Nepoznati Zagreb

Čisteći jednu kutiju u kući ženine bake pronašao sam nekoliko zanimljivih nalaza ...

Za početak ... dvije vrećice "NaMe", čini mi se da su slične ili posve iste još uvijek u opticaju ...



Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


... zatim nešto puno starije i egzotičnije, papirnatu vrećicu "Mladosti", po dizajnu, rekao bih da je s kraja 80-ih ...



Snimio: Vanja


... i na kraju, nekoliko vrećica pudinga, rok trajanja je do 1987. godine!

I ne propustite uočiti naljepnice sa cijenama - sada u doba regalnih cijena, dapače displeja sa cijenama koje se mijenjaju na pritisak tipke u centralnoj bazi podataka, teško je uopće zamišljati doba kada su se onim ručnim aparatićem ljepile cijene na SVAKI proizvod!
(a naljepnice su, kao i ovdje, kod Unikonzuma, imale često logotip tvrtke!)

Zaista, egzotičan nalaz!

Meni vrećica od "Mladosti" i pudinzi ne trebaju, ako je netko od vas kolekcionar takvih stvari i želi ih, javite mi pa ću vam ih poslati - kao božićni poklon.



Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: trgovina, vrećice, puding, Royal, cijene, mladost ludost price, povijest

Za početak, malo reklame: Najavljujem posljednju ovogodišnju šetnju u okviru projekta "Mapiranje Trešnjevke", održat će se u srijedu, 23.12.2015., sa početkom u 18h, a polazište je Trg Dražena Petrovića, nađemo se "ispod vure" na tramvajskoj stanici kod dvorane "Cibona". Službeno ime šetnje je "3. tradicionalna trešnjevačka dijagonala", a ja ovo izdanje nazivam "Kruz buku i tišinu velegrada", jer ćemo za naše šetnje s kraja na kraj Trešnjevke proći kroz neka od najtiših i najbučnijih njenih dijelova ... jer, svaki od njih ima eki svoj rajc, razlog zašto ga se isplati posjetiti. (naravno, točnu trasu šetnje vam neću odati, jer je ovo ipak mali izlet u nepoznato, ne želim kvariti draž otkrivanja )

Toliko o reklami ... a sad, jedno moje zanimljivo zapažanje vezano uz točku našeg starta, raskršće Savske ceste i Tratinske ulice. Da li ste kada razmišljali kako je povijest zapravo nepredvidiva i često sa sobom nosi radikalne promjene? Pokazat ću vam to upravo na primjeru dijela grada u kojem ćemo se naći u srijedu navečer!



Isječak plana grada iz 1926. godine.


Pogledajte ovaj isječak plana grada iz 1926. godine ... to je doba kada se na Trešnjevci tek počelo graditi, Trnje je također tek započelo svoj razvoj i grad je samo malkice privirio južno od pruge. Uočite što se nalazilo oko gornjeg dijela Savske ceste tada i kakvo je stanje danas!

- na mjestu gdje se danas nalazi jedan od najluksuznijih hotela u gradu, Westin (nekada "Interkonti") 1926. godine su se nalazila vojna skladišta, a u desetljećima prije gradnje hotela bila je tamo vojna pekara.

- malko južnije, tamo gdje je sad lokal "Krivi put" i neki zavodi Fakulteta za kemijsko inženjerstvo i tehnologiju, u to doba je bila Potkivačka škola, a kasnije Veterinarski fakultet.

- još malo južnije, na mjestu Tehničkog muzeja, bila je nekad prva remiza ZET-a, a nakon njenog preseljenja na Trešnjevku, tamo je prebačen Zagrebački zbor odnosno preteča Zagrebačkog velesajma. Tehnički muzej stigao je tek 1954.

- Južno od Tratinske ulice, na adresi Savska 18, tamo gdje su sada zgrade koje pripadaju kompleksu Cibone, tamo je bila Tvornica kartonskih proizvoda Ivan Hudetz d.d.. A na mjestu zgrade "Agrokora" bilo je još do kraja 80-ih rukometno igralište RK Borac na kojem su se ljeti održavale disko večeri.

- nakon željezničkog nadvožnjaka na karti iz 1926. je vidjiva tvornica odjeće, no tamo je ubrzo otvorena Tvornica dvopeka keksa i vafla Bizjak (jedna od tvrtki iz kojih je nakon Drugog svjetskog rata nastao Kraš), da bi poslije tamo bila Tvornica dječje obuće Zagreb, a nakon njenog rušenja je krajem 90-ih sagrađen poslovni objekat Hoto kojeg je duže vrijeme koristio Hrvatski telekom, a sada zjapi prazan.

- još južnije, nakon Vukovarske, dugo je vremena bila Ženska kaznionica, tokom Drugog svjetskog rata bio je tamo Ustaški logor, a onda je 1972. sagrađena jedna od najneobičnijih zgrada u Zagrebu, nekadašnja trgovina Slovenijalesa, a danas zbir raznih trgovina.

Pogledajmo i djelić istočne strane ceste:

- tamo gdje je danas Studentski centar, na adresi Savska 25, nekad je bila tvornica pokućstva Bothe i Ehrmann, da bi nakon njene likvidacije na tu lokaciju bio preseljen Zagrebački zbor nakon kojeg je, preseljenjem preko Save i preimenovanjem u Zagrebački velesajam, na tu lokaciju došao Studentski centar

- pored centra se danas nalazi Hrvatski novčarski zavod, a prije njega se tamo od 1912. godine nalazila Kromolitografska tvornica Rožankovski i drug, a nakon Drugog svjetskog rata je preimenovana u Štampariju Ognjen Prica u kojoj su se uglavnom tiskali formulari.

- još jedan pogled južnije od pruge, tamo se na mjestu gdje je danas zgrada Ministarstva unutarnjih poslova nalazilo Gradsko vrtlarstvo

Dakle, povijest es zaista zna dobro poigrati: umjesto vojnih baraka niču luksuzni hoteli, umjesto Remize muzej, umjesto kartonaže sportska dvorana, umjesto tvornice keksa luksuzna poslovna zgrada, umjesto kaznionice neobična trgovina, umjesto tvornice pokućstva studentski centar, a umjesto vrtlarstva ministarstvo ... Zanimljivo, zar ne?

Oznake: Savska cesta, trešnjevka, mapiranje trešnjevke, povijest

Južna strana bivšeg Getroa Vrbani sa još vidljivim logom bivše tvrtke. Snimio: Vanja


Da, da, drage i dragi moji, prevrtljiv je život trgovačkog (polu)svijeta ... sjetite se početka 2000-tih, prvog vala trgovina, "diskonta", koji su nagovjestili promjenu trgovačke klime u Zagrebu!

Tamo negdje daleko u Sesvetama otvorio se dućan "Price Cutters", "Sutla" je imala diskont na Zavrtnici, otvorio se prvi Super Konzum u Vukovarskoj, na Zagrebačkoj aveniji je otvorena "Euroviba" (danas Konzum Špansko) ... a također u Sesvetama je otvboren prvi Getro u koji sam tih davnih godina hodočastio po pelene za sina i razne druge artikle kojih baš nije bilo u malim dućanićima širom grada. A onda je došao veliki val - prvo širenje Getroa (Vrbani, Črnomerec, Zapruđe) pa onda nailazak sve većih i većih trgovačkih centara, pa postupni zalazak Getroa, preuzimanje od strane Mercatora, pa onda još većeg Igrača, Konzuma ... uostalom, koga sve to zanima nek si pročita u još malo više detalja OVDJE.

I, Getro je definitivno jedan od gubitnika tog trgovačkog ruleta - neki od njihovih centara će ostati u igri pod drugim vlasnicima (Pevec, KTC ...), a neki traže svoj identitet, kao recimo njihov centar u Vrbanima kojeg su ovih dana napali građevinski strojevi i počeli s njega guliti betonsku oplatu. Kao što kaže ceduljka na ulazu, 13.06.2015. je bio posljednji radni dan centra ... od tada je od samovao, nastao je čak i jedan mural na istočnom zidu ... sve dok ovih dana nisu došli strojevi. Pitao sam radnike što će tu nastati, a oni su mi rekli da će to biti supermoderni Konzumov centar za online trgovinu. Pa, živi bili pa vidjeli ... a do tada bacite pogled na poneki artefakt web arheologije dok još postoji (vi koji ćete čitati ovaj post za godinu, dvije ili tri, vjerojatno će ovo tad već biti mrtvi linkovi ): LINK1, LINK2, LINK3, LINK4.



Snimio: Vanja


Rupa na betonskoj oplati centra. Snimio: Vanja


Street art uradak na istočnom zidu Getroa. Snimio: Vanja

Oznake: trgovine, getro, vrbani, trešnjevka, povijest

Imena iz naslova su vam posve nepoznata, zar ne?

A mogla su vam biti jako poznata, jednako poznata kao npr. Zapruđe, Utrine, Travno ili Siget, naselja koja su izgrađena na istoimenim livadama i poljima južnog dijela Zagreba - pogledajte crtež!





Prije nekoliko dana u ruke mi je dopala knjiga Valentine Gulin Zrnić, više znanstvene suradnice u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, pod naslovom "Kvartovska spika" iz koje prenosim ovu ilustraciju.

Zanimljiva je to knjižica koja govori o Novome Zagrebu, točnije o nastanku onoga što mi danas podrazumijevamo pod tim imenom koje se rodilo tokom 60-ih i 70-ih, a u službenu upotrebu je ušlo 01.01.1975. kada je osnovana općina Novi Zagreb.

Neka od pitanja postavljenih u knjizi su
- kako su se nova naselja uopće gradila?
- zašto je Južni Zagreb preimenovan u Novi Zagreb?
- što se događalo u naseljima tokom vremena?
- stvaraju li se lokalni urbani identiteti?

Dakle, autorica je krenula od samih početaka Novoga Zagreba, njegovih korijena u seoskim naseljima na tome području, i svojim je tekstovima i razgovorima sa stanovnicima toga dijela grada stigla sve do sadašnjeg vremena (knjiga je izdana 2009. godine). Kako sažetak na omotu kaže: "Navedene teme dotiču etnologiju, kulturnu antropologiju, urbanu sociologiju, povijest umjetnosti, arhitekturu i urbanizam, kao i upravljanje gradom te lokalni civilni aktivizam."

Ako vas nešto od toga zanima, potražite knjigu i prolistajte ju, a OVDJE možete naći i kratki sažetak! A osnovne informacije o autorici pronađite OVDJE.

(naravno, knjiga sadrži i niz ilustracija, uglavnom fotografija iz prošlosti i sadašnjosti Novoga Zagreba - evo jedne kao mamac !)

Oznake: novi zagreb, povijest, Kvartovska spika, Valentina Gulin Zrnić

Već neko vrijeme pokušavam saznati gdje je i kada otvoren prvi zagrebački poštanski ured, no čini se da takvog podatka nema na webu. U potrazi za starim poštama pretražio sam web Hrvatskih pošta prolistao sam i nekoliko starih planova grada (1948., 1961. 1993.) i sakupio zanimljivu kolekciju informacija o poštama nekad i sad. Lista koja slijedi je vrlo daleko od potpunog povijesnog pregleda, no možda ponuka nekoga na detaljnije zavirivanje u arhive (poslat ću link na ovaj post i Hrvatskim poštama!) pa nek jednog dana osvane i potpuni ovakav pregled!

(naravno, ako i vi možete na bilo koji način nadopuniti ovaj popis, bilo podacima o godinama otvaranja ili zatvaranja pojedinih pošta, bilo adresama ili nekim zanimljivim pričama o poštama, samo navalite, pišite komentare!)

Dakle, slijedi lista pošta sa današnjim poštanskim brojevima, a nakon broja i sadašnje adrese slijede kratki podaci o povijesti te poslovnice (ukoliko znam što o njoj). Na samome kraju možete pogledati i listu pošta iz 1948. sa tadašnjim brojevima.

Poštanski brojevi, ovakvi kakve poznajemo, peteroznamenkasti, su uvedeni 01.01.1971., za vrijeme Jugoslavije. U to doba je Zagreb imao poštanski broj 41000, da bi osamostaljenjem Hrvatske dobio novi poštanski broj 10000.

U doba Jugoslavije su poštanske brojeve sa početnim brojkama 1, 2 i 3 imala mjesta u Srbiji (Beograd 11000, Novi Sad 21000, nisam siguran da li je Priština imala 31000 ili ne), sa 4 i 5 mjesta u Hrvatskoj (41000 Zagreb, 51000 Rijeka), sa 6 u Sloveniji (61000 Ljubljana), sa 7 u BiH (71000 Sarajevo), sa 8 u Crnoj Gori (81000 Titograd/Podgorica) i sa 9 u Makedoniji (91000 Skopje).

Pregled pošta u užem gradskom području Zagreba na dan 01.01.2014. (izvor web stranica Hrvatskih pošta):

• 10000 Branimirova 4 - na svome mjestu od izgradnje zgrade 1940.-1942. po projektu Egona Steinmanna


• 10004 Branimirova 4 (carina) - ne znam kada je otvorena


• 10010 V. Varićaka 13 (Sloboština) – vjerojatno otvorena sa gradnjom naselja 80-ih


• 10020 Siget 18c (Novi Zagreb) – vjerojatno otvorena sa izgradnjom naselja 60-ih


• 10040 Dubrava 53 (Dubrava) – postojala već 1961., 1948. nije navedena adresa pošte u Dubravi, pretpostavljam da se radilo o pošti kod okretišta tramvaja (bivša mitnica)


• 10090 Ilica 508 (Susedgrad) – 1961. je pošta bila u Ilici u blizini Vrapčanske ceste


• 10101 Jurišićeva 13 - ova pošta je nekada bila glavna zagrebačka pošta, no tokom 80-tih je ta titula predana pošti u Branimirovoj. Pošta je sagrađena 1904. po projektu mađarskih arhitekata Ernő Foerka i Gyule Sándyja.


• 10103 Basaričekova 11 (Gornji grad) – ovo je vjerojatno jedna od najstarijih pošta u Zagrebu, neprekidno u službi nakon 2. Svjetskog rata


• 10104 Republike Austrije 38 - ova je pošta otvorena između 1948. i 1961. i od tada je neprekidno u službi.


• 10105 Britanski trg 11 – nije poznato kada je otvorena ova pošta, no vjerojatno je postojala na toj poziciji još prije Drugog svjetskog rata


• 10106 Gundulićeva 8 – ova pošta je često mijenjala lokacije, 1948. se nalazila na adresi Gundulićeva 37, a 1961. u Gundulićevoj 9. Na sadašnjoj je lokaciji vjerojatno od 70-ih godina.


• 10108 Krešićeva 32 (Željeznička kolonija) – ova je pošta dugo vremena (najmanje od 1961.) bila u kući u Kontakovoj 3 da bi rekonstrukcijom okretišta tramvaja na Borongaju bila preseljena u novi prostor.


• 10109 Prilaz Baruna Filipovića 18 (Črnomerec) – od 40-ih pa sve do 60-ih godina je ova pošta bila na adresi Vovodna 11 da bi se kasnije, vjerojatno tokom 80-ih, preselila u sadašnji prostor


• 10110 Ozaljska 152 (Remiza) – ova je pošta, otvorena nakon 1961., dugo vremena bila na uglu Ozaljske i Selske ceste, da bi se na sadašnju adresu preselila negdje oko 2000. godine


• 10111 Ozaljska 32 - ovo je jedna od najstarijih trešnjevačkih pošta, 1948. je bila na adresi Rade Končara 114, a 1961. na adresi Rade Končara 111. Na sadašnjoj je lokaciji barem od 80-ih godina.


• 10112 Nova ves 57 – i ova pošta je dugovječna, 1948. je bila na adresi Nova Ves 87a, 1961. na adresi Nova Ves 87 (ne znam da li je riječ o selidbi ili možda samo renumeraciji zgrada), ne znam kada je preseljena na sadašnju lokaciju


• 10113 Zvonimirova 38 (kod Šubićeve ulice) – ova je pošta na toj lokaciji sve od 1948. godine)


• 10114 Folnegovićeva 5 – ova je pošta na svojoj lokaciji barem od 90-ih godina


• 10115 Savska 17 (kod Vodnikove ulice) - još jedna stara pošta, 1948. je bila na adresi Savska 27, 1961. na adresi Savska 25, da bi već duži niz godina bila na sadašnjoj adresi


• 10116 Ulica grada Vukovara 86 („Palača pravde“) – 1948. i 1961. je pošta bila na adresi Trnjanska 66a, no u nekom trenutku nakon izgradnje „Palače pravde“ 1970. godine je pošta preseljena na novu adresu.


• 10119 Rudeška cesta 169 (Vrbani) – ova pošta je često seljena. 1948. je bila na adresi Podravska 1, zatim je preseljena u Koprivničku, no moguće je da se tu radilo o istoj zgradi jer je Podravska ulica pripojena Koprivničkoj. Nakon izgradnje novog dijela Jaruna preseljena je u Hrgoviće da bi u studenom 2013. preseljena u Vrbane, u trgovački centar „Point“.


• 10120 Črnomerec 1 - nakon Drugog svjetskog rata, pošta je bila u Ilici 271, dok je kasnije, 1961., najbliža pošta bila na Svetom Duhu, na adresi Pavleka Miškine 73. Nije mi poznato kada je pošta preseljena na sadašnju adresu


• 10121 J. Laurenčića 8c (Folka) – nije mi poznato kada je otvorena ova pošta (ne nalazi se na popisu pošta iz 1993. godine)


• 10122 Nova cesta 39 – također jedna od najstarijih trešnjevačkih pošta. 1949. se nalazila na adresi Ogrizovićeva 1, isto tako i 1961., dok je u meni nepoznatom trenu prije 1993. preseljena na sadašnju adresu.


• 10123 Mandrovićeva 3 (Maksimir) - ta pošta se do 90-ih godina nalazila na adresi Kvaternikov trg 10 (na uglu sa Heinzelovom)


• 10124 Albaharijeva 7 (Knežija) – otvorena vjerojatno sa izgradnjom naselja Knežija


• 10126 Ulica grada Vukovara 35 – ova je pošta na svome mjestu sve od 1948. godine


• 10128 Odranska 8 (Cvjetno naselje) – ovo je možda i najstarija trešnjevačka pošta koja je dugo vremena radila na adresi Savska 142 (između Nove ceste i Prisavlja) da bi vjerojatno tokom 80-ih bila preseljena na novu adresu, izvan Trešnjevke.


• 10129 Meštrovićev trg bb (Zapruđe) – vjerojatno otvorena sa izgradnjom naselja


• 10130 Petrinjska 30 (MUP) – koliko znam, otvorena tokom 90-ih


• 10131 Gruška 18 (Savica) – vjerojatno otvorena sa izgradnjom naselja


• 10132 Žitnjak bb (Carinarnica) – otvorena prije 1993.


• 10133 Meksička bb (Gajnice) – 1961. je pošta bila na nepoznatoj adresi u Stenjevcu, a u Gajnice je preseljena vjerojatno sa izgradnjom naselja


• 10134 Marijane Radev 2 (Prečko) – koliko znam, pošta je otvorena nakon izgradnje naselja, no nisam siguran da li je stalno bila na ovoj adresi


• 10135 Trg S. Konzula 4 (Volovčica) – ova je pošta 1961. bila na adresi Kutinska 2, a poslije je preseljena na plato u središtu Volovčice.


• 10136 Heinzelova 98 - 1961. godine je pošta bila na Zavrtnici, u Budmanijevoj 14, no kasnije je nestala pa ovu poštu u zgradi MUP-a možemo smatrati bar donekle sljedbenicom ove starije.


• 10137 Horvaćanski zavoj bb (Studom Stjepan Radić) – otvorena vjerojatno u 70-ima


• 10138 Golikova 28 (Voltino) – Ljubljanica je imala poštu već prije 1961., na adresi Ruže Crnković 38., da bi se kasnije pošta preselila u Voltino, na ovu adresu, odnosno nasljednicom bi mogli smatrati i poštu na okretištu na Remizi.


• 10139 B. Magovca 31 (Travno) – vjerojatno otvorena uz izgradnju naselja


• 10140 Braće Domany 8 (Srednjaci) – nije mi poznato kada je otvorena ova pošta, plan grada iz 1993. je ne sadrži


• 10141 Vile Velebita 6 – nova pošta u bloku sjeverno od produžene Branimirove


• 10142 Kennedyjev trg 11 - nakon Drugog svjetskog rata je postojala pošta na adresi Jordanovac 36, no tokom 80-ih je pošta preseljena na novu adresu.


• 10144 Savska 41 (Zagrepčanka) – nije mi poznato kada je ona otvorena


• 10145 Jablanska 24 (Rudeš) – ova pošta je po svemu sudeći otvorena nakon 1993.


• 10146 Ivana Šibla 22 (Središće) – vjerojatno otvorena odmah nakon izgradnje naselja


• 10147 Trg Ivana Kukuljevića 5 (Špansko) – vjerojatno otvorena odmah nakon izgradnje naselja


• 10148 Maksimirska 286 (Dubrava) – moguće je da je ova pošta na toj lokaciji kod okretišta u Dubravi još od 1948. godine


• 10153 Šeferova 4 (Ravnice) – vjerojatno otvorena s izgradnjom naselja u 70-ima


• 10156 Prisavlje 14 – nije mi poznato kada je otvorena ova pošta


• 10158 Jankomir 25 (Robni terminali) – nije mi poznato kad je otvorena ova pošta


• 10160 Avenija Dubrovnik 15 (Velesajam) – ova pošta je otvorena sa preseljenjem Velesajma krajem 50-ih


• 10162 Vijenac F. Gotovca 5 (Dugave) – ova pošta je otvorena nakon 1993.


• 10163 Avenija Dubrovnik 32 (Sopot) – ova pošta je vjerojatno otvorena sa izgradnjom naselja


• 10166 Brežovanka 2a (Markuševac) – otvorena tokom 70-ih


• 10168 šestinski trg 10 (Šestine) – otvorena prije 1961.


• 10169 Donje Svetice 42 – nije mi poznato kada je otvorena ova pošta


• 10172 Podsusedski trg 14b – pošta je otvorena prije 1961.


• 10173 Trg Narodne zaštite 1 (Remetinec) – pošta je otvorena prije 1961.


• 10174 V Poljanice 24 (Dubrava) – pošta je otvorena u 90-ima

Pošte koje više ne postoje:

• Ilica 4 (NaMa) – postojala je prije 1961., a zatvorena krajem 80-ih ili početkom 90-ih


• Gračani – postojala je 1961., ali ne znam kada je zatvorena


• Remete (ulica Vinec, pored stare škole) – postojala je 1961., a zatvorena je tokom 80-ih


• Ilica 328 (Kustošija) – postojala je 1961., a ne znam kada je zatvorena


• Autobusni kolodvor (Držićeva) – mislio sam da ova poslovnica još postoji, no nema je na popisu trenutnih poslovnica pošte

I za kraj, popis pošta iz 1948. godine sa tadašnjim brojevima!

• Zagreb 1: Jurišićeva 13


• Zagreb 2: Branimirova 4


• Zagreb 3: Basaričekova 11


• Zagreb 5: Britanski trg 11


• Zagreb 6: Gundulićeva 37


• Zagreb 7: Kvaternikov trg 10


• Zagreb 9: Vodovodna 11


• Zagreb 10: Martićeva 14


• Zagreb 11: Rade Končara 114


• Zagreb 12: Nova Ves 87a


• Zagreb 13: Zvonimirova 38


• Zagreb 15: Savska 27


• Zagreb 16: Trnjanska 66a


• Zagreb 17: Savska 142


• Zagreb 18: Ilica 271


• Zagreb 19: Podravska 1 (Gajevo)


• Zagreb 20: Dubrava

Oznake: pošte, povijest