Nepoznati Zagreb

Vi već znate da me je problematika gradskih vrtova uvijek zanimala ... Listajući po starim postovima u 15-tak sam minuta pronašao niz postova na tu temu, a to još nije sve ... evo desetak linkova tek toliko, za podsjećanje!

Džungla na Klaki

Vrt usred stambene džungle

Pod policijskom paskom

Lijep vrt u "predsoblju" elitnog zagrebačkog skvota

U vrtnome carstvu Dubrave

Lakun - s njim je sve počelo

Nestajanje jednog vrta

Otvoren je zajednički vrt Eko ekipe Prečko!

Umjetnost između grada i prirode

Kad se građanske ruke slože, do zajedničkih se vrtova doći može

Vrata okruga Vukomerec

A vezano uz gradske vrtove - danas navečer (četvrtak, 24.09.2015., 20h) održat će se u Kulturno informativnom centru (KIC-u), Preradovićeva ulica, predstavljanje e-knjige "Vrtovi našeg grada - studije i zapisi o praksama urbanog vrtlarenja" na kojoj je radila grupa autora pod paskom urednica Tihane Rubić i Valentine Gulin Zrnić. I ja sam dodao ponešto toj knjizi, izborom iz mojih tekstova na blogu te zapisima o stvaranju i životu zajedničkog vrta Eko Ekipe Prečko u kojem sudjelujem od gotovo samog nastanka i vjerujem da će večerašnja promocija biti zanimljiv susret ljudi koji imaju ponešto za reći o temi gradskih vrtova ... stoga ću i ja svratiti, a bit će mi drago ako tamo vidim i ponekog od vas!



Najavni letak promocije.

Oznake: gradski vrtovi, zbornik, Tihana Rubić, Valentina Gulin Zrnić, promocija

Priča o zagrebačkoj urbanoj divljini počinje posve neobično, uvodom o zagrebačkim kinima. Nekoć davno, u doba prije Multiplex dvorana, zagrebačkim kino-prostorom gospodarila je tvrtka "Kinematografi" u čijem je posjedu bila većina zagrebačkih kina, od onih najelitnijih, kina Balkan i Zagreb, pa do onih na periferiji: Sesvete, Bratstvo, Kalnik, Triglav ... U to davno doba, doba prije interneta, glavni izvor informacija o tekućem programu su bile dnevne novine te kino ormarići u kojima se svaki dan mogao pročitati tekući repertoar svih kina, uredno ispisan debelim flomasterima u boji na papirnatim trakama koje su se umetale u ormarić. Ako želite pročitati malo više o kinima u tim vremenima pročitajte OVAJ tekst sa povijesnim pregledom!

Međutim, glavna tema ovog tu teksta nisu kina, već urbana divljina, a nju sa kinima vežu upravo malo prije spomenuti ormarići. Nakon što se lanac kina raspao oglasni kino ormarići su ostali bez svog razloga postojanja ... i, na korištenje ih je dobila udruga "Bacači sjenki" koja ih već duži niz godina koristi kao sredstvo za realizaciju svojih projekata čiji je okvirni naslov "Zidne novine" ...

Između ostaloga, posljednjih godina udruga pokreće natječaje za sadržaje koji će biti izloženi putem tih ormarića i jedan od njih, "8 fragmenata urbane divljine" će upravo ovih dana stići na svjetlo dana. Autorice ovog projekta koji će na osam lokacija ormarića ukazati na osam različitih pogleda na urbanu divljinu su samostalna likovna umjetnica Tonka Maleković i urbana antropologinja Valentina Gulin Zrnić, a na projektu su učestvovali i Luka Bekavac i moja malenkost.

Osam pogleda na urbanu divljinu ukazuje na slijedeće teme:
- alternativna urbanizacija: razina divljine (Ulica Republike Austrije 1)
- mikrorazina: bioteka (Primorska ulica 17)
- prostori na čekanju: iza ograde (Zvonimirova ulica 2)
- skrivena divljina: u džungli Klake (Cerska ulica 1)
- umjetna divljina: stablo u tegli (Frankopanska 1)
- zelna invazija: BIOT(R)OP 1234765 (Tratinska ulica 14)
- lice i naličje: iza vrata (Vlaška ulica 55)
- zbirni plakat projekta: Britanski trg 1





Evo što o projektu kažu same autorice:

“Ljudska zajednica s prirodom”, tvrdi biosemiotičar Kalevi Kull (1998.), “ne može biti zajednica s divljinom”. Grad kao ljudska zajednica ujedno je i ljudski biotop koji u sebi savladava divljinu, ali i dalje sadrži prirodu. Dapače, sadrži različite tipove oblikovane i kultivirane prirode koje najšire prepoznajemo kroz njihove reprezentacijske, rekreacijske ili ekološke vrijednosti (zagrebački primjeri su Zrinjevac, Jarun, Maksimir, parkovi stambenih zajednica i dr.). Divljini, međutim, kao obliku stanja prirode, u gradu nema mjesta. Stoga je sintagma iz naslova projekta – “urbana divljina” – gotovo oksimoron: urbanost podrazumijeva izgrađenost, planiranost i uređenost, divljina asocira na slobodu, spontanost i neuređenost. Urbanost stvara prostore parkova i perivoja; urbana divljina često se tretira kao prostor zapuštenosti i privremenosti. Fokusirani pogled na spoj urbanoga i divljine (bilo u smislu savladavanja ili pak prodiranja divljine) u gradu otkriva začudna mjesta hibridnosti, skrivena mjesta nepripitomljenosti, ustrajne poteze kontroliranja, neuralgična mjesta upravljanja, nostalgična mjesta sjećanja.

U središtu interesa ovoga projekta je transformacija grada koja se odvija kroz pripitomljenost/nepripitomljenost divljine (u širem smislu prirode) u urbanom prostoru i habitusu življenja. Odnos čovjeka i prirode (u konkretnom prijedlogu odnos čovjeka i prirode u urbanom kontekstu) promišlja se kroz mnogoznačnost pogleda, vrednovanja i interpretacije prirode i divljine te njihova tretiranja u gradu.

Kroz prizore zagrebačke urbane divljine (“site-specific” pristup u suodnosu na lokacije ormarića Zidnih Novina) propitat će se značenje urbane divljine i njezino uključivanje u urbano planiranje; bioraznolikost domaćih vrsta; spontana, nestrukturirana estetika zelenila u gradu; utjecaj spontanih korisničkih praksi na kreiranje gradskog okoliša. Nadalje, u strogo strukturiranim i reguliranom gradskom ambijentu malo je prostora za improvizaciju, igru, imaginaciju i prisvajanje: upravo kod zapuštenih prostora, prostora “na čekanju” , pogled se odmara od pravila i uputstava, priroda preuzima, otvarajući prostor imaginaciji mogućeg (prošlog, budućeg ili tek virtualnog). Skrećući pažnju prolaznika na te prizore i promišljenim odabirom popratnog pitanja/teksta, želimo isprovocirati pomak u percepciji svakodnevnog gradskog okoliša, u smjeru uočavanja ambivalentnosti zatečenih fenomena koji se, osim kritički i s negativnim predznakom, mogu sagledati i afirmativno; u svojem imaginacijskom i ekološkom potencijalu."

Promocija priojekta će se održati ovaj četvrtak, 18.12.2014. u galeriji "Greta", Ilica 92, u 20:30h. A pravi susret sa urbanom divljinom možete ostvariti preko plakata izloženih u navedenim ormarićima koji će tamo biti slijedećih mjesec dana.

Oznake: grad, priroda, Bacači sjenki, kinematografi, ormarići, Tonka Maleković, Valentina Gulin Zrnić, Luka Bekavac

Imena iz naslova su vam posve nepoznata, zar ne?

A mogla su vam biti jako poznata, jednako poznata kao npr. Zapruđe, Utrine, Travno ili Siget, naselja koja su izgrađena na istoimenim livadama i poljima južnog dijela Zagreba - pogledajte crtež!





Prije nekoliko dana u ruke mi je dopala knjiga Valentine Gulin Zrnić, više znanstvene suradnice u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, pod naslovom "Kvartovska spika" iz koje prenosim ovu ilustraciju.

Zanimljiva je to knjižica koja govori o Novome Zagrebu, točnije o nastanku onoga što mi danas podrazumijevamo pod tim imenom koje se rodilo tokom 60-ih i 70-ih, a u službenu upotrebu je ušlo 01.01.1975. kada je osnovana općina Novi Zagreb.

Neka od pitanja postavljenih u knjizi su
- kako su se nova naselja uopće gradila?
- zašto je Južni Zagreb preimenovan u Novi Zagreb?
- što se događalo u naseljima tokom vremena?
- stvaraju li se lokalni urbani identiteti?

Dakle, autorica je krenula od samih početaka Novoga Zagreba, njegovih korijena u seoskim naseljima na tome području, i svojim je tekstovima i razgovorima sa stanovnicima toga dijela grada stigla sve do sadašnjeg vremena (knjiga je izdana 2009. godine). Kako sažetak na omotu kaže: "Navedene teme dotiču etnologiju, kulturnu antropologiju, urbanu sociologiju, povijest umjetnosti, arhitekturu i urbanizam, kao i upravljanje gradom te lokalni civilni aktivizam."

Ako vas nešto od toga zanima, potražite knjigu i prolistajte ju, a OVDJE možete naći i kratki sažetak! A osnovne informacije o autorici pronađite OVDJE.

(naravno, knjiga sadrži i niz ilustracija, uglavnom fotografija iz prošlosti i sadašnjosti Novoga Zagreba - evo jedne kao mamac !)

Oznake: novi zagreb, povijest, Kvartovska spika, Valentina Gulin Zrnić