U neko doba lude rokerske mladosti odlučio Srđan S. baviti se hotikulturom u kućnoj varijanti. Nabavio sjemenke, posadio u teglu i biljčica je nikla i dobro napredovala. Njegova majka, luda za kućnim cvijećem, bila je presretna gledajući kako on marljivo zalijeva. Tumačila je to kao prvi, dugočekivani znak da napokon dolazi pameti. Međutim, Srđanu se pružila prilika da ode desetak dana na more. Što će s biljkom? Ne može je povesti sa sobom ni vlakom ni autobusom… Zamoli on majku da pripazi na biljku. Kako on ode, tako majka biljku iz zakutka njegove sobe premjesti na balkon među ostale biljke, da ima sunca. Biljkama treba sunca! Tri dana kasnije, zvone dva organa u plavom na vrata: - Drugarice, jesu li ono vaše biljke? - Naravno! - kaže majka sva ponosna što su čak i organi uočili ljepotu njezina cvijeća na balkonu. Naime, milicijska stanica Črnomerec nalazila se točno nasuprot majčina balkona, petnaestak metara udaljena, zgradurina od tri-četiri kata sa oko pedesetak prozora iza kojih su uredi. Milicajci tri dana nisu mogli očima vjerovati kad su ugledali što je nadvisivalo sve ustalo ukrasno cvijeće na ogradi. Nakon tri dana su poslali patrolu da provjeri. - I ona jedna visoka, s plavim cvjetovima, a? - Naravno! - potvrdi majka procvjetavši više od sveg cvijeća zajedno. I pozove milicajce da uđu i pogledaju biljku iz blizine, da se mogu siti nadiviti. Tako je zamalo završila u zatvoru. Sam Bog ju je spasio! Na pitanje zna li koja je to biljka, rekla je da pojma nema, da joj je najvažnije da lijepo raste, zelena je i ima lijepe cvjetove. Na pitanje odakle joj, odgovorila je da ne zna ni to jer neko cvijeće dobije na poklon, neko kupi, jedva čeka da bude Sajam cvijeća, a neko donese sa izleta, ako vidi biljčicu koja joj se svidi pored puta, ničiju, iskopa je, donese kući i presadi, a ovu - recimo - ovdje, dobila je od najdraže prijateljice, a onu ondje donijela s ljetovanja u Radovljici… No baš kada se htjela pohvaliti kako je upravo biljku koja je privukla organe donio njezin sin, milicajci je prekinuše jer im se nije više slušalo. Zaplijeniše biljku bez suvišnog objašnjavanja. Prema majčinim riječima: "Toliko im se svidjela da su je odnijeli…" Srđan je samo mijenjao sve boje dok mu je po povratku pričala što se dogodilo. Laknulo mu je kad je priča došla kraju. No zato je još dvije sedmice pizdio prisjećajući se kolika je biljka bila kada ju je ostavio i gledajući milicajce kako izlaze iz stanice glavinjajući i lelujajući. |
Rujan 2021 (1)
Kolovoz 2021 (1)
Travanj 2021 (1)
Ožujak 2021 (1)
Veljača 2021 (1)
Siječanj 2021 (1)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (1)
Listopad 2020 (5)
Rujan 2020 (6)
Kolovoz 2020 (9)
Srpanj 2020 (7)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (3)
Travanj 2020 (2)
Ožujak 2020 (2)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (3)
Studeni 2019 (7)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (6)
Kolovoz 2019 (7)
Srpanj 2019 (9)
Lipanj 2019 (5)
Svibanj 2019 (2)
Lipanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (5)
Veljača 2018 (3)
Siječanj 2018 (2)
Studeni 2017 (2)
Listopad 2017 (2)
Rujan 2017 (1)
Kolovoz 2017 (1)
Srpanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (2)
Travanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (1)
Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (2)
Prosinac 2016 (3)
Studeni 2016 (3)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (2)
Kolovoz 2016 (8)
Srpanj 2016 (7)
Lipanj 2016 (8)