Iz ne tako daleke povijesti trgovanja
Čisteći jednu kutiju u kući ženine bake pronašao sam nekoliko zanimljivih nalaza ...
Za početak ... dvije vrećice "NaMe", čini mi se da su slične ili posve iste još uvijek u opticaju ... ![]() Snimio: Vanja ![]() Snimio: Vanja ... zatim nešto puno starije i egzotičnije, papirnatu vrećicu "Mladosti", po dizajnu, rekao bih da je s kraja 80-ih ... ![]() Snimio: Vanja ... i na kraju, nekoliko vrećica pudinga, rok trajanja je do 1987. godine! ![]() I ne propustite uočiti naljepnice sa cijenama - sada u doba regalnih cijena, dapače displeja sa cijenama koje se mijenjaju na pritisak tipke u centralnoj bazi podataka, teško je uopće zamišljati doba kada su se onim ručnim aparatićem ljepile cijene na SVAKI proizvod! (a naljepnice su, kao i ovdje, kod Unikonzuma, imale često logotip tvrtke!) Zaista, egzotičan nalaz! Meni vrećica od "Mladosti" i pudinzi ne trebaju, ako je netko od vas kolekcionar takvih stvari i želi ih, javite mi pa ću vam ih poslati - kao božićni poklon. ![]() Snimio: Vanja ![]() Snimio: Vanja ![]() Snimio: Vanja ![]() Snimio: Vanja ![]() Snimio: Vanja Oznake: trgovina, vrećice, puding, Royal, cijene, mladost ludost price, povijest |
Savska cesta: Kad se povijest poigra ...
Za početak, malo reklame: Najavljujem posljednju ovogodišnju šetnju u okviru projekta "Mapiranje Trešnjevke", održat će se u srijedu, 23.12.2015., sa početkom u 18h, a polazište je Trg Dražena Petrovića, nađemo se "ispod vure" na tramvajskoj stanici kod dvorane "Cibona". Službeno ime šetnje je "3. tradicionalna trešnjevačka dijagonala", a ja ovo izdanje nazivam "Kruz buku i tišinu velegrada", jer ćemo za naše šetnje s kraja na kraj Trešnjevke proći kroz neka od najtiših i najbučnijih njenih dijelova ... jer, svaki od njih ima eki svoj rajc, razlog zašto ga se isplati posjetiti. (naravno, točnu trasu šetnje vam neću odati, jer je ovo ipak mali izlet u nepoznato, ne želim kvariti draž otkrivanja
![]() Toliko o reklami ... a sad, jedno moje zanimljivo zapažanje vezano uz točku našeg starta, raskršće Savske ceste i Tratinske ulice. Da li ste kada razmišljali kako je povijest zapravo nepredvidiva i često sa sobom nosi radikalne promjene? Pokazat ću vam to upravo na primjeru dijela grada u kojem ćemo se naći u srijedu navečer! ![]() Isječak plana grada iz 1926. godine. Pogledajte ovaj isječak plana grada iz 1926. godine ... to je doba kada se na Trešnjevci tek počelo graditi, Trnje je također tek započelo svoj razvoj i grad je samo malkice privirio južno od pruge. Uočite što se nalazilo oko gornjeg dijela Savske ceste tada i kakvo je stanje danas! - na mjestu gdje se danas nalazi jedan od najluksuznijih hotela u gradu, Westin (nekada "Interkonti") 1926. godine su se nalazila vojna skladišta, a u desetljećima prije gradnje hotela bila je tamo vojna pekara. - malko južnije, tamo gdje je sad lokal "Krivi put" i neki zavodi Fakulteta za kemijsko inženjerstvo i tehnologiju, u to doba je bila Potkivačka škola, a kasnije Veterinarski fakultet. - još malo južnije, na mjestu Tehničkog muzeja, bila je nekad prva remiza ZET-a, a nakon njenog preseljenja na Trešnjevku, tamo je prebačen Zagrebački zbor odnosno preteča Zagrebačkog velesajma. Tehnički muzej stigao je tek 1954. - Južno od Tratinske ulice, na adresi Savska 18, tamo gdje su sada zgrade koje pripadaju kompleksu Cibone, tamo je bila Tvornica kartonskih proizvoda Ivan Hudetz d.d.. A na mjestu zgrade "Agrokora" bilo je još do kraja 80-ih rukometno igralište RK Borac na kojem su se ljeti održavale disko večeri. - nakon željezničkog nadvožnjaka na karti iz 1926. je vidjiva tvornica odjeće, no tamo je ubrzo otvorena Tvornica dvopeka keksa i vafla Bizjak (jedna od tvrtki iz kojih je nakon Drugog svjetskog rata nastao Kraš), da bi poslije tamo bila Tvornica dječje obuće Zagreb, a nakon njenog rušenja je krajem 90-ih sagrađen poslovni objekat Hoto kojeg je duže vrijeme koristio Hrvatski telekom, a sada zjapi prazan. - još južnije, nakon Vukovarske, dugo je vremena bila Ženska kaznionica, tokom Drugog svjetskog rata bio je tamo Ustaški logor, a onda je 1972. sagrađena jedna od najneobičnijih zgrada u Zagrebu, nekadašnja trgovina Slovenijalesa, a danas zbir raznih trgovina. Pogledajmo i djelić istočne strane ceste: - tamo gdje je danas Studentski centar, na adresi Savska 25, nekad je bila tvornica pokućstva Bothe i Ehrmann, da bi nakon njene likvidacije na tu lokaciju bio preseljen Zagrebački zbor nakon kojeg je, preseljenjem preko Save i preimenovanjem u Zagrebački velesajam, na tu lokaciju došao Studentski centar - pored centra se danas nalazi Hrvatski novčarski zavod, a prije njega se tamo od 1912. godine nalazila Kromolitografska tvornica Rožankovski i drug, a nakon Drugog svjetskog rata je preimenovana u Štampariju Ognjen Prica u kojoj su se uglavnom tiskali formulari. - još jedan pogled južnije od pruge, tamo se na mjestu gdje je danas zgrada Ministarstva unutarnjih poslova nalazilo Gradsko vrtlarstvo Dakle, povijest es zaista zna dobro poigrati: umjesto vojnih baraka niču luksuzni hoteli, umjesto Remize muzej, umjesto kartonaže sportska dvorana, umjesto tvornice keksa luksuzna poslovna zgrada, umjesto kaznionice neobična trgovina, umjesto tvornice pokućstva studentski centar, a umjesto vrtlarstva ministarstvo ... Zanimljivo, zar ne? ![]() Oznake: Savska cesta, trešnjevka, mapiranje trešnjevke, povijest |
Trgovačka povijest - nestaju posljednji tragovi Getroa![]() Južna strana bivšeg Getroa Vrbani sa još vidljivim logom bivše tvrtke. Snimio: Vanja Da, da, drage i dragi moji, prevrtljiv je život trgovačkog (polu)svijeta ... sjetite se početka 2000-tih, prvog vala trgovina, "diskonta", koji su nagovjestili promjenu trgovačke klime u Zagrebu! Tamo negdje daleko u Sesvetama otvorio se dućan "Price Cutters", "Sutla" je imala diskont na Zavrtnici, otvorio se prvi Super Konzum u Vukovarskoj, na Zagrebačkoj aveniji je otvorena "Euroviba" (danas Konzum Špansko) ... a također u Sesvetama je otvboren prvi Getro u koji sam tih davnih godina hodočastio po pelene za sina i razne druge artikle kojih baš nije bilo u malim dućanićima širom grada. A onda je došao veliki val - prvo širenje Getroa (Vrbani, Črnomerec, Zapruđe) pa onda nailazak sve većih i većih trgovačkih centara, pa postupni zalazak Getroa, preuzimanje od strane Mercatora, pa onda još većeg Igrača, Konzuma ... uostalom, koga sve to zanima nek si pročita u još malo više detalja OVDJE. I, Getro je definitivno jedan od gubitnika tog trgovačkog ruleta - neki od njihovih centara će ostati u igri pod drugim vlasnicima (Pevec, KTC ...), a neki traže svoj identitet, kao recimo njihov centar u Vrbanima kojeg su ovih dana napali građevinski strojevi i počeli s njega guliti betonsku oplatu. Kao što kaže ceduljka na ulazu, 13.06.2015. je bio posljednji radni dan centra ... od tada je od samovao, nastao je čak i jedan mural na istočnom zidu ... sve dok ovih dana nisu došli strojevi. Pitao sam radnike što će tu nastati, a oni su mi rekli da će to biti supermoderni Konzumov centar za online trgovinu. Pa, živi bili pa vidjeli ... a do tada bacite pogled na poneki artefakt web arheologije dok još postoji (vi koji ćete čitati ovaj post za godinu, dvije ili tri, vjerojatno će ovo tad već biti mrtvi linkovi ![]() ![]() Snimio: Vanja ![]() Rupa na betonskoj oplati centra. Snimio: Vanja ![]() Street art uradak na istočnom zidu Getroa. Snimio: Vanja Oznake: trgovine, getro, vrbani, trešnjevka, povijest |
Miljevina, Resavina, Rujevina ...
Imena iz naslova su vam posve nepoznata, zar ne?
A mogla su vam biti jako poznata, jednako poznata kao npr. Zapruđe, Utrine, Travno ili Siget, naselja koja su izgrađena na istoimenim livadama i poljima južnog dijela Zagreba - pogledajte crtež! ![]() Prije nekoliko dana u ruke mi je dopala knjiga Valentine Gulin Zrnić, više znanstvene suradnice u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, pod naslovom "Kvartovska spika" iz koje prenosim ovu ilustraciju. Zanimljiva je to knjižica koja govori o Novome Zagrebu, točnije o nastanku onoga što mi danas podrazumijevamo pod tim imenom koje se rodilo tokom 60-ih i 70-ih, a u službenu upotrebu je ušlo 01.01.1975. kada je osnovana općina Novi Zagreb. Neka od pitanja postavljenih u knjizi su - kako su se nova naselja uopće gradila? - zašto je Južni Zagreb preimenovan u Novi Zagreb? - što se događalo u naseljima tokom vremena? - stvaraju li se lokalni urbani identiteti? Dakle, autorica je krenula od samih početaka Novoga Zagreba, njegovih korijena u seoskim naseljima na tome području, i svojim je tekstovima i razgovorima sa stanovnicima toga dijela grada stigla sve do sadašnjeg vremena (knjiga je izdana 2009. godine). Kako sažetak na omotu kaže: "Navedene teme dotiču etnologiju, kulturnu antropologiju, urbanu sociologiju, povijest umjetnosti, arhitekturu i urbanizam, kao i upravljanje gradom te lokalni civilni aktivizam." Ako vas nešto od toga zanima, potražite knjigu i prolistajte ju, a OVDJE možete naći i kratki sažetak! A osnovne informacije o autorici pronađite OVDJE. (naravno, knjiga sadrži i niz ilustracija, uglavnom fotografija iz prošlosti i sadašnjosti Novoga Zagreba - evo jedne kao mamac ![]() ![]() Oznake: novi zagreb, povijest, Kvartovska spika, Valentina Gulin Zrnić |
Zagrebačke pošte - pokušaj povijesnog pregleda
Već neko vrijeme pokušavam saznati gdje je i kada otvoren prvi zagrebački poštanski ured, no čini se da takvog podatka nema na webu. U potrazi za starim poštama pretražio sam web Hrvatskih pošta prolistao sam i nekoliko starih planova grada (1948., 1961. 1993.) i sakupio zanimljivu kolekciju informacija o poštama nekad i sad. Lista koja slijedi je vrlo daleko od potpunog povijesnog pregleda, no možda ponuka nekoga na detaljnije zavirivanje u arhive (poslat ću link na ovaj post i Hrvatskim poštama!) pa nek jednog dana osvane i potpuni ovakav pregled!
(naravno, ako i vi možete na bilo koji način nadopuniti ovaj popis, bilo podacima o godinama otvaranja ili zatvaranja pojedinih pošta, bilo adresama ili nekim zanimljivim pričama o poštama, samo navalite, pišite komentare!) Dakle, slijedi lista pošta sa današnjim poštanskim brojevima, a nakon broja i sadašnje adrese slijede kratki podaci o povijesti te poslovnice (ukoliko znam što o njoj). Na samome kraju možete pogledati i listu pošta iz 1948. sa tadašnjim brojevima. Poštanski brojevi, ovakvi kakve poznajemo, peteroznamenkasti, su uvedeni 01.01.1971., za vrijeme Jugoslavije. U to doba je Zagreb imao poštanski broj 41000, da bi osamostaljenjem Hrvatske dobio novi poštanski broj 10000. U doba Jugoslavije su poštanske brojeve sa početnim brojkama 1, 2 i 3 imala mjesta u Srbiji (Beograd 11000, Novi Sad 21000, nisam siguran da li je Priština imala 31000 ili ne), sa 4 i 5 mjesta u Hrvatskoj (41000 Zagreb, 51000 Rijeka), sa 6 u Sloveniji (61000 Ljubljana), sa 7 u BiH (71000 Sarajevo), sa 8 u Crnoj Gori (81000 Titograd/Podgorica) i sa 9 u Makedoniji (91000 Skopje). Pregled pošta u užem gradskom području Zagreba na dan 01.01.2014. (izvor web stranica Hrvatskih pošta):
Pošte koje više ne postoje:
I za kraj, popis pošta iz 1948. godine sa tadašnjim brojevima!
|
< | ožujak, 2021 | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |