AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 03.07.2018.
PET GODINA ČLANSTVA HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI
PREMIJER RH ANDREJ PLENKOVIĆ:
FINANCIJSKA POLITIKA JE KLJUČ KREDIBILITETA ZEMLJE
Predsjednik Vlade Andrej Plenković prisustvovao je na svečanosti obilježavanja Pete godišnjice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji koju je u ponedjeljak, 2. srpnja 2018. godine u Plaza Event Centru organizirao predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Uz predsjednika Vlade događnju su prisustvovale i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, te ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac . Uzvanici na događaju bili u gospodarstvenici velikih i malih tvrtki diplomatski predstavnici i osobe iz državnih institucija.
Premijer Plenković pozdravio je prisutne te započeo svoje izlaganje rekavši da
nakon recentnih konferencija s poslodavcima i konferencije u Bruxellesu o pet godina RH u EU će se prisjetiti na vrijeme prije ulaska RH u EU, hrvatskoig članstva u EU kroz pet godina – te kako dalje na hrvatskoj razini a i u smislu participacije RH u EU.
Premijer RH Plenković u svom je govoru istakao najvažnije od pristupanja do postignuća RH U Europskoj uniji.
Snimila: margareta zouhar zec
„ Devedesetih godina smo imali agnažman kroz promatračku misiju, humanitarnu pomoć, trgovinske povlastice i neformalni politički dijalog. Tih ključnih 10 godina kada RH nije imala ni ugovorne odnose ni makro ekonomsku pomoć ni pred pristupne fondova , zbog politike otvorenih ruku prava i bitne solidarnosti, sve zemlje srednje i istočne Europe ne samo da su dobivale direktne financijske injekcije, već su kroz ugovorne odnose gradile su svoj brži put i razvoj, a mi smo još uvijek u situaciji da još uvijek lovimo korak sa njima. To je pretpostavka svake korektne ekonomske analize da se na to osvrne. Tih 10 godina su bile bitno različite za nas nego za naše susjede kojima čestitamo na onom što su ostvarili u tom desetljeću.Da smo imali istu poziciju vjerojatno bi i naš gospodarski razvoj bio znatno dinamičniji.Početkom ovoga stoljeća krenuo je pravi tempo nadoknađivanja izgubljenoga vremena“ Premijer Plenković je dalje rekao „Sudjelovao sam u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju iz perspektive zamjenika šefa misije u Bruxellesu, sudjelovao sam u ključnim trenucima kada se uopće lomilo na razini EU da se prihvati hrvatski zahtjev za članstvom. Godine su to 2002,. 2003., 2004., 2005., potezi koji su tada napravljeni da se Hrvatsku tretiraa kao prvu zemlju koja reflektira za članstvo nakon pristupanja ugovora iz Amsterdama koji povezuje čl.49 u člancima i 607. je bio kapitaalni politički uspjeh po meni, koji povezuje po meni nikad dovoljno objašnjen niti dovoljno valoriziran čin za daljnju dinamiku naših odnosa.Pregovori o pristupanju bili su zahtijevniji nego sa zemljama srednje i istone Europe. Imali su više poglavlja, imali su drugačiji pristup poglavlju Pravosuđa i temeljnih sloboda, sigurnosti i kapitala, na neki način te teme postale su ogledalo sistemske spremnosti države koja aspirira na članstvo u odnosu na evaluaciju od strane europske Komisije i država članica. Taj cijeli period za RH bio je izrazito zahtijevan, kada govorimo o političkim uvjetovanostima koje druge zemlje nisu imale - jedna je rješavanje sa Haškim sudom, a druga je rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja. Tu smo po mom skromnom računu ostali skraćeni za 3,5 do 5 godina u smislu brzine za pristupanje EU.“
„Koje su sve činjenice s kojima mi živimo od 1.srpnja 2013. u članstvu?“ – pitanje je koje je premijer Plenković ostavio te na njega dao i odgovor
„Politički uspjeh okončanja pregovora je bio izvanredan s obzirom na unutarnje političku situaciju u zemlju tada; naporima da se sruši parlamentarna većina i činjenicu da se jednostavno taj prozor za pristupane EU doslovno z a t v a r a o. I da nismo ušli tada pitanje je koliko bismo dugo čekali. Jako je važno da se osvijesti u hrvatskom društvu koliko su ta brojna lobiranja i mukotrpni pregovori bili izrazito zahtjevni. Uostalom nije jednostavno pregovarati kada Vas je s jedne strane 10 plus 2, 12 ili 15 ili 20 naprama 1. To je – rijetki samo znaju što znači imati dobar pregovarački položaj.
Dobro je da smo za stolom…. sastanka europskoga Vijeća, sad već skoro dvije godine tog najvišeg političkog tijela i sada se može steći bolja slika, koje su danas teme, ljudi,
Za mene nema nikakve dileme naše članstvo u EU, je da malo kasni nego što smo htjeli, ali ovih pet godina je postignuće međunarodnog kredibiliteta zemlje, nitko nas više ne gleda kako nekoga tko je vani, usporedivo s onim kako se Hrvatsku gleda u smislu pouzdanosti pravnoga sustava, predvidljivosti procedura, destinacije za ulaganja, za djelovanje gospodarskih subjekata, za investitore. Sasvim je drugačije kada znate da ste usvojili pravnu stečevinu EU da je prihvaćate i danas, da sudjelujete u kreiranju evropskh propisa, nego situacija kada u njoj niste. Činjenica je da smo ušli u Uniju u trenutku kada je za mnoge članice dolazio kraj recesije, kraj te globalne krize iz 2008.,2009., koja se kasnije nastavila, a koja se osjetila i na trenutak našega članstva. Kriza se osjetila u nizu operativnih aspekata 1.prijedlog višegodišnjeg novog financijskog okvira, oni koji ga rade gledaju na taj proces s aspekta država koje su konkretno konzumirale poljoprivrednu politiku otprilike 50 godina i više, država koje su konzumirale kohezijsku politiku koje je isto tako veliki broj godina ili su se, poljoprivreda koja je za nas jako važna, razvijale, postupno dizale, dobivale subvencije, kako bi došli na 75% i više razvijenosti pojedinih dijelova članica EU. Dakle ta optika kod ovih koji su dugo u klubu, od ovih koji su samo pet godina, je vrlo različita.
Hrvatski pristup novom proračunskom okviru je takav da želimo prije svega , da dio koji se odnosi na sufinanciranje bude takav da RH u fazi drugog financijskog okvira može od toga dobiti stvarnu korist -povlačimo realnu crtu. Crtu koristi i troškova podvući možemo od 2003. rok od sedam plus tri godine u smislu korištenja sredstava iz ove financijske perspektive, tek onda druga.
U ovim materijalima koje radi ministarstvo regionalnoga razvoja došli smo do sada do 8,4 milijarde kuna u plusu u smislu uplate i dobivanja sredstava iz EU fondova. Taj dio će naravno rasti kada nastavimo bolje konzumirati europska sredstva. Mi kao Vlada ( listopad 2016.) smo zatekli 9 % ugovorenih sredstava iz tog okvira, sada smo na 43 % prema planu Vlade i ministarstva regionalnog razvoja, ugovoreno će se dići na 60 % isplate, da ulovimo korak apsorpcije sredstava onog što nam je sada na raspolaganju.“
"ŠTO JE DOBRO ZA HRVATSKU U OVIH 5 GODINA? Dakle kontinuirano raste BDP, on će biti i ove godine negdje oko 3 %, javni dug se ubrzano smanjuje, bili smo na 85% duga godine 2015. danas je cilj na 65 % do godine 2020.
Godine 2017. smo ostvarili suficit opće državne fiskalne politike. Smatram da je finasncijska politika ključ kredibiliteta zemlje. Mi smo ostvarili 2 milijarde 750 milijuna kuna to je ozbiljno postignuće i treba ga posvjestiti.
Izvoz smo povećali za 14 % zaposlenost u prvom kvartalu 2018. imamo 75 000 više zaposlenih nego 2017. Povećali smo i minimalne plaće dva puta porasla je i prosječna plaća za 500 kuna od 2016. do danas. To su pokazatelji koji pridonose i povezani su s našim članstvom u EU. Stvari se ne događaju neovisno jedna od drugih . Kada je riječ o izvozu- sa 9 milijardi 2013. godine povećali izvoz za dodatnih 50 %, znaći na 14 milijardi.
Kada smo vodili kampanju 2012. za EU jedna od glavnih tema je bila sloboda, a riječ je o slobodi kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga. Dogovorili smo u četiri države ukidanje kretanja radnika - i to sa Maltom, Ujedinjenom Kraljevinom, Nizozemskom, a prošloga tjedna i sa Slovenijom. Kao država osigurali smo po formuli 2 plus 3 plus 2 utjecaj na tržište rada u starim članicama pristupa, da ne bi samo Austrija ostala. A koji su efekti toga? Naravno da su efekti to da nema kvota, da nema radnih dozvola, da je sloboda kretanja na dohvat ruke. A to se dogodilo i drugim državama srednje i istočne Europe u razdobljima od prije 10-ak godina.“
| < | srpanj, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Prosinac 2024 (36)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter