Gasi li Matica hrvatska svoje izdavačko poduzeće?
Propast nakladnika: Ključevi u bravu Nakladnog zavoda
Autor MIRJANA JURIŠIĆ
Izvor : Večernji list, 13.03.2006.

Hoće li Nakladni zavod Matice hrvatske uskoro morati staviti ključ u bravu? Poslije četiri i pol desetljeća postojanja u kojima je bilo i zlatnih razdoblja (statistika iz 70-ih: 250 zaposlenih, 120 naslova u godini, 14 knjižara, 100.000 kupaca godišnje) to je nekoć ugledno poduzeće u vlasništvu Matice hrvatske spalo na najniže grane: propala mu je izdavačka djelatnost, gotovo svi zaposleni su otpušteni ili su se navrijeme razbježali (uključujući i posljednjega direktora, "profesionalnog stečajnog upravitelja u kulturi" Niku Vidovića, koji sad "spašava" Studentski centar), knjižarska se mreža raspala, a dugovi se broje u milijunima kuna...

Prevelik teret
Za Maticu hrvatsku njezino vlastito trgovačko društvo (koje je, da podsjetimo, djelovalo i u onim desetljećima kad je komunistička vlast bila zabranila rad Matici hrvatskoj kao "leglu hrvatskoga nacionalizma") postalo je prevelik teret. Glavni Matičin tajnik Zorislav Lukić kaže nam da će Glavni odbor Matice hrvatske na svojoj sjednici zakazanoj za 31. ožujka odlučiti o tome prihvaća li prijedlog Predsjedništva MH da se Nakladni zavod ukine.

Jedina svrha postojanja NZMH izjavio je nedavno u "Vijencu" Z. Lukić jest ostvarivanje prihoda, koji mora biti veći od rashoda. NZMH mora, dakle, zarađivati, a to se ne događa već više od 10 godina. Ugled koji je kuća u prošlosti imala kao izdavač također je već davno izgubljen, što je neizbježno dovelo do odluke da se njezin nakladnički program ukine. Nadalje, NZMH potpuno je iznevjerio i kao distributer knjiga Matice hrvatske zaključuje glavni tajnik MH.

Nikakva iznimka
U doba posve onemoćala hrvatskoga tržišta knjiga, nije nikakva iznimka propast još jednog nakladnika i(li) knjižara. Srećom, NZMH ipak je u posljednje vrijeme bio samo neuspjeli Matičin servis. Vlastito izdavaštvo Matice hrvatske, koje vješto vodi glavna urednica Jelena Hekman, opstaje i mimo nesmiljena tržišta, jer u mjerodavnim ministarstvima ipak još nije sasvim zamro smisao za potpomaganje nacionalnih kulturnih vrijednosti.