.

ponedjeljak, 30.11.2020.












.

nedjelja, 29.11.2020.








reciklirano, ali ipak LIJEPOOO
i tužno



One more sunrise
One more empty sky
Though she’s gone
I will stay
Counting days
‘Til September

Sorge il sole
Sui miei giorni
E tu sei
Via da qui
Pregherň, vieni settembre

Lunghi giorni d’estate
Mi rattristano un po’
Piove dentro di me
Un deserto che so

Trace her perfume
In my lonely room
Like a dream
Coming down
You’ll come back
Come September

Ma se ascolto perň
Queste voci
Sembra strano lo so
Cade pioggia dal sole

Verro
Lo sai
Ovunque tu sarai

I lie awake
So many thoughts in my head

E che mai ti dirň
Se tu fossi qui
Io chi mai tradirei
E se fosse cosě
Prego te e prego Dio
Vieni settembre
Vieni settembre




Moj tata
on odlazi dugo
godnama
priča o svom tati
smije se
pjeva lolu novaković
o lišću u decembru
šteta je što smo se sreli u decembru
ili tako nešto
smije se ko malo dijete
vodim ga na izlet
vraga,
vodim ga na injekciju
svakog tjedna
veselje je to, kao da idemo negdje za zabavu
ljudi dolaze
i ljudi odlaze
neki se tope polako, polako
neki se tope brzo
kao vlas na plamenu ,
izgore u trenu
On je, dakle, ovdje
ali samo koliko to hoće
inače nije,
kormilo drži mama
ona drži sva kormila svijeta
njezino preživljavanje ovisi o čvrstom držanju,
davno bi se bila razišla i nestala
da nije naučila čvrsto primiti i ni za boga ne ispuštati
A on, , upravo suprotno,
on preživljava od puštanja,
od otpuštanja
od nepoznavanja
od sanjarenja
od lole novaković u dvijedvadesetoj,
punih pola stoljeća je u pomaku

vani je paučina okićena bobicama vode
ruže su smrznute a cvatu


ne volim ljude koji kažu 'svi ćemo to dobiti'
ljudi neznaju da nije sve za sve,
da neki žive od potpunog kormilarenja,
a drugi od potpunog puštanja,
ljudi su papige.
neki ljudi, to jest.

Neke ljude volim.
neke sanjam,
neki mi nedostaju
neke sanjam da mi nedostaju
od nekih mi idu suze na oči
neki mi stvarno nedostaju
neki su me ostavili
za neke se pitam zašto su me ostavili
neki su ostavili sve, pa i mene
ne znam što s tim.

navodno ima neka Janja,
Janja je medij,
moja krsna kuma zvala se Janja,
jasno, Janja je u Deželi, nije tu.
Ipak,. došla je nevezano, kakti sama od sebe do mene,
i sad očekujem nešto od nje.

Ah.


Ima jedna tužna pjesma.
Lijepa je , i govori sve.
Pjeva je Tereza Kesovija.
Od Tereze Kesovije dobivam trzaje,
ali ne i od ove pjesme,
Kakve su to pjesme, koje govore sve, otkud im pravo biti tako direktne, tako iznjeti sve na sunce?
(na maglu)




Uglavnom, čekam i radim, radim i čekam.
I kuham.





*********************************************************************************




Popodnevni edit:
Prvi video je NAJNAJNAJ
i drugi
a treći je jako cool











............the only living boy.........

srijeda, 25.11.2020.





*

ponedjeljak, 23.11.2020.

full screen
(ne znam zašto uporno ide od sredine, od početka je divan)




Dorada posta,
24.11.20.
9:30
















O Vodi, o Suncu

petak, 20.11.2020.

O Vodi;








Poslijeradni noćni edit, u 22:36
nafrljiti do daske,



Biće još jedan edit, samo malo kasnije.


Evo, ide obećani edit, sada je već novi dan,
21.11.2020.
12:10
kasnim, kiuhinja u prljavom suđu do koljena
ali barem smo odradile fiziku instrukcije,
napunila benzin,
odradila dućan
i sveukupno izvozila preko dvajst kilometara jutros,
pa to nije normalno,
samo sam vozila i vozila


Priča o vodi,
zapravo i nije priča
i sigurno sam je već napisala i na blog

Kad je muž bio bolestan,.
na samom početku,
imao je generalnu upalu vena u nozi,
to je u stvari bio signal raka u tijelu,
ali ,
tada to nismo znali,
i nije bitno,
osim što je meni urezano u svaku poru bića,
i bili smo u Dubrovniku,
i noga je bila ogromna,
i dobio je antibiotik
i nije pomoglo
i završio je u bolnici,
tromboza i STROGOOOOOOOOO mirovanje,
i cirkus oko povratka doma
i u bolnici
neki odjel staraca
i moj nabrijani mladi
u punoj snazi
u punom pogonu
s mozgom stopedesetiosam na sat muž
i jedan starac koji je psovao STRAŠNO
i noću i danju
da je to čak i mome mužu bilo onečišćujuće
i jedna časna
kao biće iz drugog , a pralelnog i djelomice preklapajućeg, univerzuma
koja je bila medicinska sestra
među svom tom kugom
tjelesnim smradom
odurnošću svega
koja je blago plovila među njima,
mijenjala obloge,
donosila jelo i govorila
VODA JE LIJEPA.
Govorila je to često,
činjenično,
bez pitanja,
i bez razjašnjenja što točno time misli
(i nije li se zabunila,
pa je bolje reći
'moći piti vodu je lijepo'
'voda je dragocjena, jer nam je prijeko potrebna'
ili
sve ono ostalo što bismo mogli reći........)
govorila je to svakome i nikome, a u zrak,
da uhvati onaj koji može,
onaj kojem treba.

Mogla je govoriti i
ŽIVOT JE ČUDO.

Ili ,
EVO NAS, IDEMO DALJE!

No, govorila je
'Voda je lijepa'
i od onda, za nas je bilo i ostalo
Voda je lijepa.
Svaka voda je lijepa,
i sve je 'Voda je lijepa'.









O Suncu,
filmić ide brzo,
morala sam svaku rečenicu zaustaviti video,
da je u miru pročitam.
Potražiti ću taj originalni članak, ako je još negdje.



Komentar na @Freshov post , o Koroni

srijeda, 18.11.2020.

Ovaj post inspiriran je jučerašnjim @Freshovim postom 'Ninđa kornjače'.

https://blog.dnevnik.hr/freshcayg/2020/11/1632310882/ninda-kornjace.html

Mislila sam već jučer ovo napisati,
ali u cijeloj silini posao-obaveze
nije bilo vremena.
Kasnije, bilo je toliko maglovito i Dijete toliko sažvakano štreberajem,
da smo otišle spavati oko pola devet navečer.
Eto, zato ovoaj otvoreni komentar u vidu posta stiže tek sad.

Prvo, uvijek me iznova iznervira to neko izvitopereno tumačenje razmišljanja nas koji o svemu dvojimo
od strane onih osoba koje vjeruju svemu što čuju na televiziji.

Također, ima zaista pametnih komentara ispod tog posta,
pa to toplo pozdravljam!








Da počnem;

To uopćeno ruganje
(u koje se trpa sve i sva:
idioti koji su laprdali o izmišljenom virusu i slobodi paradiranja bez maske,
Lumeni i gluperde, koji puše te priče
ti idioti imaju djecu
onima koji štuju masovne ubojice,
onima koji bacaju cvijeće po tenkovima,
onima koji smatraju da je u redu prekinuti bilo koji život,
onima koji žene ne smatraju jednako vrijednima,
i onima koji misle da muškarac može postati žena ako to jako želi.
)
je jednostavno bolesno.

Naime, normalno da se na početku pandemije
dvojilo o REALNOJ NOVOSTI tog virusa,
jer nije nov, ni nepoznat.
(Dajem citat iz članka Pliva Zdravlja,
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33401/Novi-koronavirus-wuhanska-groznica.html
dakle ne od babe s placa:
'...No koronavirusi nipošto nisu tek otkriveni virusi. Naime, prvi put su opisani u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, i to izolati virusa HCoV-229E i HCoV-OC43 koji su vrlo rasprostranjeni i česti posvuda u svijetu. Pojavljuju se sporadično, sezonski te eventualno u manjim epidemijama zimi, a dovode do akutne febrilne bolesti gornjeg dijela dišnog sustava mahom nalik običnoj prehladi. Dakle, treba naglasiti kako je određen broj ljudi koji razvije simptome prehlade (najčešće u zimskim mjesecima) zaražen navedenim tipovima koronavirusa, kao i tipovima HCoV-NL63 i HCoV-HKU1....' )

Također , dvojilo se i o IZVORU VIRUSA,
i na netu postoje BROJNI intervjui sa raznim stručnim osobama,
koje tumače kako virus JE nastao u laboratoriju,
kako se to zna gledajući strukturu virusa,
i, općenito, izražavaju uvjerenje DRUGAČIJE od JEDINOG PREZENTIRANOG JAVNOSTI,
o početku pandemije.

Toliko o budalama koje dvoje, vjeruju i ne vjeruju u virus i slično.

Sad na maske;
Mala djeca NE moraju nositi maske, koliko ja znam.
Zašto ne moraju, ne znam,
Ali ako je takvu odluku donjelo tijelo koje je donjelo odluku da odrasli MORAJU nositi maske
(u tim-i-tim uvjetima),
onda šta se tko ima pjeniti oko toga,
naročito osobe koje inače tom stožeru vjeruju
i rugaju se drugima koji NE vjeruju.
Koja je to logika u glavi?
Nazivati roditelje pogrdnim imenima?
Možda da se pokupe sva djeca Hrvatske,
i daju @Freshu na preodgoj, jer on jedini zna kako treba?

@Fresh otvara svoj post sa ovom rečenicom:
'Ovaj mjesec će vjerojatno od korone ili s koronom kako vam drago umrijeti tisuću ljudi, ako nešto poduzmemo idući će ih umrijeti isto toliko, a ako ne poduzmemo vjerojatno tri četiri tisuće.'

A što bi trebalo poduzeti?

Dalje sve ide u tonu koji direktno optužuje nas nevjerne.
Kao da su oni koji smatraju maske glupošću nešto namjerno nekome napravili?
Pa nismo mi pustili virus u promet.
Nosimo maske, iako ne vjerujemo u efikasnost istih.

Recimo da ipak vjerujemo svemu što su nam rekli, i svemu čime nas futraju u vijestima svakog dana;
činjenica da se ljudi zaražuju i umiru u tako velikom broju,
iako nas je velika većina povazdan pod maskama
samo pokazuje da MASKE NE ŠTITE niodčega,
a ponajmanje da su viruso-nepropusne.

U bilo kojem smjeru.



Ako vjerujete korisnosti masaka
kakve štete ima ako mađu svim tim zamaskiranim ljudima
netko i nema masku?
Maska štiti one koji ju nose.

Isto vrijedi i za cjepivo, kad ga jednom bude.
Nek se cijepi tko god hoće,
pa svi koji vjeruju u cjepivo mogu biti zaštićeni,
dakle koji vas vrag žulja ako šačica nedokazivih imbecila i pokupi virus.


I kako, na kraju sve panike, i svih mega-brojeva oboljelih,
(do kojih smo, nota bene, došli koristeći TESTOVE KOJI K-U VRIJEDE,
i nisu namjenjeni za testiranje pučanstva)
i činjenice da vlada pandemija koja je zaustavila planetu,
brojke koje pokazuju opći broj umrlih u državi
zapravo nikako ne prelaze brojke umrlih iz doba kada pandemije nije bilo?
Kako to, kako to?

Što se točno događa?


I na kraju, živi je cinizam nazivati sebe tolerantnim, a napisati onakav post.
I , kao , propitkivati tolerantnost u njemu.

Katastrofa.


I još jedna stvar,
iz komentara podno posta,
za iščitati je da je okidač bijesa što su u Ikei djeca bila bez masaka.

Jebote, netko tko se boji zaraze, ne ide među ljude po dućanima,
naročito ako na sva usta inače zagovara osobna suspregnuća u svrhu zaštite sebe i drugih od bolesti.



EDIT POSTA u 12:15;

Razmišljam, što bi ZAPRAVO bila borba protiv korone?


Borba protiv korone,
kao i bilo koje druge bolesti,
bila bi svijest da je to SAMO JEDNA bolest,
NIJE kraj svijeta.
Od bolesti ćemo se štititi kako možemo,
liječiti kako možemo,
ali najbitnije je zadržati u svijesti da moramo živjeti,
i to živjeti KAO LJUDI,
nastojeći pružiti sebi i svijetu ono što podrazumijevaju naši duhovni kapaciteti.
Čovjeka ne podrazumijevaju samo jelo i pilo,
osnovno preživljavanje,
strah od bolesti i drhtanje pred svakim budućim udahom, svakim budućim korakom.
Gdje bi čovječanstvo danas bilo
da je stanje svijesti uvijek takvo?
Ne bi nas bilo!

Modus straha NIJE modus za preživljavanje!!
Modus straha NIJE modus za zdravlje!!

Za preživljavanje trebamo vjeru i sigurnost,
znanje da ćemo izaći i iz ovog sranja, na što to bilo,
i zato, umjesto da prokazivački mjerkate svakog na cesti, zamotajte se koliko mislite da treba,
i idite u svijet VOLEĆI GA!!!

Budite Čovjek Svijetu, budite Čovjek!!

Nosite nadu, vjeru i znanje da će sve izaći na dobro, nosite pomoć, nosite potporu,
nosite radost, nosite smijeh, nosite srdačnost i srčanost!
Svakom koga sretnete.
Nitko vam/nam nije neprijatelj,
svaki čovjek nam je Brat.

....I make the moves up as I go..........

nedjelja, 15.11.2020.
















Dobila sam poriv da si nabavim bakreni prsten i stavim ga na palac.
Sad imam bakreni prsten, na palcu,
lijeva ruka.
Poslije sam doznala da je to dobro, i , dapače, praksa.....




Kupila sam si Shiva lingam kamen,
od tada (dvije noći, eto za sad toliko) mi srce ne lupa i ne budim se u bunilu umiranja/hvatanja daha/lupanja u prsima/straha od smrti,
nego sanjam, sanjam, sanjam.

Dobro da sanjam, draža mi je svaka noćna mora, svaki strah prizvat u noćnu svijest, bolja je svaka ružna slika,
nego potiskivanje, neizrečeni, neosviješteni strah koji izlazi kroz mučne tjelesne manifestacije.





Tri sna:

sanjala sam da su mi se podrobila prva dva zuba.
(ah......
opet faking zubi, stalno zubi)
Jedinice , gornje.
Točnije, odjednom su kao bile prerezane popola, i tako visuljile.
Kad sam shvatila da se napol drže, a napol su odvojene, više stanje nije bilo izdrživo,
i morala sam maknuti te odvojene polovice.
Preostale su neke jezive ščrbe,
karijesaste i nevjerojatne;
u snu sam i znala da sanjam i samoj sebi govorila kako je loše, loše, sanjati zube, jedinice, drobljenja, karijese;
to znači bolest, nevolju, smrt,
samu jezu i užas...i tako sebi govorim da to sanjam, a sanjati to je loše, istovremeno planiram kako ću to popraviti?
Ne moram popravljati, izrasti će mi novi zubi? Ili moram staviti krunice, a novi zubi će mi izrasti poslije?
kad?
Krunice, ne opet usrani zubar, ne znam točno što su krunice, sad ću morati i krunice stavljati? Ili što?
I taj užasan strah da će se nešto loše dogoditi...
I tako se probudim,
sva u strahu,
i zaspim opet,
I sanjam da se Dijete i ja svadimo, negdje na Zvijezdi.
Ona ljuta odlazi, i kao ući će u dolazeći tramvaj,
ide do grada k frendovima.
Tramvaj prođe, a nje nema unutra, vidim kroz prozore,
nije ušla unutra!
nema je nigdje na stanici,
nigdje, kao da je u zemlju propala.
Ja u suludoj brizi čekam par sati doma,
i onda je idem tražiti.
Pitam nekog dečka na biciklu jel ju vidio,
'ma ne brinite se, i mene su tražili, i nisu me nalazili,
a samo smo se mimošli,
sigurno ćete je naći'
i dolazim natrag na stanicu,
a tamo, među brojnom mladeži
ona leži opružena svom svojom dužinom,
duhom neprisutna,,
licem dolje,
kao da je sva životna sila iz nje izašla,
ja vičem njezino ime, dižem je s poda u naručje,
u nevjerici da je nitko nije digao,
zvao doktore,
prišao u pomoć,
ona je sva mekana i topla,
znam da je živa,
zovem je imenom,
u totalnom se rastrojstvu probudim.
...


Tumačim ta dva sna kao svoje osnovne strahove,
prepričane što u simbolima,
što doslovno,
i to je ono što me inače budi da hvatam dah,
ili da tulim kao vuk.


Treći san:
sanjala sam da sam uspjela uhvatiti božanstvenu i više nego neobičnu fotografiju:
na njoj su bili netko (ne sjećam se tko),
lijevo gore u nekoj tunici,
dvije časne sestre, u nihovim habitima, saonim uštirkanim uvijenim bijelim djelovima oko lica,
jedna je držala drugu,
poput baletana koji oko struka drži balerinu odižući je visoko u zrak,
dok se ona uvija unatrag gornjim djelom tijela,
i nožnim prstima stremi ka glavi, kao kifla :)
i u sliku su uletjela još dva djeteta,
jedno zeleno, drugo žuto,
ovo žuto je skočilo i na slici se doimalo kao da je ispaljeno iz topa.

Ukrato, slika je bila nevjerojatna jer se svaka osoba doimala letećom
ili na neki drugi način u nevjerojatnoj pozi.

TO, je bilo baš dobro. :)))

...




EDIT, sjetila sam se sad:

neki dan sam nabasala na Brela, onog Jacquesa :)), nakon dugo , dugo vremena,
pa sam sa guštom preslušavala opus,
već DUGO, DUGO nisam;
kakve osebujne, raznolike divne pjesme.
No, nije bitno:
Sjetih se i ove;


ta mi je nekoć bila posebno draga.

I ništa.

Sutradan, dogodilo se ovo:

Žurim na posao,
walkman,
glasna muzika u ušima,
gledam u pod,
pjevuckam
ili pričam sama sa sobom,
uglavnom,
nema svijeta oko mene.
U pothodniku,
netko mi se prepriječi,
ja desno, ona desno,
ja lijevo,
ona lijevo,
namjerno me zaustavi.
nešto govori,
ne kuži da je zapravo ne čujem,
i dok sam stigla stišati,
uhvatim riječi bake ciganke,
široko se smije krezubih usta;
'daj mi novaca za bombone'.

'Bombone!?'
'Nemam novaca za bombone' i furiozno odem.
Odmah mi, naravno, bude žao,
samo, tko bi sad skidao ruksak,
ne znam imam li što sitnog dati joj,
i sasvim me omela,
nisam htjela da me omete;
na silu me prizvala.
Jesam pizda, bilo mi je baš krivo.

Poslije se sjetim ove pjesme :))

Poslije, kasno navečer, na cesti nas zaustavi dečko,
koliko je on 'dečko', toliko smo i mi 'cure', kako nas je nazvao,
traži novce , spava u tramvaju,
nije danas jeo,
nikad nam neće vratiti, al što može,
dam mu sve što sam mogla dati,
plus kineski novćić iz Kine,
onaj sa četvrtastom rupicom u sredini,
srećonosac,
da ga prati sreća,
i kažem mu da kad već nisam dala za bombone,
ali onda barem sad ovo.
Nije mu baš bilo jasno.

Nema veze.

Drago mi je kad imam za dati.

Voljela bih uvijek imati za dati.





EDIT 2:
nemrem vjerovati, danas je rođendan J. Brelu.


EDIT3;
POTRES 1,5Richtera u 00:02





*

četvrtak, 12.11.2020.




















*

srijeda, 11.11.2020.





























*

utorak, 10.11.2020.






*

nedjelja, 08.11.2020.





























































































































































































































































































































Dva videa,

petak, 06.11.2020.

još prekjučer sam ih spremila , al nisam bila u raspoloženju za objavu.
Sad jesam.



Ispravak teksta iz videa;
budući da je title automatiziran
ima grešaka,
pa kad piše Kobe 19, u stvari kaže Kovid 19.


I ne kaže 0.3, nego 0.03, što mašina krivo čuje.

Dr. Rashid Buttar








GB;
Studija iz Camebridgea je izračunala da im slijedi stopa umiranja od 4000 ljudi po danu.
Duplo više nego li su bile najcrnije prognoze drugih studija.
No kad se pogledalo KAKO SU DOŠLI do tih visokih brojki,
vidi se da su dosadašnju dijagnozu smrti od Covida 19 koja podrazumijeva smrt unutar 29 dana od testa pozitivnog na Covid
pomaknuli na smrt unutar 60 dana od testa pozitivnog na Covid.
To im je dalo visoke brojke moguće smrtnosti i bio je jedan od čimbenika da se uveo ovako rigorozni devastirajući lockdown.


Znači, izmislili su interpretaciju koja će opravdati teror nad narodom...











Nastavak slijedi iza ručka.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -


Danas na putu s posla,
na Glavnom mi je jedna cura pružila papir.
Obično odbijam papire i reklame,
ovaj put sam uzela,
bacila pogled na naslov i ugodno se iznenadila.
Okej, ljudi zbrajaju dva i dva,
ne može se računati da će ljudi biti glupi zauvijek,
nakon što prvotni šok prođe.
Izrazila sam joj svoju podršku i odoh.



Par metara dalje imala sam sastanak,
i čekajući frendicu vidim da nije sama u dijeljenju papira,.
imala je i nekog dečka koji je isto dijelio.

Ono što je zanimljivo,
došla je policija,
policijski auto,
i stala na metar od njih među pješake,
pod rotirnim svjetlima, a bez zvuka.

Ne znam zašto je došla,
promatrala sam,
policija nije izlazila,
oni su dalje dijelili,
a onda sam ja morala otići.

Hm.

Evo letka,
to što je crn je moje djelo;
okrenula sam boje da se lakše čita u kontrastu:

Broj 5 i broj 7 su meni najzanimljiviji....
no sve ostalo je također bitno.







Eto.


























Potres u Starigradu!!

nedjelja, 01.11.2020.

https://net.hr/danas/hrvatska/seizmolog-kuk-o-potresu-u-dalmaciji-ovaj-definitivno-spada-u-seriju-jakih-potresa-ocekujemo-jos-naknadnih/





HRVATSKA
'ŠIROKO SE MANIFESTIRAO'

SEIZMOLOG KUK O POTRESU U DALMACIJI: ‘Ovaj definitivno spada u seriju jakih potresa, očekujemo još naknadnih’
Autor: Danas.hr 15:50 01.11.2020

‘Za sada nemamo podataka o materijalnim štetama,
ali znamo da se potres osjetio na velikom području Hrvatske,
od Zadra, zadarskom području, o Splita, a čak su ga i u Zagrebu mogli osjetiti’
Danas u popodnevnim satima jak potres je zatresao područje oko Zadra.
Više o potresu je za N1 rekao seizmolog Krešimir Kuk:


“Zadnji podaci su da je magnituda bila 4,7 po Richteru, epicentar mu je bio kod Starigrad Paklenice.
Za sada nemamo podataka o materijalnim štetama, ali znamo da se potres osjetio na velikom području Hrvatske,
od Zadra, zadarskom području, od Splita, a čak su ga i u Zagrebu mogli osjetiti. Manifestirao se jako na širem području”,
rekao je Kuk za N1.

Kuk kaže da očekuju naknadne potrese i da se do sada već zabilježilo nešto slabijih potresa.

“Nemamo nikakve podatke o štetama. Ovaj potres definitivno spada u seriju jakih potresa, ali možda ćemo proći bez materijalnih šteta”, rekao je.
Komentirao je i razorni potres u Turskoj koji se zbio prije nekoliko dana pa rekao da se tlo tamo još uvijek trese. “Ovaj potres nije direktno povezan s potresom od nekoliko dana u Turskoj, ali možemo primijetiti da je posljednjih mjeseci šire područje jugoistočne Europe aktivnije”, kazao je Kuk za N1.





Danas ručamo, mali i veliki, kadli stigne poruka iz Zadra da su se potresli 'ali nije tak strašno jer je epicentar bio tam negdje kod Paklenice.'
Kaaaaj!?!?
Nastala je opća dreka, Dijete samo što nije udrilo u plač (briga za njezinim ljubljenim morem), ostali u smijeh, i krenulo je zvanje poznatih,
jeste dobro, jeste živi,
onda , naravno, moja stara 'aha, sad znate kak je nama bilo'
moj brat' samo sam čekao kad će se početi hvaliti kako je ona jači potres doživjela',
uglavnom,
neki od naših jako, jako su se uplašili, zavisi tko u kakvim objektima živi,
i tko je strašljiviji a tko nije,
ali ,
zabogamiloga!!!!!
zar baš tamo?

Ja sam konstatirala da više nogom neću kročiti u nijednu Paklenicu,
jer ako se tamo kamenje počne kotrljati, to bi bilo nešto zaista zanimljivo.

Ukratko, jebate, potres !!!!!




Iz jednih drugih novina:

HRVATSKA
'PRVO SE ČULA EKSPLOZIJA'
POTRES MAGNITUDE 4.9 KOD ZADRA: Podrhtavanje se osjetilo i na otocima te u Zagrebu, čak i Bihaću
Foto: EMSCAutor: Danas.hr i HINA 14:34 01.11.2020
Treslo se i u Gospiću, a blago podrhtavanje osjetio se i u Zagrebu
Danas oko 14 sati jak potres zastresao je područje oko Zadra. Kako javlja EMSC, magnituda potresa bila je 4,8 po Richteru s epicentrom oko 16 kilometara od Posedarja.
Snažno podrhtavanje tla osjetilo se u svim dijelovima Zadarske županije, na otocima Ugljanu i Pašmanu, na Murteru, u Vodicama, Šibeniku, Drnišu i Kninu u susjednoj Šibensko-kninskoj županiji te u Lici.
Uznemireni građani u strahu su izlazili iz domova, a kako nam je potvrdila glasnogovornica Policijske uprave zadarske Ivana Grbin, policija nije dobila nijednu prijavu o eventualnoj šteti.



Nema dojava o ozlijeđenima ili o materijalnoj šteti niti iz Nacionalnog parka Paklenica, potvrdila je Hrvatska gorska služba spašavanja.

Potres magnitute 4,7 prema Richteru pogodio je u 14,15 sati područje kod Paklenice, sedam kilometara sjeverno od Starigrada, izvijestila je nedjelju Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a .

Dodaju da je s obzirom na magnitudu, potres u epicentralnom području bio maksimalnog intenziteta VI (šest) stupnja EMS ljestvice.






I još:


https://vijesti.hrt.hr/672701/potres-jacine-49-po-richteru-u-dalmaciji

samo dio članka:

...
Kako saznajemo u Nacionalnom parku Paklenica, epicentar današnjeg potresa bio je na području Ivinih vodica. U ovim trenucima HGSS je u obilasku područja koje je pogodio potres i sve što je do sada dojavljeno je da su na nekim mjestima uočeni odroni. Njima je svjedočio i penjač Josip Brozičević.

- Penjao sam s kolegama, pri samom vrhu smjera u jednom trenutku začulo se kao grmljavina. Nakon par sekundi krenuli su odroni na sve strane i kamenje je krenulo frcati kroz kanjon. Primaknuo sam se čim bliže stijeni i molio Boga da me ne pogodi. Za nekoliko sekundi kroz susjedni smjer, samo par metara od mene, jedan odron je prošao i kamenje se obrušilo dolje na stazu, rekao je Brozičević za HRT.
Planinarske staze i putevi koji su za sada obiđeni su prohodni. Dojava o stradalima nema, a kao što je rečeno HGSS obilazi područje kako bi u slučaju bilo kakvih nesreća pomogli onima koji su se u trenutku potresa našli na Velebitu.
Koliko je planinara na tom području bilo u trenutku kada Velebit počeo tresti nije moguće u ovom trenutku saznati.
...




A moj Bože....

*************************************************************************************



BONUS:
sličice današnjeg dana,

prepisujem samu sebe iz komentara @vilimstvoru:

Danas me frajer na ulazu u groblje naćerao da stavim masku.
Rekao je 'morate, vidite šta piše' i pokazao na neki plakat.

U situacijama u kojima se drugi pozivaju na 'ono što piše', meni uvijek dođe da im ispričam onaj prosti vic u kojem je zorno pokazano kako nije sve što piše - istina, ali mu ipak nisam ispričala vic nego rekla 'zaboli me što piše ali stavim masku, okej, nego SAMA SAM
- a oko mene taj čas, (i svih ostali časova kao takvih) NIJE BILO NIKOGA -
no ipak ću evo vama na veselje staviti masku, da samu sebe ne zarazim' pa sam ju stavila i onda skinula kad sam se odmakla.

Kog ću zaraziti jebemu, tamo su svi već mrtvi, a živih nije nešto bilo, a i to što ih je bilo bilo je sporadično, pa dakle.........................................SVAŠTA.









I još,
sanjala sam zaista neobičan san.

Sanjala sam prijatelja iz djetinjstva/susjeda,
srećem ga i pitam razveseljena kako je,
on sa izbezumljenom od užasa grimasom na licu
govori
'jesi li vidjela!!.... Majka Božja?'
'molim?'
'nisi čula na vijestima?
Pa pogledaj sama!'
i pokazuje mi na nebo.
U daljini , iznad horizonta,
a nebo je bilo plavo-bijelo oblačno,
lebdi Majka Božja,
raširenih ruku u maniri Isusa ponad Ria de Janeira
raširenih ruku.
jednostavno - Majka Božja na nebu,
za sve da vide.
Niti se kud miče,
niti šta govori,
i sine mi da to mora biti da traje neko vrijeme,
kad je već uspjela biti na vijestima,
i svi su je već vidjeli,
a Ona uporno stoji, i nema namjeru otići,
pomalo strašno,
pomalo neodgodivo,
pomalo kao konačni znak,
Znak trenutka koji će prelomiti sasvim prošlost od budućnosti.
Prijeteće.
Neopozivo i u tišini raskriljenih ruku.

I onda mi sine da to nije uopće Ona,
da to uopće nije lik, nego samo utvara,
prijevara,
hologram,
nešto,
i da služi za razbucavanje ono malo zdravog razuma
koji je eventualno preostao u ljudima.
Lažna slika da se pokoleba one koji su preostali nepokolebani.



Hm.













<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>