BORBA PROTIV SMRTI – POBOLJŠANJE ŽIVOTA Evariste Galois poginuo je u dvoboju zbog neke žene u dvadesetoj godini. Prije toga stigao je postati jedan od najvećih matematičara u povijesti, a zbog gorljivih republikanskih ideja dva puta je odležao u zatvoru. Što bi on tek proživio i postigao da je živio recimo do četrdesete? Aleksandar Makedonski osvojio je otprilike cijeli njemu poznati svijet do svoje dvadeset i četvrte godine. Što bi tek napravio da je doživio pedesetu? Henry David Thoreau umro je u četrdeset i petoj godini spoznavši mnogo toga i obogativši čovječanstvo mnogim originalnim uvidima i stavovima. (Njegova je maksima da građanin ne duguje lojalnost nevaljaloj vladi.) Što bi tek stigao napisati da je doživio šezdesetu? Povijest je prepuna izuzetnih znanstvenika i umjetnika koji su umrli u dvadesetim, tridesetim ili četrdesetim godinama. Prisjetimo se samo mladog Mozarta! Iz toga se bi moglo brzopleto zaključiti da je mladost doba u kojem ljudi postižu najveće uspjehe i ostvaruju najveće doprinose čovječanstvu. Taj pogrešan zaključak proizlazi prvenstveno iz toga što je kroz povijest većina ljudi do sada naprosto kratko živjela. Nasuprot tome, u mnogim ljudskim djelatnostima dugovječnost podrazumijeva veće iskustvo, više sakupljenog znanja, pa – dok čovjek ne ishlapi – i mogućnost dubljih uvida, više rada, te složenijih i kvalitetnijih ostvarenja. Danas se već živi duže nego ikada ranije u povijesti, a razvoj suvremene nauke, znanosti i tehnologije, prvenstveno biologije i medicine, sa saznanjima na polju genetike, mijenjanja DNK-a, manipuliranja matičnim stanicama i „pametnim“ lijekovima, te nanotehnologija obećavaju već onima koji su mlađi do deset godina da bi mogli poživjeti i do sto i pedeset ili više godina. Čak i neki od već odraslih suvremenika mogli bi poživjeti toliko, recimo – general Čermak. Po osobnoj konstituciji je ionako gromada od čovjeka, kršan i žilav, dobije li dvadesetak godina u zatvoru samo će proživjeti uredno i s redovnom kvalitetnom prehranom bez mnogo stresova, kroz to vrijeme izumiti će se lijekovi i postupci koji će uvelike produžiti životni vijek, a on će imati dovoljno novaca, jer će u početku biti vrlo skupi, da ih prvi pribavi i evo njega u dvadeset i drugom stoljeću! Vremenom će produživanje životnog vijeka biti sve jeftinije, pa će si ga moći priuštiti ne samo enormni bogataši i moćnici nego će se početi primjenjivati i na posebno kvalitetne pojedince koji će tako biti u prilici da postignu mnogo više nego njihovi prethodnici. (Kad-tad će i svi osatli doći na red.) Demografske promjene, izmjena starosne piramide populacije, mogle bi uroditi time da će čovječanstvo kao cjelina postati pametnije. |
Rujan 2021 (1)
Kolovoz 2021 (1)
Travanj 2021 (1)
Ožujak 2021 (1)
Veljača 2021 (1)
Siječanj 2021 (1)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (1)
Listopad 2020 (5)
Rujan 2020 (6)
Kolovoz 2020 (9)
Srpanj 2020 (7)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (3)
Travanj 2020 (2)
Ožujak 2020 (2)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (3)
Studeni 2019 (7)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (6)
Kolovoz 2019 (7)
Srpanj 2019 (9)
Lipanj 2019 (5)
Svibanj 2019 (2)
Lipanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (5)
Veljača 2018 (3)
Siječanj 2018 (2)
Studeni 2017 (2)
Listopad 2017 (2)
Rujan 2017 (1)
Kolovoz 2017 (1)
Srpanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (2)
Travanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (1)
Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (2)
Prosinac 2016 (3)
Studeni 2016 (3)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (2)
Kolovoz 2016 (8)
Srpanj 2016 (7)
Lipanj 2016 (8)