Kupus.net poklanja i dalje...

petak , 31.03.2006.



Ljubitelji Juliana Barnesa, Kupus.net i dalje misli na vas. U suradnji s Celeberom taj vam portal za kulturu i nekulturu sada poklanja dva meni izuzetno draga Barnesova romana o neobičnom ljubavnom trokutu, 'Pretresanje' i 'Ljubav itd.'

Knjige imate priliku osvojiti ovdje.






komentiraj (3) * ispiši * #

Sve o Istrakonu kod Bookalete



Svečano vas pozivam da svratite kod Bookalete i na njegovom se blogu informirate o programu Istrakona koji započinje danas i traje do nedjelje.
Kod Bookalete možete saznati i rezultate Istrakonovog natječaja za kratku priču, te provjeriti kojih je 24 priča uvršteno u upravo objavljenu Istrakonovu SF&F zbirku 'Sami na svijetu'




komentiraj (1) * ispiši * #

Danas novo 'Zagrijavanje do 27'



Zagrijavanje do 27 u zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović, 31. ožujka u 20 sati.

Nastupit će nevjerovatna ekipa koja sama sebe opisuje kao:
"... skupinu individualaca koja u svojim tekstovima ne spominje užarene teme, ne piše o ratu, multinacionalnim korporacijama, ženskim pravima, Sinajskom prioriju, fudbalerima, manekenkama. Tijekom godina bili su odbijani u različitim publikacijama, a onda, e onda su odlučili udružiti snage..."

a oni su:

Alen Tomić
rođen 1982. u gradu na rijeci imena tajnog. Proveo nekoliko godina u traženju životnog poziva. Zanimaju ga sport, žene i prosvjetiteljstvo. Piše isključivo poeziju. Objavljivao u časopisu Tri i po nekim lokalnim časopisima tipa Kostajnički list, u fanzinima KAOS itd. Kao golobradi školarac uzeo dva puta nagradu na Lidranu u županijskim natjecanjima. Piše da bi preživio.

Mario Bakić
Rodio se u Dubrovniku 1981. prebivalište u Vukovaru , studirao i još studira u Zadru a trenutno na radu u Zagrebu. Objavljivao u časopisu Tri. Doduše prvo je objavio pjesmu (sad piše prozu) u omladinskom časopisu Vesela sveska. Previše mlad da bi imao životopis.

Katja Grcić kraljica kluba. Rođena 1982. u Splitu. Apsolventica engleskog i njemačkog jezika. Kad ne piše onda prodaje. Objavljivala u časopisu Tri i na stranici Pipsa. EEG joj je difuzno disritmičan. Život također.

Tino Perdić najeksponiraniji i najnagrađivaniji član. Prije poznat kao Charles Atanne. Objavljivao u časopisu Tri, u zbirci Erato, nagrađen na Goranovom proljeću drugom nagradom u kategoriji Svatko može pet minuta nitko ne može dva puta. Trenutno radi grafički dizajn za eminentne kulturne ustanove, restorane i sve ostale koji su voljni platiti. Apsolvent talijanskog i engleskog.

Ivan Tadić rođen one godine kada nije bilo banana i kave tj. godinu prije odlaska Tita. Propao kao košarkaš, propao kao ekonomist, preživljava prodajom keksa i flipsa . U životu nije dobio preko trice u zadaćnici. Odbijali ga na natječajima za kratku priču. Da bi ga objavili pokrenuo klub u kojem je urednik bio. Apsolvent hrvatskog jezika. Piše prosječno tri kartice mjesečno. Veliki zagovornik sustava 3-5-2 u nogometu, ljubitelj glazbe, piva i pelinkovca s tonikom.



komentiraj (3) * ispiši * #

Dva svježa talijanska prijevoda Durieuxovih izdanja



Durieux obaviještava da su ovoga tjedna iz tiska izašli talijansko izdanje romana Dvori od oraha (La dimora di noce) Miljenka Jergovića, te talijansko izdanje autobiografije 'Sjećanja' (Memorie da un paese perduto. Budapest- Sarajevo– Zagabria) Eve Grlić objavljene 1997. u izdanju Durieuxa.


Obe knjige u prijevodu Ljiljane Avirović (dobitnice talijanske Nacionalne nagrade za prevođenje Premio Nazionale per la Traduzione 2002. godine) objavila je ugledna milanska izdavačka kuća Libri Scheiwiller (www.librischeiwiller.it).

Izdavačka kuća Libri Scheiwiller je dosad objavila knjige pripovjedaka 'Sarajevski Marlboro' i 'Mama Leone' za koju je Jergović 2003. godine primio uglednu talijansku književnu nagradu Grinzane Cavour; zbirku pjesama 'Hauzmajstor Šulc' nagrađenu s talijanskom književnom nagradom Premio Napoli 2005. godine, i novelu 'Buick Rivera' (sve u prijevodu Ljiljane Avirović).

Ovo je 1. prijevod romana 'Dvori od oraha'. U pripremi je francusko (Actes Sud, Arles), njemačko (Schöffling & Co., Frankfurt), španjolsko (Siruela, Madrid), slovensko (VBZ, Ljubljana) i litvansko (Kronta, Vilnius) izdanje romana.

'Sjećanja' Eve Grlić je i kod publike i kod kritike jedna od najuspješnijih autobiografija iz Durieuxovog izdavačkog programa. Ona dramatično svjedoči privatnu i javnu istinu o prilikama u Hrvatskoj i Jugoslaviji u 20. stoljeću. Obitelj Eve Grlić najteže je stradala u doba NDH, a nakon 1945. autorica je bila zatočena u koncentracionom logoru na Golom otoku. U 'Sjećanjima' opisana je i sudbina jedne poznate obitelji zagrebačkih intelektualaca. Autoričin suprug bio je filozof Danko Grlić, a filmski redatelj Rajko Grlić njen je sin.

Eva Grlić (1920, Budimpešta) provela je djetinjstvo i mladost u Sarajevu, od 1938. živi u Zagrebu. Bila je učesnik NOB–a. Prevodila sa njemačkog jezika više priča za djecu, među njima dvije knjige Ericha Kästnera, prevela dramu Bertolda Brechta »Baal«, te s mađarskog jezika veći dio knjige »Regije evropske povjesti« (Naprijed, 1995). Uredila u međuvremenu nekoliko zbornika. Poslije smrti Danka Grlića, od 1984. objavljivala priče i zapise iz starine u »Modroj lasti«. 1998. obajvila je memoare 'Sjećanja'.
Mult es jövo (Prošlost i budućnost), jedna od najstarijih izdavačkih kuća u Mađarskoj 2001. godine je objavila mađarsko izdanje 'Sjećanja' naše autorice.

«Ova sjećanja su i ispovijed jedne hrabre žene i majke, koja je osjetila potrebu da svojim potomcima i nama čitateljima ostavi potresno svjedočanstvo o sebi, o svojim najbližima, o svojoj sredini.»
Tomislav Sabljak, Večernji list



komentiraj (4) * ispiši * #

Dva dobrodošla projekta




Rezultati Poziva za predlaganje projekata probnih književnih prijevoda na strani jezik i Poziva za prijavu na jednomjesečne prevoditeljske boravke

U studenom 2005. Centar za knjigu (izdavač časopisa Tema: ) raspisao je poziv za dva projekta : Poziv za predlaganje projekata probnih književnih prijevoda na strani jezik te Poziv za prijavu na jednomjesečne prevoditeljske boravke.
Prvim se pozivom sufinanciraju prevodilački projekti namijenjeni prezentiranju nekog djela domaće književne produkcije (proznog, pjesničkog ili dramskog) stranim nakladnicima i agentima. Svrha poziva je poticanje prevoditelja na prevođenje hrvatske književnosti u inozemstvu. Svaki se prihvaćeni projekt sufinancira s 2.000,00 kn brutto.
Svrha drugog poziva jest omogućiti književnim prevoditeljima s hrvatskog jezika neometani rad na započetom prijevodu djela (proznog, pjesničkog, dramskog te književnoteorijskog) u izvornoj sredini i, ukoliko je moguće, u izravnom kontaktu s autorom, a u cilju objavljivanja djela, čime se posredno promiče hrvatska književnost u inozemstvu. Centar za knjigu snosi troškove putovanja i stanovanja prevoditelja, te osigurava mjesečni iznos od 6.000,00 kn brutto, a pravo na prijavu imaju književni prevoditelji s hrvatskog jezika koji su do sada objavili barem jednu knjigu.

Nakon razmatranja svih prispjelih kandidatura 1.veljače 2006.godine donesena je odluka da se sufinanciraju probni prijevodi Ivane Perica (zbirka priča 'Vodič po otoku' Senka Karuze na njemački jezik) te Brankice Radić (roman 'Totenwande' Daše Drndić na francuski jezik), te da se Emese Rajsli, prevoditeljici iz Mađarske, omogući jednomjesečni boravak u Hrvatskoj, za rad na prijevodu djela 'Uho, grlo, nož' Vedrane Rudan na mađarski jezik.
Čestitamo prevoditeljicama!

Centar za knjigu



komentiraj (0) * ispiši * #

Houellebecq u Hrvatskoj - itinerer

četvrtak , 30.03.2006.



Zamislite, u četvrtak 30.3.2006. u 20 sati, prije nego sto započne svoj protokolarni boravak u književnoj našoj, On dolazi u Booksu!

Uz Njega, u Booksu ste pozvani i svi vi, dok je onima koji su kupili neku od Njegovih knjiga u Booksinoj knjižari rezervirana VIP loža.

Pozivnica vrijedi do 19 sati, pa za kasnije ulaske ne garantiramo.

Dotaknite Ga, zagrlite Ga, otkinite Mu komadić odjeće, ali ništa vam od toga ne jamči da će vam potpisati knjigu.

Vaša Booksa - prije svih! (he-he)

Adieu.


Hrvatsko društvo pisaca ugostit će ga u petak, 31.03. u 19 sati, a u zagrebačkom Profil Megastoreu knjige će potpisivati u subotu, 1. travnja, od 19 sati.

U nedjelju, 2. travnja, od 20 sati gostovat će u Gjuri 2. Potom hita put Splita gdje će se fanovima ukazati u ponedjeljak 02.04. (točna lokacija naknadno)

Turneja svršava u zagrebačkom B.P.klubu u utorak 04.04. (početak u 20 sati)





komentiraj (6) * ispiši * #

U novom 'Vijencu' intervju s mojom malenkosti + jedna moja kritika + fotka predivnoga mene



Danas je izašao novi broj 'Vijenca', a u njemu, vidi vraga, cijelu 11. stranicu okupirao vaš najdraži knjiški bloger.

Gornju polovicu stranice zauzeo je intervju s mojom malenkosti.
Pitanja je postavljao Kruno Lokotar, a razgovor se, osim o mome književnokritičarskom radu, uglavnom vodio oko blogomanije u Hrvata i književnosti na blogovima.

Osim intervjua, novi 'Vijenac' donosi i moju kritiku Houellebecqova romana 'Mogućnosti otoka'.

Međutim, ako vas ne zanima što ja to u intervjuu baljezgam, a još vas je manje briga da li mi se svidjeo novi roman razvikanog Francuza (i zašto nije), kupite onda 'Vijenac' (Cijena? Sitnica : 10,00 kn) kako biste utažili svoju znatiželju i saznali kako izgleda autor ovoga opskurnoga bloga. Da, intervju je popraćen fotkom predivnoga, prekrasnoga, neodoljivoga i skromnoga mene...



komentiraj (18) * ispiši * #

Anarhisti, pripremite se!

srijeda , 29.03.2006.




Anarhisti, pripremite se!
Dolazak proljeća i ove će godine obilježiti Anarhistički sajam knjiga.

Glavni dio programa drugog ASK-a održat će se u bivšoj tiskari Borba na Cvjetnom trgu.
Od 31. ožujka do 2. travnja tamo će se održavati sajam knjiga, novina i časopisa, radionica shopliftinga, predavanje i diskusija o psihijatriji iz anarhističke perspektive, predstavljanje anarhističkog izdavaštva i povijesti sajamske "zemlje partnera" - Češke, a predstavit će se i grčki Anarhistički crni križ.

U galeriji Nova održat će se izložba anarhističkih plakata iz Španjolskog građanskog rata, te projekcije filmova o španjolskom anarhističkom pokretu.

U Močvaru će tijekom ASK-a useliti talijanski hardcore punk band EU's Arse, šibenska Nula, regionalni Amok i britanski punk-reggae band P.A.I.N.



Izvor : Kupus.net



komentiraj (1) * ispiši * #

Dva intervjua + jedna kritika (moja, naravno)



U zadnje vrijeme, nekim divnim čudom, dnevne su nam novine krcate razgovorima s piscima. Za vas sam odabrao dva, jednu domaćicu i jednog Britanca.
Dakle, Vjesnikov intervju s Ivanom Sajkom pročitati možete ovdje, , ovdje i ovdje, (ne dajte se lako zbuniti, radi se o PDF dokumentu 3 Vjesnikove stranice - zato 3 linka) dok razgovor s Tony Whiteom iz Slobodne Dalmacije možete pročitati evo upravo ovdje.(Sjećate se, bio je gost FAK-a, a moja kritika njegovog romana Foxy T dostupna vam je na ovome linkiću.)



komentiraj (1) * ispiši * #

Na koji način knjižničari doprinose uništavanju hrvatskog tržišta knjiga?

utorak , 28.03.2006.



Valerij Jurešić, voditelj KIS-a i dobar poznavatelj prilika na domaćem knjiškom tržištu, na svom blogu Bodulska bilježnica objašnjava na koji način knjižničari sudjeluju u uništavanju hrvatskog tržišta knjiga.

Cjelovit tekst u prilici ste pročitati ovdje.
















komentiraj (7) * ispiši * #

NOVO : Neal Cassady - 'Prva trećina' (Celeber, 2006.)

CELEBER s ponosom predstavlja životnu priču legendarnog urbanog kauboja NEALA CASSADYJA: 'PRVA TREĆINA'

Neal Cassady - 'Prva trećina'
Autobiografija
izd. Celeber
Meki uvez; 12x19 cm; 246 str.
Biblioteka «Y»; knjiga 13.
Prijevod s engleskoga jezika: Marko Škobalj

Riječ izdavača


Ovjekovječen pod imenom Dean Moriarty od strane Jacka Kerouaca u epskom romanu 'Na putu', Neal Cassady bio je općepoznat po svojoj nezaustavljivoj energiji, neodoljivom šarmu, žustroj hiperaktivnosti i neobuzdanom životnom stavu. Kao drag prijatelj i suputnik Jacka Kerouaca, Allena Ginsberga, Williama Burroughsa i Kena Keseyja, da spomenemo tek nekolicinu njegovih pristaša u utiranju putova, Cassady je živio punim plućima, uvijek spreman na avanturu, tražeći nadahnuće pri svakom skretanju. Prije nego što je umro u Meksiku 1968., samo četiri dana prije svog 42. rođendana, Cassady je napisao popratni tekst za korice ove knjige: 'Rijetko kad je objavljena priča o toliko rastrganom čovjeku kao što sam ja. Gotovo je sigurno da mnogi čitatelji neće vjerovati u vjerodostojnost ovih redaka, ali uvjeravam sve nevjerne Tome da je istinit baš svaki događaj.'
Kao što Ferlinghetti piše u svom uvodnom tekstu, Cassady je bio “rani prototip urbanog kauboja koji bi prije stotinjak godina vjerojatno bio odmetnik van svih zakona, jašući beskonačnom prerijom ususret horizontu”. Pred vama su njegovi autobiografski zapisi, nepredvidiva američka saga jedne istinski slobodne osobe.

********
NEAL LEON CASSADY rođen je 1926. g. u Salt Lake Cityu, u vrijeme kad su mu roditelji putovali od Iowe do Hollywooda. Kad su mu se rastali roditelji Neal je imao šest godina i otišao je živjeti sa ocem u sirotinjsko predgrađe Denvera. Od najranijih godina izložen siromaštvu, alkoholizmu i očaju, mladi je Neal naučio iskorištavati svoj intelekt kako bi napredovao u svijetu. U školi je bio dobar. Također, bio je i odličan sportaš. S jedne je strane impresionirao učitelje i trenere, a s druge se počeo baviti sitnim kriminalom, da bi na kraju postao kradljivac automobila. Do svoje 21. g. bio je uhićen 6 puta. Zbog svog dobrog i privlačnog izgleda počeo je raditi i kao muška prostitutka. Upoznavši Hala Chasea ukazala mu se prilika da studira u Columbiji, ali tu je priliku propustio. U New Yorku je boravio od 1946. g., gdje se družio s Jackom Kerouacom i Allenom Ginsbergom koji mu je bio ljubavnik. Prvi se puta oženio za mladu LuAnn Henderson koju je ostavio zbog Carolyn Robinson. S njom je živio u Denveru od 1948. g., gdje je dobio posao na željeznici. Obiteljski ga život nije smirio, pa je tijekom narednih godina često odlazio na putovanja s Jackom Kerouacom. 1950. g. oženio se Dianom Hensen, ali se često vraćao Carolyn. Kerouacu je napisao dugo i povjerljivo pismo koje je promijenilo njegov način pisanja. Cassady je pisao spontano i neposredno, s gorućom željom da svoje misli stavi na papir. Kerouac je, inspiriran takvim načinom pisanja, kojeg kasnije naziva i 'spontanom prozom', počeo upotrebljavati tu metodu za svoje pisanje.Tijekom pedesetih je Cassadyjevo ponašanje postajalo sve neumjerenije, pa je polagano išao prema slomu. 1955. g. preselio se u San Francisco s drugom ženom, gdje je 1958. g. uhićen zbog posjedovanja narkotika. U zatvoru je bio dvije godine.U ranim šezdesetima sprijateljio se s Kenom Keseyjem koji je s njim dijelio interes za sport, drogu i književnost. Duboko se divio Keseyjevoj grupi mladih ministranata kojima se pridružio na putovanjima autobusom diljem zemlje.1968. g. otišao je u Mexico kako bi snimio avangardni film. Tamo je na tulumu 3. veljače uzeo fatalnu mješavinu alkohola i sredstava za smirenje. Sljedeće jutro pronađen je onesviješten uz obližnju prugu, a preminuo je nekoliko sati iza toga.


komentiraj (1) * ispiši * #

INTERVJU : Elfrida Matuč-Mahulja



Na Internet adresi www.eckermann.org.yu smjestio se Internet časopis koji donosi književne intervjue. Sajt stvara ekipa iz našeg istočnog susjedstva, a među desetak intervjua dosad objavljenih, našao se i onaj sa čestom i dragom gošćom opskurnog blogića na kojemu se trenutno nalazite.

Radi se o Idi , a razgovor sa njom objavljen kod Eckermanna, pročitati možete putem ovoga linka.





komentiraj (0) * ispiši * #

VEČER BLOG POEZIJE u Kafiću &TD!



Ovoga četvrtka u kafiću Teatra &TD, nevjerovatan spektakl, BLOG ČITAONICA : VEČER BLOG POEZIJE!

U organizaciji SC-a i zahvaljujući trudu Celeste i Mirne Bačun, s početkom u 21 sat, samo za vas, blog poeziju čitati će :

Korvin
Echo & Poni & Heroine
Domina
Shantii
Porto
Chablis
Zmajevna
Daywalker
Bettybijou
Sadistico

Voditeljica programa : Mirna Bačun

Izvor : Celeste



Na moju veliku radost, ovoga puta dame su u većini!

Eh, što mi ZG nije bliže...

komentiraj (5) * ispiši * #

Osvojite knjige Juliana Barnesa, Dražena Šimleše i Grahama Burnetta

ponedjeljak , 27.03.2006.



Ako je netko drugi a ne vi (*!#%&"*#$%%!!) na Kupusovoj nagradnoj igri osvojio knjigu Juliana Barnesa 'Stol od četrunovine', ne očajavajte, jer je tu nova prilika. Istu knjigu sada dijeli i Večernjak - sreću okušajte ovdje.
I Kupus.net nastavlja s darivanjem svoga čitateljstva, pa ako vas zanimaju knjige Dražena Šimleše i Grahama Burnetta, ovo je mjesto za vas.



komentiraj (1) * ispiši * #

PROMOCIJA : Mario Suško/Myron Schwartzman - 'Obznana postojanja' (Meandar, 2006.)



Naklada Meandar s ponosom nas poziva na predstavljanje knjige

OBZNANA POSTOJANJA

Riječ je o antologiji židovsko-američke pripovijesti koju potpisuju

Mario Suško i Myron Schwartzman.

Predstavljanje će se održati u utorak, 28.03.2006. u 12 sati
u Gliptoteci HAZU, Medvedgradska 2, Zagreb

Knjigu predstavljaju
Mario Suško
Tatjana Jukić
Branko Čegec

Ulomke čita
Kristina Krepela



komentiraj (0) * ispiši * #

R.I.P.



Na broju 16 zagrebačke Tesline ulice ovih je dana prazan prostor i još samo natpis »Moderna vremena« upućuje da je do nedavno tu bila knjižara. Nakon što su se zatvorile Meandrova knjižara na Opatovini i Znanstvena knjižara na Cvjetnome trgu, još jedna manje.
I nije riječ o bilo kakvim knjižarama, onima pokrenutima u valu entuzijazma, potaknutog tzv. knjižnim bumom, koje onda s vremenom počinju brisati granicu između knjižare i papirnice pa se uskoro prenamijene u nešto isplativije. Sve tri knjižare bile su one koje su formirale kulturu grada i zatvaranje svake od njih je izgubljena bitka u istoj toj gradskoj kulturi...

Cjelovit tekst Barbare Matejčić iz Vjesnika od subote, 25.03.2006., pročitajte ovdje.




komentiraj (17) * ispiši * #

Moja nova kritika na www.kupus.net



Neću duljiti jer naslov sve govori... ostaje vam samo da klikate po ovome linku i bacite se na čitanje moje nove kritike.

Za enigmate među vama, jedan mali hint : Pingvin kao kućni ljubimac.









komentiraj (0) * ispiši * #

Novi 'Zarez' donio iscrpan temat (čak 10 stranica) o blogomaniji u Hrvata

subota , 25.03.2006.



Od četvrtka je na kioscima novi broj Zareza, a u njemu, vidi vraga, opširan temat o blogomaniji u Hrvata. Temat su priredili Maja Hrgović i Zoran Roško a na čitavih 10 stranica temat donosi sljedeće :

- dva teksta inozemnih autora : Scott Esposito piše o entuzijazmu književnih blogova u opiranju mainstream mišljenju, dok Peter Felixberger govori o medijskoj moći blogova
- Andrea Zlatar u svom tekstu analizira online konstrukciju identiteta i načine samoprikazivanja na blogovima te donosi usporedbu blogova s klasičnim dnevnicima

- Maja Hrgović u svom tekstu piše o socijalizaciji na blogu i blogu kao vrlo demokratskom oruđu, tekst završavajući nabrajanjem nekoliko njoj najdražih i najzanimljivijih blogova, dok Katarina Peović Vuković razvija tezu o revolucionarnoj, avangardnoj ulozi blogova, u kontekstu budućnosti teksta i procesa njegovog stvaranja

- Neven Jovanović, stalni suradnik 'Zareza' i autor poznatog bloga filologanoga.blogspot.com analizira blogove ljudi čija je profesija – znanost

- Zarezov temat o blogovima donosi i anketu provedenu među osobama iz kulturne i akademske zajednice a u kojoj Gordan Nuhanović, Tanja Dabo, Mirko Petrić, Marina Gržinić i Andreja Kulunčić komentiraju blogomaniju u Hrvata i govore o svojim blogovima te onima koje redovito prate

- temat donosi i dva intervjua s pripadnicima blogosfere : sjajan razgovor Maje Hrgović sa svestranim Portom (Dario Rukavina) u kojemu taj popularni bloger na iznimno lucidan i elokventan način progovara o 'svim rajevima i paklovima u šalici bloga', te intervju iste novinarke s Tomislavom Čadežom koji se pokazao znatno manje zanimljivim sugovornikom

- za kraj Zarezov temat o blogomaniji u Hrvata donosi izvatke iz nekolicine, prema mišljenju Zarezove redakcije, najzanimljivijih domaćih blogova. Njihov izbor je pao na hybrid.blog.hr, korektivni.blog.hr, olifant.blog.hr, peekaboo.blog.hr, tofu.blog.hr




Zarezovim autorima pohvale na iscrpnoj i vrlo kvalitetnoj analizi hrvatske blogosfere!

komentiraj (11) * ispiši * #

KRITIKA : Patrick Modiano - 'Mali dragulj' (Fraktura, 2005.)




KRITIKA : Patrick Modiano - 'Mali dragulj' (Fraktura, 2005.)

Patrick Modiano (rođ. 1945.) jedan je od najznačajnijih suvremenih francuskih književnika, s više od dvadeset objavljenih djela, ali u nas dosad nedovoljno prijevodno zastupljen. "Mali dragulj" tek je prvo hrvatsko izdanje nekog Modianovog romana nakon daleke 1980. godine kada je Zlatko Crnković u svojoj poznatoj biblioteci Hit objavio njegovu, Gouncourtovom nagradom ovjenčanu "Ulicu mračnih dućana". Baš kao i u tom romanu gdje je amnezijom pogođeni lik tragao za vlastitim identitetom, Modiano se i u "Malom dragulju" bavi intimnom prošlošću glavnog protagonista, u ovom slučaju devetnaestogodišnje Therese.

Jednog dana u vrijeme najveće gužve na stanici pariškog metroa, u masi koja je klizila pokretnom trakom, Therese ugleda stariju ženu u izblijedjelom žutom kaputu koja ju je zapanjujuće podsjetila na majku. Therese se odlučuje na praćenje te žene kako bi ušla u trag svome djetinjstvu te eventualno razotkrila tajne prošlosti i spoznala povode koji su majku nagnali da je napusti u ranoj dobi. Praćenjem te žene Theresin se život stubokom mijenja jer iz podsvijesti izranjaju slike prošlosti koje u velikoj mjeri rastaču stvarnost i izazivaju buru zatomljenih emocija. Njezina sadašnjost biva u sve većoj mjeri iskidana sjećanjima, a ona postupno gubi tlo pod nogama i doživljava emocionalni slom, premda se saznanja o prošlosti ne odmiču daleko od naznaka, obrisa i slutnji.

Prevladavajuća atmosfera romana je bluzerska, melankolična, i unatoč svojevrsnoj finalnoj katarzi, pročišćenju i slutnji novog početka (uslijed Theresine spoznaje da ma koliki trud uložila, "izgubljeno se više nikada neće pronaći", a tijek je prohujalih događaja nemoguće promijeniti) rukopis se ipak ne može okarakterizirati drukčije doli pesimističnim. Modianov je stil metaforičan, filigranski izbrušen, pročišćen od suvišaka te oglodan od i najmanjih naznaka banalnosti. Rečenice su mu kratke, jezgrovite i poetski dotjerane, krhke i treperavo fluidne, baš poput krhotina sjećanja koje iz podsvijesti izranjaju u valovima, nakratko oplahujući svijest da bi se postupno, uz tihi šum povukle, iza sebe ostavljajući tek pjenovit trag slutnji i nepostojanosti.

Patrick se Modiano u "Malom dragulju", baš kao i u prijespomenutoj "Ulici mračnih dućana", iskazuje legitimnim baštinikom Marcela Prousta, a njegovi junaci postaju novovjekim tragačima za izgubljenim vremenom koji u onome minulom i prošlom prepoznaju (odnosno, preciznije: tek naslućuju) temelje vlastitih identiteta koje od fragmenata prošlosti nastoje dozidati i nadograditi. No nažalost, uglavnom neuspješno jer je prošlost toliko trošna, krhka, nepouzdana i naprosto nedokučiva u svojoj relativnosti, pa svaki novi uvid otvara više pitanja no što odgovora donosi.

Roman je pisan u prvom licu, Theresin je pripovjedni ton ispovjedni, autoterapeutski, te ona s vremenskim (iako ne i emocionalnim) odmakom odmata priču, a kako bi prošlost, koja putem sjećanja na momente postaje njezina jedina sadašnjost i stvarnost, vratila gdje joj je mjesto. U podsvijest.

Radnja se odigrava na autentičnim pariškim lokacijama, u kratkom odsječku vremena (ne više od nekoliko dana) pred-prevratničkih ranih šezdesetih godina, i odvija se blago i usporeno (ali nikako ne i nezanimljivo), a likovi su malobrojni i ostaju na razini skice, sjenke, konture, sasvim u skladu sa temeljnim Modianovim motivom sjećanja kao nečeg sfumatoznog, magličastog, fluidnog i neuhvatljivog. A upravo je takva i Modianova proza - baš poput kakve tihe, sjetne, slutnjom neke fatalne, mračne, neizrečene tajne i lelujavim cigaretnim dimom obavijene, klavirske jazz balade.

(Napisao : Božidar Alajbegović, ožujka 2005.)



komentiraj (2) * ispiši * #

Karaula - knjiga uz najočekivaniji film

petak , 24.03.2006.

Fraktura ovih dana namjerava objaviti scenarij filma 'Karaula' i roman Ante Tomića 'Ništa nas ne smije iznenaditi' na temelju kojega je scenarij za Grlićev film nastao, i sve to u jednom svesku :

Riječ izdavača


Izdavanje knjiga scenarija i nije neki uobičajeni nakladnički posao, uvijek je to prije iznimka nego li pravilo, a kada tome dodamo da se u uz scenarij nalazi i roman po kojem je scenarij nastao dobivamo, čini mi se, jednu vrlo rijetku i po mnogo čemu specifičnu knjigu. Roman Ante Tomića 'Ništa nas ne smije iznenaditi' i scenarij Rajka Grlića i Ante Tomića za film 'Karaula' u ovoj se knjizi susreću i čitatelju otvaraju čitav niz mogućih čitanja jednog romana. Naime vidjeti kako je iz romana nastajao scenarij pokazuje kako se knjiga može adaptirati i kako se sve može iščitavati. Ona, kao što iz teorije znamo, činom svoga objavljivanja počinje živjeti svoj samostalni život neovisan od autora i svih njegovih misli i primisli koje je imao prilikom pisanja, sada na jednom mjestu vidimo jedan od tih života, ali istovremeno i roman i scenarij počinju živjeti svoj samostalni život.

komentiraj (5) * ispiši * #

Što slušam?



Da ne kažete da je mjuza na ovom mjestu zapostavljena, evo idealnog banda za sve knjigoljupce :

Belle & Sebastian

Another Sunny Day

Another sunny day, I met you up in the garden
You were digging plants, I dug you, beg your pardon
I took a photograph of you in the herbaceous border
It broke the heart of men and flowers and girls and trees

Another rainy day, we’re trapped inside with a train set
Chocolate on the boil, steamy windows when we met
You’ve got the attic window looking out on the cathedral
And on a Sunday evening bells ring out in the dusk

Another day in June, we’ll pick eleven for football
We’re playing for our lives the referee gives us fuck all
I saw you in the corner of my eye on the sidelines
Your dark mascara bids me to historical deeds

Everybody’s gone you picked me up for a long drive
We take the tourist route the nights are light until midnight
We took the evening ferry over to the peninsula
We found the avenue of trees went up to the hill
That crazy avenue of trees, I’m living there still

There’s something in my eye a little midge so beguiling
Sacrificed his life to bring us both eye to eye
I heard the Eskimos remove obstructions with tongues, dear
You missed my eye, I wonder why, I didn’t complain
You missed my eye, I wonder why, please do it again

The lovin is a mess what happened to all of the feeling?
I thought it was for real; babies, rings and fools kneeling
And words of pledging trust and lifetimes stretching forever
So what went wrong? It was a lie, it crumbled apart
Ghost figures of past, present, future haunting the heart






komentiraj (3) * ispiši * #

Novi broj književnog Internet časopisa 'Treći trg'



Udruženje građana Treći trg izdalo je novi broj književnog Internet časopisa Treći trg , koji objavljuje mlade autore sa područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore i drugih zemalja.

11. broj časopisa Treći Trg donosi:

* Poeziju i kratke priče jedanaestoro mladih autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore
* Prijevode tekstova sedmoro mladih britanskih književnika
* Kritiku knjige 'Private Show' Tamare Suskic iz pera Ivana Velisavljevića, kao i odgovor pesnikinje na kritiku
* Kritiku Jelene Angelovski o novoj zbirci priča Sejle Šehabović, kao i Sejlin razgovor sa Damirom Arsenijevićem
* Tekst španjolskog esejiste Antonia Marina pod nazivom Teorija o stvaralačkoj inteligenciji
* Temat posvećen Haroldu Pinteru, u kome se moze naći njegova poezija, kratka proza i drama, zatim intervju i govor Pintera prilikom dodijele Šekspirove nagrade, kao i esej o ovom autoru koji je napisao Dejan Čavić

Časopis je dostupan na www.trecitrg.org.yu

komentiraj (0) * ispiši * #

* RAF-alni Povratak žutog titla *

četvrtak , 23.03.2006.



Dobrodošli na

*RAF-alni Povratak žutog titla*

u sklopu: Revije amaterskog filma (RAF)

24.3. petak - 18.00h, CZK Trešnjevka, Park stara Trešnjevka 1

Uz promociju knjige, posjetitelji će moći doživjeti i
premijeru nekoliko filmova koje su snimili autori Žutog titla (V. Grgić - M. Mihalinec)
o kojima (filmovima, naravno, ne autorima, zaboga) ćete saznati sve
ako dođete na promociju knjige:
'Povratak žutog titla - ukoričeni filmski zabavnik'

komentiraj (0) * ispiši * #

'Kulturni intervju' Radija 101 - SF na tapetu




U emisiji "Kulturni intervju" Radija 101 ovog četvrtka, 23. ožujka, gostuju Aleksandar Žiljak i Tomislav Šakić, urednici Antologije hrvatske znanstveno-fantastične priče "Ad Astra" koja uskoro izlazi iz tiska.

O SF-u, u svim njegovim pojavnim oblicima, možete poslušati u četvrtak u 21 sat, odnosno reprizno u noći s nedjelje na ponedjeljak od 01 do 02 sata.



Izvor: sferakon.blog.hr







komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO : Mario Suško/Myron Schwartzman - 'Obznana postojanja - antologija moderne židovsko-američke pripovijesti' (Meandar, 2006.)

srijeda , 22.03.2006.



Meandar nas sa zadovoljstvom obaviještava da su upravo objavili iznimno zanimljivu antologiju moderne židovsko-američke pripovijesti, u nas uvijek popularnog rado čitanog zanra.

Knjigu OBZNANA POSTOJANJA priredili su Mario Suško i Myron Schwartzman, prvi i kao prevoditelj, a potonji i kao pisac predgovora.
U knjizi su pored nama vec znanih Bernarda Malamuda i Saula Bellowa čelna imena američke proze danas, Cynthia Ozick, Sharon Lynne Schwartz, Bruce Jay Friedman, Steve Stern, Leslea Newman i, medju inima, Allegra Goodman .

Tematski spektar je raznolik, od holokausta, uloge židovskog misticizma u američkom okružju danas do drugog pokoljenja židovskih emigranata, mješovitih veza i lezbijstva. Pripovijesti takodjer sežu od realističnog kazivanja do postmodernističkih tekstualnih inovacija, gotovo uvijek sa znakovitim prizvukom crnog humora.

Myron Schwartzman pohadjao je poslijediplomski studij na Državnom sveučilištu New Yorka, gdje je i doktorirao, a od sredine sedamdesetih predaje na Collegeu Bernarda M. Barucha u New Yorku. Dr. Schwartzman je poznat po tekstovima o Joyceu, te o židovskoj i afro-američkoj književnosti, kao i po dvjema glasovitim knjigama/monografijama o Beardenu, Romare Bearden: njegov život i umjetnost (1990) i Slaveći pobjedu (1998). Tekstove je tiskao u mnogim časopisima, tjednicima i novinama, uključujući "New York Times" i "Modern Fiction Studies".
Dobitnik je, medju inima, Nagrade Predsjednika Collegea Baruch za znanstvenu djelatnost.

Mario Suško doktorirao je na Državnom sveučilištu New Yorka, a od 1993. godine predaje knjizevnost i jezikoslovlje na Nassau Com. Collegeu u Garden Cityju, New York. Prevodio je Bellowa, Malamuda, E. L. Doctorowa; također, uredio je nekoliko antologija i knjiga izbora, u nakladi Meandar antologiju afro-americkog pjesništva Crno na bijelo (2000) i integralno izdanje/prijevod 'Vlati trave' Walta Whitmana. Dobitnik je, medju inima, Nagrade Rektorata Državnog sveučilista drzave New York za izvanredna postignuća u području znanstvene i književne djelatnosti.



komentiraj (5) * ispiši * #

Nova književna večer SC-a - Libra Libera style!




Književne večeri u SC-u idu dalje, a novi književni dejt je 23.3. u Kafiću &TD-a, s počektkom u 21 sat.

Ovog četvrtka ćemo se osvrnuti i zabaviti se novim brojem časopisa Libra Libera i bez većih govorancija predstaviti 17. broj. Iako ćete svoj primjerak Libere moći kupiti na licu mjesta, samo ćemo vam baciti bubu u uho da je 17. broj Libre Libere pravi izbor za vas ako ne znate što znači studiranje kompjuterskih igara, a volite ih igrati ili ako ste ljubitelj SF-a, a ne znate koji su i što su to prostori SF-a. Ostale bube možete naći u Libri i listati je za svojim stolom uz pivu, dok ćemo se mi puno (ne)ozbiljnije pozabaviti proznim blokom Libre Libere koji je u ovom broju posvećen temi Celebrity.

Tako će na književni kauč zasjesti Vlado Bulić i počitati vam nekoliko priča koje su objavljene u proznom bloku, a možda i koju svoju priču. Krešimir Dujmić, u blogerskom svijetu poznatiji kao Levijatan (levijatan.blog.hr), pročitat će svoju priču koja se također našla među koricama ovog broja Libre Libere.

Sve to biti će začinjeno književnom slušaonicom, za koju unaprijed upozoravamo da može uzrokovati ozbiljno i nekontrolirano mrdanje vaših bokova ili nevjerojatno dobro sjesti uz vašu pivu.


Voditeljica književnih večeri i potpisnica prethodnik redaka te glavna i odgovorna je Mirna Bačun.


Krešimir Dujmić aka Levijatan (Leviatan.blog.hr) rođen je nedavno, živi i radi u Zagrebu. Prošao je Ferićevu radionicu pisanja, čitao u Booksi, Močvari, na Književnim večerima u SC-u, a ima i zavidnu književnu blogersku karijeru. Dobio je drugu nagradu za priču “Jesen” na natječaju za kratku priču “Književnog Kluba” Karlovac. Sad će vam čitati svoju Celebrity priču.


Junaci proznog bloka Libre Libere – od svugdje i sa svih strana, pa će neke od njihvih celebrity priča čitati Vlado Bulić, a o njima pročitajte u Libri!

********

Najave budućih Književnih večeri:

30. 3. će blogeri zasjesti na književni kauč, a ovog puta predstavit ćemo vam najbolje poete u hrvatskoj blogosferi – dakle, pripremite se za Večer Blog Poezije, koju samo za vas pripremaju blogeri uz raznorazne vizualne efekte!

6. 4. - Književne večeri i voditeljica uzimaju odmor i idu odspavati proljetni san, a vi uživajte u TEST-u!

13. 4 . - Nakon proljetnog sna književne večeri idu dalje, a ovaj puta će se iznimno smjestiti u Klub SC-a (poznatiji kao cyber caffe), uz posebnu poslasticu za sve one koji vole SF, a i one koji će tek postati ljubitelji SF književnosti. Književne večeri posvećene SF-u prvog će četvrtka u travnju Kafić &TD-a pretvoriti u science fiction svijet, a na vama je da dođete, naučite što je to SferaKon i poslušate najbolje od SF književnosti!


komentiraj (5) * ispiši * #

NOVO : Imre Kerstesz - 'Engleska zastava' (Fraktura, 2006.)



Imre Kertesz: 'Engleska zastava' (pripovijetke)
izd. Fraktura
tvrdi uvez s ovitkom
broj stranica 168
cijena 119,00 kn
prevela s mađarskog: Xenia Detoni

Riječ izdavača


Knjiga pripovijedaka Engleska zastava nobelovca Imre Kertesza iznova pokazuje zašto je on danas bez sumnje jedan od najvažnijih i najzanimljivijih suvremenih europskih pisaca.
Ispripovijedane suvereno, sve tri pripovijetke Engleska zastava, Tragač i Zapisnik, svaka na svoj način, uvijek iz perspektive pojedinca, pokazuju vrijeme i doba represije. I to ne nacističke, već one komunističke.
Engleska zastava govori o mađarskoj revoluciji 1956., no u središtu autorove pozornosti je čovjek koji traži načine kako da preživi u totalitarnom sistemu.
Tragač je bez sumnje jedna od ponajboljih Kerteszovih priča i u njoj je naravno riječ o pojedincu i njegovoj potrazi za sobom i mogućnosti da sam sebi razjasni svoju prošlost i sadašnjost. Glavni junak odlazi u Buchenwald, na mjesto gdje je bio zatočen u koncentracijskom logoru i gdje vidi da se sve tijekom vremena promijenilo, čak i on, iako je sve ostalo isto.
Priča Zapisnik pak govori o represiji i strahu prilikom prelaska granice.

Sve tri priče pokazuju Kertesza u punom sjaju, kao vrsnog pripovjedača, koji, iako uvijek, u svim svojim djelima priča jednu te istu priču, baveći se samo jednim problemom - mogućnosti života u svijetu poslije holokausta, a to čini na fascinantan, uvijek nov i drukčiji način.
Imre Kertesz se i knjigom priča, jednako kao i romanima, dokazuje kao autor koji nas je sposoban ne samo uvući u priču, već nam uvijek otvoriti nove spoznaje i koji i danas pokazuje kako književnost nije umrla već itekako živi.


Iz kritika
Sada, kada su okovi popustili, zaista nam se suprotstavlja jedan drugačiji Kertesz: paraboličan, snažno podsjećajući na Kafku, priklonjen filozofskom izričaju, upličući neprestano odlomke iz teorije pripovijedanja. Ono što je u Tragaču diskretno naznačeno, u Engleskoj zastavi je otvoreno tematizirano: problem nepodudarnosti i nespojivosti života i književnosti.
FAZ


O autoru

Imre Kertesz rođen je 1929. godine u Budimpešti. Godine 1944. deportiran je u Auschwitz a nakon toga u Buchenwald gdje je dočekao i oslobođenje. Po završetku Drugog svjetskog rata vraća se u Budimpeštu gdje je isprva radio kao novinar, zatim kao neovisan pisac i prevoditelj. Svoj najvažniji roman o vlastitom stradanju, o holokaustu, i sudbini čovjeka u beznadnom svijetu Čovjek bez sudbine započinje pisati 1960., a objelodanjuje ga tek 1975. godine. Međutim, roman je ostao bez ikakva odjeka u Mađarskoj. O tom iskustvu Kertesz je napisao roman Fijasko objavljen 1988. Treći dio njegove trilogije o stradanju je roman Kadiš za nerođeno dijete posvećen djetetu koje si je junak uskratio u svijetu poslije holokausta.
Od ostalih važnijih djela vrijedi izdvojiti prozna djela Izviđači iz 1977. i Engleska zastava iz 1991. o mađarskoj revoluciji 1956. godine. Posebno je zanimljiva njegova dnevnička proza Dnevnik s galije objavljena 1992. godine i Drugačiji ja : kronika metamorfoze iz 1997. godine. Njegovi značajni eseji i predavanja sakupljeni su u knjigama Holokaust kao kultura, 1993, Trenutci šutnje dok vod za smaknuća puni , 1998. i Izgnani jezik iz 2001. godine.
Njegov najnoviji roman Likvidacija objavljen je krajem 2003.

Imre Kertesz dobitnik je Književne nagrade Brandenburga 1995, Leipziške književne nagrade 1997, Herderove nagrade 2000, Ehrenpreis Robert-Bosch-Stiftunga u 2001. i Hans Sahl-Preis u 2002. godini.
Za cjelokupan spisateljski rad ovjenčan je Nobelovom nagradom za književnost 2002. godine.


komentiraj (9) * ispiši * #

Književni natječaj za studente



Aleph je kao studentski književni časopis osiječkog FF-a nastao 1994. godine na inicijativu profesorice Helene Sablić-Tomić, a u izdavanju časopisa uvijek je pomagao i osječki ogranak Matice Hrvatske. Jedanaest godina nakon osnutka, odnosno, 2005. godine je skupina studenata odlučila pretvoriti Aleph u studentsku organizaciju pod nazivom Studentski književni klub Aleph.

Novoosnovana studentska organizacija Aleph pokrenula je i internet-stranicu www.skk-aleph.tk na kojoj se mogu pronaći detalji o svim događanjima koje je pokrenula ova organizacija, kao i poetski i prozni tekstovi studenata. Jedan od njihovih projekata je i natječaj za najbolju priču, pjesmu i esej.
Autori nisu ograničeni ni tematski ni stilski. Jedini uvjet za sudjelovanje je posjedovanje studentskoga statusa ili statusa mlađe osobe koja se bavi pisanjem. Radovi se šalju na e-mail adresu aleph@ffos.hr osobno na Filozofski fakultet u Osijeku, prostoriju br. 12. Radovi će biti objavljivani na Alephovoj internetskoj stranici i u časopisu Aleph, a najboljima će biti uručena novčana nagrada u iznosu čija će veličina ovisiti od financijskog stanja Kluba (rok za slanje radova je 1.travnja 2006. godine).

Dakle, studentarijo, tipkovnice u ruke!



Izvor : Studentnet.hr

komentiraj (1) * ispiši * #

Natječaj za priče vampirske tematike

utorak , 21.03.2006.



Organizacijski odbor 5. Festivala fantastične književnosti u Pazinu raspisuje natječaj za priče iz žanrovskog spektra znanstvene fantastike - fantasyja - nadnaravnog horrora, koje na bilo koji način obrađuju ili koriste vampirsku tematiku.

Vampirske priče ne smiju biti dulje od deset novinskih kartica (18.000 znakova uključujući razmake) niti smiju biti prethodno objavljene. Poželjno je, ali nipošto nije uvjet, da je vampirska priča radnjom smještena u Istru, i da se u njoj pojavljuje Jure Grando.

Priče treba slati u jednom primjerku otisnute na papiru, potpisane imenom i prezimenom autora, s detaljnim podacima o autoru u prilogu, uključujući kontakt podatke, te kraći životopis i bibliografiju (materijal za "bilješku o piscu"). Prijavi treba priložiti i disketu ili CD s pričom u elektronskom obliku (u .rtf datoteci, bez posebnih formatiranja teksta).

Deadline: 1. travnja 2006.

Priče se šalju na adresu: Pučko otvoreno učilište u Pazinu (za vampirske priče), Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 Pazin.
Kontakt: 052/ 624-333

Prosudbena komisija odabrat će najbolje priče za objavljivanje u zajedničkoj zbirci koja će biti predstavljena na 5. Festivalu fantastične književnosti koji će se održati u Kringi i Pazinu 11. i 12. kolovoza 2006. godine.

Priče odabrane za objavljivanje u zbirci se ne rangiraju i ne nagrađuju posebnim nagradama. Autori čije se priče odaberu za zbirku bit će pozvani da svoje priče predstave na Festivalu.



Izvor : Kupus.net



komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO : Amos Oz - 'Kako izliječiti fanatika' (Fraktura, 2006.)



Amos Oz - ' KAKO IZLIJEČITI FANATIKA ' (ESEJI)
izd. Fraktura
tvrdi uvez
broj stranica 94
cijena 59,00 kuna
prevela: Andrea Weiss Sadeh

Riječ izdavača


Tragedija bliskoistočne krize leži u sukobu ispravnoga s ispravnima. Loša historijska
iskustva razdvajaju dva sukobljena naroda umjesto da ih zbližavaju. Ljudski odnosi u mnogim su
slučajevima sazdani na paradoksima, na apsurdima, a ne na stvarnim međusobnim interesima. Amos
Oz piše vrlo jednostavno, ali i vrlo istinito. On je istinit, mudar i uvjerljiv svjedok složenih
i katkad vrlo kompliciranih odnosa u kojima se nađu ne samo pojedinci nego i čitavi narodi.
Glavna obrana od fanatizma jest humor. Ne cinizam, ne sarkazam, nego ona zdrava vrsta humora koji
djeluje ljekovito.

Amos Oz pripada sve rjeđoj vrsti intelektualaca koji lokalne vrijednosti i interese razmatraju u
okviru univerzalnih vrijednosti i interesa. Opće izvire iz pojedinačnoga i pojedinačno iz
općega. Razmišljajući o drugima Amos Oz razmišlja i o sebi. Poznat vam je onaj fini,
uzbudljivi osjećaj nakon što ste pročitali tekst za koji biste voljeli da ste ga vi sročili,
da ste sposobni, da znate pisati tako uvjerljivo, tako jasno, tako precizno. I s takvom lakoćom.
Taj osjećaj imao sam čitajući ove zapise Amosa Oza. I s najvećim ih zadovoljstvom
preporučujem čitateljima.
Iz predgovora Filipa Davida


O autoru:

Amos Oz rođen je kao Amos Klausner 4. svibnja 1939. godine u Jeruzalemu. Odrastao je u Jeruzalemu u ulici Amos, četvrti Kerem Avraham. Radnja najvećeg broja njegovih romana smještena je upravo u toj četvrti. Ozova majka počinila je samoubojstvo kada je on imao dvanaest godina, izazivajući kod njega osjećaj odbačenosti koji će on opisati u svojoj knjizi A Tale of Love and Darkness (Priča o ljubavi i tami). Sa četrnaest godina pristupa Cionističkoj stranci i odlazi u kibuc Hulda. Ondje ga usvaja obitelj Huldai čiji je sin Ron sada gradonačelnik Tel Aviva. Tamo i mijenja svoje
prezime u Oz, što na hebrejskom znači snaga. U kibucu živi i radi sve do 1986. godine kada se
sa ženom Nily seli u Arad zbog astme njihova sina Daniela. S uzlaznom putanjom njegove
spisateljske karijere Ozove obveze u kibucu su se smanjivale, budući da je zarada od pisanja
išla i u kibuc.
Ozovi stavovi su izrazito pacifistički u sferi politike i socijalno-demokratični u sferi socijalne ekonomije. Oz je jedan od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon šestodnevnog rata. Učinio je to još 1967. u svom članku Land of our Forefathers u novinama Davar. Godine 1978. jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now. Za razliku od drugih u izraelskom mirovnom pokretu nije bio protivnik gradnje zida na izraelskoj Zapadnoj obali.

Amos Oz napisao je 18 knjiga na hebrejskom i oko 450 članaka i eseja. Njegova djela su prevedena na tridesetak svjetskih jezika. Redovito objavljuje eseje o politici, književnosti i miru.
Objavljivao je za Davar, Yedioth Ahronoth, New York Review of Books.

Do sada je objavio sljedeće knjige : zbirku priča Where the Jackals Howl (1965.), romane
Elsewhere, Perhaps (1966.), My Michael - Moj Michael (1968.), Unto Death (1971.), Touch the Water,Touch the Wind (1973.), The Hill of Evil Counsel (1976.), Soumchi (1978.), A Perfect Peace (1982.), Black Box - Crna kutija (1987.), To Know a Woman (1989.), Fima (1991.), Don't Call It Night(1994.), A Panther in the Basement (1995.), The Same Sea (1999.) i A Tale of Love and Darkness (2003.).
Objavio je i niz esejističkih knjiga među kojima se ističu In the Land of Israel (politički eseji), Israel, Palestine and Peace i Under This Blazing Light.

Amos Oz dobitnik je prestižne Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade
njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), a godine 2005. dobio je prestižnu Goetheovu nagradu
grada Frankfurta.

Na Sveučilištu Ben-Gurion u Negevu utemeljen je kolegij koji se bavi Ozom i njegovim djelom.


komentiraj (0) * ispiši * #

AGM promovira nove naslove poetske biblioteke Filter



U srijedu, 22. ožujka 2006. od 20 sati u zagrebačkom klubu Papillon (Veslačka bb) biti će predstavljena tri nova naslova AGM-ove poetske biblioteke Filter: "O nastajanju i nestajanju", autora Hrvoja Jurića, "Savršeno mjesto za život" Bojana Radašinovića i "Iza", Dinka Telećana. Knjige će predstaviti autori uz malu pomoć urednika.



Hrvoje Jurić: "O nastajanju i nestajanju"

Poetske crtice Hrvoja Jurića osamljeni su primjer refleksivnosti koja uspijeva apstraktno učiniti konkretnim, lirskog racionalizma koji u svakodnevno privodi filozofsko. To su nove pjesme na starim osnovama, klasika prelomljena kroz ležernost iskaza, istodobna napregnutost i pomirenost, šank i ekumena... Ukratko, sve na jednome mjestu, sažeto i nenametljivo, poezija koja se pojavljuje kao integralan dio života.

Hrvoje Jurić (1975., Bihać), gdje je završio osnovnu i srednju školu, te odrastao. U Bihaću je objavio dvije mladenačke zbirke pjesama: "Moje prve pjesme" (1988) i "Moj svijet" (1991). Od 1993. živi u Zagrebu, gdje je studirao i gdje danas radi kao asistent na Katedri za etiku Filozofskog fakulteta. Piše i prevodi uglavnom filozofske i slične članke, a poeziju čita, piše i objavljuje odavno i posvuda. Dobitnik je nagrade "Goranovog proljeća" za mlade pjesnike (1997), rezultat čega je objavljena knjiga pjesama "Nominativ" (1997).

********

Bojan Radašinović: "Savršeno mjesto za život"

Za razliku od ostatka tzv. "stvarnosne poezije", u koju je odavna ubrojen i prepoznat kao jedan od njezinih vrhunaca, Radašinović se ovaj put ne kreće u urbanom okružju, nego odlazi put sela. Tamo se, umjesto s ultimativnom suvremenošću, suočava s pasatizmom, bakinom kućom kao povijesnim muzejem. U tom odmjeravanju "suvremenog" poetskog subjekta i obiteljsko-nacionalne prošlosti, započetog pjesmom o satu/vremenu, krije se i najveći dio poetske napetosti: marijabistrički satovi sa zlatokrilim anđelima su Quartzovi, djedin lajbek je premalen...
No, ovdje je vrijeme neko drugo, irelevantno, novine se ne kupuju niti se radio sluša, satovi kasne kako su uvijek kasnili, ali se zato dobro spava i obavezno sanja, a ujutro gonetaju snovi po sanjarici, a ne po načelima psihoanalize. Iz zbirke kao da izbija blaga pomirenost, jeka fatalizma starih generacija, usredotočenost na ovdje i sada, konstatiranje i registriranje. Ovo kao da su pjesme u sepiji.

Bojan Radašinović (Zagreb, 1975.) je objavio: "Sprega književnosti i prljavog rublja" (2000); "Ovdje ćemo uvijek biti stranci", (2003).Živi i radi u Zagrebu.


*********

Dinko Telećan: "Iza"

Već samo po versifikatorskom umijeću, bogatstvu poetičkih modela i tradicijskih referencija Dinko Telećan izuzetna je pojava među mlađim hrvatskim pjesnicima. Međutim, jezična virtuoznost, ritmična i eufonična ekstatičnost tek su vanjska manifestacija spoznajne uzavrlosti subjekta ove lirike: rječnička značenja se otkivaju, jezik se upućuje izvan svoje svakodnevice u neistražene krajolike. I doslovno, ovo je poezija dalekih horizonata; indijski, iberijski i istarski ("na trojstvu poluotoka čija imena počinju s i") predjeli smjenjuju se kao postaje jednoga diskontinuiranog procesa (samo)spoznaje.
Neven Ušumović

Dinko Telećan (1974., Zagreb), gdje je 1999. diplomirao filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu. Objavio zbirke pjesama "Kreševa" (1997.) i "Vrtovi & Crvena mijena" (2003.) te knjigu "Sloboda i vrijeme" (2003.). Pjesme su mu objavljene u časopisima Republika, Vijenac, Quorum i dr., a kraći izbor preveden je na njemački. Prevodi književna i teorijska djela s engleskog i španjolskog jezika te radi kao vanjski urednik filozofske edicije u sklopu izdavačke kuće Jesenski i Turk. Prevodio, među ostalima, J. L. Borgesa, Halila Džubrana, Richarda Flanagana, Patricka McGratha, Isabel Allende, Harukija Murakamija, Ernesta Sabata i J. G. Frazera. Za prijevod njegove "Zlatne grane" nagrađen je 2003. godišnjom nagradom Društva hrvatskih književnih prevodilaca, čijega je Upravnog odbora član od 2004. godine. Dobitnik prve nagrade na natječaju časopisa Zarez za najbolji esej 2005.


komentiraj (0) * ispiši * #

43. goranovo proljeće





Danas, 21. ožujka, u Lukovdolu, u 12 sati počinje svečana dodjela nagrada 43. goranovog proljeća.

Andriana Škunca dobitnica je Goranovog vijenca, Branislav Oblučar osvojio je Gorana za mlade pjesnike, a Martini Dumbović, Barbari Slivar, Antoniu Šoštaru, Petri Čargonja, Ivani Matković i Tini Grdić, učenicima osnovnih i srednjih škola, dodijelit će se nagrade za literarne radove.

Na manifestaciji sudjeluju: Dubravka Crnojević Carić, Mirko Fodor, Miroslav Kirin, Marinko Kovačević, Jelena Radan, Rebeka Lesac, Ivan Rogić Nehajev i Doroteja Vidmar







komentiraj (2) * ispiši * #

Sretan Vam dan ljepote - Međunarodni dan poezije!




U nadi da ćemo na ovim našim prostorima, u najskorijoj budućnosti početi obilježavati i neke dane koji slave naše duhovne potrebe, a nisu nužno vjerski obojani, ovaj put ćemo, skromno, ali ipak i mi u Balkanskom književnom glasniku 'Poluostrvo' pozdraviti dolazak proljeća 21. marta / ožujka (u 19:37). Dan proljeća je pre sedam godina rezolucijom organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) proglašen Međunarodnim danom poezije.

Generalni direktor UNESCO Koičiro Matsura tom je prilikom u Parizu pozvao sve države svijeta, da 21. mart / ožujak iskoriste za prezentaciju pjesničke riječi, jer, prema njegovim riječima, ljubav za poeziju i pjesničku riječ pomaže pri razvijanju ljubavi čovjeka za čovjeka.

Priznat ćemo da je Nj. e. g. Matsura vrlo lijepo i lucidno primijetio čega najviše u današnjem svijetu nedostaje, te je znakovito da upravo u poeziji vidi stapanje stvarnosti - mogućnosti i nužnosti.

Kako je poezija sloboda riječi i izražavanja, a temelji se na govorenoj i pisanoj riječi, smisao i ideja obilježavanja Međunarodnog dana poezije jest u razvijanju pobuda i potrebe intenziviranja međunarodne kulturne razmjene i suradnje.

Mislim da smo kao Balkanski književni glasnik sasvim dobro razumjeli ovu poruku i trudimo se provoditi je u djelo koliko je god u našoj moći.

Sretan Vam dakle dan ljepote - Međunarodni dan poezije!

UREDNIŠTVO BALKANSKOG KNJIŽEVNOG GLASNIKA http://poluostrvo.web1000.com



komentiraj (3) * ispiši * #

Knjige u šake i trt

ponedjeljak , 20.03.2006.


I Dušan Gojkov u svojoj je pjesničkoj ostavštini pronašao pjesmu koju možemo uzeti kao odgovor Fošnerovoj pjesmi (ovdje objavljenoj prije neki dan), ali i kao odgovor na Lakićevićev tekst 'Znam kritičara' (ako ste propustili, skrolajte dolje do 13.03.)


sanjao si noćas
nobelovu nagradu
pa je ispalo
da su ti samo
puna creva
i da valja otići
odsedeti na šolji
uz novine i cigaretu
neki tip vezao bombu oko struka
pobio trideset dvoje
nevinih
u južnoj americi rodilo se dete
sa dve glave
a naša privreda
napreduje
uostalom
ti si izuzetno dobro situiran čovek
divna žena
dobra deca
mlada ljubavnica
dobar posao
stan
skoro nov auto
članstvo u nekoliko cenjenih udruženja
predsednik tri-četiri ugledna žirija
za dodelu književnih nagrada
koje nose imena
provincijskih pesnika
što pomreše prerano
ili prekasno
od loše rakije
groznog duvana
džangrizavih žena
dosade
dakle
samo ti još
nobelova nagrada fali
čuj
svi smo mi to već toliko puta progutali
popušili
toliko puta
uzastopce
jablane moj
čemu služi bilo ko od nas
moj genije
tvoj genije
noža moje ćerke
i ti
što tvrdiš da imaš vizije
da znaš kako ona dama
s dve-tri-il' ko zna kol'ko već ruku
suzama natapa
naš napaćeni narod
ma daj
prijatelju
prijatelji moji
kolege
lepo je svima vama rekao majakovski
a ako ruski ne čitate
zogović je sve to fino preveo
pa knjige u šake
i trt
Dušan Gojkov



komentiraj (12) * ispiši * #

Washington Post hvali Ugrešićkin roman 'Ministarstvo boli'



Roman "Ministarstvo boli" jedne od najpoznatijih hrvatskih književnica Dubravke Ugrešić koji se pojavio u američkom izdanju, dobio je pohvalnu kritiku u listu The Washington Post.

"Ministarstvo boli" je blistavo čudan i moćan roman koji ispituje skoro nezamislivu agoniju "gnjevnog malog rata" u koji su bili upleteni Srbi, Hrvati i Bošnjaci, piše 17.03. Post u prikazu romana.

Riječ je o romanu čija se radnja događa u Amsterdamu tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, a njegovi likovi su ljudi koje je rat natjerao u izbjeglištvo.

Junakinja romana Tanja Lucić završava u Amsterdamu gdje na sveučilištu predaje "srpsko-hrvatski" izbjeglicama od rata u bivšoj Jugoslaviji u kojem se "sve loše dogodilo svima", kaže u prikazu Carolyn See.

Kritičarka ocjenjuje kako se roman Dubravke Ugrešić "približava savršenstvu", glede teme jezika i ponekad uspijeva definirati ljudsku sudbinu.

Prijevod Michaela Henryja Heima je majstorski posebice u tretiranju dijalekata i nijansi onoga što je u biti isti jezik u pet ili šest različitih verzija, navodi prikaz.

Izvor : Vip.hr


Mene je dotični roman puno manje impresionirao, a zanima li vas što sam svojedobno o njemu napisao, kliknite ovdje.







komentiraj (0) * ispiši * #

Previše je buke u današnje vrijeme

subota , 18.03.2006.




Više od 70.000 blogova, kaže naslovnica Blog.hr. Općepoznata je činjenica da bi ta brojka puno manja bila da nije one prekrasne rubrike komentari ... (Zašto je tome tako, svakom je blogeru jasno. Ostali nek' otvore blog, i brzo će im sinut...). No, međutim (kako to uobičava reći mnogokoji polupismeni novinarčić i priglupi TV voditelj), od konstruktivne i smislene rasprave puno su češći slučajevi prostaštva, neciviliziranosti i zapijenjenog laveža. (Da se razmemo, ni sebe tu ne izuzimam).

Sumnjam da će ovo što slijedi po tom pitanju išta promijeniti, ali... sve vam dam, ali iluzije nikada!

Stoga, GIVE PEACE A CHANCE :



... Mi lako i izgovorimo nešto pogrešno. Ako imamo vremena, naknadno se zbog toga sramimo i pokušavamo se korigirati; najčešće na prvo što je bilo pogrešno rečeno uslijedi sljedeće, još pogrešnije; sve krene naopako, glupost na glupost, poput kamenja što se odronjava; naopaka rečenica juri za prethodnom da bi je stavila na pravo mjesto; mora doći i sljedeće, da izgladi zlo koje su izazvale prve dvije; pa još jedna, koja bi trebala sasvim zatrti cijelu tu nepriliku; hrpa raste i raste, čovjek se u njoj sapliće, više ne zna što je posljednje bilo rečeno – a to je nešto što bi nam natjeralo krv u glavu od srama, ako bismo se mogli sjetiti što smo rekli. I tako se pjenimo po život i smrt. Bolje je dakle, držati jezik za zubima, promatrati sunce kako obasjava pod... Bolje je izbjegavati brzoplete rečenice , uzbuđene, goropadne reakcije, spremne odgovore, uzvraćanja; pustiti pokraj sebe da prođe ono što vjeruje da mora proći; zatvoriti prozore kad izvana preglasno trešti. Previše je buke u današnje vrijeme. Tko želi nešto reći, taj udara nogama i viče da bi ga drugi čuli. To čovjeka lako izbaci iz vlastitog ritma i zvuka. Zato na vrijeme zatvori prozore i dopusti tišini da se vrati prije nego što od sebe pošalješ sljedeću riječ, sljedeću rečenicu.

Ili još bolje: prođi se toga, bolje lezi...

Matthias Zschokke – 'Novi susjed' (izd. Durieux, 2005. , str. 141-142)



Ako ništa drugo, ovo je bar dokaz da, nekim teško objašnjivim čudom, poneka knjiga ipak među svojim koricama i pokoji mudri redak krije...






komentiraj (13) * ispiši * #

INTERVJU : Igor Mandić

petak , 17.03.2006.



Jedna od žalopojki koja nas prati više od sto godina jest ona o polupismenosti našega pučanstva: kao, nitko ništa ne čita, a pogotovo nitko ništa ne piše. E, danas svi pišu, a nitko ništa ne čita. Bolje je da se više čita, a manje piše. No, što možemo kad je taj svrab izražavanja biološki logičan...

Cjelovit, izvrstan intervju Igora Mandića objavljen u novom broju Ferala, pročitajte putem ovoga linka..




komentiraj (14) * ispiši * #

Napokon i u Rijeci radionica kreativnog pisanja proze



Kao što znamo, mnogokoji zagrebački bloger pohodio je Booksine radionice kreativnog pisanja ili pak one u organizaciji SC-a. Ista prilika sada se pruža i Riječanima, u organizaciji knjižare Nova, odnosno njihove internet knjižare www.sveznadar.com.

Prema riječima vlasnika knjižare Ante Russa, radi se radionici kreativnog pisanja proze gdje bi grupe od desetak ljudi dva puta tjedno po dva sata učile zanat pisanja tj. izražavanja.

'Ideja je realizirana zbog toga što mislim da mnogo ljudi barem nešto "piskara" počev od raznoraznih blogova, dnevnika ili naprosto pisanja za svoj gušt' kaže Ante Russo, uz napomenu kako za svaku vještinu, tako i za ovu postoje pravila i "trening".

Osnovni tečaj trajao bi mjesec dana s tim da se grupe mogu razvijati i napredovati u dodatnim ciklusima. Voditeljica tečaja je srednjoškolska profesorica i kolumnistica Novog lista Tina Udović koja će s polaznicima u praksi, uz upoznavanje s teorijom književnog stvaranja isprobavati razne metode iz programa radionice, nakon čega slijedi analiza uradaka, uočavanje onog što je dobro, što bi moglo biti bolje...

Najbolji radovi biti će objavljeni na sajtu Sveznadara

Prijave i uplata : knjižara Nova, Trpimirova 5 a, Rijeka, tel : 332-854, radnim danom : 09-20 h, subotom : 9-14 h.

Cijena radionice : 800,00 kn

Plakat za radionicu možete pogledati na ovome linku.




komentiraj (7) * ispiši * #

Izašao novi trobroj časopisa za knjigu 'Tema:'



U novom trobroju 'Teme:' (godina II, br. 7-8-9) temeljito je obrađena tema Pisanje i prostor, dakle odnos između pisca, njegova pisanja i konteksta u kojem se ono događa, odnosno konteksta kojim se to pitanje pokreće. Oba opširna intervjua napravljena su s piscima (Senko Karuza i Damir Miloš) čije pisanje ovisi o prostoru (moru, otoku...), a niz tekstova (Umberto Galimberti, Stipe Grgas, Đurđica Čilić Škeljo, Aljoša Pužar, Alida Bremer, Ivana Sajko, Miroslav Mićanović...) pokušava, kako urednik Branko Čegec kaže, 'osvijetliti ili poetike toga tipa, dakle poetike prostora, ili svjedoče praktično iskustvo pisanja u i o prostoru'.

Osim teme Pisanje i prostor, novi svezak časopisa kroz nekoliko tekstova obrađuje i temu sustava nabave knjiga u tzv. narodnim knjižnicama.

Tema: ponovo donosi i cijeli niz proznih i poetskih uradaka vrsnih autora poput Miroslava Kirina, Zvjezdane Jembrih, Andrasa Jelesa, Erri De Luce, Miroslava Mandića, Aleša Štegera, Raymonda Queneaua, Meghmeda Begića, Šejle Šehabović, Sanje Šimić...

Tu je ponovo i blok književnih kritika (gdje se ugurao i jedan moj uradak), a posebno treba istaknuti opširan i nadahnut tekst Fani Tomašić koja na primjeru romana 'Skroviti vrt' Luke Paljetka progovara o intertekstualnosti, faktičnosti i imaginaciji kao polazišnim točkama pri popunjavanju praznog mjesta u hrvatskoj književnosti.

Cijena : 50,00 kn
Narudžbe na mail : czk@hi.htnet.hr

komentiraj (1) * ispiši * #

Moja kritika u novoj 'Temi:'



Izašao je novi trobroj književnog časopisa 'Tema:' i - gle čuda - u njemu jedna moja kritika...

Razlog više da iskeširate 50,00 kn!!!



Opširno o sadržaju novog broja, uskoro...


komentiraj (9) * ispiši * #

Kupus.net ponovo nagrađuje knjigama!

četvrtak , 16.03.2006.



Ljubitelji Juliana Barnesa, nešto za vas!

www.kupus.net u suradnji s nakladničkom kućom Celeber ovog tjedna najsretnije posjetitelje portala nagrađuje naslovima Juliana Barnesa: tek izašli "Stol od četrunovine" i već etablirana "Povijest svijeta u 10 i 1/2 poglavlja".

Sve što je potrebno učiniti jest poslati svoje podatke na adresu info@kupus.net (subject: nagradna igra).

Sretno!


komentiraj (2) * ispiši * #

Raspisan novi natječaj 'Ekran priče' - Porto u žiriju!!!



Vaš omiljeni natječaj za kratku autorsku priču 'Ekran priče' počeo je s prvim minutama 15. ožujka, a priče možete prijaviti do ponoći 5. travnja. Pobjednici natječaja Ekran priče_04 bit će objavljeni 26. travnja, kada počinje i trotjedni on-line izbor za još sto priča koje će biti objavenje u knjizi Ekran priče_04.

Suorganizator natječaja i izdavač knjige Ekran priče_04 ove godine je Profil International, a pobjednike, kao i obično, čekaju vrijedne nagrade.
Sponzor ovogodišnjeg natječaja je TechnoMax, koji autora najbolje priče nagrađuje laptopom Lenovo ThinkPad R51e (negdašnji IBM), a autora drugonagrađene priče digitalnim fotoaparatom Hewlett Packard Photosmart M22 te HP Deskjet 5940 Photo Printerom.
Trećom nagradom, već tradicionalno, nagrađuje IskonInternet i to godišnjim Iskon XXLadsl prometom (do 5 GB mjesečno).

Tri pobjedničke i 200 najboljih priča i dalje bira peteročlani, ali ponešto izmijenjeni žiri:
Katarina Luketić
Tomislav Zajec
Dario Rukavina
Robert Mlinarec
Kruno Lokotar .

Upute za unos priča :
- autor/ica mora se registrirati prije unosa priče
- priča mora biti napisana na hrvatskom jeziku
- duljina priče je od 900 do 2700 znakova (s razmacima)
- brojač znakova nalazi se ispod polja za unos priče
- autor/ica na natječaj može poslati koliko god želi priča
- nakon uspješnog unosa priče autor/ica dobiva automatski povratni e-mail o prijavi priče na natječaj Ekran priče_04
- pri unosu teksta izbjegavajte uvlačanje početne rečenice, sve nepotrebne razmake upotrebom tabulatora i razmaknice te bilo kakve znakove, osim slova i brojki, koji nisu neophodni za sadržaj priče
- sve priče u kojima nedostaju razmaci između riječi (napisane in continuo) bit će po primjeni pravopisnih i gramatičkih pravila automatski diskvalificirane prelaze li 2700 znakova


Osnovna pravila natječaja:
- prijave počinju 15. ožujka i završavaju u ponoć 5. travnja 2006.
- duljina priče je od 900 do 2700 znakova (s razmacima)
- priča ne smije biti prije objavljena
- priča mora biti napisana na hrvatskom jeziku
- u natječaju ne mogu sudjelovati osobe mlađe od 16 godina

Više o natječaju na internet stranicama http://ekran-price.iskon.hr/

komentiraj (25) * ispiši * #

NOVO : Cees Nooteboom - 'U planinama Nizozemske' (Naklada Pelago, 2006.)


Cees Nooteboom: 'U planinama Nizozemske'
s nizozemskoga prevela Gioia-Ana Ulrich
Naklada Pelago, Zagreb, 2006.



U planinama Nizozemske roman je u kojemu se gusto isprepleću dvije priče – prva nastaje po motivima Andersenove bajke o Snježnoj kraljici i smještena je u nestvarne predjele Južne Nizozemske, a druga pripovijeda o autoru te bajke, inženjeru cesta i piscu amateru Tiburónu koji jednog ljeta u Zaragozi dovršava svoj rukopis.

Gradeći cestu fikcije od Juga do Sjevera Europe Nootebooma – odnosno njegovog literarnog para Tiburóna – sve više zaokuplja misao o idealnom zajedništvu, o jednome koje se rascijepilo na dvoje i sada traga za svojom izgubljenom polovicom. Potaknut Platonovim mitom on na cesti romana traga za idealnim parom, za ostvarenjem potpunog zajedništva: zajedništva među ljubavnicima, među piscima i čitateljima, te, konačno, među narodima kako je zamišljeno u grandioznoj bajci o ujedinjenoj Europi.


U planinama Nizozemske je i temom i stilom istinski pan-europski roman.
Jonathan Raban

Pjesnikova bajka, elegantna i zabavna.
Julian Barnes

Nooteboomova je namjera napisati meditaciju o prirodi fikcije u obliku priče o pisanju fikcije s autorskim digresijama koje istovremeno promišljaju i pokazuju propast iluzija što su davale energiju sjajnoj fikciji prošlih vremena.
J. M. Coetzee, The New York Review of Books

U svim njegovim djelima nalazimo erudiciju, vladanje jezikom, vještinu koju u Americi možemo pronaći kod Nabokova i Guya Davenporta.
Robert Buckeye, Review of Contemporary Fiction

Briljantan i originalan plod duboke (i načitane) imaginacije.
Bernard Levin, The Sunday Times

Svi su romani Ceesa Nootebooma novina i iznenađenje a opet odmah postaju dijelom našeg pogleda na svijet, načina na koji ga prihvaćamo… On je jedan od najvećih suvremenih romanopisaca.
A. S. Byatt, Daily Telegraph

*********

Cees Nooteboom rođen je 1933. u Den Haagu. Jedan je od najpoznatijih i najprevođenijih nizozemskih autora. Objavio je nekoliko knjiga poezije, desetke romana, zbirki pripovijedaka, knjiga putopisa i eseja.
Njegov međunarodni uspjeh počinje romanom Rituali koji je 1982. dobio nagradu Pegasus za najbolju nizozemsku proznu knjigu u engleskom prijevodu. Romanom Priča koja slijedi, za koji 1991. dobiva književnu nagradu Aristeion, definitivno se uvrštava u red najvažnijih suvremenih europskih pisaca. Godine 2004. dodijeljena mu je prestižna nizozemska književna nagrada P. C. Hooft.
Izbor iz djela: romani, pripovijetke – Filip i ostali, Zaljubljeni zarobljenik, Vitez je umro, Pjesma privida i postojanja, Mokusei!, Dušni dan, Hotel Nooteboom, Izgubljeni raj; putopisi – Jedna noć u Tunisu, Jedno jutro u Bahiji, Jedna večer u Isfahanu, Zaobilazni put u Santiago, Filozof bez očiju: Europska putovanja; esej – Otmica Europe.

Naklada Pelago objavila je 2004. na hrvatskome njegov roman Priča koja slijedi, a Fraktura nas je prošle godine podarila njegovom knjigom eseja Kako biti Europljanin




komentiraj (0) * ispiši * #

Nova književna večer SC-a - ponovo nastupa jedan bloger!

srijeda , 15.03.2006.




Književne večeri u SC-u idu dalje, a novi književni dejt je u četvrtak 16. 3. u kafiću Teatra &TD, s početkom u 21 sat.



Ovog će četvrtka čak “četiri mladih (i perspektivnih) autora tražiti publiku”, a s vama će podijeliti svoje pjesme i priče. Tako će na književni kauč sjesti Mirna Belina i Marina Kožul, koje su vam možda poznatije kao dio pokretačke jezgre Festivala eksperimentalnog filma (25 fps). Bea Kurbel potegnut će čak iz Osijeka da vam pročita svoje pjesme, a Neven Vulić pročitat će svoje priče, koje su već prošle Ferićevu i Jarkovu radionicu.

Prije, za vrijeme i poslije književnih večeri moći ćete se opustiti uz književnu slušaonicu koja, ako vam jako dorbo padne uz vašu pifu ili čaj, može uzrokovati nekontrolirano mrdanje vaših bokova.


Voditeljica večeri i odgovorna za vaše književno zdravlje je Mirna Bačun.

**************

Marina Kožul rođena je 1978. godine u Zadru. Završava studij kroatistike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao scenaristica u sklopu Dječjeg programa na Hrvatskoj radioteleviziji te u televizijskoj emisiji Videodrom. Povremeno surađivala na 3. programu Hrvatskoga radija. Surađuje na televizijskoj emisiji Briljanteen. Objavljuje tekstove o eksperimentalnom filmu, videu i animaciji za nekolicinu hrvatskih magazina i časopisa. Jedna je od organizatora festivala 25 FPS - međunarodnog festivala eksperimentalnog filma i videa. Poeziju objavila u Zarezu, Vijencu i zborniku Zagrijavanje do 27.

Mirna Belina rođena je 1979. u Zagrebu. Apsolventica filozofije i kroatistike.Objavljuje književne, filmske, glazbene recenzije, prijevode s engleskog, teorijske tekstove i tekstove o filmu i videu u Zarezu, Konturi, Libri liberi, 3. programu Hrvatskoga radija te tekstove o kratkom filmu za www.filmski.net. Povremeno lektorira. Od 2000. godine povremeno radi u dječjem programu HRT-a kao scenaristica (Dječji tjednik, Briljanteen). Od 2002.-2004. radila kao izršna producentica televizijske emisije o eksperimentalnom filmu i videu 'Videodrom', a 2004. se okušala kao (jedna od) selektorica kratkog filma i videa na Međunarodnom festivalu novog filma i videa u Splitu. Od 2005. jedna od organizatorica festivala 25 fps – internacionalnog festivala eksperimentalnog filma i videa.


Neven Vulić rođen je 22. 4. 1983. i trenutno je student Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prošao je (i uspješno završio) radionice pisanja kod Rade Jarka te Ferića u Booksi. Objavljen je na stranicama Bookse i Knjigomatu, ali to nije sve – od prošlog tjedna ima i blog korektivni.blog.hr, koji je posvećen Levijatanu i Lebu, s nadom da će ih spojiti i da će njihov odnos izrasti u divnu obostranu vezu punu ljubavi.


Beatrica Kurbel rođena je 6.3.1989. godine u Osijeku gdje i živi. Pohađa treći razred Škole za
tekstil, primjenjenu umjetnost i dizajn, kiparski smjer. Piše zadnje tri i pol godine, uglavnom poeziju te odnedavno kratku prozu. Na "Pisaćoj mašini” objavljuje pod pseudo Beatrice.
[Q]

Također, Književne večeri u SC-u idućih vam nekoliko tjedana nude nezamislive poslastice:

23.3. predstavljanje popularnog časopisa “Libra Libera” pri čemu će književni kauč proći svi – od urednika časopisa do pisaca koji su okupirali Librin prozni bloki i koji će vam čitati svoje priče. Naravno, do svog primjerka Libre Libere moći ćete doći upravo u Kafiću &TD-a!

30. 3. će blogeri zasjesti na književni kauč, a ovog puta predstavit će se najbolji poete u hrvatskoj blogosferi – dakle, pripremite se za Večer Blog Poezije, koju samo za vas pripremaju blogeri uz raznorazne vizualne efekte!

6. 4. - posebna poslastica samo za sve one koji vole SF, a i one koji će tek postati ljubitelji SF književnosti. Književne večeri posvećene SF-u prvog će četvrtka u travnju Kafić &TD-a pretvoriti u science fiction svijet, a na vama je da dođete, naučite što je to SferaKon i poslušate najbolje od SF književnosti!





komentiraj (6) * ispiši * #

Propast još jednog nakladnika



Gasi li Matica hrvatska svoje izdavačko poduzeće?
Propast nakladnika: Ključevi u bravu Nakladnog zavoda
Autor MIRJANA JURIŠIĆ
Izvor : Večernji list, 13.03.2006.

Hoće li Nakladni zavod Matice hrvatske uskoro morati staviti ključ u bravu? Poslije četiri i pol desetljeća postojanja u kojima je bilo i zlatnih razdoblja (statistika iz 70-ih: 250 zaposlenih, 120 naslova u godini, 14 knjižara, 100.000 kupaca godišnje) to je nekoć ugledno poduzeće u vlasništvu Matice hrvatske spalo na najniže grane: propala mu je izdavačka djelatnost, gotovo svi zaposleni su otpušteni ili su se navrijeme razbježali (uključujući i posljednjega direktora, "profesionalnog stečajnog upravitelja u kulturi" Niku Vidovića, koji sad "spašava" Studentski centar), knjižarska se mreža raspala, a dugovi se broje u milijunima kuna...

Prevelik teret
Za Maticu hrvatsku njezino vlastito trgovačko društvo (koje je, da podsjetimo, djelovalo i u onim desetljećima kad je komunistička vlast bila zabranila rad Matici hrvatskoj kao "leglu hrvatskoga nacionalizma") postalo je prevelik teret. Glavni Matičin tajnik Zorislav Lukić kaže nam da će Glavni odbor Matice hrvatske na svojoj sjednici zakazanoj za 31. ožujka odlučiti o tome prihvaća li prijedlog Predsjedništva MH da se Nakladni zavod ukine.

Jedina svrha postojanja NZMH izjavio je nedavno u "Vijencu" Z. Lukić jest ostvarivanje prihoda, koji mora biti veći od rashoda. NZMH mora, dakle, zarađivati, a to se ne događa već više od 10 godina. Ugled koji je kuća u prošlosti imala kao izdavač također je već davno izgubljen, što je neizbježno dovelo do odluke da se njezin nakladnički program ukine. Nadalje, NZMH potpuno je iznevjerio i kao distributer knjiga Matice hrvatske zaključuje glavni tajnik MH.

Nikakva iznimka
U doba posve onemoćala hrvatskoga tržišta knjiga, nije nikakva iznimka propast još jednog nakladnika i(li) knjižara. Srećom, NZMH ipak je u posljednje vrijeme bio samo neuspjeli Matičin servis. Vlastito izdavaštvo Matice hrvatske, koje vješto vodi glavna urednica Jelena Hekman, opstaje i mimo nesmiljena tržišta, jer u mjerodavnim ministarstvima ipak još nije sasvim zamro smisao za potpomaganje nacionalnih kulturnih vrijednosti.




komentiraj (3) * ispiši * #

Prvi prijevod nobelovca Kanzaburoa Oea na hrvaštinu



'Osobno iskustvo'
Kenzaburo Oe

prijevod: Mirna Potkovac-Endrighetti
Izd. Mathias Flacius
3/2006.
240 str. , meki uvez s klapnama

cijena: 120,00 kn




U romanu "Osobno iskustvo" japanskog nobelovca Kenzabura Oea pratimo lik glavnog junaka, zvanog Bird, koji proživljava tešku psihičku krizu zbog rođenja djeteta s teškom deformacijom mozga. Odluka koju mora donijeti potpuno će promijeniti njegov život, no Bird, pomalo sanjarski tip koji u slobodno vrijeme mašta o odlasku u Afriku, mora odlučiti: postati otac hendikepiranog djeteta i zauvijek se oprostiti od svog sna, ili pustiti da dijete umre, rastati se od žene i otputovati u Afriku?

Kenzaburo Oe rođen je 1935. godine u malom selu Ehime, na otoku Shikoku. Piše pripovijetke, romane i eseje. Diplomirao je francusku književnost s temom o J. P. Sartreu, a pisati započinje još kao student, osvojivši nagradu Akutagawa za "Plijen", 1958. Prekretnicu u njegovu stvaralaštvu čine dva događaja iz 1963. godine: rođenje bolesnog sina i sudjelovanje na svjetskoj antinuklearnoj konferenciji u Hiroshimi. Ta dva događaja postaju otada osnovom na kojoj gradi većinu svojih kasnijih djela, ponajprije romane "Nogomet u prvoj godini ere Manen", 1967. i "Bujica prodire u moju dušu", 1973.; nagrada Noma.

Oeova izrazita humanistička orijentacija čini ga izuzetnom figurom među suvremenim japanskim piscima. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1994. godine.

Izvor : MVinfo


U navod iz naslova nisam sto posto sikuro, pa me slobodno ispravite ako griješim...






komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO : Noam Chomsky - 'Imperijalne težnje, razgovori o svijetu nakon 11.09.' (Naklada Ljevak, 2006.)


Noam Chomsky :
IMPERIJALNE TEŽNJE: Razgovori o svijetu nakon 11.09.
Izdavač: Naklada Ljevak
Biblioteka: Biblioteka Bookmarker
Broj stranica: 185
Uvez: meki
Format: 14x21 cm
Cijena : 99,00 kn (na na sajtu izdavača s popustom : 79,20 kn)

Riječ izdavača


U PRVOJ ZBIRCI RAZGOVORA NAKON KNJIGE 11.09., JEDAN OD NAJUGLEDNIJIH ŽIVUĆIH INTELEKTUALACA I AKTIVISTA RAZMATRA KLJUČNA NOVA PITANJA SVJETSKE POLITIKE.

Aktualna, poučna i prijeko potrebna, ova zbirka razgovora Davida Barsamiana – nagrađivanog radijskog novinara – i Noama Chomskog razmatra američku politiku u izrazito nestabilnom svijetu nakon 11.rujna. U razgovorima koji se po prvi put pojavljuju u tiskanom obliku, Chomsky izlaže iskrene, provokativne i upućene stavove o napadu na Irak i okupaciji koja je uslijedila, o doktrini preventivnih napada na takozvane huliganske države i američkim nastojanjima na uspostavi globalne dominacije koja predstavljaju sve veću prijetnju međunarodnome miru. U poznatom stilu, Chomsky kritizira i propagandni sustav koji krivotvoreći mitsku prošlost iz povijesti briše neugodne činjenice.

Knjiga Imperijalne težnje – kao svojevrstan nastavak knjige Hegemonija ili opstanak – istražuje i predsjedničke izbore 2004. godine, pitanje socijalnih prava te sve veću prijetnju globalnog zagrijavanja. Rezultat je poučni dijalog s jednim od vodećih mislilaca našeg vremena, potresna slika nesigurnog svijeta u kojem živimo i potvrda brojnih mogućnosti za naku ljepšu i humaniju budućnost.

„Čitanje Chomskog otrežnjujuće je i poučno iskustvo... On je globalni fenomen... možda i najčitaniji kritičar američke vanjske politike na svijetu.“
The New York Times Book Review





komentiraj (3) * ispiši * #

Milan Fošner o kritičaru

utorak , 14.03.2006.



Ponukan jučerašnjim postom 'Znam kritičara', Milan Fošner skrenuo mi je pozornost na sljedeću njegovu pjesmu (objavljenu u njegovoj drugoj zbirci 'Život u kući slijepih' iz 2002.g.) :



jedna o kritičaru


dugo mi je trebalo da shvatim
tog tipa u kockastom puloveru.

s papučama na nogama
on sjedi među tonama knjiga
i onako rahitičan i blijed
piše svoj govor zahvale
jer su ga izabrali da i ove godine
predsjeda vrlo uglednom žiriju
neke vrlo vrlo važne nagrade.

u velikom uzbuđenju on je napisao rečenicu:

stereotipi gledanja usmjeravaju
tumačenje na nužnosti traženja
specifičnih detalja koji su bitni
zbog fiksacije prostornoga
i sveobuhvatnoga labirinta
koji korespondira sa ikonvilentnim
i observističkim promatranjem...

dugo mi je trebalo da shvatim tog pismenog kretena
kojemu vjerojatno upravo sada
neki vrlo pošteni vozač trajvana jebe ženu.

stvar je jasna: stvar je u svršavanju.



komentiraj (10) * ispiši * #

Novi izdavački pothvat Valerija Jurešića



Ovih dana radimo na novoj Op.a. Stavio sam i oglas na Knjiga.hr - tražimo suradnike. Naime, potreban nam je bitno veći broj suradnika za realizaciju nove Op.a, koja će biti mjesečnik, s mnogo stranica posvećenih knjižnoj produkciji. Odmah upozoravam pjesnike i prozaike: Op.a nije književni magazin i neće objavljivati književnost.
Nova Op.a ide na kioske, cijena će biti 30 kuna, očekujemo ju krajem ožujka. Bit će to u široj regiji jedini magazin posvećen knjigama koji se našao u novinskoj distribuciji. Izazov je velik, a dvojbi ima.
Već dugo mi se čini da godinama mediji i društveni trendovi u Hrvatskoj utječu na kopnjenje čitalačke kulture. Koliko sam pritom u pravu vidjet ćemo nakon nekoliko prvih brojeva nove Op.a. Ne nadamo se velikim brojkama, sa par tisuća čitatelja bi već bili zadovoljni. No, pitanje je ima li ih i toliko koji redovito prate knjižnu produkciju?
Istina, KIS sad bilježi 4-7.000 posjeta dnevno, ali od toga su svega trećina ljudi koji nisu zalutali među knjige.
Valerij Jurešić
Izvor : Bodulska bilježnica


O novom Jurešićevom izdavačkom pothvatu opširnije se informirajte na njegovom blogu Bodulska bilježnica.

I, da ne zaboravim, o blogovima u Op.a. pisati će moja malenkost. Zar ste uopće sumnjali? :-))





komentiraj (31) * ispiši * #

PROMOCIJA : Josip Mlakić - 'Psi i klaunovi' (VBZ, 2006.)



V.B.Z. nas poziva

na promociju najnovijeg romana Josipa Mlakića,
'Psi i klaunovi'

u četvrtak, 16. ožujka 2006. u 18.30 sati
u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4

Sudjeluju:
Josip Mlakić, autor
Jagna Pogačnik, književna kritičarka
Nenad Rizvanović, glavni urednik u V.B.Z.-u


Riječ izdavača

Za kaznu je morao napisati zadaću na temu Putovanje u bolji svijet. Kako je nastavnik tu zamjensku Arkadiju običavao nazivati Europom, dječak iz bosanske zabiti mudro je zbrojio dva i dva: Odmah sam skontao da mogu komotno pisati o ovom našem putovanju na miting u Sarajevo. I to je putovanje. Jest da Sarajevo nije Zagreb, ali je opet za nas sa sela bolji svijet. A zemljopisno je u Europi. Ne možeš promašiti. Opskrbljen svescima teorijske literature (knjižicama Zagora, Komandanta Marka i Alana Forda), ukrcao se u očev rasklimani autobus u kojemu se do jučer nerazdruživa seoska raja već bila podijelila u nacionalne razrede. Svi osim glazbenika iz rock'n'roll trija Ritchijeva djeca, koje bolji svijet ionako nije zanimao. Njima je Sarajevo trebalo biti tek prolazna stanica na putu u Sokolac, gdje se imala održati gitarijada. Umjesto da dospije u novi svijet, dječak će, međutim, svjedočiti raspadanju starog, a čitateljima ce biti pružena prilika da konačno vide što je prethodilo dogadajima koje je Josip Mlakić opisao u svojim ratnim prozama koje su i kritika i publika dočekale s nepodijeljenim oduševljenjem. Osim što zrcale sve otprije znane vrline njegova rukopisa, Psi i klaunovi otkrivaju nam Mlakića kao pripovjedača koji s lakoćom posvoja infantilni diskurs te nadmoćno demonstrira vještinu kontrapunktiranja komičnog i jezovitog.


komentiraj (0) * ispiši * #

PROMOCIJA : Ante Tomić i Ivica Ivanišević - 'Krovna udruga i druga drama' (Fraktura, 2006.)

ponedjeljak , 13.03.2006.



Fraktura nas s veseljem poziva na

promociju knjige drama ANTE TOMIĆA i IVICE IVANIŠEVIĆA 'Krovna udruga i druga drama'

koja će se održati će Ghetto clubu, Dosud 10, Spilt u utorak 14. ožujka u 20 sati.

O knjizi će govoriti :
Ante Tomić i Ivica Ivanišević,
Boris Dežulović, Seid Serdarević,
a monolog iz drame interpretirat će dramski umjetnik Nikola Ivošević.

Promociju organiziraju Fraktura i Knjižara Utopia.

komentiraj (4) * ispiši * #

Znam kritičara


Na sljedećem tekstu, originalno objavljenom u beogradskoj Politici, zahvaljujem Dušanu Gojkovu, glavnom uredniku Poluostrva



Znam kritičara

Znam kritičara koji više voli kritiku književnosti nego književnost. Da nema kritike, ne bi bilo ni književnih dela, misli on. Znam kritičara koji piše nerazumljivo. Kad je već razumljivo delo: roman, pripovetka, drama, pesma ne mora i njegovo tumačenje da bude razumljivo. Razumljivo može pisati svako, nerazumljivo odabrani. Što su dela razumljivija, to se o njima može nerazumljivije pisati. Ako je nešto sasvim razumljivo, to i ne zaslužuje tumačenje. Znam kritičara koji prezire knjige koje razume, a uvažava knjige koje ne razume. Prve izbegava, da se ne bi otkrilo šta razume, drugima pristupa metodološki da se ne može videti koliko ne razume.
Znam kritičara koji piše samo o proverenim vrednostima. Za njega treba da postoje samo reprezentativna dela. Ako je delo već pohvaljeno, ili, još bolje, nagrađeno, ili, što je najbolje, stoji u lektiri - o njemu se ima šta pisati, tumačiti, nadgraditi. Pohvaliti, brate... Ako delo još nije provereno, bolje ga je zaobići, ili se makar odrediti nejasno: i jeste i nije, i ovako i onako... Ako su delo drugi prećutali, zašto bi baš on o njemu progovorio? Znam kritičara koji čeka da drugi o delu kažu svoju reč, pa da njegova bude sinteza. Ako ga mnogi pohvale, onda on hvali više od drugih. Neka vide kako se zdušno hvali i tumači, ako to nije isto. Znam kritičara koji nije napisao ni jednu negativnu kritiku. Zašto da on negira i osporava nešto što će vreme i istorija književnosti, verovatno, i sami gurnuti u zaborav.
Znam kritičara koji piše opširno kad ne želi ili kad nema šta da kaže. Ako o nekom delu ili o nekom piscu napše celu knjigu moguće je da baš o tome nema pojma. Da ima pojma, bilo bi to kratko i jasno. Ako napiše stranicu, videće se šta zna.
Znam kritičara koji nije napisao nijednu kritiku, ali je redovno u važnim žirijima. Njegov se kritički sud iznosi metodom žiriranja. Znam kritičara koji gomile knjiga koje dobije kao član žirija još pre čitanja i zasedanja žirija, prodaje ili menja u knjižarama.
Znam kritičara koji o nekom piscu ne bi nikad pisao da ovaj nije postao neka vlast.
Znam kritičara čija je kritika uvek ista - samo se menjaju naslovi knjiga i autora o kojima piše.
Znam kritičara koji ima gotiv spisak fraza, pa ih niže u tekstove svojih kritika. Kad god neku novu nađe, on je metne u spisak. Taj spisak nalazi se u gotovo svakom njegovom tekstu, recimo: estetički razlozi, dva lica istoga, temporalna ravan, tematski raspon, moderna lirska ekspresija, lirska fantazmagorija, tehnika skaza, vidljive pukotine, ukrštanje klasičnog i modernog, u poetičkom ključu, evolutivni luk, tematska i oblikovna raznolikost... Parametar analize dela, unutar kojeg se odvijaju procesi, popuna postojeće praznine, parcijalni uvidi u pojedine važne formacije, tumačenja fokusirana na tematiku, shvaćeno u modernom smislu reči... Jezički ostvareno! Pa kad se god može, neki se od ovih oblika inkorporira, inauguriše u kontekst dela...
Znam kritičara koji je uopšte nezadovoljan dometima književnosti , ne samo savremene, nego i one ranije. Kojim jezikom se to izražava? Na koga se više on ljuti: na pisca, izdavača, čitaoca? Zašto da takav čovek celoga života bude tužan?
Znam kritičara koji ne zna ni zašto je kritičar. Čim je kritičar, za njim potreba mora da postoji. To majka više ne rađa. To rađa književnost.
Kao što epoha ima pisce kakve zaslužuje, tako i književnost ima kritičare kakve zaslužuje. Kakva književnost, takvi kritičari.
Dragan LAKIĆEVIĆ , Politika 11. 03. 2006.



Iako pisano u komšiluku, poveznice s našom kritičarskom scenom teško je poreći. Nerijetki će reći, i s autorom ovog bloga :-))

komentiraj (3) * ispiši * #

KRITIKA : Alice Seblod - 'Ljupke kosti' (Algoritam, 2003.)

subota , 11.03.2006.



Povodom svježeg Algoritmovog izdanja romana 'Sretnica' Alice Sebold, donosim vam svoju 2 godine staru kritiku bestselera 'Ljupke kosti' iste autorice :




KRITIKA : Alice Seblod - 'Ljupke kosti' (Algoritam, 2003.)


U prvom poglavlju romana Ljupke kosti pripovjedač nas upoznaje sa tragičnom sudbinom Susie Salmon koja je u svojoj 14. godini brutalno silovana i ubijena. Ono što roman čini zanimljivim je činjenica da je “sveznajući pripovjedač” u ovom slučaju ustvari sama žrtva ubojstva, Susie, koja nam rečene događaje pripovijeda “sa Neba”, gdje je nakon svoje smrti dospijela.

Raj je kod autorice Alice Sebold, za svakog tko se “tamo” nakon svoje smrti nađe - različit, odnosno za svaku pojedinu osobu koja "tamo" nakon svoje smrti dospije Raj je onakav kakvim ga je ta osoba za života zamišljala. Tako je Susie na Nebu okružena najdražim joj životinjama – umiljatim psićima, ima “cimericu” s kojom živi u prekrasnom stanu, a u školi koju tamo pohađa udžbenici su zamijenjeni tinejdžerskim časopisima i modnim magazinima. No, većinu svoga vremena ona ipak troši promatrajući što se “dolje”, na Zemlji, dešava, pa nas tako Susie upućuje u detalje iz ubojičina života i njegove svakodnevice (inače, dotični nastanjuje kuću u neposrednom susjedstvu Susiene obitelji), ali pratimo i (neuspješan) tok policijske istrage. Međutim, taj kriminalistički aspekt fabule ipak ostaje na periferiji autoričinog zanimanja, jer Alice Sebold mudro izbjegava da roman pretvori u klišeiziranu kriminalističku priču o bolesnom umu serijskog ubojice i policijskoj potjeri za njim, nego se prvenstveno usredotočuje na prikaz obitelji shrvane nasilnim gubitkom jednog svog člana.

Susie u obličju “duha” neprestano posjećuje i uhodi svoje bližnje, pa čitajući, mi svjedočimo postepenom rasapu njezine obitelji, koju čine tugom shrvani otac koji svoje dane provodi u očajničkoj potrazi za krivcem, majka koja bježeći od tragične stvarnosti naposljetku napušta porodicu, kao i maleni Susien brat koji uporno očekuje da mu se sestra vrati. No, sva tragičnost Susienog ubojstva ponajviše se zrcali u slučaju njezine, godinu mlađe sestre, Lindsey.

Lindsey je svojoj ubijenoj sestri veoma nalik, pa njezine napore da zaboravi tragediju i nastavi živjeti dalje umnogome otežava svijest kako će puno vremena proći dok ljudi, gledajući nju, prestanu misliti na Susie. Tako se ona jedan dugi period nakon sestrina ubojstva čak užasava i svog odraza u zrcalu, iz razloga što u svom licu prepoznaje sestrino, te se posljedično kod Lindsey stvara osjećaj kako je gubitkom sestre izgubila i velik dio svog identiteta. Uz sve to kod Lindsey je još prisutan i strah da je na ubojičinom spisku sljedeće ime, upravo - njezino. S druge strane, prateći sestru tokom njezinih zaljubljivanja, prvih pubertetskih poljubaca, seksualne inicijacije i svega onoga što odrastanje sa sobom nosi, Susie uviđa čega je sve, uslijed svoje prerane smrti, lišena.

Upravo s time vezano je i jedno od, nažalost, brojnih autoričinih poskliznuća, jer svjedočeći tim događajima iz Lindseyinog života, kod Susie bi bilo za očekivati i pojavu barem određene doze gorčine, žaljenja ili čak ljutnje zbog osobne uskraćenosti za sva ta iskustva. Međutim, autorica osjećaje takve vrste izostavlja, a naglašava samo veliku dozu Suseine radoznalosti.

Roman obilježava fragmentarna kompozicija i vremenska rascjepkanost pripovjedne građe; Susie se s prikaza aktualnih događanja svoje (bivše) obitelji vrlo često vraća na neka prošla zbivanja i epizode iz svog i života svojih bližnjih. No, uz to, ona se također upušta i u razlaganje razmišljanja i opisivanje snova ljudi čije živote u obličju “duha” prati, što je, u najmanju ruku, logički upitno. Budući da autorica to nije razjasnila, a osobno u spiritističku problematiku upućen nisam, niti poznajem kakvog "duha" kojeg bi' o tom priupit'o, to moramo uzeti zdravo za gotovo i pretpostaviti da se to kod “duhova” podrazumijeva.

Treba reći i to da, odabravši pratiti, osim članova Susiene obitelji još i nekolicinu njezinih školskih prijatelja, autorica je svoju pažnju raspršila na previše subjekata, što joj nije ostavilo dovoljno prostora da se svakom pojedinom protagonistu posveti koliko je potrebno, pa smo ostali zakinuti za podrobniju eksplikaciju motivacije postupaka pojedinih likova (što se posebno odnosi na majčin odlazak od kuće). Također je primjerice jako teško za vjerovati da bi otac, kratko nakon što je izgubio jednu kćer, ohrabrivao drugu da se upusti u pretraživanje kuće čovjeka za kojeg sumnja da je ubojica. A to je upravo ono što Susien otac čini. Sličnih bi se primjera iz ovog romana, nažalost, moglo još nabrojati.

Od vrlo obećavajućeg i intrigantnog početka roman svakom svojom stranicom postaje sve zamorniji, dok krajnje banalni i previše sentimentalan svršetak (koji je, inače, sasvim u duhu danas toliko popularnih New Age filozofija), kao i, najblaže rečeno - blesavo razrješenje ubojičine sudbine, potpuno kvari pozitivne početne dojmove.

Rezultat bi u svakom slučaju bio puno bolji da se Alice Sebold manje trudila da svoje štivo prilagodi mainstream publici, te da je umjesto očitog višekratnog odgledavanja filmova Ghost (rež. Jerry Zucker) i Always (rež. Steven Spielberg), pred pisanje posegnula za izvrsnim romanom Willa Selfa 'Kako mrtvi žive' ili pak za remek-djelom Russella Banksa 'Slatko životarenje'. Koje i vama, umjesto 'Ljupkih kostiju', preporučujem - da vidite na koji su se način, sličnom tematikom, pravi majstori pozabavili.

(Napisao : Božidar Alajbegović, ožujka 2004.)

komentiraj (10) * ispiši * #

Mrak iz Večernjaka

petak , 10.03.2006.



MRAK IZ VEČERNJAKA
9. ožujka, 2006.

Nedavno su u izdanju Hrvatskog društva pisaca objavljene prve četiri knjige novopokrenute biblioteke našeg društva: antologija slovenske poezije Vračamo se uvečer Matevža Kosa; panorama srpskog pjesništva kraja XX. stoljeća Bojane Stojanović Pantović Nebolomstvo, te nove pjesničke zbirke Sibile Petlevski i Vesne Bige. O cjelokupnoj produkciji našega društva, koja osim biblioteke obuhvaća pet časopisa, niz simpozija, književnih festivala, tribina, predstavljanja naše književnosti u inozemstvu, Večernji list nije previše pisao, ali se potrudio da stvori aferu oko panorame novijega srpskog pjesništva.

Budući da je Večernji list tako golemu pozornost posvetio baš panorami srpske poezije, nameće nam se pitanje smatra li uredništvo toga našeg uglednog lista da je svaki oblik kulturne suradnje sa susjednom državom sporan, štoviše – štetan i opasan po našu državu? Jesmo li još uvijek u fazi antisrpske psihoze kao onda kad nam je ministar pravosuđa poručivao preko televizije da našu djecu moramo učiti tko su im prirodni neprijatelji (pa makar se radilo o narodu kojem pripada naša najbrojnija nacionalna manjina)? Kako sve to spojiti s aspiracijom naše zemlje da uđe u Europsku uniju, što podrazumijeva ukidanje granica protoku ne samo ljudi i kapitala, već i umjetničkih djela i ideja. Zamišljaju li urednici Večernjeg lista i našu buduću suradnju unutar Europske unije sa susjednom državom i narodom kao nešto apriorno suspektno, nešto što mora biti podvrgnuto cenzuri i zabranama?

Konsternaciju Večernjeg lista mogli bismo u stanovitoj mjeri razumjeti da smo odabrali kao priređivača/icu panorame profesionalno nekompetentnu osobu, ili osobu poznatu po kroatofobnim stavovima i srpskom nacionalizmu. Međutim, Bojana Stojanović Pantović sve je suprotno od toga: vrhunska kritičarka, sveučilišna profesorica, dobra poznavateljica ne samo srpske već i hrvatske književnosti. Poznata je po svojem protivljenju Miloševićevoj politici i srpskom šovinizmu. U svojemu predgovoru izrazito kritički govori o onom segmentu suvremenoga srpskog pjesništva koje "opjevava nacionalne i vjerske teme u retoričkoj maniri patrijarhalne prošlosti i budničkog tona postromantičarske poezije iz 19. stoljeća". Također nemilosrdno strogo govori i o općoj eroziji egzistencijalnih, etičkih, političkih , nacionalnih, socijalnih i kulturno-estetskih vrijednosti u Miloševićevoj eri.

U nečemu je Večernji list doista u pravu: ona uvrštava u svoju panoramu i nekolicinu predstavnika nacionalno-vjerskog krila srpske poezije; među 65 zastupljenih pjesnika tu su i 3 pjesnika koji su nacionalistički ideolozi (ili bar imaju takve pretenzije). Ali onaj tko profesionalno odgovorno radi panoramu neke nacionalne književnosti, hoteći prikazati njezinu cjelinu, ne može zanemariti ni taj segment književne scene iako mu nije simpatičan.

Možda, pak, Večernji list, kao glasilo poznato po širenju duha tolerancije i protivljenja šovinizmu, drži da je trebalo raditi panoramu "politički korektnog" pjesništva?

Gospođa Stojanović Pantović pokazala je i brojem odabranih naslova pjesnika nacionalističkog usmjerenja da konzistentno slijedi književne nazore koje je deklarirala svojim predgovorom: dok su najvažniji srpski pjesnici u njezinu izboru zastupljeni sa 6-7 naslova, Matija Bečković je zastupljen s 4, a Gojko Đogo i Rajko Petrov Nogo samo sa po 2, iako u srpskoj kritici postoji utjecajna struja koja zastupa tezu da je posrijedi najznačajniji segment srpskoga suvremenog pjesništva. Uostalom i njih je, smještajući ih u svojoj panorami na marginu, predstavila stihovima koji neće vrijeđati hrvatskog čitatelja.

Što se, pak, tiče prozivanja pomoćnika ministra kulture Višnjića i samog ministra Biškupića kao pokrovitelja i sponzora ove panorame, držimo te optužbe ne samo neutemeljenima nego i politički opskurnim potvorama (osobito s obzirom na delikatnost Višnjićeve pozicije).

Prije svega, Ministarstvo kulture nema nikakav posebno blagonaklon odnos prema HDP-u: tzv. hladni pogon naše udruge financira samo s petinom sredstava koja izdvaja za DHK, iako HDP ima dvije stotine članova i bogatiju aktivnost od DHK. Za naše programe i projekte borimo se kako umijemo i znamo, ponekad nas Ministarstvo svojom potporom prati, a vrlo često bivamo i odbijani: tako smo ove godine za programe naše razmjene pisaca sa srpskim i slovenskim udrugama pisaca (radi se o razmjenama reprezentacija sastavljenih od 5-6 vodećih pisaca) dobili samo 1200, odnosno 1600 kuna, što je otprilike novac dovoljan za razmjenu luksuznih telegrama. Panorame slovenske i srpske poezije Ministarstvo je doista poduprlo s po 15.000 kuna, ali to je odluka prije svega Vijeća za knjigu, a ne ministra i njegova pomoćnika. Ministrovo prihvaćanje te odluke Vijeća razumijevamo prije svega kao rezultat želje ne samo ministrove, već i premijerove da se razvijaju normalni odnosi sa srpskom državom i kulturom, na civiliziran i europski način, kao i odnosi sa svim susjednim narodima i državama.

Dalje, ministar i njegov pomoćnik nisu mogli imati uvida u detaljnu strukturu panorame, jer se takvi detaljni opisi ne prilažu zahtjevima za potporu. Sva odgovornost za panoramu i njezin sadržaj na uredniku je knjige, odnosno na upravi i predsjedniku HDP-a. A naš je čvrst stav da objavljivanjem ove panorame nismo narušili književne i književnoznanstvene profesionalne uzance, a ni etičke i patriotske standarde ponašanja.

-- UPRAVNI ODBOR HRVATSKOG DRUŠTVA PISACA



Izvor : Feral Tribune, 10.03.2006.

komentiraj (16) * ispiši * #

Dubravka Ugrešić u najužem izboru za nagradu engleskog Savjeta za umjetnost

četvrtak , 09.03.2006.



Engleski Savjet za umjetnost svake godine dodijeljuje nagradu za najbolji strani roman (objavljen u Engleskoj) , a među nominiranima ove godine našla se i Dubravka Ugrešić s romanom 'Ministarstvo straha'.

Laureat i njegov prevodilac podjelit će nagradu od 10.000 funti a bit će proglašeni u svibnju.

U ovogodišnjem užem izboru dominiraju pisci iz Istočne Europe, a osim Ugrešićke nominirani su i Imre Kertesz, Magda Szabo, Pawel Huelle, Per Peterson i Tahar Ben Jelloun.

Cilj nagrade je skrenuti engleskoj publici pažnju na druge kulture...





komentiraj (23) * ispiši * #

NOVO : Miljenko Jergović - Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu - novinske kronike' (Durieux, 2006.)



Tek koji tjedan nakon objavljivanja zbirke njegovih sabranih pjesama, Durieux je na tržište izbacio još jednu knjigu Miljenka Jergovića. Ovoga puta riječ je o knjizi novinskih članaka, kolumni i komentara :

Riječ izdavača


'Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu. Novinske kronike (1993-1995)' Miljenka Jergovića donose prvi put dostupne razasute članke, kolumne i komentare koje je autor napisao povodom rata i ratnih stanja u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1993. do 1995. u novinama i magazinima kao što su Nedjeljna Dalmacija i nezavisni tjednik Dani iz Sarajeva. Kronološki, oni dakle prethode esejima iz knjige Naci bonton (Durieux, 1998).

Knjiga je tematski, mentalno i stilistički zaokružena chronique scandaleuse poltike, kulture i sociologije ključnog povijesnog radoblja Bosne i Hercegovine (ali i Hrvatske) u doba njene totalne negacije. Iz današnje perspektive i kao cjelina oni se čitaju kao literarno-kulturološki dnevnik čije dijagnoze vrijede i nadalje, a i ne samo za tzv. zapadni Balkan: teroriziranje, genocid, ksenofobija, populizam, militarizacija, manipulacija medijima i, nadasve, zakazivanje intelektulaca, i prosvjetiteljstva danas su globalno aktualne. Jergovićevo ratno novinarstvo nezaobilazan je dio povijesti suvremene hrvatskei bosanske novinarske publicistike. Ova knjiga ga impresivno dokumentira.

“Rat koji se još uvijek prolama nad našim glavama prvi je u kojem su vojnici nosili majice sa licima koja nisu bila lica vojskovođa. Ne samo zato što nije bilo dovoljno uniformi, nego i zato što su ratovali časni i pošteni ljudi čije je intimno estetiziranje teklo preko Sex Pistolsa i Clasha, a ne preko Tita i drugih političkih zvjezda (ma da je, recimo, vjerojatno da su u pozadini sjedili baš bivšit itići). Prvi mrtvi vojnik kojeg sam u životu vidio imao je na sebi majicu na kojoj je bio Rottenov lik i natpis Anarchy in UK . Ne znam kako se zvao, ali znam sve o njemu.” (odlomak iz novinske kronike Majica s likom Rottena)



Inače, ovoga je tjedna iz tiska izašlo njemačko izdanje romana 'Buick Rivera ' Miljenka Jergovića. Knjigu u prijevodu Brigitte Döbert objavila je ugledna njemačka izdavačka kuća Schöffling & Co. (www.schoeffling.de) iz Frankfurta. Radi se o prvom prijevodu romana Miljenka Jergovića na njemački jezik. Dosad su na njemačkom jeziku bile dostupne samo zbirke priča Sarajevski Marlboro, Karivani i Mama Leone (Folio Verlag, Wien).


Povodom izlaska romana izdavačka kuća Schöffling & Co. u ožujku priprema veliku turneju autora po njemačkim gradovima (Hamburg, 14.3.; Leipzig, 15.3. u sklopu Sajma knjiga u Leipzigu; Hannover, 20.3.; Berlin, 21.3.; Heidelberg, 22.3.; i Frankfurt, 23.3.).
U pripremi je i njemačko izdanje romana 'Dvori od oraha' Miljenka Jergovića u izdanju Schöffling & Co.

Dosad je objavljeno francusko (Actes Sud, Arles 2004), talijansko (Libri Scheiwiller, Milano 2004), španjolsko (Siruela, Madrid 2005), švedsko (Norstedts Förlag, Stockholm 2004), finsko (Gummerus, Helsinki 2004), poljsko (Pogranicze, Sejny 2003) i slovensko (VBZ, Ljubljana 2005) izdanje romana Buick Rivera.

Roman Buick Rivera nagrađen je Nagradom Matice hrvatske za književnost i umjetnost August Šenoa za 2002. godinu.




komentiraj (6) * ispiši * #

PROMOCIJA : Marinko Koščec - 'To malo pijeska na dlanu' (Profil, 2005.)



U Knjižnici Ivana Gorana Kovačića, Ulica grada Vukovara 35, Zagreb

danas, 9. ožujka u 19 sati održati će se

predstavljanje romana "To malo pijeska na dlanu" Marinka Koščeca


O knjizi će, osim autora, govoriti i književnik Svjetlan Lacko Vidulić


komentiraj (2) * ispiši * #

Natječaj DHK-a za zbirku pjesama

srijeda , 08.03.2006.



Društvo hrvatskih književnika raspisalo je natječaj za nagradu "Tin Ujević".

Nagrada se dodjeljuje za novu zbirku pjesama, objavljenu od svibnja 2005. do svibnja 2006.

Nagrada se sastoji se od plakete (rad akademskog kipara Krune Bošnjaka), diplome i novčanog iznosa.

Tri primjerka zbirke treba poslati na adresu:

Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Jelačića 7/I, 10000 Zagreb,
za nagradu "Tin Ujević".

Rok prijave je 01.svibnja 2006.


komentiraj (2) * ispiši * #

Još jedna blogerica na 'Knjigomatu' ali i 'Poluostrvu'



Naša draga medusa spada među bolje blogerske poetese.

Osim nas koji to znamo već duže, skužili su to još i neki pa je tako Medusina poezija (pravim imenom Milica Arnerić) u kratko vrijeme osvanula na Poluostrvu i na Knjigomatu.

Dakle, na Poluostrvu Medusu čitajte ovdje, a njezinu poeziju objavljenu na Knjigomatu potražite na ovome linku .




komentiraj (2) * ispiši * #

PROMOCIJA novog, 10. broja 'Europskog glasnika'




Petak, 10. ožujka 2006. u 12 sati

Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb
Organiziraju: Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatski centar PEN-a, časopis TVRĐA

- Sydney Lea: Predavanje o suvremenoj američkoj poeziji i čitanje iz najnovije autorove zbirke GHOST PAIN (2005)

******

Petak, 10. ožujka 2006. u 19 sati

Velika dvorana Novinarskog doma, Perkovčeva 3
Hrvatsko društvo pisaca, s potporom Francuskog instituta, organizira

Svečano predstavljanje desetog, jubilarnog broja Europskog glasnika

Sudjeluju:
- Alain Finkielkraut ("Što je to medijski linč?")
- Claudine Helft
- Žarko Paić
- Dražen Katunarić

10. broj Europskog glasnika, na 992 str. za 139,00 kn između ostaloga donosi :

Bora Ćosić: Agonija romantizma, u Konavlima
Knut Hamsun: Festina lente
Giuseppe Sacco: Izgubljen u Božjem narodu
Alain Finkielkraut, Peter Sloterdijk: Otkucaji svijeta (Dijalog) II. dio

TOTALITARIZAM MEDIJA

Marshall Mcluhan: Razumijevanje medija
Umberto Eco: Zvuci i slike
Jean Baudrillard: Iznad istinitoga i neistinitoga
Noam Chomsky: Što čini dominantne medije dominantnima
Günther Anders: »Svijet kao fantom i matrica. Filozofska razmatranja o radiju i televiziji«

MOĆ SLIKE – IZGLEDI ZA UMJETNOST

Wim Wenders: U potrazi za slikama – mjesta mi daju najjače slike
Peter Sloterdijk: Slike nasilja – nasilje slika
Žarko Paić: Slika bez svijeta

POEZIJA / PROZA

Nova portugalska poezija

Italo Svevo: Pripovijest o dobrom starcu i lijepoj djevojci
Tatjana Gromača: Nanina smrt
Igor Rajki: Sanje [inserti]

PROPITIVANJE ISLAMA

Anne-Marie Delcambre: Islam zabrana [integralni rukopis]
Abdel Wahab Meddeb: Bolest islama
Joseph Bosshard: Kur’an i zapovijed »Ne ubij!«

»CRNA KNJIGA PSIHOANALIZE«: EUROPSKI POLEMIČKI DOSSIER

Izabrani tekstovi iz knjige »Crna knjige psihoanalize«




komentiraj (1) * ispiši * #

Jedan megapopularni i ultravrijedni bloger na čitanju u SC-u!

utorak , 07.03.2006.



Novi književni dejt SC-a je u četvrtak, 9.3., s početkom u 21 sat!
Mjesto radnje je (kao i uvijek) Kafić Teatra &TD gdje ćete, osim konzumiranja književnosti i vašeg omiljenog napitka, na šanku moći uzeti i književni bombon!

Osim tih pravih, ovoga četvrtka imamo za vas i dva književna bombona koja, iako ih ne možete ponijeti sa sobom doma, možete poslušati uz pifu. Dva pisca/pjesnika koji će zauzeti književni kauč u Kafiću &TD-a mnogima su već poznati po svom spisateljskom radu, a vjerojatno su ih viđali na nekoliko smjelijih čitanja po raznim lokacijama u Zagrebu.

Tako će vaš ovaj četvrtak u Kafiću &TD - a razveseliti Goran Bogunović , blogerskoj raji poznat kao gawruni Tihomir Turčinović, garantirajući izvrsnu književnu večer koju možete njegovati u vašem sjećanju danima kasnije.

Kao i uvijek, prije, za vrijeme i nakon večeri bit će književna slušaonica, a sve u smislu bolje recepcije književnosti i boljeg sjedanja čaja ili pife na vaš želudac. Također, pri tome je moguće mrdanje bokova (muških i ženskih).


Voditeljica književnih večeri i čuvarica književne vrećice bombona je Mirna Bačun.

*******

Tihomir Turčinović rođen je 1978. u Zagrebu. Pohvaljen je 2000. godine na Goranovom proljeću za rukopis "8 oći" (čitaj: o samoći), a 2002. u sklopu iste manifestacije dobiva Goranovu nagradu za mlade pjesnike za rukopis "avenija. ne plačite". Iste godine rukopis je i objavljen u zbirci "vidjeti madonnu". Pjesme u časopisima objavljuje rijetko: u Quorumu (2002), u zborniku "Zagrijavanje do 27" (2005) i u časopisu "Poezija" (2005).U nekoliko navrata predstavljao je pjesme čitajući ih javno: na Poetry Jam Sessionu u organizaciji Hrvatskog P.E.N. Centra, na večerima poezije u Artnetu, u knjižnici Bogdan Ogrizović u sklopu "Zagrijavanja do 27", na tribini Dorte Jagić u Hrvatskom društvu pisaca. Također, priveo je kraju rukopis zbirke pjesama "Tjelesno crno", a kako zvuči u ambijentu Kafića &TD možete poslušati, vidjeti i prosvjedočiti u četvrtak.

Goran Bogunović rođen je 1972. u Zagrebu. Završio je Elektrotehnički i Ekonomski fakultet u Zagrebu, gdje živi i radi u tehnici Hrvatske televizije.
Priče i pjesme objavljivao je u hrvatskoj, bosanskohercegovačkoj i slovenskoj periodici i na radiju. 2002. godine nagrađen je prvom nagradom za mlade pjesnike «Zdravko Pucak» karlovačke Matice hrvatske i grada Karlovca. Uvršten u izbore: Bun(t)ovna p(r)oza (natječaj sarajevske književne radionice Omnibus), Nije lektira!, La collina rompicollo, Inso(mno)lent p(r)ose, Ekran priče 2, Novi hrvatski pjesnici....Pjesme i priče prevedene su mu na engleski, bugarski, talijanski, slovenski i njemački jezik.
Objavio je: «Ovdje», pjesme 2002., «Sve će biti u redu», priče, 2003., «Područje pojačanog naoblačenja», pjesme, 2004.
U pripremi: roman «Tajni život doktora Dulitla» i zbirka kratkih priča.
Mnogi ga poznaju i iz blogosfere: http://radost.mojblog.co.yu i http://wrunga.blog.hr

Ovaj četvrtak čitat će svega pomalo i razveseliti vaša književna srca.


komentiraj (2) * ispiši * #

Totalitarizam medija?



Četvrtak, 9. ožujka 2006.
12 h -17,30 h (pauza 15 - 15,45)


Vila Arko, Basaričekova 24
Hrvatsko društvo pisaca, uz potporu Francuskog instituta u Zagrebu, organizira simpozij na temu:
TOTALITARIZAM MEDIJA?

Sudjeluju:
- Géraldine Muhlmann: Kakva kritika medija?
- Philippe Breton: Da li se medijska prozirnost suprotstavlja demokraciji?
- Sydney Lea: Demokracija i pučko: Poezija u medijskoj zbilji SAD-a
- Žarko Paić: Spektakl dobrovoljnog ropstva: Intelektualac i mediologija
- Iztok Osojnik: Strategija preuzimanja: Kako su intelektualci zavladali medijima u Sloveniji u funkciji aktualne vlasti
- Claudine Helft: Sloboda u suvremenoj francuskoj poeziji (sloboda pisanja i misli u odnosu na novinstvo)
- Sanjin Dragojević: Moć i nemoć medija u suvremenom društvu
- Dražen Katunarić : Degradacija medijske zbilje: tričavost, totalitarne pretenzije, afera karikatura



komentiraj (8) * ispiši * #

Zašto je Boris Beck dobar pisac



Koga zanima zašto je Boris Beck dobar pisac, neka udara po ovome linku, gdje se nalazi nadahnut Levijatanov tekst istog naslova.

Kad smo već kod Becka, moju kritiku njegove prve zbirke priča 'Metak u srcu svetog Augustina' pročitati možete evo upravo ovdje.




komentiraj (3) * ispiši * #

PROMOCIJA : 'Ježeva kućica (za Hrvate)' (AGM, 2006.)



U Gjuri II će 7. ožujka bit predstavljena knjiga 'Ježeva kućica (za Hrvate)' Ivice Jakšića Čokrića Puke. Program počinje u 21:30 sati.



Večer u Gjuri odvijat će se pod sloganom:

U antifašizmu ima 64% fašizma.
U antikomunizmu ima 69% komunizma.
Jedino u demokraciji nema ništa.

(koji može krasiti i vašu majicu, kupite li je u Gjuri).

Knjigu će ukratko predstaviti Kruno Lokotar i neponovljivi Ivica Jakšić Čokrić Puko koji će, k tomu, poslije izvesti svoju Monadramu 'Paloc - Kuća u kući (Per le strade di revolucione)...' napisanu na svim jezicima turizma...

Svi smo pozvani!



komentiraj (0) * ispiši * #

:-(((((




Izbrisalo mi 10-tak zadnjih dana i nekoliko postova napisanih za budućnost... šmrc, šmrc, šmrc...

Nevermind, imam nekoliko lijepih novosti (osobne prirode) i zato, ništa mi neće ovaj dan pokvarit :-))



komentiraj (3) * ispiši * #

KRITIKA : Tomislav Zajec - 'Ljudožderi' (Profil, 2005.)

subota , 04.03.2006.



KRITIKA : Tomislav Zajec - 'Ljudožderi' (Profil, 2005.)


Sve je to već viđeno i malo što Zajecovi 'Ljudožderi' novoga, u odnosu na njegova prethodna dva romana, donose. No, između ostalih srodnosti s njegovim prethodnim djelima, ponajviše se ipak ističe ambiciozno zamišljena i uspješno provedena kompleksna razlomljena romaneskna struktura, sa ukupno čak dvanaest različitih pripovijedača koji nam zbilju i događaje posreduju kroz iskaze u Ich formi. Prateći njihove struje svijesti mi svjedočimo egzistencijalnoj tjeskobi i ispraznosti kao zajedničkoj specifičnosti svih tih 12 života koji se na ulicama Zagreba mimoilaze ili dotiču i, često nesvjesni toga, utječu jedni na druge. Svejedno radi li se o maturantu, sredovječnoj liječnici, trudnici na kraju svojih dvadesetih ili pak ocu-uspješnom poslovnjaku, životi svih tih ljudi obilježeni su tinjajućim nezadovoljstvom, ispraznošću i egoizmom očitovanom u izrazitom nezanimanju za druge, što ponekad seže tako daleko da majka ne obraća pažnju na krv kojom je, pri povratku iz škole obilato namočena majica njezinog sina srednjoškolske dobi. Tu su zatim i nevoljena trudnica koja surogat ljubavi nudi bakici kojoj glumi unuku; nezainteresirani muž u virtualnoj e-mail vezi s maloljetnicom kojoj hini emocije, predstavljajući se kao netko drugi; bivši učesnik Big Brothera kojega neizrečena homoerotska ljubav vodi ka suicidu; očevi bez zanimanja za živote svoje djece i adolescenti koji frustracije liječe šakama, na mlađima od sebe, itd.
Emocionalna insuficijencija likova i njihova besciljnost ono je što karakterizira sve dosadašnje Zajecove proze, pa tako i ovu, ali se u 'Ljudožderima' autor, vjerovatno svjestan odbojnosti koju bi kod pretpostavljene (mlađe intelektualne) publike izazvao, malo odmaknuo od tzv. zagrebačke 'zlatne mladeži'. Tako su protagonisti ovoga puta generacijski heterogeniji, ali mada se više ne radi isključivo o razmaženoj tajkunskoj balavurdiji, svi su oni ipak dobro situirani i nedotaknuti tipičnim tranzicijskim boljkama.

Zajecu uspijeva čitatelja transferirati u svijest svojih 12 protagonista i učiniti nas svjesnima njihove emotivne praznine, što se ponajbolje iščitava iz banalnih razgovora koje međusobno vode te zapažanja lišenih refleksije i svedenih u najvećoj mjeri tek na registriranje izvanjske zbilje, što rukopis čini prepunim filmski dočaranih slika zagrebačkog urbaniteta. Autor u čitatelja usađuje osjećaj kako prateći ispovijesti čak 12 likova svo vrijeme čitamo o jednoj te istoj osobi, što nakon nekog vremena izaziva zamor i gubljenje interesa. Unatoč množini likova , njihove svijesti stalno odaju jedan te isti psihološki profil, kao da se radi o duhu koji prelazi iz tijela u tijelo, jer unatoč razlikama u spolu, profesiji ili starosnoj dobi, vokabular i način razmišljanja likova ostaju identični, nepromijenjeni. Ustvari, Jerko je jedini lik kod kojega je primjetna određena razlikovnost u načinu izlaganja misli, ali indikativno je da 'njegova' dionica spada među najkraće, a čini se i suvišnom jer fabularno ne mijenja gotovo ništa i njezinim se izostankom ništa ne bi izgubilo. Prilično je začuđujuće što se, iako se radnja odigrava u zagrebačkim stanovima i ulicama, niti jedan od likova u svom govoru i razmišljanjima ne koristi kajkavštinom.

Prevladavaju unutrašnji monolozi a rijetki dijalozi odreda su 'knjiški', neživotni, bez veće vjerodostojnosti, a s obzirom da je većina likova mlađe dobi posebno iznenađuje gramatička besprijekornost njihovih razgovora lišenih govora ulice, vulgarizama i slenga. Poveznice s filmom svakako postoje, naročito na razini 'short cuts' strukture (Zajec u jednom intervjuu ističe kako je 'Ljudoždere' prvotno zamislio kao filmski scenarij), ali kod eventualne ekranizacije, bez dorade dijaloga jamačno bi se ponovila donedavna najveća zamjerka filmskih kritičara domaćem filmu: neuvjerljivi, neautentični, ukočeni, nevjerodostojni dijalozi.

No, unatoč manjkavostima, Tomislav Zajec i dalje ostaje jednim od zanimljivijih domaćih autora, tematski zaokruženog i kvalitativno ujednačenog opusa. (Ustvari toliko ujednačenog da se iste mane, ali i vrline iz roman u roman ponavljaju.)
U svakom romanu njemu uspijeva čitatelja učiniti aktivnim sudionikom na način da pred njega podastire krhotine priče koju koncentriranim praćenjem recipijent mora samostalno zaokružiti u smislenu cjelinu. Premda je u odnosu na prethodne romane dinamičnija i ispunjenija događajima, fabula je i u 'Ljudožderima' ipak i dalje prilično oskudna. Autor to nadomiješta gustoćom svoga rukopisa te bogatstvom slika, asocijacija i referenci kojima su napučene njegove rečenice, a koje nas, prepune digresija, nakon što krenu, često odvode u neslućenim pravcima. Nespremna čitatelja valja upozoriti da bi ga povremeno čak mogla i zasmetati prevelika pažnja koju rečenicama Zajec (slično Koščecu i R.Simiću) pridaje, jer one ponekad kao da se međusobno natječu i svaka kao da je pisana da bude najvažnijom u romanu. No, to je prije izazov i rukavica bačena 'konkurenciji' (ali i publici svikloj na simplificirane obrasce i žurnalistički izričaj), doli zamjerka autoru.

Potencijal ovoga autora nažalost niti ovim romanom još uvijek nije do kraja realiziran...

(Napisao : Božidar Alajbegović, siječnja 2006.)

komentiraj (0) * ispiši * #

Premijera kazališne predstave za djecu nastale na blogu



Sjećate li se još Ahila koji nas je na svom blogu marljivo, korak po korak upućivao u nastanak dramskog teksta, odnosno kazališne predstave? Projekt je došao do finalne faze, odnosno prva blogerska kazališna predstava danas će doživjeti svoju premijeru, u izvođenju dječjeg kazališta IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ - Slavonski Brod.


Dakle, premijera kazališne predstave za djecu nastale na blogu ahil.blog.hr - ZBRKANE ČAROLIJE je danas u 17 sati u Kinu Hrvatski dom, Mesićeva ulica, Slavonski Brod


Režija - Serđo Dlačić
Scenografija - Miljenko Sekulić- Sarma
Glazba - Igor Karlić
Tehnička potpora- Ana Majetić
Glume:
Stanislav Hudi
Mladen Majetić
Anamarija Vlajnić
Darija Vlajnić




Svi ste pozvani!

komentiraj (0) * ispiši * #

Novi broj 'Fantoma slobode' 2-3/2005

Izdavačka kuća Durieux u suradnji s Art radionicom Lazareti, Dubrovnik, upravo je objavila dvobroj književnog časopisa Fantom slobode (2-3/2005).



Izdanje otvara pjesma Smeće s ulica Pariza Miljenka Jergovića.

Tematska težišta broja 2-3/2005 podijeljena su u blokove:

Priča koju želim što bolje ispričati – proza i poezija Tomislava Čadeža (Pisma starom grobu), Selvedina Avdića (Sedam strahova), Marka Tomaša (Čudiš se što me nema), Gorana Samardžića (Lutajući otac) i Borisa Dežulovića (Bakterija);

Bjelorusi – poezija Ahmeda Burića (Stranac među svojima), Esada Babačića (Neko će umrijeti umjesto mene), Vlade Kreslina (Kako znaju ko smo), Peđe Kojovića (Kristallnacht);

Mikrokozmi – proza i poezija Mire Bićanić (Kolodvor), Maje Lovrenović (Prije snijega), Julijane Matanović (Neupisani grad), Mime Simić (Povratak), Nihada Hasanovića (Otkrivajući ulicu Grant i okolicu) i Vlade Bulića (Neka to EU riješi);

Lucić - makedonska mlada lirika (Çok seni severam);

Kabil – dramski tekst Namika Kabila (Tri jele);

Noina arka – projekt Hrvoja Batinića (Kuća na pola puta);

Pisoputi – putopisi Željke Matković (Maurat, Bižan) i Srđana Vrančića (Motorom po Magrebu);

RetroFantom - odabrani tekstovi sarajevskog izdanja Fantom slobode;

Šulle –strip Lovci na prdeže;

Hardcore – pjesme Damira Avdića;

Hall of Fame – autobiografska pripovjetka Nepismena Agote Kristof, Tri dana Thomasa Bernharda, Dobri Staljin Viktora Jerofejeva, Ta zasljepljujuća odsutnost svjetlosti Tahara Ben Jellouna;

Harkiji - Moj otac harki Dalile Kerchouche;

Crna kronika –odlomak iz knjige Vesper, Ensslin, Baader. Iskonski prizori njemačkog terorizma njemačkog Gerda Koenena.

U bloku s konceptualnom umjetnošću Dokumentacija, kojeg uređuje Slaven Tolj, objavljene su radovi Amela Ibrahimovića.

Uz ovaj broj Fantoma slobode kupci dobivaju i CD tuzlanskog muzičara Damira Avdića ...od trnja i žaoka.

komentiraj (1) * ispiši * #

PROMOCIJA : Damir Miloš - 'Smetlar' (Meandar, 2005.)

petak , 03.03.2006.

Petak je dan za... knjigu naravno. U zagrebačkoj Gradskoj knjižnici to jako dobro znaju pa nastavljaju sa svojim Književnim petkom.

Danas je na redu promocija novog romana Damira Miloša pod naslovom 'Smetlar'


Početak je u 19.30, u programu sudjeluju Damir Miloš, Delimir Rešicki i Branko Čegec, urednica i voditeljica programa je Dunja Seiter- Šverko, a mjesto održavanja je zagrebačka Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6.

komentiraj (3) * ispiši * #

Izašao drugi broj Balkanskog književnog glasnika 'Poluostrvo'



Dušan Gojkov i prijatelji nezaustavljivo hrle naprijed i donose nam drugi broj Balkanskog književnog glasnika Poluostrvo .

Za drugi broj Poluostrva prozu pišu Georgi Gospodinov, Marlena Petruševa, Bojan Bosiljčić, Elfrida Matuč-Mahulja, Dario Džamonja, Vinko Möderndorfer, Zoran Spasojević, Olja Savičević-Ivančević, Nikola Stjelja, Aleksandra Kardum, Laura Barna i Robert Marić.

Poeziju objavljuju Eduard Pranger, Zorica Sentić, Alen Alispahić, Duška Vrhovac, Željko Perović, Nermina Omerbegović, Milica Arnerić i Mlađan Lazić a eseje potpisuju Jovanka Uljarević, Ferida Duraković, Sead Vrana i Selma Kešetović.

Kao što vidite, među autorima ponovo ima i blogerskog svijeta...

Sve to pročitati možete na linku http://poluostrvo.web1000.com

Sljedeći broj Balkanskog književnog glasnika 'Poluostrvo' izlazi prvog aprila / travnja.

komentiraj (1) * ispiši * #

SRETAN MI ROĐENDAN!!!

Inače, jučer bijaše svjetski dan knjige...




komentiraj (0) * ispiši * #

'Bestseler' Jutarnjeg lista - oglasnik ili tjedni prilog za kulturu?

četvrtak , 02.03.2006.



Jutarnji list, kao što znademo, četvrtkom objavljuje tjedni prilog za kulturu 'Bestseler'.

Danas je četvrtak, pa da zavirimo :

na 14 stranica uspjelo im je ugurati :

- 14 reklama
- 2 natječaja (HAK i Metalko Buje)
- nekoliko top-listi čija je uloga, po meni, također marketinška

i, vidi vraga, tu je zalutalo i čak 11 tekstova koji svojim sadržajem (intervju, književne, glazbene i filmske kritike odnosno najave izdanja) bar donekle spadaju pod kulturu


Što natječaj firme 'Metalko Buje' za dostavu ponuda nabavke sirovina i repromaterijala za 2006. g. ili pak poziv na HAK-ovo nadmetanje za otkup vozila za dijelove radi u tjedniku za kulturu, pitam se pitam...

Jutarnji list voli se hvaliti kako im je stalo do kulture. Na osnovu njihovog tjednog priloga za kulturu to se ne bi moglo reći, jer 'Bestseler' očito pomalo postaje skladištem za sadržaje koje ne nađoše svoje mjesto na ostalim stranicama. Odnosno, oglasnik...

Jadno da jadnije biti ne može...

Mali savjet:
Ovakav kakav je, 'Bestseler' malokojeg ljubitelja književnosti, filma ili glazbe može zadovoljiti, pa je sasvim svejedno postoji li on uopće ili ne.
Zato, gospodo draga, ne budite licemjerni, nego lijepo jasno i glasno čitateljstvu priznajte : kultura nas ne zanima! pa ukinite svoj navodni tjedni prilog za kulturu (kao što je to EPH nakon kupnje Slobodne dalmacije učinio sa 'Forumom') i tih 10-tak stranica oslobodite za reklame i povećajte si profit. Umjesto da glumite da vam je do kulture stalo.

komentiraj (0) * ispiši * #

O blogovima na T-portalu

O fenomenu bloga u Rvata mnogi su se već raspisali, a naramak tih tekstova sada je podebljan i novim, objavljenim na T-portalu.

Ivana Pavelić-Mirošević u svom tekstu naglasak stavlja na blogove književne orijentacije, a koga sve, osim moje malenkosti u tekstu spominje, saznajte na ovome linku.



komentiraj (0) * ispiši * #

Moja nova kritika na www.kupus.net - nešto žešća ovaj put



Ne moram vas podsjećati da uz niz književnih časopisa i Lupigu , već neko vrijeme surađujem i sa Kupusom.

Tamo je danas osvanula moja nova kritika. Igrom slučaja, odnosno odabira lektire, nova je kritika nešto žešća nego inače. Dakle, koga zanima zašto mislim da je stanoviti pisac nezasluženo okićen epitetom KULTNI, saznajte na ovome linku.

Svako neslaganje je dobrodošlo... samo navalite. :-))

komentiraj (0) * ispiši * #

Književni natječaj 'Lapis Histriae' za mlađe od 35 godina

Organizatori Međunarodnog književnog natječaja “Lapis Histriae” pozvali su autore kraćih proznih djela da se radovima na temu “Granica: život i suživot” prijave za sudjelovanje, no samo ukoliko su mlađi od 35 godina.
Na natječaj namijenjen mladim autorima koji traje do 1. travnja možete poslati pripovijetke, oglede, putopise i slobodne forme. Tekst ne smije biti prethodno objavljen, a može biti napisan na talijanskom, slovenskom, hrvatskom ili nekom drugom od štokavskih književnih jezika, kao i na nekom od narječja koji se koriste na kulturnom prostoru tih jezika.

Za svaku do tih jezičnih skupina predviđene su tri ravnopravne nagrade, s tim da će tri najbolja teksta biti nagrađena simboličnim artefaktom Lapis Histriae, kao i novčanom nagradom u iznosu od po 500 eura.

Moguce je prijaviti isključivo jedan rad, a potrebno je priložiti osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom rođenja).

Radovi se šalju postom na adresu PUO "Ante Babić" (Gradska knjižnica, Trgovačka 6, 52470 Umag, sa naznakom za Lapis Histriae), tiskana u četiri primejrka i na CD ROM-u.
Autori ustupaju pravo na objavljivanje njihovog teksta Gradskoj knjižnici Umag.
Svi pristigli radovi koji zadovoljavaju osnovne kriterije bit će objavljeni u Zborniku Lapis Histriae 2007. godine.
Dodatne informacije moguće je dobiti posredstvom adrese knjiznica@uciliste-umag.hr

komentiraj (0) * ispiši * #

Nova književna večer SC-a

srijeda , 01.03.2006.



Novi književni dejt SC-a u kafiću &TD-a je u četvrtak 2. 3 u 21 sat, a ova je ožujska večer inspirirana maškarama!

Ovaj će četvrtak, a sve u sklopu zakašnjelih maškara, književni kauč pohoditi jedna spisateljica, jedna virtualna gošća (u interpretaciji druge) i jedan mladi autor, tzv. gospodin Siva Eminencija Uvijek Prisutna!

Marina Uvalić neće se maškarati ovog četvrtka, ali će vam pročitati svoje pjesme. Naša virtualna poetesa ovog četvrtka je Saška Rojc, koja će nam slati pozitivnu energiju iz Splita i mentalno uživati u interpetaciji svoje puzzle poezije, koju će u Zagrebu, Kafiću SC-a čitati Gabrijela Ivanov, mnogima poznatija kao mangurasta gabe (gabe.amabilis.hr). Gospodin Siva Eminencija Uvijek Prisutna, autor je koji je pohodio književne večeri više nego itko do sada, ovaj će puta ponovo sjesti na književni kauč i pročitati nekoliko svojih pjesama. Mnogi će pri tome moći primjetiti kako su ga možda već puno puta vidjeli u boji, kako sjedi u publici Književnih večeri u SC-u i pije pivu.

Prije, za vrijeme i nakon ove male Književne maškarade slijedi već uobičajena književna slušaonica da vam bolje sjedne uz pivu ili čaj.


Voditeljica knjiženih večeri i ove opće maškarade je Mirna Bačun.

********

Marina Uvalić rođena je 1984. godine u Banja Luci, a odrastala je u Banja Luci, Daruvaru i Požegi. Trenutno živi u Zagrebu i studentica je 3. godine kroatistike i fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književnost je od malih nogu bila njena ljubav, a potaknuta odrastanjem, tuđim i vlastitim životnim iskustvima, još u osnovnoj školi počela je s pokušajima da stvarnost koja se odvijala oko nje i slike i trenutke iz života prenesem u riječi. U četvrtak ćete moći vidjeti njenu stvarnost kroz pjesme koje će pročitati.

Saška Rojc rođena je 9.2.1977. godine u Splitu. Objavljivala u Temi, Quorumu, Zarezu, Poeziji, Vijencu, na Knjigomatu i 3. programu hrvatskog radija (Poezija na glas). Tijekom ove godine izaći će u sklopu DPKM-ovog projekta elektroničkih knjiga njezina prva zbirka „Puzzlerojc“, a ista knjiga trebala bi biti objavljena i u izdanju „Meandra“. Njenu će puzzle poeziju interpretirati jedna virutalna dama po imenu gabe u suradnji i uz Saškin blagoslov iz Splita.

Gospodin Siva Eminencija Uvijek Prisutna zapravo je mladi autor u boji, koji se družio s Ferićem na Booksinoj radionici i tamo čitao priče, kao i u SC-u. Živi i radi u Zagrebu, a ovaj će vas put raznježiti svojim pjesmama.

komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO : Ivana Sajko - 'Rio bar' (Meandar, 2005.)

Nakon niza izvrsnih drama, napokon dobismo i prvi roman Ivane Sajko:

Ivana Sajko - 'Rio bar'
izd. Meandar, 2006.
meki uvez
141 str.

Ulomak


Svatko ima svoju priču koja započinje: Prvi puta sve je kao u snu...
A mi se nismo najbolje snašli. Kad prva granata probije noć čovjek misli da još uvijek spava: u pidžami je, u glavi tišina, pod kapcima mrak, u ustima okus kalodonta i sve upućuje na blaženo nesvjesno stanje. Čovjek, kažem, misli da sanja, a u san se uvlači nemir, hrče mu na uho, baca ga po znojnoj posteljini, otvara ponore nasred kreveta i on upada u bezdan što mu se raspuknuo na vlastitom madracu. No spavač je i dalje uvjeren da će se probuditi, jer kad noćna mora postane najgora — čovjek se uvijek probudi. Stoga se pljuska, svlači pidžamu, izuva papuče i evo ga, bezglava kokoš što se gola i bosa popikava po zapaljenom dvorištu, no ipak se ne budi niti joj glava sjeda natrag na mjesto. Uzbune tule kao mačke usred parenja, gore negoli ona jebežljiva mačka koju su u proljeće morali utopiti jer nije prestala zavijati ni nakon trećeg snošaja. Tako mijauču uzbune punim plućima, i čovjek ih čuje i prisjeća se i mačaka i mačora, i plastične vreće kojom su ih privezati, i kamena što su stavili preko, i potoka gdje se sve to odigralo, no ipak se ne budi. Prvi puta svi se kreću poput mjesečara, ne mogu ni vrisnut, htjeli bi, no san im ne dopušta, htjeli bi i trčati, no niti to ne mogu, jadni spavači, već samo tapkaju kroz svoj usporeni sonambulni bijeg, sopću, gube dah, gube i nadu da će pronaći neko sklonište....

komentiraj (0) * ispiši * #

Simiću nagrada Jutarnjeg

Kao što već znate, 50.000 kunića odnio je Roman Simić. Dobar izbor... pa kom' krivo a kome pravo.
Iako ne saznasmo je li i u finalnom glasanju bilo suzdržanih članova žirija...
Uglavnom, ovogodišnje žiriranje bilo je prava sprdačina. Zašto, ne želim ponavljati, o tome smo ovdje i previše drobili.
'Bit će bolje dogodine?' Čisto sumnjam...

Kao što i sumnjam da će iduće godine u konkurenciji biti ovolik broj dobrih knjiga...



komentiraj (0) * ispiši * #

Promocija 'Izabranih djela' Ivana Lovrenovića



Durieux nas sve poziva na promociju

'Izabranih djela' Ivana Lovrenovića

govore: Ivan Lovrenović, Vlaho Bogišić, Slavko Goldstein, Nenad Popović i Čedomir Višnjić

Dvorana Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
Zagreb, Frankopanska 26 / ulaz iz Prilaza Gjure Deželića

Četvrtak, 2. ožujka 2006. u 12.00 sati

Povodom ovog izdanja i 15 godina djelovanja Durieuxa
upriličen će biti i domjenak

Saksofoni: Damir Horvat i Tomislav Žužak

komentiraj (3) * ispiši * #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>