autorici Tonki Maleković) možete pogledati kako je to izgledalo u subotu (ja sam ju, na žalost, umjesto u Novom Jelkovcu proveo u krevetu s temperaturom), a ako vas taj kvart zanima i malo više bacite pogled na ove linkove:
A vi, pozorni čitatelji mog bloga, sigurno ćete se sjetiti da sam o Novom Jelkovcu već pisao i to prije gotovo punih pet godina, tada povodom šarenih fasada koje su se upravo u to doba pojavile na svježe podignutim zgradama: vidi OVDJE!  Novi Jelkovac, jedan od karakterističnih “pejzaža”. Snimila. Tonka  Šetnja … Snimila: Tonka  Jedan od citata. Snimila: Tonka  Kućica u cvijeću … Snimila: Tonka  U tropskome vrtu Novog Jelkovca ... Snimila: Tonka Intervencija dječjih ruku ... Snimila: Tonka  Za vrijeme šetnje. Snimila: Tonka  Simbolični nalaz ... Snimila: Tonka Oznake: umjetnost, novi kvartovi, citati |
14.04.2014., ponedjeljak
Umjetnost između grada i prirode – Male gradske akcije
Stižem i na kraj ovog pokušaja pregleda nekonvencionalne (pejzažne i slične) umjetnosti u gradu Zagrebu … sjećate li se možda još koje slične akcije?
Ja sam saznao za postojanje njih nekoliko koje se na ovaj ili onaj način mogu uvrstiti u tu rubriku: U sklopu manifestacije ArtEnergy 2013., čiji je cilj bio osviještavanje važnosti očuvanja okoliša, iskoristivosti otpadnog materijala i odgovornosti prema Zemlji, nastalo je i slijedeće: “… biti ćemo svjedoci nastanka dvaju impozantnih instalacija – one priznatog talijanskog umjetnika DEM-a, poznatog po svojim surealnim instalacija, slikama i muralima koji će u vanjskom okolišu Hrvatskog društva likovnih umjetnika sagraditi 3,5 m visoku instalaciju isključivo od prirodnih materijala pronađenih u šumi te one poznate hrvatske umjetnice Kristine Lenard. Unutrašnjost iste činit će oaza sa posebnim uvjetima za uzgoj: ribe i biljke koje čine dio samoodrživog sustava hidroponskog uzgoja.” (kazuje web stranica projekta) Ovdje je i web stranica spomenutog talijanskog umjetnika.  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran Umjetnica Tonka Maleković je 2006. godine u Gradu mladih izradila instalaciju “Šuma – instalacija u dezintegraciji” koja je dobila i otkupnu nagradu Erste banke – pogledajte nekoliko fotki te instalacije!  Što to viri iz trave? Snimila: Tonka Izbliza. Snimila: Tonka  Lokacija u prostoru. Snimila: Tonka  Djeca u žutom šumskom labirintu. Snimila: Tonka  Noćni pogled. Snimila: Tonka  Vrlo brzo nakon postavljanja netko je nepoznat razvalio instalaciju (oštetio je i neke već godinama prije postavljene skulpture u parku Grada mladih). Snimila: Tonka Radove u prirodi su izvodili i Tanja Vukasinović (u parku Maksimir) i Damir Očko (u Bundeku), ali o njima nemam detaljnijih informacija. Evo i malo drugačjih intervencija! Prošloga je ljeta ispred Goethe instituta u Vukovarskoj podignut vertikalni vrt od cigala koji je lijepo rodio – vrt je još uvijek tamo, no ne znam hoće li biti održavan i ove godine!  Vertikalni vrt. Snimio: Vanja  Vertikalni vrt s unutrašnje strane. Snimio: Vanja  Zeleni paradajzići izrasli iz ciglastog zida (stanje: početak srpnja 2013.). Snimio: Vanja U lijehi ispred Branimirove tržnice je prošloga ljeta netko (Zrinjevac???) posve simbolično, na mjestu gdje se trguje plodovima iz vrta i s polja, posadio niz kukuruza i paradajza – lijepo su narasli!  Lijeha na zidu ispred Branimirove tržnice. Snimio: Vanja Ovoga proljeća sam se i ja malo zabavljao sa sličnim akcijama pa sam od starih cigala i oblutaka iz Save napravio “ulaznu liniju” za vrt Eko Ekipe u Prečkom. Na tome je mjestu, ulaznome ne samo u naš vrt već i cijeli niz drugih vrtova u zaleđu Prečkog, prije bilo odlagalište smeća što je nagrđivalo ulaz u vrtni predio. Odlučio sam to promijeniti pa sam uz pomoć vrtnih mi kolegica i kolega očistio smeće, prekopao zemlju i posijao cvijeće, a kao simbol prijelaza iz urbanog dijela Prečkog u vrtno “carstvo” sam napravio tu liniju koja nas i odjeljuje i spaja sa gradom i asfaltom … jer, nema gradskog vrta bez vrta, ali i bez grada. Baš me je veseli rad na toj liniji (još nije gotova)!  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja Za kraj, zahvaljujem se Tonki Maleković na fotkama njene instalacije iz Grada mladih i dodatnim informacijama o umjetničkim akcijama ovoga tipa! A vi, drage čitateljice i čitatelji, ako znate za još koju sličnu, javite mi, molim vas! Oznake: umjetnost, pejzažna arhitektura, vrt, park |
11.04.2014., petak
Umjetnost između grada i prirode – Labirint na Jarunu Labirint za zimskoga jutra … Snimio: Vanja  … i za ranoproljetnog prijepodneva. Snimio: Vanja Evo nas i na trećem koraku po liniji koja spaja umjetnost, grad i prirodu (ovo je očito neka čudna 3D linija kad može povezivati tri međusobno različita područja ), ponovo smo na Jarunu, pored labirinta koji se nalazi tek stotinjak metara jugozapadno od Solarnog pleksusa.Evo što o njemu kazuje službena stranica ŠRC Jarun: Zagrebački labirint ili Labirint uskrsnuća i sedam planeta je kozmogram izveden po uzoru na minoski kulture drevne Krete. Djeluje poticajno na okoliš i uskladujuće na tekuće promjene energija na planetu, a prvi je takav u Hrvatskoj. Nalazi se na otoku Hrvatske mladeži na RŠC „Jarun“. Dužina staze labirinta je 500 m. Labirint kao forma seže u povijest preko 4000 godina, a svojom je magičnom geometrijskom formom u svim tradicijama predstavljao sveto mjesto. Simbolizira duhovni put – ulazak označava proćišćenje, pražnjenje i otpuštanje, središte je mjesto svjetla, jasnoće i uvida, a izlazak simbolizira jedinstvo, inicijativu, integraciju i vanjsku akciju. Labirint je izgrađen 21. lipnja 2003. godine. Autor projekta – Johannes Matthiessen, njemački arhitekt i waldorfski pedagog. Lijepo i sažeto rečeno – gotovo istovjetni tekst se nalazi i na informativnom panou uz sami labirint, na kojem se nalazi i dodatna informacija da je i labirint izveo već spomenuti centar Sirion. Pogledajte i web stranicu autora labirinta koji se kroz pejzažnu arhitekturu bavi obnavljanjem uništenih pejzaža, kreiranjem iscjeljujućih parkova i radom na socio-ekološkim projektima.  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Natpisna ploča uz labirint. Snimio: Vanja Vjerojatno ste već čuli za poznate Creske labirinte na predjelu Tramontane (gdje se do prije dvije godine nalazio Eko centar Beli koji, na žalost, više nije u funkciji) koji se lijepo nadopunjuju sa tipičnim sjevernocreskim pejzažem šuma i malih ovčjih pašnjaka - pogledajte ovaj link! A rado bih sa vama podijelio i zanimljiv članak o vezi labirinta sa naukom katoličke crkve – vjerujem da će biti zanimljiv i vjernicimas i ateistima! Oznake: labirint, Jarun, ezoterija, umjetnost |
10.04.2014., četvrtak
Proljetna gužva
Malo ću prekinuti serijal o umjetnosti između grada i prirode sa nekoliko najava ... kako to već obično biva, čim nakon zime sunce malo zagrije i zazelene se trava i drveće odmah se aktiviraju i ljudi i krene neprekinuti niz aktivnosti svih vrsta i sad treba biti pravi majstor za ugurati čim više takvih sadržaja u uobičajeno prekratke intervale slobodnog vremena.
Pazitete sad ovu listu za slijedeće dane!
Oznake: mapiranje trešnjevke, eko ekipa Prečko, Saša Šimpraga |
09.04.2014., srijeda
Umjetnost između grada i prirode – Solarni pleksus Europe Snimio: Vanja  Snimila: Anica Mazura U prošlome postu sam se bavio Markom Pogačnikom i njegovom litopunkturom grada. U knjižici Marka Pogačnika: "Vitalnoenergijski sustavi Zagreba - vodič litopunkture grada" (izdavač: Sirion, centar za očuvanje prirode i zdravlja, 2005. godina) posvećenoj toj umjetničko-ekološkoj instalaciji spominje se i namjera postavljanja još jedne slične instalacije, Solarnog pleksusa Europe. "Slijedeći bi logičan korak bio da se kralježnica Zagreba uključi u kralježnicu naredne cjeline prostora, Europe. Radeći u europskim zemljama, otkrio sam da to postoji - kao nekakav međuoceanski energijski kanal koji prolazi atmosferskim prostorom, a povezuje Mediteransko more s Atlantskim oceanom. Na Kreti je korijenska čakra Europe. Kreta ima jake veze s dubionom Zemlje. Krunska čakra je na drugoj strani tog kanala, an Islandu.Preneseno na prostor Zagreba, Mirogoj bi se odnosio kao Island, a Siget na Kretu. Zagreb leži baš na rubu solarnog pleksusa Europe. Područje solrnog pleksusa velik je krug između Frankfurta i Zagreba, Praga i Berna, a s talijanske strane je tu Milano. Odgovarajuće mjesto na kralježnici Zagreba je područje kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice. ... Model solarnog pleksusa Europe bio bi postavljen poput Stonehendgea, kao kompozicija od 61 velikog granitnog bloka, od kojih bi svaki predstavljao jedan vid, jednu kvalitetu. Preko kozmograma od bronce na tim kamenovima, oni bi se doveli u rezonanciju s određenim mjestima na području solarnog pleksusa Europe. Tako bi čovjek na jednom mjestu mogao doživjeti vitalonoenergijski krug srednje Europe." Tako je govorio Marko Pogačnik, autor instalacije "Solarni pleksus Europe" koja se nalazi na Otoku hrvatske mladeži (nekada zvanom Otok mladosti), jednom od najudaljenijih kutaka Jaruna. Jedini kopneni prilaz tom otoku je sa južne, od grada najudaljenije strane, a na njemu nema nikakvih ugostiteljskih sadržaja, sav civilizacijski sadržaj otoka se sastoji od asfaltirane staze u obliku petlje i jednog javnog WC-a. I, naravno, Solarnog pleksusa, na samome kraju otoka, te Labirinta uskrsnuća i sedam planeta, koji se nalazi usputno, na prilazu Solarnom pleksusu.  Pogled na satelitsku snimku na kojoj se razanaje oblik sunca. Preneseno sa bloga "Čarobna šuma".  Hladno zimsko jutro uz Solarni pleksus. Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Proljetno jutro među kamenovima. Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Kamen i jezero. Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja Miran je to kraj, jedan od najmirnijih. Tamo nema gužve, nema ni bučnih skupina, roštiljanja, glasne muzike, plaža ... za lijepih dana do otoka dolazi muzika s druge strane jezera, od brojnih lokala sa gradske strane, no to su ipak samo odjeci - prava muzika tog otoka je pjev ptica, zvuk zrikavaca, kreket žaba, huk vjetra u krošnjama. Posjetioci tog kamenog sunca su uobičajeno tihi ... odaberu neki od kamenova, pronađu najudobniji položaj za sjedenje ili ležanje i izlože se atmosferi tog posebnog mjesta: miru, suncu, vjetru. Neki od kamenova su omiljeniji od drugih - glađi su, sa više ravnih površina, okrenuti suncu - dok su drugi pogodniji kao izvor dječje zabave, za penjanje ili skakanje. Zanimljivo je da se oblik sunca sa zrakama sa tla jedva razaznaje, mnogi ga posjetioc uopće ne uoči. Stijene na prvi pogled izgledaju kao da su slučajno razbacane po livadi. Dugo vremena je sa južne strane, uz asfaltiranu stazu, bio niski drveni vidikovac sa kojeg se pružao nešto bolji pregled nad kamenovima ... na žalost, vidikovac je dotrajao i tokom ove zime 2013./2014. je uklonjen, od njega je ostalo samo malo betonsko postolje. Na nekim kamenovima se nalaze kozmogrami, ukupno njih 37. To su kamenovi koji predstavljaju određena mjesta Evrope i tim su kozmogramima kamenovi povezani sa tim mjestima. Svaki kozmogram nosi određeni simbol kao veza Solarnog pleksusa sa dotičnim mjestom ... na žalost, neki kozmogrami su ukradeni, no velika većina je još tamo i otkrivanje njihova značenja je dio otkrivanja mjesta (svi kozmogrami su objašnjeni na informativnom panou koji se nalazi na početku instalacije. Meni osobno je to mjesto jedno od najdražih na Jarunu ... njegov mir je prožimajući, posebno za ranog jutra ili završetka dana, kada je tišina najjača, a osvjetljenje najljepše, pomalo mistično. Volim se ispružiti na nekoj od stijena, zažmiriti i upijati sunce, osluškivati zvukove, osjećati dodir kamena. Lijepo je doživljavati mjesto i očima, pratiti stjenovite oblike i njihovu igru sa obrisima okolnog drveća na nebu. A mjesto je zanimljivo i za one koji vole ljudsko društvo - ljudi koji tamo dolaze su zanimljiva svojta i ugodna su okolina.  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Jedan od najomiljenijih kamenova cijele instalacije - vjerojatno zato što je vrlo udoban za sjedenje i ležanje. Snimio: Vanja Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Izrazite linije odlamanja kamena ... Snimio: Vanja  Redni broj kamena, vjerojatno napisan za izrade. Snimio: Vanja Pogledajmo što piše na informativnoj ploči uz Solarni pleksus! ----------- Solarni pleksus Europe kompozicija je 61 bloka velikog papučkog granita koja predstavlja model područja Središnje Europe između Frankfurta, Praga, Zagreba, Milana, Berna i Strassbourga. Kompozicija je centrirana oko središnje osi koju čini 7 blokova i predstavlja kralježnicu Europe koja se proteže od Krete preko Balkana, Središnje Europe, Nizozemske i Škotske prema Islandu. Sam model Solarnog pleksusa (Središnje Europe) čine 24 granitna kamena formirajući dav koncentrična kruga. Svaki kamen predstavlja jedno od ključnih područja solarnog pleksusa Europe. Šest zraka – sastavljena od 5 nešto manjih kamenova – izlazi iz unutarnjeg kruga kompozicije, simbolizira snagu i nosi poruku koaj zrači iz solarnog pleksusa Europe u svijet. Ovaj Solarni Pleksus, kreiran u Zagrebu, nije samo model Središnje Europe nego se radi o postavi koja aktivno djeluje kao podrška jedinstvenim kvalitetama koje zrače iz područja europskog solarnog pleksusa. To je moguće zbog toga što je: - svaki od 7 plus 24 granitna kamena pozicioniran na način da je u rezonanciji s mjestom koje predstavlja, te da je - za svaki kamen napravljen korespondirajući kozmogram, grafički znak, koji sadrži kod datog urbanog središta odnosno krajolika; kozmogrami su izliveni u bronci i umetnuti u kamen. (umjetničko-ekološki rad: litopunkturni krug kreiran na Otoku Hrvatske mladeži 2005.) Kralježnicu Europe sačinjava 7 kamenova postavljenih u liniji od sjverozapada prema jugoistoku: 1. Island – Predstavlja krunu Europe otvorenu duhovnom utoku (autorica: Anastazija Debelli, Hrvatska) 2. Škotska – Predstavlja viziju koja vodi (autor: Geert Bisschop, Belgija) 3. Područje između Nizozemske, Engleske i Švedske – Trokut kreativnih snaga (autorica: Tanja Perišić, Hrvatska) 4. Područje između Bruxelesa, Essena i Hannovera – Trostruko srce Europe (autor: Miroslav Juraj, Hrvatska) 5. Središnja Europa – Točak života koji hrani, predstavlja Solarni pleksus Europe (autor: Marko Pogačnik, Slovenija) 6. Balkan – Predstavlja prvobitne oživotvorujuće snage (autorica: Vesna Brence Jović, Hrvatska) 7. Kreta – Predstavlja korijen Europe koji se proteže duboko u podzemni svijet (autorica: Marina Skender, Hrvatska) Unutarnji krug čini osam kamenova: 8. Područje trokuta Wuerzburg-Bamberg-Nuernberg – Učini napor da povežeš kozmos, koji se proteže između zvijezda i galaksija, s kozmičkom dimenzijom iznutra! (autorica: gordana Bortek, Hrvatska) 9. Regensburg – Neka arhetip savršenosti planeta ustane iz dubine Zemlje! (autor: Marko Pogačnik, Slovenija) 10. Passau – Sjeti se kreativne snage intuicije koja kruži na krilima osjećaja! (autorica: Barbara Galant, Hrvatska) 11. Altoetting – Centriraj se u sebi! (autorica: Irena Čučković, Hrvatska) 12. Područje trokuta Muenchen-Ulm-Kempten – Obilje života – teci slobodno! (autorica: Veronika Keberlova, Češka republika) 13. Oberallgau – Sjeti se inkarnacijskog tijeka iz generacije u generaciju s onu stranu granica života i smrti! (autor. Marko Pogačnik, Slovenija) 14. Innsbruck – Voda, vatra, zemlja i zrak: oslobodi snagu elemenata da hrane kreaciju! (autor: Franjo Radovanić, Hrvatska) 15. Salzburg – Tamo gdje jenjava kretanje toka, pokreni krug promjene! (autorica: Sonja Hacker, Njemačka) Vanjski krug čini 16 kamenova: 16. Frankfurt – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe vrata su inspiracije (autor: Kristijan Kerber, Hrvatska) 17. Stuttgart - Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe predanost čistom srcu (autor: Marko Pogačnik, Slovenija) 18. Erfurt - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe pročiščujuća je snaga vode (autorica: Vesna Hlašč, Hrvatska) 19. Dresden - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sloboda je da budeš ono što jesi (autor: Marko Pogačnik, Slovenija) 20. Prag – Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe misterij duha manifestiranog u materiji (autor: Ian Tajboš, Češka republika) 21. Granitna ravnica Bohemije - Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe misterij života koji se uvijek obnavlja (autorica. Tadeja Stegel, Slovenija) 22. Beč – Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe radost stvaranja (autor: Darko Foketić, Hrvatska) 23. Mađarska ravnica - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe impuls je ženskom polju sila (autorica: Marina Butorac, Hrvatska) 24. Zagreb - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sposobnost je uravnoteženja suprotnosti (autor: Drago Muvrin, Hrvatska) 25. Ljubljana - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe snaga je ljubavi izvan granica koje dijele (autorica: Jana Baraga, Slovenija) 26. Venecija - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe znanje je kako izgraditi civilizaciju mira (autor: Marko Pogačnik, Slovenija) 27. Milano - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sjećanje je na izvor svih početaka (autorica: Mirjana Župan, Hrvatska) 28. Bern - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sposobnost je nadilaženja površinskog uma kroz svjetlost intuicije (autorica: Biserka Šavora, Hrvatska) 29. Seeland - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sposobnost je posredovanja između vanjskog i unutarnjeg kozmosa (autorica: Ružica Smrček, Hrvatska) 30. Strassbourg - Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sposobnost je da se svakodnevni život usidri u kraljevstvu duše (autorica: Višnja Vrtenar, Hrvatska) 31. Schwarzwald - Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe snaga uzemljenja (autorica: Živa Baraga, Slovenija)  Informativna ploča. Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Odlomljeni kozmogram. Snimio: Vanja Transformacija nekih negativnih uzoraka: 32. Raščiniti obrazac željezne zavjese koji je dijelio Središnju Europu nakon Drugog svjetskog rata (autorica: Brigita Milovac, Hrvatska) 33. Raščiniti obrazac straha i mržnje koji su različite autarhične vladavine prošlog stoljeća projicirale na Središnju Europu (autorica: Marion Briggs, Velika Britanija) 34. Preoblikovanje obrasca agresivnosti koji je vodio nacije Središnje Europe u rat jednih protiv drugih u psoljednja dva svjetska rata (autor: Marko Pogačnik, Slovenija) Povezivanje s pozitivnim kretanjima: 35. Veza s litopunkturnim krugom u Tameri u Portugalu (autor. Peter Frank, Njemačka) 36. Veza s ritmom Save (autorica: Živa Baraga, Slovenija) 37. Proces rađanja novog prostora stvarnosti (autor: Peter Frank, Njemačka) ----------------------- Na kraju, želio bih podijeliti sa vama ne osobito poznat detalj da se 200-tinjak metara od Solarnog pleksusa nalazi još jedan kamen koji je vrlo vjerojatno bio rezerva - nalazi se nedaleko ulaza na Otok hrvatske mladeži, u kutu parkirališta. Društvo mu pravi samo kanta za smeće.  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja Nekoliko zanimljivih linkova: - blog "Prikriveni simboli grada" Oznake: solarni pleksus, Marko Pogačnik, Jarun, ezoterija |
07.04.2014., ponedjeljak
Umjetnost između grada i prirode - Litopunktura Zagreba
Zagreb nije osobito poznat po umjetničkim instalacijama u prostoru, no one dvije koje postoje su zaista zanimljive: "Nine views", Davora Preisa sa modelima planeta koji okružuju poznato Kožarićevo sunce u Bogovićevoj te "Zagreb kada ga još nije bilo" (autori: Zorana Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić) sa arheološkim nalazima iz doba prije nastanka grada, iz prapovijesti i antike, uklopljenih u gradsko tkivo.
Ali, malo je manje poznato da je u Zagrebu postojala još jedna instalacija, postavljena 2004., koja je, na žalost, četiri godine kasnije maknuta sa gradskih ulica u podosta čudnim okolnostima.  Litopunkturni kamen sa uklesanim kozmogramom. Snimio: VT Riječ je o Litopunkturi grada slovenskog umjetnika Marka Pogačnika koji je uz pomoć suradnika isklesao i postavio 13 kamenih skulptura sa uklesanim kozmogramima koje su postavljene uzduž energetske kralježnice grada. Litopunktura je zamišljena kao metoda ekološkog iscjeljivanja prostora - sliči akupunkturi ljudskog tijela, a razlika je ta što se u litopunkturi na "akupunkturne točke" prostora postavljaju kameni stupovi koji, kako kaže autor, djeluju na cjelinu prostora energijski i na taj način potiču pozitivne procese u smjeru iscjeljivanja. Autor ističe kako litopunktura nije znanstvena već umjetnička praksa koja je razvijena kao način ekološkog djelovanja kroz umjetnost i iz nje se razvila odgovarajuća teorija koju autor naziva geomantijom, kako se nekad zvala srednjevjekovna znanost o tome kako i gdje postaviti grad ili crkvu. Priča o umjetničko-ezoterično-iscjeljujućim instalacijama Marka Pogačnika (Litopunktura grada i Solarni pleksus Europe o kojem ću više napisati u slijedećem postu) je zanimljiva pripovijest o sukobu klasičnog poimanja umjetnosti u užem smislu i promatranja umjetnosti kao šireg fenomena koji može utjecati između ostaloga i na zdravlje ljudi i okoline. Smatram da u obje instalacije nije bilo nikakvih elemenata koji bi na bilo koji način prekoračivali granice umjetničke slobode i dobrog ukusa – naravno, u iscjeljujuće moći tih radova se može, ali i ne mora vjerovati – no, činjenica je da je jedna od njih, ona najopsežnija i najvidljivija u gradu, Litopunktura, brzom akcijom gradskih vlasti 2008. uklonjena bez valjanih razloga. Šuška se da je taj nestanak litopunkturnih kamenova povezan sa neodobravanjem takvog “poganskog djela” od strane nekih crkvenih krugova (na nekima od kamenova su nalažene svete sličice ... na žalost, taj detalj nemam dokumentiran snimcima), no, naravno, takve glasine nisu nikad bile niti potvrđene niti demantirane. Pogledajmo što autor kazuje o svome djelu: Kozmogram (od grčkih riječi "kozmos", cjelina bića, i "gramma", slovo, pismo ili znak) označuje pojam cjelovitog jezika. To je znak koji bi trebala razumjeti i svijest prostora i svijest prirode, a ne samo čovjek. Prostor govori formacijom oblaka, letom ptica ili jezikom kristala leda, a jezik kozmograma sličan je tome. Nije posve logičan kao što je to ljudski jezik, nego se izražava slikovito kako to rade djeca ili priroda kroz razne fenomene. Na slijedećim kolažima koje je sastavio GP pogledajte koji su kozmogrami krasili litopunkturne kamenove Zagreba!  Snimio: GP  Snimio: GP  Snimio: GP Centar Sirion je 2003. zamolio Gradski ured za kulturu za financijsku podršku ovog projekta i ta je podrška 2004. odobrena te je dobiven novac za nabavu kamena i prijevoz do Zagreba. Sve ostalo, kreativni i fizički rad, dali su sudionici na projektu potpuno dobrovoljno. Tokom tjedna dana u kolovozu 2004. na radionici na Jarunu su isklesani kozmogrami nakon čega su kamenovi postavljeni na odabrana mjesta u gradu. Kozmograme su klesali Marko Pogačnik, Sonja Haecker i Anastazija Debelli, za dozvole su se pobrinuli Maja Maštroić i Biserka Šavora, postavljanje stupova su vodili Miro Juraj i Franjo Radovanić, a pomagala je i Mirjana Župan. Kamenovi su postavljeni na slijedećim lokacijama: 1. Mirogoj – uz pješačku stazu između Mirogojske i Remetske ceste, zapadno od glavnog ulaza u Mirogoj. Točka gdje ulaze snage Kozmosa koje opskrbljuju kralježnicu grada. Kozmogram se odnosi na ulogu kralježnice u povezivanju Zagreba u zaokruženu cjelinu. Sedam trokuta u nizu označavaju pojedinove članove kralježnice, a odnose se na sedam litopunkturnih stupova. Niz povezuje trokute na način da zaokružuje prostor, a upravo to i jest zadatak litopunkture – pomoći gradu da bude zaokružen u svojoj cjelovitosti. 2. Ulica Medveščak - mali park kod kućnog broja 46. Točka za prirodne snage koje podržavaju svijest i pomažu unutarnji uvid – utjecaj duhovnih sila na kralježnici. Osnova kozmograma je arhetipsko oko kao simbol viđenja te simbol potiče otvaranje oka koje nije slijepo za cjelovitost Kozmosa i Zemlje. 3. Donji grad – Ulica baruna Trenka kod kućnog broja 4. Točka kreativnih snaga koja podržava stvaralačke procese na duhovnoj razini. Kozmogram je inspiriran velebitskim orlom koji simbolizira izuzetno jake i duhovno prožete kreativne snage Zagreba. Lik orla prikazuje gestu kojom se otvara kanal komunikacije što omogućuje kreativnoj suštini Zagreba da se slobodno izrazi bez predrasuda i straha koji ju neprestano onemogućavaju. 4. Park kod Gradskog poglavarstva – zapadni ulaz. Točka koncentracije srčanih snaga koje djeluju na objedinjavanje prostora grada. Litopunkturni stup nosi dva kozmograma jer se nalazi na raskrižju dva sustava, sustava kralježnice i sustava srčanih energija. Jedan kozmogram sadrži hrvatsku šahovnicu zaokruženu u sferičnom prostoru što simbolizira Hrvatsku kao zaokruženu cjelinu i potiče komunikaciju između nje i glavnog joj grada Zagreba na točki koja omogućuje da ta razmjena bude obilježena snagama srca. Drugi kozmogram označava točku srca kao centar grada. Četiri linije dinamiziraju srčanu sferu u sredini i simboliziraju kretanje kojim se pobuđuje snaga srca da postane središnja kvaliteta grada. 5. Ulica Hrvatske bratske zajednice – kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Pupak Zagreba u kojem je centriran gradski organizam – plexus solaris na kralježnici. I ovaj stup nosi dva kozmograma jer ujedinjuje sustav kralježnice grada sa sustavom trojstva za Zagreb. Prvi kozmogram za osnovu uzima ženski odnosno muški lik kao simbole oba pola Svemira. Oba lika postavljena su tako da izražavaju dinamičku ravnotežu između suprotnosti, a lik koji pritom nastaje je dvostruki trokut, simbol ravnoteže između duhovnog i materijalnog, između Neba i Zemlje. Drugi kozmogram označava ulogu tog mjesta u sustavu trojstva za Zagreb, to je točka izljeva energija kvaliteta cjelovitosti, kreacije i preobrazbe. Vidimo simbol Aquariusa, a iz grla okrugle posude izlijeva se beskrajan tok inspiracije. 6. Sava – lijeva obala kod Mosta slobode. Točka kroz koju se u kralježnicu unose životne snage elementa vode s njegovom dinamikom i inteligencijom. Osnov kozmograma presjek je kroz tijelo rijeke i on nastoji uspostaviti most kojim bi životna snaga elementa vode i bića Save mogla pozitivno utjecati na kralježnicu Zagreba i organizam grada. Nastoji – na nivou informacije – probiti nasip kojim se grad odijelio od Save. 7. Siget – Avenija Većeslava Holjevca, ispred ulaza u Dom zdravlja. Točka koja u kralježnicu grada uvodi snage Zemlje. Kozmogram prikazuje ruku u čijem se dlanu počinje odvijati spirala koja simbolizira arhetipske snage u unutrašnjosti planeta koje predstavljaju bazu svih životnih procesa na površini.  Preuzeto iz knjižice Marka Pogačnika: "Vitalnoenergijski sustavi Zagreba - vodič litopunkture grada" (Izdavač: Sirion, centar za očuvanje prirode i zdravlja, 2005. godina) Sustav srčanih energija ima svrhu regeneracije životnih snaga grada i stanovnika i povezuje dvije velike rekreacijske zone grada, Jarun i Maksimir, koje uključuje u srčani centar kralježnice koji se nalazi u parku kod Gradskog poglavarstva. Iz tog se mjesta obnovljene životne snage razlijevaju u širi prostor Zagreba i Hrvatske. Srčani centar na Jarunu obilježen je litopunkturnim stupom na sjevernoj obali, blizu Malog jezera. Arhetipski mu je osnov jednakokračan križ u dinamičkoj formi koja ga identificira sa četiri klijetke srčanog mišića. Linearnost križa se preobražava u sferičnost, a sferni oblik dodatno je dinamiziran linijama koje međusobno povezuju četiri kraka križa i na taj se način pojačava djelovanje srčanog centra grada. Točka u Maksimiru nije obilježena, a nalazi se neposredno ispod Vidikovca. Sustav trojstva za Zagreb Princip trojstva javlja se u grbu grada koji izražava njegov arhetip, kao tri kule od kojih su dvije s kraja polarizirane zvijezdom (element vatre) na jednoj, te mjesecom (element vode) na drugoj strani. Srednja kula predstavlja točku ravnoteže između dvije krajnosti. Taj se arhetipski uzorak u izvornom urbanom organizmu primarno pokazuje kao polaritet između dva samostalna grada koja su tvorila drevni Zagreb, Gradec i Kaptol. Kasnije, radovima Ivana Meštrovića, princip trojstva označen je za Donji grad fontanom Zdenac života, spomenikom Josipu Jurju Strassmayeru i Meštrovićevim paviljonom na Trgu žrtava fašizmu. U okviru litopunkture Zagreba, taj je trojni princip pomoću tri litopunkturna kamena prenesen i na područje novijeg dijela grada. Bočni litopunkturni stupovi na Trnju i Vrbiku centrirani su kamenom s dva kozmograma koji se nalazi kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Stup Majke Božje od Uznesenja na fontani Fernkorna na Kaptolu, ispred Katedrale sv. Stjepana – to je pupak starog Zagreba, točka udisaja za primarni sustav trojstva. Spomenik Josip Jurju Strassmayeru (rad Ivana Meštrovića), Trg Josipa Jurja Strossmayera – spomenik označuje mjesto gdje se iskazuje stvaralački princip, princip kreacije koji potiče interakciju između ženskih (yin) i muških (yang) snaga. Zdenac života (rad Ivana Meštrovića), Trg maršala Tita – u sustavu trojstva simbolizira princip cjelovitosti koji dijelove povezuje u kozmičku cjelinu. Meštrovićev paviljon (rad Ivana Meštrovića), Trg žrtava fašizma – simbolizira princip transformacije koji unosi promjene u životni sustav. Spomenik kralju Tomislavu (rad Roberta Frangeša Mihanovića), Trg kralja Tomislava – to je točka izidisaja životnih sila sekundarnog sustava trojstva za Donji grad, a ujedno i točka udisaja za tercijarni sustav trojstva, za novi dio Zagreba. Litopunkturni stup kod Ulice Hrvatske bratske zajednice (kod Nacionalne i sveučilišne biblioteke) – označuje princip kreacije za novi dio grada. Stoji na kralježnici a povezuje sustav trojstva s kralježnicom grada.  Preuzeto iz knjižice Marka Pogačnika: "Vitalnoenergijski sustavi Zagreba - vodič litopunkture grada" (Izdavač: Sirion, centar za očuvanje prirode i zdravlja, 2005. godina) Litopunkturni stup na Gagarinovom putu (nedaleko Savske, Vrbik) – označuje princip transformacije za novi dio Zagreba. Stoji na toku životnih energija (ley linija) koji teče u pravcu Crkve sv. Marka, na Gornjem gradu. Kozmogram preobrazbe koncipiran je prema arhetipu “kolo života”. Osnova mu je kolo koje se vrti od početka vremena i prostora (simbol spirala), a fokus je usmjeren na onu fazu životnog ciklusa koja donosi promjene, na fazu transformacije. Na lijevoj strani vidi se dramatičan trenutak u kojem kruženje života gubi integritet i počinje se raspadati. Umjesto kompaktne snage, vide se pojedini kvadrati cjeline koja se raspala kako bi se u daljnjem procesu mogao formirati novi tijek koji sa sobom nosi novu kvalitetu. Litopunkturni stup na uglu Nalješkovićeve i ulice Pile I, u blizini Slavonske avenije – označuje princip cjelovitosti za novi dio grada, a stoji na mjestu vrlo jakog izvora životnih snaga. Kozmogram za Trnje označuje princip cjelovitosti. Povezuje beskonačno s konačnim, linearno sa sferičnim. Pokret koji se uzdiže identičan je pokretu koji se spušta. U cjelovitosti Kozmosa sve suprotnosti međusobno su pomirene – ali, ipak nema pasivnosti nego je prostor prožet nezamislivom dinamikom bića. Litopunkturni stup u Aveniji Većeslava Holjevca (ispred Muzeja suvremene umjetnosti) – to je točka uzemljenja za sustav trojstva i mjesto izdisaja za tercijatni sustav trojstva koji obuhvaća Novi Zagreb. Budući da megalit uzemljuje sustav trojstva za Zagreb, na njemu se nalaze brončane pločice sa tri kozmograma sustava trojstva (kamenovi u Trnju, kod Nacionalne i sveučilišne biblioteke i na Vrbiku). Osim toga, ovaj kamen ima i četvrti kozmogram u bronci što dodatno djeluje kao agens za uzemljenje. Lik kozmograma prikazuje ritam triju obrnutih piramida koje se od Kozmosa okreću centru Zemlje. Nebo se spušta na Zemlju kako bi otkrilo svoje lice uzemljeno u materiji.   Pri pisanju ovog teksta služio sam se knjižicom Marka Pogačnika: "Vitalnoenergijski sustavi Zagreba - vodič litopunkture grada" (Izdavač: Sirion, centar za očuvanje prirode i zdravlja, 2005. godina) iz koje sam prenio informacije o autorovoj namjeri pri postavljanju djela te značenju kozmograma te raznim izvorima sa weba. Za kraj, evo i nekoliko zanimljivih linkova
Slični radovi Marka Pogačnika u svijetu:
Oznake: Litopunktura, Marko Pogačnik, umjetnost, priroda, pejzažna arhitektura, ezoterija |
06.04.2014., nedjelja
Ležeran dan u Brobdingnagu |
04.04.2014., petak
Kada uz brojke stoje slova, a kada brojke?
Već znate da sam ja uvijek znatiželjan, a pogotovo kad uočim nešto neobično .. i onda sam tako uočio da se sve češće i kod nas uz redne kućne brojeve pojavljuju i brojke. Nekad se znalo, ako se između kuće sa kbr 2 i kuće sa kbr 4 izgradi nova kuća (recimo, vlasnik parcele pod brojem dva podijeli zemljište, proda ga i sad se tu izgradi neki objekt), onda će ona dobiti kućni broj 2a.
No, sada se često pojavljuje i taj famozni 2 sa jedinicom. Zna li netko od vas, dragi moji, postoji li neko pravilo kad se primjenjuju brojke, a kada slova uz kućne brojeve?  Snimio: Vanja >  Snimio: Vanja Oznake: kućni brojevi, trešnjevka |
03.04.2014., četvrtak
Mapiranje Trešnjevke: Šetnje za sezonu proljeće/ljeto 2014!
Drage i dragi moji, još malo pa će se navršiti i godina dana života projekta "Mapiranje Trešnjevke" kojeg sam pokrenuo u suradnji sa Centrom za kulturu Trešnjevke i grupom entuzijastičnih pojedinaca (GP, Mladen, Tina, VT te još mnogi drugi koji su također svojim djelićima doprinijeli slaganju trešnjevačkog mozaika! U međuvremenu se na web stranici projekta nakupilo već pravo mnoštvo podataka i raznih priča i fotografija, a njihov broj raste gotovo svakog dana.
A jedan od "zaštitnih znakova" projekta su i vođene šetnje - prošle godine smo ih imali četiri: - od Remize kroz Voltino naselje, Rudeš i Ljubljanicu - od Savske ceste kroz južnu Trešnjevku - od Trešnjevačkog trga kroz sjeverozapadnu Trešnjevku - od starog samoborskog kolodvora, Predbožićna trešnjevačka dijagonala Ovoga nas proljeća očekuju još dvije šetnje: - petak, 11.04.2014. (polazak od Sky officea u 19 sati) - vodim vas malo poznatim putevima Vrbana i Prečkog, sve do krajnje jugozapadne točke Trešnjevke. Slogan šetnje je: Od stakla i betona do vrbe i gloga u sat i pol šetnje! - petak, 09.05.2014. (polazak iz parka na Trešnjevačkom trgu u 19 sati) - vodim vas jugoistočnim dijelom Trešnjevke, područjem Knežije i okolice pa do Savske ceste, najstarijim urbanim dijelom Trešnjevke u kojem se sve do danas miješaju zdanja koja su bila avangarda svog doba sa kućicama i zapuštenim dvorištima koja su se malo promijenila u posljednjih 100 godina. Bit će mi drago ako ćete doći u navedene dane i prošetati se sa mnom kroz manje poznate zakutke Trešnjevke! (Trajanje šetnji je cca sat i pol, ako grupa bude veća onda se to zna otegnuti i na dva sata. Šetnje kreću po svakom vremenu, dakle, održat će se i u slučaju kiše.) Dođite! (A ako želite pročitati malo više o ovom projektu, bacite oko na članak koji je o njemu izašao u H-Alteru!) Oznake: mapiranje trešnjevke, šetnje, preko, vrbani, knežija, Savska cesta |
01.04.2014., utorak
Ples na svili Prizor sa predstave „Snježna kraljica“ Triko cirkus teatra, održanoj u Kulturnom centru Travno 07.02.2014. Snimio: Vedran Znate li što je ples na svili? To je akrobatska vještina pomoću koje izvođači na obješenoj tkanini izvode razne zahvate i figure (penjačke, zamotavajuće, padajuće i razne druge) koji podsjećaju na ples. Kod nas se akrobatika uglavnom još uvijek gleda kroz prizmu raznih žonglerskih disciplina i trapeza, no ima tu još mnogo drugih vrlo raznolikih vrsta i podvrsta, a ples na svili je jedna od manje poznatih kod nas. Na sreću, zahvaljujući nekolicini umjetnika koji su svoje znanje i vještinu raširili kroz razne medije, možda najviše kroz kazalište (najpoznatija je Iva Peter Dragan, OVDJE pogledajte razgovor sa njom objavljen u „Jutarnjem listu“), ples na svili je sve rašireniji, a ja sam se sa njim proteklih mjeseci susreo već nekoliko puta. Prvi susret je bio na predstavi „Snježna kraljica“ Triko cirkus teatra koju sam sa obitelji gledao sredinom siječnja u Kulturnom centru Travno ... više od polovice predstave se zapravo odvija u zraku, sa glumicama koje se na nizu zavješenih tkaninakreću kroz prostor poput ptica – pogledajte fotke na kraju posta! A obzirom da mi se kćer i inače voli penjati i pokazivati svoju spretnost, logičan nastavak te priče je bilo raspitivanje postoji li možda u gradu kakav tečaj za djecu ... i, nakon ponešto traganja smo ga i pronašli! Jedna od iskusnih umjetnica na svili, Alma Selmanović, započela je tečaj za osnovnoškolce (zasad su tu samo cure, no smiju doći i dečki ) , koji se odvija četvrtkom od 18 do 19:30h u Multimedijalnom centru Kopriva u Ilici 196. Klub Kopriva je sam po sebi magičan, a kad mu se još k tome doda ovakav tečaj onda njegov prostor postaje poput malog cirkuskog šatora – pogledajte fotke!Dakle, ako u kući imate dijete koje obožava penjanje i vježbe spretnosti, možete ga poslati na ovaj tečaj – možda će mu/joj se svidjeti (prvi dolazak je besplatan). A ako želite saznati malo više o tečaju, pogledajte i prilog kojeg je snimila HTV i emitirat će ga u okviru emisije „Dobro jutro Hrvatska u četvrtak, 03.04.2014. između 08:30 i 9h. (naravno, i odrasli se mogu baviti plesom na svili, no na drugom mjestu – recimo na tečaju koji se odvija u AKC Medika. Ako vas to zanima, javite mi se pa ću vas uputiti ... ) Tečaj plesa na svili u MMC Kopriva, snimanje za emisiju „Dobro jutro, Hrvatska!“. Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Sa tečaja. Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja A sada i obećane fotke sa predstave „Snježna kraljica“ Triko cirkus teatra!  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran  Snimio: Vedran Oznake: ples na svili, cirkus, arkobatika, penjanje po svili, aerial silk |
