Nepoznati Zagreb

Naslovnica vodiča kojeg je 1958. godine izdao Turistički savez Zagreba u nakladi od 20 000 primjeraka. Tekst je napisao Ljubo Milazzi u redakciji "Privrednog vjesnika", a tiskano je u tiskari "Univerzum" u Zagrebu Skenirao: Vanja


Pronađoh ovu knjižicu malog formata (pola A5) sa 40 stranica koja me je na vrlo lijep način podsjetila kako je riječ "izlet" nekad imala posve drugačije zančenje nego sada. Posljednjih godina se na jednodnevne izlete ide na more, do Ljubljane, Graza, pa čak i Budimpešte i Beča ... dok se u ovoj knjižici kao izletnička odredišta navode i Dubrava, Sesvete, Remete, Gračani, Šestine, Susedgrad ... Eto, tako je bilo prije samo 61 godinu!

Isto tako je zanimljivo pogledati listu turističkih odredišta koja se spominju u knjižici - evo ih redom, pobrojana po abecedi, kako se i pojavljuju u njoj!

Bedekovčina, Bregana, Čateške Toplice, Daruvar,Delnice, Dubrava, Dugo Selo, Gračani, Ivanec, Klanjec, Karlovac, Krapinske Toplice, Krapina, Kumrovec, Lepoglava, Lipik, Lobor, Mokrice, Ozalj, Plitvička jezera, Pregrada, Remete, Rimske Toplice, Rogaška Slatina, Samobor, Sesvete, Sisak, Skrad, Sljeme, Stubičke Toplice, Susedgrad, Sutinske Toplice, Šestine, Šmarješke Toplice, Trakoščan, Topusko, Tuheljske Toplice, Varaždinske Toplice, Varaždin, Videm Krško, Zelina.

Listajući informacija o odredištima interesantno je vidjeti i popis lokala koji nude ugostiteljske usluge kao i prometne veze, a za motorizirane turiste (kojih tada nije bilo baš puno) dane su i informacije imali mjesto "benzinsku stanicu" ili "benzinsku sisaljku" ... ako netko zna u čemu je razlika, neka pojasni, molim!

I, na kraju, tu su i vozni redovi. Prvo vozni red vlakova, kako na stanici Zagreb Glavni kolodvor, tako i za "Samoborček" (koji se u knjižici navodi pod imenom "Samoborac"), dok je za Pionirsku željeznicu dan samo broj telefona za informacije. A nakon toga i polasci i dolasci autobusa sa tadašnje dvije autobusne stanice (u to doba Zagreb nije imao središnji autobusni koodvor), one na Langovom trgu (tadašnji Trg Marka Oreškovića) i pored hotela "Esplanade" (kasnije često referencirana kao stanica u Ulici Grgura Ninskog). Obratite pažnje kao niti jedan autobus ne polazi iz zagreba nakon 17h!



Uvodni tekst, prvi dio.


Uvodni tekst, drugi dio.


Izvod iz vodiča.


Izvod iz vodiča.


Izvod iz vodiča.


Izvod iz vodiča.


Vozni red, željeznički.


Vozni red, željeznički.


Vozni red, željeznički.


Vozni red autobusa.


Opaska: Primjetit ćete na više mjesta otisnuto prezime Nikšić - pretpostavljam da je to bio prethodni vlasnik ove knjižice (koju sam nedavno našao u antikvarijatu i kupio za 30 kn) koji se tim otiskivanjem htio osigurati da knjižica ne nestane tokom posuđivanja ...

Oznake: izlet, 1958., Turistički savez, Kamo na izlet

Biokovska ulica, Trešnjevka. Snimio: Vanja


Sigurno im je zajedno toplije i zabavnije.

Oznake: stolice, Voltino, trešnjevka, Biokovska ulica

Selska cesta, Srednjaci. Snimio: Vanja


Tek 200-injak metara od lokacije prethodnog posta, trgovine Lidl na SElskoj cesti, naišao sam na ovo upozorenje prikačeno na stablo platane.

Pa si mislim, tko li je to bio tako ljubazan pa si dao truda da objesi ovakvo upozorenje?
(u svakom mu slučaju hvala što si je dao truda i upozorio prolaznike i bicikliste!)

Možda je netko od susjeda ili netko od čestih prolaznika tim puteljkom, uočio je čavle na putu pa je htio upozoriti ljude?
Pitanje: Mogao je možda pobrati te čavle, vjerojatno bi to bio utrošak energije sličan printanju i postavljanju poruke, a bilo bi efikasnije.

No, možda na tome mjestu netko učestalo baca čavle jer ne voli da mu se tamo npr voze biciklisti?
Pa bi onda dotični možda čak i maknuo poruku kako bi čim više biciklista probušilo gume?

Ili, možda je čak dotični bacač čavala napisao poruku, jer njemu nije stalo da si ljudi buše gume, ali mu iz nekog razloga jest stalo da se ne voze tim puteljkom (dužine 1 metar, kojim se zaobilaze stepenice)?

Komplicirano ...
Imate li vi možda još neku priču koja bi se mogla povesti pod ovaj slučaj, neku treću varijantu koja objašnjava odnos bacača čavala i postavljača poruke?

Oznake: Čavli, Selska cesta, Srednjaci, trešnjevka

Reklama na Lidlu, Selska cesta. Snimio: Vanja


Gledam već neko vrijeme ovu reklamu na Lidlu ... i mislim si: Koliko je reklamnih eksperata koliko sati i dana i možda čak i tjedana razmišljalo o tome kakav će biti konačni izgled ove reklame????

Kao prvo: Ime. "Hohenstein". Institut zaista postoji (i isto je superekstra "brendiran" da isijava povjerenje), ali ime sigurno nije slučaj, sugerira nešto "visoko" ("Hohen")
Pogledajte njihovu web stranicu i fotke koje se vrte na njoj!

Kao drugo: Pozadina fotke. Na prvi pogled izgleda kao neki institut (tko je rekao "Hohenstein"? ) .. ali je to zapravo Lidlov tipični dućan. Ali, prikazan kao mjesto svete kvalitete, sav nekako sterilno blještav.

Kao treće: Likovi.
On. Iskusni stariji muškarac - naočit, sigurno privlači ženske poglede ... brada, pomalo strog, ali ipak malkice topao pogled, šef, strog, ali pravedan ... ma, tko ga ne bi htio čak i za tatu? Naravno, izgled odaje germansko porijeklo - garancija kvalitete!
Ona (desno). Žena srednjih godina, strogoga pogleda (naočale!) ... prava pedantna ekspertica. Garancija kvalitete!
Ona (lijevo). Mlada, lijepa. Ona nije garancija kvalitete, ali privlači poglede - pretežno muške (oni vjerojatno malo manje mare za kvalitetu pa ih treba privući "drugim sredstvima").

On je u sredini, dominira, Ona (desna) malko iza njega, Ona (lijeva), još malko dalje. Poznata hijerarhija - zna se, garancija kvalitete.

Gađa se na sigurno i poznate šablone.

A sad, ajmo se malo pozabaviti kombinatorikom!

Pokušajte si zamisliti drugačije rasporede!

Ona (lijeva) u sredini, Ona (desna) malko iza nje, On posve iza ... ha, koja promjena, isijava nepoštivanje starijih i iskusnih, jelda?
Ona (desna) u sredini, On do nje, recimo desno, Ona (lijeva) na svom mjestu kao na plakatu. Plakat za ravnopravnost spolova?

Ili:
On (muškarac, ali tamnoput) u sredini, a do njega desno kineskinja mlada, a lijevo posve iza mlada bjelkinja ... uh, posve nepoćudno (to bi možda potpisao Benneton?)

Imate li vi još koji prijedlog za "podobne" i "nepodobne" varijante?

Oznake: reklama, plakat, lidl, kvaliteta, kombinatorika

... narančama!



Na hrpi starih stvari, Martijanečka ulica, Naselje Prve hrvatske štedionice. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: starudija, tito, naranče, Martijanečka ulica, trešnjevka

.. u ovom pomalo nadrealnom "kolažnom rasjeku".



Savica, terasa južno od tržnice. Snimio: Vanja

Oznake: Savica, trnje, lubenice, konzum

Nađoh ovaj grafit na Savici (Gruška ulica), pa se zapitah što li bi to trebalo značiti ... zna li možda netko od vas?
(ovaj lik me malko podsjeća na Balaševića iz mlađih dana .. a vas?)



Gruška ulica. Snimio: Vanja

Oznake: trnje, Savica, grafiti, street art

Zanimljivo je s vremena na vrijeme prolistati stare karte i usporediti ih sa vidljivim sadašnjim stanjem .. ali je još uzbudljivije kada se uvidom u sadašnje stanje na terenu (tj. šetnjom gradom ) uoče neke zanimljivosti koje inače ne upadaju u oko.

Listajući stare karte već sam dosta davno uočio neobično proširenje na području Knežije koje je vidljivo na kartama u 20-im i 30-im godinama prošloga stoljeća. Čini se da je to bila neka vrsta seoskomg "trga" odnosno slobodna površina koja je nekad možda bila zajednički pašnjak ii nešto slično, a čiji potencijal nije nikad ostvaren prerastanjem u npr. korištenje za neku sofisticiraniju javnu namjenu (tržnicu ili izgradnju neke javne zgrade npr crkve ili vatrogasnog doma). Na novijim kartama koje prikazuju stanje u 50-ima to proširenje više nije vidljivo, a u 60-ima je već počela i izgradnja suvremenih dijelova naselja koja su posve promijenila pejzaž Knežije i Srednjaka (to se proširenje nalazilo otprilike negdje na prostoru gdje se danas nalazi Lidl i početak Zadarska ulice gledan od Selske ceste, dakle na spoju ta dva današnja naselja).



Područje Knežije i Srednjaka na karti iz 1918. godine.


Područje Knežije i Srednjaka na karti iz 1926. godine.


Područje Knežije i Srednjaka na karti iz 1930. godine.


No, ne tako davno sam uočio još jedno slično proširenje koje postoji još i danas, a nalazi se - vjerovali ili ne, u Buzinu! Naime, sjeverni dio naselja, uz obilaznicu, a sjeverno od Buzinske ceste zapravo sadrži oveću izduženu zelenu površinu koja je preširoka da bude obična cesta već je, radi uleknuća terena, nekad vjerojatno predstavljala pašnjak sa lokvom kao pojilištem. Danas je taj zeleni dio naselja dobro iskorišten, kao lokacija za dva igrališta, dječje i sportsko, te za vatrogasni dom.



Područje Buzina gledano na Google maps.


Područje spomenutog zelenog pojasa u Buzinu, također na Google maps.


Zeleni pojas u Buzinu, desno je Buzinska cesta. Snimio: Vanja


Gledajući ostatak grada možda su najpoznatija još druga dva topografska oblika, lukove ulica koje su nastale prateći nekadašnje rukavce rijeke Save i potoke koji su utjecali uz njih ... a da stvar bude zanimljivija, i imena ulica potvrđuju takvo njihovo porijeklo. Radi se o Jezerskoj ulici u Rudešu (nastaloj u blizini potoka Kustošaka) i Vrbiku na Trnju, nastalome u blizini potoka Kuniščaka.



Jezerska ulica sa okolicom u Rudešu na karti iz 1958. godine.


Vrbik na karti iz 1958. godine.


A za kraj, evo i malo znanstvenoga pogleda na tu problematiku, tipizacija oblika seoskih naselja na njemačkoj wikipediji (Strassendorf, Zeilendorf, Angerdorf, Streusiedlung) odnosno sličan tekst preuzet iz Britannice.

Oznake: selo, Buzin, knežija, Vrbik, rudeš, kustošak, Kunišćak