Durieux obaviještava da su ovoga tjedna iz tiska izašli talijansko izdanje romana Dvori od oraha (La dimora di noce) Miljenka Jergovića, te talijansko izdanje autobiografije 'Sjećanja' (Memorie da un paese perduto. Budapest- Sarajevo– Zagabria) Eve Grlić objavljene 1997. u izdanju Durieuxa.


Obe knjige u prijevodu Ljiljane Avirović (dobitnice talijanske Nacionalne nagrade za prevođenje Premio Nazionale per la Traduzione 2002. godine) objavila je ugledna milanska izdavačka kuća Libri Scheiwiller (www.librischeiwiller.it).

Izdavačka kuća Libri Scheiwiller je dosad objavila knjige pripovjedaka 'Sarajevski Marlboro' i 'Mama Leone' za koju je Jergović 2003. godine primio uglednu talijansku književnu nagradu Grinzane Cavour; zbirku pjesama 'Hauzmajstor Šulc' nagrađenu s talijanskom književnom nagradom Premio Napoli 2005. godine, i novelu 'Buick Rivera' (sve u prijevodu Ljiljane Avirović).

Ovo je 1. prijevod romana 'Dvori od oraha'. U pripremi je francusko (Actes Sud, Arles), njemačko (Schöffling & Co., Frankfurt), španjolsko (Siruela, Madrid), slovensko (VBZ, Ljubljana) i litvansko (Kronta, Vilnius) izdanje romana.

'Sjećanja' Eve Grlić je i kod publike i kod kritike jedna od najuspješnijih autobiografija iz Durieuxovog izdavačkog programa. Ona dramatično svjedoči privatnu i javnu istinu o prilikama u Hrvatskoj i Jugoslaviji u 20. stoljeću. Obitelj Eve Grlić najteže je stradala u doba NDH, a nakon 1945. autorica je bila zatočena u koncentracionom logoru na Golom otoku. U 'Sjećanjima' opisana je i sudbina jedne poznate obitelji zagrebačkih intelektualaca. Autoričin suprug bio je filozof Danko Grlić, a filmski redatelj Rajko Grlić njen je sin.

Eva Grlić (1920, Budimpešta) provela je djetinjstvo i mladost u Sarajevu, od 1938. živi u Zagrebu. Bila je učesnik NOB–a. Prevodila sa njemačkog jezika više priča za djecu, među njima dvije knjige Ericha Kästnera, prevela dramu Bertolda Brechta »Baal«, te s mađarskog jezika veći dio knjige »Regije evropske povjesti« (Naprijed, 1995). Uredila u međuvremenu nekoliko zbornika. Poslije smrti Danka Grlića, od 1984. objavljivala priče i zapise iz starine u »Modroj lasti«. 1998. obajvila je memoare 'Sjećanja'.
Mult es jövo (Prošlost i budućnost), jedna od najstarijih izdavačkih kuća u Mađarskoj 2001. godine je objavila mađarsko izdanje 'Sjećanja' naše autorice.

«Ova sjećanja su i ispovijed jedne hrabre žene i majke, koja je osjetila potrebu da svojim potomcima i nama čitateljima ostavi potresno svjedočanstvo o sebi, o svojim najbližima, o svojoj sredini.»
Tomislav Sabljak, Večernji list