Nepoznati Zagreb

Nisam baš često pored Glavnog kolodvora (i žao mi je zbog toga jer rado putujem vlakom!) pa sam onda moj nedavni posjet gradu "podesio" tako da prođem njegovom zapadnom stranom, stazica pored stražnje strane Botaničkog vrta koja povezuje kolodvor sa Runjaninovom ulicom mi je jedno od dražih "šetališta" centra grada.

I, usputno prvo zapazih u kako su lošem stanju klupe koje se nalaze pored petog perona .. zaista sramotno!
(a to je zapravo baš lijepi i donekle mirni kutak gdje bi inače čovjek rado sjeo kad ima sat-dva za provesti na kolodvoru)

Nakon toga, krenuh rubom Botaničkoga kag tičih da više nema skretničarske kućice koja je tamo još stajala prije nekoliko mjeseci! Koliko god je ona bila u posljednje vrijeme devastirana bila mi je sa onim stolom sa klupama ispod malene brajde jedno od najljepših, najimtimnijih mjesta kolodvora ... šteta što je nestala!
(pretpostavljam da je to u sklopu radova na šetalištu kojim bi se povezao Glavni kolodvor sa Runjaninovom, baš trasom ove stazice ... no, nisam vidio tragove nikakvih drugih radova osim ovog rušenja ...)

A za kraj, evo i zanimljive fotke trave koja je nekako izrasla na samome rubu perona - pravo čudo!



Glavni kolodvor. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: kolodvor, željeznica, Botanički vrt, klupa, priroda

... tako da ga se najprije prekrije asfaltom i zatim čeka dovoljno dugi niz godina dok ga ne probije trava!

Evo kako to izgleda na primjeru igrališta kod DIF-a (Kineziološkog fakulteta) na Savi!

A pogledajte i još jedan moj prijašnji post na sličnu temu OVDJE.











Sve fotke snimio Vanja.

Oznake: DIF, trava, asfalt, igralište, priroda

Zagrebačka avenija, kod Rudeša. Snimio: Vanja

Oznake: Zagrebačka avenija, trešnjevka, rudeš, grmlje, priroda

Ostaci nekadašnjeg vrta koji nestaju pred napredovanjem grada ... Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Proces nastajanja "divljih" gradskih vrtova obično dugo traje ... najhrabriji se odluče zauzeti komad neiskorištenoga zemljišta, a zatim, malo pomalo, slijede drugi ... i tako, nakon podužeg razdoblja koje se često mjeri godinama, nekad čak i desetljećima, nastaje "divlji" gradski vrt, najčešće na gradskom rubu ili pak na nekoj neiskorištenoj parceli.

No, za razliku od rađanja, nestajanje takvih vrtova je najčešće kratko i bolno ... bolno po njihove vlasnike koji moraju gledati kako njihovi vrtovi nestaju pod bagerima građevinskih strojeva, jer vrtovi obično nestaju kada se na njihovom terenu krene u gradnju neke nove ceste ili drugog objekta.

Upravo je takva sudba snašla i jedan od divljih vrtova u Prečkom, onaj koji se nalazi južno od bivšeg plinospremišta odnosno zapadno od crkve. Ne znamo čije je to zemljište niti što će na njemu nastati, no prije tri tjedna su iznenada na cijelom terenu (koji sadržava 30-tak vrtova u različitim fazama uređenosti) posiječena sva stabla, a zatim se krenulo sa sječom grmlja. Ove su fotke snimljene prije nekoliko dana i veći dio vrta izgleda kao da je njime prohujao uragan.

Nedavno je do našeg vrta Eko Ekipe Prečko došao jedan od vlasnika vrtova noseći u rukama dvije mlade trešnje koje je iskopao iz svog porušenog vrta. Poklonio nam ih je uz riječi da je nakon toliko godina prestar da ponovo počinje sa nekim novim vrtom ... tužne riječi.



Veći dio vrta je sravnjen sa zemljom. Snimio: Vanja


Pustoš pored novih zgrada Jarnovićeve ulice ... Snimio: Vanja


Kućica, nekad u središtu zelene oaze, a sada usred kaosa. Snimio: Vanja


Staza koja više ne vodi nigdje ... Snimio: Vanja


Pogled u smjeru Save. Snimio: Vanja


Vrtna garnitura koja neće dočekati slijedeće ljeto. Snimio: Vanja


Pokušavam sagledati ovu situaciju sa svih strana ... obzirom da su ti vrtovi ilegalni teško je doći do imena vlasnika i obavijestiti ih o početku radova i skorom nestajanju njihovih vrtova. No vjerujem da bi već nekoliko obavijesti postavljenih na glavnim stazama vrta bar donekle pripremilo vlasnike na ono što će se desiti, na selidbu stvari i gubitak koji im sigurno neće biti lak. Ovako je sve krenulo kao grom iz vedra neba.

Što vi mislite?

Zaista me zanima što će iznići na toj parceli i da li će to nešto obuhvatiti i teren bivšeg plinospremišta!



Snimio: Vanja


Bizarna slika ovog dijela vrta, sve je kao netaknuto osim starijih stabala koja su zalegla ... Snimio: Vanja


Ovaj dio vrta još nije došao na red ... Snimio: Vanja

Oznake: gradski vrtovi, preko, trešnjevka, vrt, priroda

Priča o zagrebačkoj urbanoj divljini počinje posve neobično, uvodom o zagrebačkim kinima. Nekoć davno, u doba prije Multiplex dvorana, zagrebačkim kino-prostorom gospodarila je tvrtka "Kinematografi" u čijem je posjedu bila većina zagrebačkih kina, od onih najelitnijih, kina Balkan i Zagreb, pa do onih na periferiji: Sesvete, Bratstvo, Kalnik, Triglav ... U to davno doba, doba prije interneta, glavni izvor informacija o tekućem programu su bile dnevne novine te kino ormarići u kojima se svaki dan mogao pročitati tekući repertoar svih kina, uredno ispisan debelim flomasterima u boji na papirnatim trakama koje su se umetale u ormarić. Ako želite pročitati malo više o kinima u tim vremenima pročitajte OVAJ tekst sa povijesnim pregledom!

Međutim, glavna tema ovog tu teksta nisu kina, već urbana divljina, a nju sa kinima vežu upravo malo prije spomenuti ormarići. Nakon što se lanac kina raspao oglasni kino ormarići su ostali bez svog razloga postojanja ... i, na korištenje ih je dobila udruga "Bacači sjenki" koja ih već duži niz godina koristi kao sredstvo za realizaciju svojih projekata čiji je okvirni naslov "Zidne novine" ...

Između ostaloga, posljednjih godina udruga pokreće natječaje za sadržaje koji će biti izloženi putem tih ormarića i jedan od njih, "8 fragmenata urbane divljine" će upravo ovih dana stići na svjetlo dana. Autorice ovog projekta koji će na osam lokacija ormarića ukazati na osam različitih pogleda na urbanu divljinu su samostalna likovna umjetnica Tonka Maleković i urbana antropologinja Valentina Gulin Zrnić, a na projektu su učestvovali i Luka Bekavac i moja malenkost.

Osam pogleda na urbanu divljinu ukazuje na slijedeće teme:
- alternativna urbanizacija: razina divljine (Ulica Republike Austrije 1)
- mikrorazina: bioteka (Primorska ulica 17)
- prostori na čekanju: iza ograde (Zvonimirova ulica 2)
- skrivena divljina: u džungli Klake (Cerska ulica 1)
- umjetna divljina: stablo u tegli (Frankopanska 1)
- zelna invazija: BIOT(R)OP 1234765 (Tratinska ulica 14)
- lice i naličje: iza vrata (Vlaška ulica 55)
- zbirni plakat projekta: Britanski trg 1





Evo što o projektu kažu same autorice:

“Ljudska zajednica s prirodom”, tvrdi biosemiotičar Kalevi Kull (1998.), “ne može biti zajednica s divljinom”. Grad kao ljudska zajednica ujedno je i ljudski biotop koji u sebi savladava divljinu, ali i dalje sadrži prirodu. Dapače, sadrži različite tipove oblikovane i kultivirane prirode koje najšire prepoznajemo kroz njihove reprezentacijske, rekreacijske ili ekološke vrijednosti (zagrebački primjeri su Zrinjevac, Jarun, Maksimir, parkovi stambenih zajednica i dr.). Divljini, međutim, kao obliku stanja prirode, u gradu nema mjesta. Stoga je sintagma iz naslova projekta – “urbana divljina” – gotovo oksimoron: urbanost podrazumijeva izgrađenost, planiranost i uređenost, divljina asocira na slobodu, spontanost i neuređenost. Urbanost stvara prostore parkova i perivoja; urbana divljina često se tretira kao prostor zapuštenosti i privremenosti. Fokusirani pogled na spoj urbanoga i divljine (bilo u smislu savladavanja ili pak prodiranja divljine) u gradu otkriva začudna mjesta hibridnosti, skrivena mjesta nepripitomljenosti, ustrajne poteze kontroliranja, neuralgična mjesta upravljanja, nostalgična mjesta sjećanja.

U središtu interesa ovoga projekta je transformacija grada koja se odvija kroz pripitomljenost/nepripitomljenost divljine (u širem smislu prirode) u urbanom prostoru i habitusu življenja. Odnos čovjeka i prirode (u konkretnom prijedlogu odnos čovjeka i prirode u urbanom kontekstu) promišlja se kroz mnogoznačnost pogleda, vrednovanja i interpretacije prirode i divljine te njihova tretiranja u gradu.

Kroz prizore zagrebačke urbane divljine (“site-specific” pristup u suodnosu na lokacije ormarića Zidnih Novina) propitat će se značenje urbane divljine i njezino uključivanje u urbano planiranje; bioraznolikost domaćih vrsta; spontana, nestrukturirana estetika zelenila u gradu; utjecaj spontanih korisničkih praksi na kreiranje gradskog okoliša. Nadalje, u strogo strukturiranim i reguliranom gradskom ambijentu malo je prostora za improvizaciju, igru, imaginaciju i prisvajanje: upravo kod zapuštenih prostora, prostora “na čekanju” , pogled se odmara od pravila i uputstava, priroda preuzima, otvarajući prostor imaginaciji mogućeg (prošlog, budućeg ili tek virtualnog). Skrećući pažnju prolaznika na te prizore i promišljenim odabirom popratnog pitanja/teksta, želimo isprovocirati pomak u percepciji svakodnevnog gradskog okoliša, u smjeru uočavanja ambivalentnosti zatečenih fenomena koji se, osim kritički i s negativnim predznakom, mogu sagledati i afirmativno; u svojem imaginacijskom i ekološkom potencijalu."

Promocija priojekta će se održati ovaj četvrtak, 18.12.2014. u galeriji "Greta", Ilica 92, u 20:30h. A pravi susret sa urbanom divljinom možete ostvariti preko plakata izloženih u navedenim ormarićima koji će tamo biti slijedećih mjesec dana.

Oznake: grad, priroda, Bacači sjenki, kinematografi, ormarići, Tonka Maleković, Valentina Gulin Zrnić, Luka Bekavac

... u gradskom ambijentu.



Kolnik Horvaćanske ceste kod Ulice Hrvatskog sokola. Snimio: Vanja


Biciklistička staza uz Zagrebačku aveniju nedaleko nadvožnjaka kod Selske ceste. Snimio: Vanja


Prečko, vrt EkoEkipe Prečko. Snimio: Vanja


Prečko, vrt EkoEkipe Prečko. Snimio: Vanja


Prečko, vrt EkoEkipe Prečko. Snimio: Vanja


Prečko, vrt EkoEkipe Prečko. Snimio: Vanja

Oznake: trava, zelenilo, priroda, Zagrebalka avenija, Horvaćanska cesta, ekoekipa Prečko, vrt, trešnjevka

Zagreb nije osobito poznat po umjetničkim instalacijama u prostoru, no one dvije koje postoje su zaista zanimljive: "Nine views", Davora Preisa sa modelima planeta koji okružuju poznato Kožarićevo sunce u Bogovićevoj te "Zagreb kada ga još nije bilo" (autori: Zorana Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić) sa arheološkim nalazima iz doba prije nastanka grada, iz prapovijesti i antike, uklopljenih u gradsko tkivo.

Ali, malo je manje poznato da je u Zagrebu postojala još jedna instalacija, postavljena 2004., koja je, na žalost, četiri godine kasnije maknuta sa gradskih ulica u podosta čudnim okolnostima.



Litopunkturni kamen sa uklesanim kozmogramom. Snimio: VT


Riječ je o Litopunkturi grada slovenskog umjetnika Marka Pogačnika koji je uz pomoć suradnika isklesao i postavio 13 kamenih skulptura sa uklesanim kozmogramima koje su postavljene uzduž energetske kralježnice grada. Litopunktura je zamišljena kao metoda ekološkog iscjeljivanja prostora - sliči akupunkturi ljudskog tijela, a razlika je ta što se u litopunkturi na "akupunkturne točke" prostora postavljaju kameni stupovi koji, kako kaže autor, djeluju na cjelinu prostora energijski i na taj način potiču pozitivne procese u smjeru iscjeljivanja. Autor ističe kako litopunktura nije znanstvena već umjetnička praksa koja je razvijena kao način ekološkog djelovanja kroz umjetnost i iz nje se razvila odgovarajuća teorija koju autor naziva geomantijom, kako se nekad zvala srednjevjekovna znanost o tome kako i gdje postaviti grad ili crkvu.

Priča o umjetničko-ezoterično-iscjeljujućim instalacijama Marka Pogačnika (Litopunktura grada i Solarni pleksus Europe o kojem ću više napisati u slijedećem postu) je zanimljiva pripovijest o sukobu klasičnog poimanja umjetnosti u užem smislu i promatranja umjetnosti kao šireg fenomena koji može utjecati između ostaloga i na zdravlje ljudi i okoline. Smatram da u obje instalacije nije bilo nikakvih elemenata koji bi na bilo koji način prekoračivali granice umjetničke slobode i dobrog ukusa – naravno, u iscjeljujuće moći tih radova se može, ali i ne mora vjerovati – no, činjenica je da je jedna od njih, ona najopsežnija i najvidljivija u gradu, Litopunktura, brzom akcijom gradskih vlasti 2008. uklonjena bez valjanih razloga. Šuška se da je taj nestanak litopunkturnih kamenova povezan sa neodobravanjem takvog “poganskog djela” od strane nekih crkvenih krugova (na nekima od kamenova su nalažene svete sličice ... na žalost, taj detalj nemam dokumentiran snimcima), no, naravno, takve glasine nisu nikad bile niti potvrđene niti demantirane.

Pogledajmo što autor kazuje o svome djelu:

Kozmogram (od grčkih riječi "kozmos", cjelina bića, i "gramma", slovo, pismo ili znak) označuje pojam cjelovitog jezika. To je znak koji bi trebala razumjeti i svijest prostora i svijest prirode, a ne samo čovjek. Prostor govori formacijom oblaka, letom ptica ili jezikom kristala leda, a jezik kozmograma sličan je tome. Nije posve logičan kao što je to ljudski jezik, nego se izražava slikovito kako to rade djeca ili priroda kroz razne fenomene.

Na slijedećim kolažima koje je sastavio GP pogledajte koji su kozmogrami krasili litopunkturne kamenove Zagreba!



Snimio: GP


Snimio: GP


Snimio: GP


Centar Sirion je 2003. zamolio Gradski ured za kulturu za financijsku podršku ovog projekta i ta je podrška 2004. odobrena te je dobiven novac za nabavu kamena i prijevoz do Zagreba. Sve ostalo, kreativni i fizički rad, dali su sudionici na projektu potpuno dobrovoljno.

Tokom tjedna dana u kolovozu 2004. na radionici na Jarunu su isklesani kozmogrami nakon čega su kamenovi postavljeni na odabrana mjesta u gradu. Kozmograme su klesali Marko Pogačnik, Sonja Haecker i Anastazija Debelli, za dozvole su se pobrinuli Maja Maštroić i Biserka Šavora, postavljanje stupova su vodili Miro Juraj i Franjo Radovanić, a pomagala je i Mirjana Župan.

Kamenovi su postavljeni na slijedećim lokacijama:

1. Mirogoj – uz pješačku stazu između Mirogojske i Remetske ceste, zapadno od glavnog ulaza u Mirogoj. Točka gdje ulaze snage Kozmosa koje opskrbljuju kralježnicu grada. Kozmogram se odnosi na ulogu kralježnice u povezivanju Zagreba u zaokruženu cjelinu. Sedam trokuta u nizu označavaju pojedinove članove kralježnice, a odnose se na sedam litopunkturnih stupova. Niz povezuje trokute na način da zaokružuje prostor, a upravo to i jest zadatak litopunkture – pomoći gradu da bude zaokružen u svojoj cjelovitosti.

2. Ulica Medveščak - mali park kod kućnog broja 46. Točka za prirodne snage koje podržavaju svijest i pomažu unutarnji uvid – utjecaj duhovnih sila na kralježnici. Osnova kozmograma je arhetipsko oko kao simbol viđenja te simbol potiče otvaranje oka koje nije slijepo za cjelovitost Kozmosa i Zemlje.

3. Donji grad – Ulica baruna Trenka kod kućnog broja 4. Točka kreativnih snaga koja podržava stvaralačke procese na duhovnoj razini. Kozmogram je inspiriran velebitskim orlom koji simbolizira izuzetno jake i duhovno prožete kreativne snage Zagreba. Lik orla prikazuje gestu kojom se otvara kanal komunikacije što omogućuje kreativnoj suštini Zagreba da se slobodno izrazi bez predrasuda i straha koji ju neprestano onemogućavaju.

4. Park kod Gradskog poglavarstva – zapadni ulaz. Točka koncentracije srčanih snaga koje djeluju na objedinjavanje prostora grada. Litopunkturni stup nosi dva kozmograma jer se nalazi na raskrižju dva sustava, sustava kralježnice i sustava srčanih energija. Jedan kozmogram sadrži hrvatsku šahovnicu zaokruženu u sferičnom prostoru što simbolizira Hrvatsku kao zaokruženu cjelinu i potiče komunikaciju između nje i glavnog joj grada Zagreba na točki koja omogućuje da ta razmjena bude obilježena snagama srca. Drugi kozmogram označava točku srca kao centar grada. Četiri linije dinamiziraju srčanu sferu u sredini i simboliziraju kretanje kojim se pobuđuje snaga srca da postane središnja kvaliteta grada.

5. Ulica Hrvatske bratske zajednice – kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Pupak Zagreba u kojem je centriran gradski organizam – plexus solaris na kralježnici. I ovaj stup nosi dva kozmograma jer ujedinjuje sustav kralježnice grada sa sustavom trojstva za Zagreb. Prvi kozmogram za osnovu uzima ženski odnosno muški lik kao simbole oba pola Svemira. Oba lika postavljena su tako da izražavaju dinamičku ravnotežu između suprotnosti, a lik koji pritom nastaje je dvostruki trokut, simbol ravnoteže između duhovnog i materijalnog, između Neba i Zemlje. Drugi kozmogram označava ulogu tog mjesta u sustavu trojstva za Zagreb, to je točka izljeva energija kvaliteta cjelovitosti, kreacije i preobrazbe. Vidimo simbol Aquariusa, a iz grla okrugle posude izlijeva se beskrajan tok inspiracije.

6. Sava – lijeva obala kod Mosta slobode. Točka kroz koju se u kralježnicu unose životne snage elementa vode s njegovom dinamikom i inteligencijom. Osnov kozmograma presjek je kroz tijelo rijeke i on nastoji uspostaviti most kojim bi životna snaga elementa vode i bića Save mogla pozitivno utjecati na kralježnicu Zagreba i organizam grada. Nastoji – na nivou informacije – probiti nasip kojim se grad odijelio od Save.

7. Siget – Avenija Većeslava Holjevca, ispred ulaza u Dom zdravlja. Točka koja u kralježnicu grada uvodi snage Zemlje. Kozmogram prikazuje ruku u čijem se dlanu počinje odvijati spirala koja simbolizira arhetipske snage u unutrašnjosti planeta koje predstavljaju bazu svih životnih procesa na površini.



Preuzeto iz knjižice Marka Pogačnika: "Vitalnoenergijski sustavi Zagreba - vodič litopunkture grada" (Izdavač: Sirion, centar za očuvanje prirode i zdravlja, 2005. godina)


Sustav srčanih energija ima svrhu regeneracije životnih snaga grada i stanovnika i povezuje dvije velike rekreacijske zone grada, Jarun i Maksimir, koje uključuje u srčani centar kralježnice koji se nalazi u parku kod Gradskog poglavarstva. Iz tog se mjesta obnovljene životne snage razlijevaju u širi prostor Zagreba i Hrvatske. Srčani centar na Jarunu obilježen je litopunkturnim stupom na sjevernoj obali, blizu Malog jezera. Arhetipski mu je osnov jednakokračan križ u dinamičkoj formi koja ga identificira sa četiri klijetke srčanog mišića. Linearnost križa se preobražava u sferičnost, a sferni oblik dodatno je dinamiziran linijama koje međusobno povezuju četiri kraka križa i na taj se način pojačava djelovanje srčanog centra grada.
Točka u Maksimiru nije obilježena, a nalazi se neposredno ispod Vidikovca.

Sustav trojstva za Zagreb

Princip trojstva javlja se u grbu grada koji izražava njegov arhetip, kao tri kule od kojih su dvije s kraja polarizirane zvijezdom (element vatre) na jednoj, te mjesecom (element vode) na drugoj strani. Srednja kula predstavlja točku ravnoteže između dvije krajnosti.

Taj se arhetipski uzorak u izvornom urbanom organizmu primarno pokazuje kao polaritet između dva samostalna grada koja su tvorila drevni Zagreb, Gradec i Kaptol. Kasnije, radovima Ivana Meštrovića, princip trojstva označen je za Donji grad fontanom Zdenac života, spomenikom Josipu Jurju Strassmayeru i Meštrovićevim paviljonom na Trgu žrtava fašizmu. U okviru litopunkture Zagreba, taj je trojni princip pomoću tri litopunkturna kamena prenesen i na područje novijeg dijela grada. Bočni litopunkturni stupovi na Trnju i Vrbiku centrirani su kamenom s dva kozmograma koji se nalazi kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Stup Majke Božje od Uznesenja na fontani Fernkorna na Kaptolu, ispred Katedrale sv. Stjepana – to je pupak starog Zagreba, točka udisaja za primarni sustav trojstva.

Spomenik Josip Jurju Strassmayeru (rad Ivana Meštrovića), Trg Josipa Jurja Strossmayera – spomenik označuje mjesto gdje se iskazuje stvaralački princip, princip kreacije koji potiče interakciju između ženskih (yin) i muških (yang) snaga.

Zdenac života (rad Ivana Meštrovića), Trg maršala Tita – u sustavu trojstva simbolizira princip cjelovitosti koji dijelove povezuje u kozmičku cjelinu.

Meštrovićev paviljon (rad Ivana Meštrovića), Trg žrtava fašizma – simbolizira princip transformacije koji unosi promjene u životni sustav.

Spomenik kralju Tomislavu (rad Roberta Frangeša Mihanovića), Trg kralja Tomislava – to je točka izidisaja životnih sila sekundarnog sustava trojstva za Donji grad, a ujedno i točka udisaja za tercijarni sustav trojstva, za novi dio Zagreba.

Litopunkturni stup kod Ulice Hrvatske bratske zajednice (kod Nacionalne i sveučilišne biblioteke) – označuje princip kreacije za novi dio grada. Stoji na kralježnici a povezuje sustav trojstva s kralježnicom grada.



Preuzeto iz knjižice Marka Pogačnika: "Vitalnoenergijski sustavi Zagreba - vodič litopunkture grada" (Izdavač: Sirion, centar za očuvanje prirode i zdravlja, 2005. godina)


Litopunkturni stup na Gagarinovom putu (nedaleko Savske, Vrbik) – označuje princip transformacije za novi dio Zagreba. Stoji na toku životnih energija (ley linija) koji teče u pravcu Crkve sv. Marka, na Gornjem gradu.

Kozmogram preobrazbe koncipiran je prema arhetipu “kolo života”. Osnova mu je kolo koje se vrti od početka vremena i prostora (simbol spirala), a fokus je usmjeren na onu fazu životnog ciklusa koja donosi promjene, na fazu transformacije. Na lijevoj strani vidi se dramatičan trenutak u kojem kruženje života gubi integritet i počinje se raspadati. Umjesto kompaktne snage, vide se pojedini kvadrati cjeline koja se raspala kako bi se u daljnjem procesu mogao formirati novi tijek koji sa sobom nosi novu kvalitetu.

Litopunkturni stup na uglu Nalješkovićeve i ulice Pile I, u blizini Slavonske avenije – označuje princip cjelovitosti za novi dio grada, a stoji na mjestu vrlo jakog izvora životnih snaga. Kozmogram za Trnje označuje princip cjelovitosti. Povezuje beskonačno s konačnim, linearno sa sferičnim. Pokret koji se uzdiže identičan je pokretu koji se spušta. U cjelovitosti Kozmosa sve suprotnosti međusobno su pomirene – ali, ipak nema pasivnosti nego je prostor prožet nezamislivom dinamikom bića.

Litopunkturni stup u Aveniji Većeslava Holjevca (ispred Muzeja suvremene umjetnosti) – to je točka uzemljenja za sustav trojstva i mjesto izdisaja za tercijatni sustav trojstva koji obuhvaća Novi Zagreb. Budući da megalit uzemljuje sustav trojstva za Zagreb, na njemu se nalaze brončane pločice sa tri kozmograma sustava trojstva (kamenovi u Trnju, kod Nacionalne i sveučilišne biblioteke i na Vrbiku). Osim toga, ovaj kamen ima i četvrti kozmogram u bronci što dodatno djeluje kao agens za uzemljenje. Lik kozmograma prikazuje ritam triju obrnutih piramida koje se od Kozmosa okreću centru Zemlje. Nebo se spušta na Zemlju kako bi otkrilo svoje lice uzemljeno u materiji.







Pri pisanju ovog teksta služio sam se knjižicom Marka Pogačnika: "Vitalnoenergijski sustavi Zagreba - vodič litopunkture grada" (Izdavač: Sirion, centar za očuvanje prirode i zdravlja, 2005. godina) iz koje sam prenio informacije o autorovoj namjeri pri postavljanju djela te značenju kozmograma te raznim izvorima sa weba.

Za kraj, evo i nekoliko zanimljivih linkova

• Tekst Marka Pogačnika "Zagrebu opet savijaju kralježnicu" o uklanjanju litopunkturnih kamenova
  
• 
  http://www.povratakgaji.com/infokutic/LitopunkturaZagreba/LitopunkturaZagreba2.htm
  
• Blog "Povratak Gaji" sa člankom o Litopunkturi
  
• web portal "Medikus" sa kratkim tekstom o instalacijama Marka Pogačnika u Zagrebu
  
• Umjetnička biografija Biserke Šavora koja je surađivala na pripremi instalacije
  
• Službena stranica ŠRC Jarun sa kratkim opisom instalacija Marka Pogačnika
  Izvor:
  

Slični radovi Marka Pogačnika u svijetu:

• Villach (Austrija): “Alpska zvijezda” (1997.), litopunkturno povezivanje alpskog prostora u cjelinu (na poziv gradskog vijeća)
  
• Quito (Ecuador): Sistem osovine grada (2003.), sličan Zagrebu (na poziv glavnog urbanista grada, Diega Cariona Mena)
  
• Aachen (Njemačka): Litopunkturne točke na duploj vitalnoenergetskoj spirali (1999.), nastao u okviru izložbe “Natural Realities” Muzeja za suvremenu umjetnost Ludwig Forum u Aachenu.
  
• Ljubljana (Slovenija), još nerealizirano: Devet energijskih linija od Ljubljanskog starog grada (pripremljen po želji gradske uprave)
  
• Prag (Češka republika): Litopunkturni sistem (2005.)
  
• Klagenfurt (Austrija): Litopunktura uz novu pokrajinsku bolnicu (2012.)
  
• Circuito das Aguas (Brazil): Litopunktura (1998.)
  
• Seeland (Švicarska): Litopunkturni stupovi na jezerskom prostoru srednje Švicarske (1998.-2004.)
  

Oznake: Litopunktura, Marko Pogačnik, umjetnost, priroda, pejzažna arhitektura, ezoterija

Drage i dragi moji, u prethodnom postu sam vam pisao o uživanju u vrtlarenju i prirodi ... a danas vam skrećem pažnju na akciju koja će se odigrati ove subote, 20.04.2013., u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima pod motom "Zelena čistka - jedan dan za čisti okoliš!". Kao što već i samo ime kaže, suština akcije je čišćenje okoliša i s tom idejom se u subotu u 9h počinje sa akcijama čišćenja na više gradskih lokacija i pozivam vas da se i vi pridružite akciji!
(mi ćemo biti na nama najbližoj, pored okretišta tramvaja u Prečkom, vi si izaberite vama najbližu!)

Više o akciji pronađite na njihovoj web stranici i FB-profilu (zagrebačke lokacije i kontakte lokalnih organizatora možete vidjeti i na kraju ovog posta), a OVDJE vam prilažem link na jedan od mojih postova sa temom zagađenja, prisjetite se kako izgleda okolica Jakuševca i sajma na Hreliću nakon vjetrovite nedjelje!

Okretište Prečko (livada prema Savskoj opatovini) sastanak 09:00 na okretištu
Koordinator: Nikolina Turčinović Dupor

Priobalna cesta (iza King Crossa) sastanak 09:00 parkiralište King Cross
Koordinator: Ivan Vrebac

Jarunska šuma ispod nasipa sa strane Mladosti sastanak 09:00 mostić preko potoka
Koordinatori :
Tina Uglješić
Maja Martić
Jasminka Žulić

Novoselački Put, gornja Dubrava sastanak 09:00 križanje Novos.put i Branovečka cesta
Koordinator: Željka Krsnik

Savski nasip Jadranski most-Most slobode Sjeverna strana sastanak 09:00 Okretište Savski most
Koordinator: Neda Bedenko

Savski nasip Jadranski most-Most slobode Južna strana sastanak 09:00 Okretište Savski most
Koordinator: Una Ivanić

Savski nasip Most slobode – most Mladosti Sjeverna strana sastanak 09:00 pitati koordinatora
Koordinator: Martina Jelovečki

Savski nasip Most slobode – most Mladosti Južna strana sastanak 09:00 pitati koordinatora
Koordinator: Igor Butorac

Savski nasip most Mladosti – Željeznički most Sjeverna strana sastanak
Koordinator:

Savski nasip most Mladosti – Željeznički most Južna strana sastanak
Koordinator:

Savski Gaj 2 sastanak 09:00 Savski Gaj 2 br 11
Koordinator: Vedrana Cvetko

Zagrebačka Cesta (prije motela Europa) sastanak 09:00 na lokaciji
Koordinator: Alen Ptičar

Naselje „Profectus“ ulica Ante Mike Tripala sastanak 09:00 na lokaciji
Koordinator: Vildana Skenderi

Oznake: priroda, zagađenje, smeće, čistka

Dio okupljenih na prvom radnom danu na "gruntu" u Prečkom. Snimio: Vanja


Stiglo je proljeće i u naš grad, a to ne znači samo da je vrijeme za iznijeti stolce na gradske terase kafića već i da je vrijeme za zakoračiti na majčicu zemlju i posijati i zasaditi ponešto! A uz tu temu vezano je i pitanje zajedničkih gradskih odnosno građanskih vrtova o kojoj ste sigurno već čuli ponešto ovih dana. Naravno, uskoro će izbori pa se trenutna gradska vlast dosjetila kako se i na ovaj načim može dobiti pokoji glas, no najvažnije je da je želja za gradskim vrtovima sada dobila makar i formalnu gradsku podršku, a što se tiče one prave, podrške djelom, o tome će sigurno još biti razgovora.

No, kako u pravilu najbolje ideje dolaze "odozdo", iz naroda, iz građanskih inicijativa, tako je i ova krenula istim smjerom. Najeksponiranija od udruga koje se bave zajedničkim vrtovima je udruga "Parkticipacija" koja je već duže vrijeme prisutna u medijima, a razgovor sa njenim voditeljicama, Cvijetom Biščević i Gordanom Dragičević možete pročitati OVDJE.

Dakako, jedna udruga ne može iznijeti teret tog problema sama na svojim leđima, a cijela ideja se i tako temelji na lokalnim projektima pa su se onda aktivirali i građani u pojedinim gradskim dijelovima, a onaj koji mene najviše zanima, Prečko, je također "dobio" svoju ekološku zajednicu. Zahvaljujući njenim osnivačima, Nikolini i Romani, prije cca dva mjeseca je nastala neformalna grupa građana pod nazivom "Eko ekipa Prečko" kojoj se već pridružilo više desetaka stanovnika kvarta i okolice, a prošlu subotu se krenulo i sa samim radovima. Odabrana je lokacija za zajednički vrt, dio neiskorištenog i zapuštenog gradskog zemljišta u blizini osnovne škole, uz Jarnovićevu ulicu, i sa njega je tokom nekoliko sati pokupljeno smeće i granje i "grunt" je sada spreman za daljnju obradu. Osnovna ideja cijelog projekta je šira od osnivanja običnog vrta na idejama organske poljoprivrede i permakulture, zamisao je da taj zeleni kvadrat postane i okupljalište ljudi koje zanima ta vrsta aktivnosti, mjesto na kojem bi i školska i vrtićka djeca mogla upoznati osnove vrtlarstva i što im zemlja sve može pružiti.

Vrijeme će pokazati što će sve nastati iz ove inicijative koja je pokazala svoj prvi listić, no za sada je sigurno da su okupljeni donijeli sa sobom puno entuzijazma, dobre volje i želje za radom i vjerujem da će se iz te nježne i krhke biljčice razviti pravo stablo koje će povezivati stanovnike Prečkog!

A za sve vas koji se želite pridružiti, pronađite nas na fejsu odnosno javite se osnivačicama i voditeljicama, Nikolini (091 5348216) i Romani (091 5013057)!

Pogledajte na koncu nekoliko fotki snimljenih u subotu tokom čišćenja grunta, a ovdje je i lista mojih postova koji su na ovaj ili onaj način vezani uz problematiku gradskih vrtova i zelenila u gradu općenito:

- "Što spaja Zagreb, Beč i Helsinki?"

- "Jestivi grad"

- "Zelene oaze u gradskom asfaltu"

- "Ekstremni zagrebački ekosistemi"

- "Tramvajskopružni ekosistem"

- "Vrata okruga Vukomerec"

- "Brajda sa najljepšim pogledom na more"




Početni dogovor. Snimio: Vanja


Nacrt parcele. Snimio: Vanja


Krenuli su radovi ... smeća i granja nije nedostajalo. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Kratka pauza, i za ljude .... Snimio: Vanja


... i za tehniku. Snimio: Vanja


Susret sa susjedima ... Snimio: Vanja


... još jedan od susjeda. Snimio: Vanja


Prikupljeno smeće na kraju dana (uz dvije WC školjke, dva televizora u raspadu, nekoliko m2 starih tepiha, stare jastuke i deke, nebrojeno plastičnih vrećica sa plastičnim tanjurima i čašama nakon nekog tuluma, dosta omota od kondoma ....). Snimio i pri skupljanju pomogao: Vanja


Zanimljiv "nalaz", u njemu će rasti maćuhice u mojem haustoru! Snimio: Vanja

Oznake: ekoekipa Prečko, gradski vrtovi, zajednički vrtovi, priroda