| < | travanj, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
|
Adio Ivice! Adio kumpanjo, prijatelju moj! Evo će Prvi Maja i tribali smo poć na Merjan ka ča smo to radili uvik pa i onda kada to niko nije tija, kumpanjo moj. A koliko si puta, baš onda kada se puno njih zavuklo u mišje rupe, onako tih i smiren, ča bi Ti reka "staložen" - pokaza da si hrabar i odlučan čovik koji se nikada ničega nije strašija ! I koliko puta si skupa sa nama sanja o jednoj boljoj, pametnijoj i dostojanstvenijoj budućnosti za našu dicu i unuke. Uvik si bija vesel kad bi se našli. Sićaš li se kako bi Ante na teracu o SDP-a doli na Baćama užga svoj roštilj i kako bi smo posli svi skupa blagovali i guštali u ćakuli i bliskosti ljudi koji su se dobro razumili. Bili smo uvik ka jedna familja, ka jedna šesna klapa - ka jedna oaza ljudskosti u teškin vrimenima rata i stavljanja socijaldemokracije na noge, prijatelju moj. Uvik bi volija spomenit barba Juru Franičevića Pločara i onu njegovu kako je da bi čovik sta uspravno na nogama potrebno samo dvi stope zemje a da bi puza - puno više! Ta Ti je bila najdraža! I jesi, moj Ivice, uvik si se drža ote pametne misli i uvik si sta uspravan na nogama ka i svi mi koji smo te volili i štovali ka prvega među nama. Mogli su pucat iz svih kaluni, mogli su pritit i beštimat na nas...mogli su "pivat" kako nas neće više bit, ma mi smo uvik bili tu uspravni i resli smo, resli kumpanjo moj i naresli do jedne od najvećih stranaka. I uvik smo ostali ljudi! Siti se...to Ti je bilo najvažnije - i ajde priznaj, priznaj sad, ma koliko si uvik bija skoroman - da si se ponosija s nama ka ča smo se i mi uvik ponosili s Tobom. A i ima si zašto! Napravija si veliki "posal" onda kad je bilo najteže - udrija si temelje moderne livice i zauvik si joj osigura veliko i značajno misto. Ka i za sebe, Ivice moj - ma koliko Ti bija samo skroman, dragi čovik kojemu je išla na živce i pompa i konfužjuni , parade i lampjuni i pompozne maškarade od kojih je puno političara patilo tirajući svoju svitu da baš to za njih rade. Kumpanjo moj, Ivice moj šesni i dragi, prijatelju naš - zato smo Te i volili. Na to nas nikad nije tribalo tirat - jer prijatelji se vole jer ih poštujemo, a Tebe i sada beskrajno poštujemo i uvik ćemo Te poštivat. Razumija si se u politiku ali i u crna vina, književnost, muziku i filozofiju...u puno toga...a volija si i slikat. Prava umjetnička duša. Ala, je smo se znali zapričat o svemu i svaćemu duboku u noć. Za nas dalmatince bilo je važno da se nikad nisi jidija kad bi se zafrkavali, pa i na Tvoj račun ako triba - jer nikada Te nismo štedili ni u zafrkanciji ni u kontreštavanju ako je tribalo. A Ti si bija ka i jedan od nas. Isti. Sve si prihvaća bez jida i uspuvanosti. Nikad nisi bija puvander ni čangrizalo - nego obićan i vesel čovik. Da znaš samo koliko smo to cijenili! Znam da si i Ti nas volija...znam da si bija ka i mi, jer pili smo iz iste bukare kumpanjo moj! Iz iste bukare života. Je da nam je bilo drago čalabrcnit i ribu i bokun domaćega zeja - jer zavolija si maslinovo uje ka i mi, zavolija si i soparnik, zavolija si naš fažol u zimske većeri kad bi se našli u burovite noći...Nije Ti bila mrska ni kaštradina s verzotom ni dobra peka. Nije Ti bilo mrsko ništa domaće - jer volija si iskrenost i "prave stvari". Laž si prezira i neka si! Zato smo Te cijenili. Ma moš bit siguran u to ijadu posto. Mi ne volimo floćavat ni bacat riči u vitar. Ka šta i Ti to nisi volija. Viruj nan da si posija dobro, pravo sime iz kojeg je izreslo takvo stablo da ga ni jedna oluja ne more više ni slomit ni zaljujat. Može dikod otpast koji list ili se slomit koja granćica ali Tvoje stablo ostat će zauvik - a ispod njega bit će uvik mista za sve dobre ljude. Kumpanjo moj, Ivice moj...moga bi ovako do sutra. Već bi mi Ti reka da sam dogulija i da buden kraći. Zato Ti kažem samo Adio druže moj i obećajen Ti da uvik kada se izgovori Ivica Račan iz ijade usta ćut će se: PRESENTE ! (PRISUTAN !) ZAUVIK ! ZAUVIK SA NAMA DOBRI NAŠ PRIJATELJU ! |