Plastično je fantastično

srijeda, 31.12.2014.

SN2015G

Svim čitateljima i posjetiteljima ovog bloga, svim dragim suradnicima, dragim kolegicama blogericama i poštovanim kolegama blogerima, svim ljudima dobre volje

SRETNA NOVA 2015. GODINA


Želi Vaš Plastik




Kuglicu od pjenećeg polistirena (PS-E), odnosno sitiropora izradila, dekorirala i dekupažom ukrasila Jasminka Marjanović - blog: Suncokret


*** SRETNA NOVA GODINA *** SRETNA NOVA GODINA *** SRETNA NOVA GODINA *** SRETNA NOVA GODINA ***


- 20:15 - Komentari (16) - Isprintaj - #

utorak, 30.12.2014.

Plastična četrnaesta

NEWSLETTER 24


Kraj je godine. Svatko tko imalo drži do sebe pravi nekakav pregled, retrospektivu godine na izmaku, pa mislim si zašto to ne bih i ja napravio. Evo, pogledajmo zajedno što je to 2014. obilježilo na blogu Plastično je fantastično.

U 2014. godini na blogu Plastično je fantastično (uključujući ovaj i sutrašnji s čestitkom koju planiram napisati) objavljeno je 485 postova. Reklo bi se aktivan. Čitatelja je bilo koji desetak manje od 90000 pa se dok ovo pišem bilježi ukupno oko 172 tisuće čitatelja i posjetitelja, a ostavili su 2962 komentara. Eto malo statistike.

Što je tematski obilježilo blog:

SIJEČANJ - u ovom mjesecu nastavljena je objava fotografija u sklopu "Plastičnog foto natječaja koji to nije" da bi na samom kraju mjeseca bio raspisan Međunarodni fotografski natječaj s temom "Plastika i plastični predmeti oko nas".

Što se tema tiče, najviše pažnje pobudio je post Pet najglupljih zabrana u kojem je prenesen članak iz časopisa Forbes koji je napravio je izbor najblesavijih zabrana koje su predložene u Sjedinjenim Američkim Državama u 2013. godini.






Istovremeno, u Europi se pojavljuje Rezolucija o zabrani opasne plastike. Što o Rezoluciji misle hrvatski i bosanskohercegovački znanstvenici upitao sam naše najeminentnije stručnjake na tom području: prof.dr. Igora Čatića - umirovljenog profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i glasnogovornika Društva za plastiku i gumu, dr.sc. Viktora Simončiča iz Siska - znanstvenika i samostalnog savjetnika u području zaštite okoliša te prof.dr. Aleksandra Kneževića - profesora na Sveučilištu u Sarajevu i eksperta održivog razvoja. Pogledajte što kažu u postu Eminentni stručnjaci komentiraju EU-rezoluciju o zabrani opasne plastike.






VELJAČA
- i u ovom mjeseci nastavljeno je s objavom cijelog niza odličnih fotografija u sklopu "Plastičnog foto natječaja koji to nije".

A među zanimljivim temama bilo je riječi o seksi igračkama, ali i vrlo indikativna vijest iz SAD-a gdje nas tamošnji zeleni obavještavaju da zaključuju anti-PVC i anti-ftalati kampanje jer se je ta vrsta plastike i dodaci pokazali sigurni u upotrebi, a istovremeno se američki zeleni fokusiraju na razvoj aktivizma i obuku aktivista. Više možete pročitati u postu Američki zeleni prekinuli anti PVC kampanju.







OŽUJAK
- i u ovom mjeseci nastavljeno je s objavom cijelog niza odličnih fotografija u sklopu "Plastičnog foto natječaja koji to nije", a zadnjeg dana ožujka zabilježen je 100 tisućiti posjetitelj.

Među temama ističe se predstavljanje dresova Vatrenih koji se izrađuju od recikliranog poli(etilen-teraftalata) (rPET)-a.

Predstavljena su i dva istraživanja. Prvo: Plastična ambalaža višestruko bolja od alternativne - gdje je konzultantska kuća Franklin Associates ERG za potrebe Američkog vijeća za kemiju i Udruženja plastičarske industrije Kanade sačinila istraživanje "Utjecaj plastične ambalaže na potrošnju energije i emisiju stakleničkih tijekom uporabnog vijeka ambalaže u SAD-u i Kanadi" (Impact of Plastics Packaging on Life Cycle Energy Consumption & Greenhouse Gas Emissions in the United States and Canada) kojim su utvrđene i potvrđene već dobro poznate činjenice vezane uz plastičnu ambalažu.

I drugo: O utjecaju biorazgradive plastike na sustav recikliranja - najnovije istraživanje koje je provedeno pod okriljem Europskog udruženja bioplastičara (European Bioplastics), proveli su nezavisni stručnjaci njemačkog Instituta za bioplastiku i biokompozite (Institute for Bioplastics and Biocomposites) Sveučilišta u Hannoveru, u suradnji s talijanskom Udruženjem ambalažera (Italian National Packaging Consortium - CONAI) i tvrtkom BIOTEC. Utvrđeno je da do 10 % kompostabilne plastike u prikupljenoj količini klasične (nerazgradljive) otpadne plastike neće imati lošega utjecaja na kvalitetu reciklata.











TRAVANJ
- U ovom mjesecu započinje objava pristiglih radova na Međunarodni natječaj na temu plastike "Plastika i plastični predmeti oko nas", a ujedno i sa zadnjim danom i istek roka za prijem radova na natječaj. Na žalost, 21. travnja stigla nam je tužna vijest da nas je zauvijek napustila uvažena članica Društva za plastiku i gumu gospođa Ranka Ćatić.

Među temama, svakako valja izdvojiti da je Europski parlament 15. travnja održao plenarnu sjednicu na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda bila diskusija, a 16. travnja i prihvaćanje prijedloga Direktive o smanjenju potrošnje laganih plastičnih vrećica (Direktiva 94/62/EK). Prijedlog Direktive prihvaćen je s 539 glasova ZA, 51 glas PROTIV i 72 suzdržana. Više o tome u postu: Europski parlament ZA ograničenje potrošnje laganih plastičnih vrećica.

Vezano uz sjednicu Europskog parlamenta, neugodno nas je iznenadila diskusija naše europarlamentarke gospođe Dubravke Šuice, pa smo se zapitali: Gospođo Šuica, jeste li dosljedni?, a čitateljima bloga predstavljeno je Što su hrvatski proizvođači tražili od svojih europ-arlamentaraca?.









SVIBANJ
- Nastavak predstavljanja pristiglih fotografija u sklopu Međunarodnog natječaja na temu plastike "Plastika i plastični predmeti oko nas", a 25. svibnja objavljeni su rezultati natječaja - nagrađeni i radovi odabrani za izložbu.









Od tema zanimljivo je istaknuti prilog suradnika bloga dr.sc. Viktora Simončiča: Kako prikupljati komunalni otpad? koji je pobudio veći interes čitateljstva, a i kasnije je prenesen na više drugih portala.

Krajem mjeseca, autor bloga dobio je poziv da održi prezentaciju te sudjeluje na Festivalu ambalaže "FEST A CROPAK" na Eko Forumu "Plastične vrećice Pro & Contra".


LIPANJ - Mjesec je započeo s tri zanimljive teme:

Od budala zaštite nema - komentar na e-poštu koja cirkularno kruži internetom, a govori o oznakama u boji na plastičnoj ambalaži, u pravilu na plastičnim tubama,

Jesu li plastične vrećice najveća pokora čovje-čanstva? - prikaz prezentacije koju je autor bloga održao na međunarodnom savjetovanju "Trendovi u ambalažnoj industriji - Eko forum: plastične vrećice pro & contra", koje je održano u organizaciji FEST.A.CROPAK na Plitvicama,31.5. i

Tko to (opet) truje javnost? - reagiranje na poruku koja je (opet!) prostrujila internetom, a neke dnevne novine i web portali objavili kao članak Tihi ubojica: Ovo je plastika koju obavezno morate izbjegavati! o štetnosti plastike s obrazloženjima oznaka na dnu plastične ambalaže. Kako se radi o potpunim netočnostima, neprovjerenim, krivim i lažnim podacima koje nepotrebno uznemiravaju, da ne kažem truju javnost, poslano je uredniku portala reagiranje, koje je objavljeno i na stranicama bloga.



11. lipnja, čast mi je bila sudjelovati na sjednici Skupštine Društva za plastiku i gumu koja je dodijelila posebnu nagradu autoru bloga "Plastično je fantastično" - pa je objavljen post Eto, da se malo pravim važan. Nagrada je dodijeljena, kako se kaže u obrazloženju: zbog neprocjenjivoga doprinosa Urednika bloga "Plastično je fantastično" promicanju plastike i gume u cjelini, obrani plastičnih vrećica kako na blogu tako i u stručnim povjerenstvima, tribinama, skupovima te zamisli da se organizira vrlo uspješni foto-natječaj s motivima plastičnih proizvoda.


U postu Što smo mogli, učinili smo prikazan je članak objavljen u riječkom Novom listu 13. lipnja 2014. Hrvatska želi zaštititi proizvođače plastičnih vrećica. Jedan od rijetkih članaka u novinama i općenito u medijima koji na pozitivan način tretira plastične vrećice i proizvođače tog svakodnevnog proizvoda. Uz ovu temu nadovezuju se i dva posta: Plastične vrećice jesu hrvatski interes - priča o neopravdanim napadima na plastične vrećice, ovaj svakodnevni proizvod seže unazad dvadesetak godina. Ovo je članak o povijesti nastojanja stručnjaka i znanstvenika okupljenih u Društvu za plastiku i gumu i drugih institucija u obrani ovog ekološkog, praktičnog i ekonomičnog proizvoda, te kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj u odnosu na predloženu Direktivu o smanjivanju potrošnje plastičnih vrećica te Koliko su zelene zabrane? - gdje je predstavljeno istraživanja o ekološkim i ekonomskim utjecajima zabrana ili oporezivanja plastičnih vrećica.

Mjesec je zaključen s prilozima uvaženih vanjskih suradnika bloga: dva priloga prof.dr.sc. Igora Čatića Plastičari industrijaliziraju Floridu i Industrijalizacija ili reindustrijalizacija te s dva priloga dr.sc. Viktora Simončiča: Moderno postupanje s otpadom i Održivost aktualnih prijedloga tehnika CGO.





SRPANJ - je mjesec kojeg su prvu polovicu obilježile pripreme te uspješna izložba fotografija s Međunarodnog fotografskog natječaja "Plastika i plastični predmeti oko nas". Otvorenje u prostorima Foto kluba Rijeka je bilo dobro posjećeno i ocjene posjetitelja su bile vrlo povoljne.





Zanimljive teme koje su obilježile srpanj, svakako je post Ups, a što sad? gdje je predstavljeno najnovije znanstveno istraživanje kojim je utvrđeno da ogromna količina plastičnog otpada polako nestaje s površine oceana. Autor bloga postavlja otvoreno pitanje: A što sad? Sad kad je javnost toliko pripremljena na radikalne akcije, kada javnost očekuje poduzimanje stvarnih i učinkovitih mjera, kada se iznalaze rješenja za iskorištavanje svog tog plastičnog otpada, najednom ga nema. Ostaje otvoreno pitanje je li ga uopće i bilo u tolikoj količini s kojima su nas svi ti katastrofičari, kvazi zeleni i eko manipulatori cijelo vrijeme plašili. Komentar, odnosno dio odgovora na to pitanje nekoliko dana kasnije dao je uvaženi profesor dr.sc. Dragoslav Stoiljković iz Novog Sada.

KOLOVOZ - završila je gužva oko fotografija, a mjesec je obilježio novi projekt bloga: Plastična enciklopedija.

Kraj mjeseca dočekala nas je odluka da se u Kaliforniji zabranie jednokratne plastične vrećice - na području cijele savezne države, prve savezne države u SAD-u s takvom uredbom, te da se na papirnate uvede obavezni namet od najmanje 10 $ centi (oko 58 lipa).





RUJAN
- u prvoj polovici mjeseca održana je izložba fotografija Plastika i plastični proizvodi oko nas u Galeriji Lapidarij , a Izložba u Omišlju je otvorena zadnjeg dana kolovoza. Ono što je važno naglasiti čitateljima, ovaj postav izložbe pozvan je u Tehnički muzej u Zagrebu. U travnju 2015. održati će se Festival znanosti, na kojemu će jedna od manifestacija biti i ova izložba.

Dugogodišnji izvor nesuglasica između plastičara - ekologa - bioplastičara i oxoplastičara ima realnu šansu biti riješena. U postu Raščistimo to već jednom! - Oxorazgradiva plastika - hoće li se biorazgraditi? - najavljeno je da će dvije svjetski priznate institucije: OWS (Organic Waste Systems) iz Genta u Belgiji i IKT (Institute of Polymer Technology) Sveučilišta Stuttgart u Njemačkoj provesti sveobuhvatno laboratorijsko istraživanje o oxorazgradivoj plastici s ciljem traženja odgovora na pitanje iz naslova posta.



Autor bloga je u postu Umjesto odgovora na komentare pojasnio svoje stavove o bioplastici. Nadam se jasno i nedvosmisleno.

I ne može proći gotovo niti jedan mjesec, a da se ne mora reagirati na gluposti iz dnevnih novina. U postu Dvaput je dvaput, pa makar i glupost bila - komentar na dva članka iz dnevnih novina o navodnim opasnostima plastičnih predmeta. Post je izazvao veliku pažnju čitatelja bloga Plastično je fantastično, Blog.hr-a kao i web portala Dnevnik.hr, te na Facebook stranici Blog.hr-a.

LISTOPAD - mjesec uobičajenih aktivnosti na blogu, objavljeno je 26 postova. Međutim obilježen je s dva značajna događaja. 18. listopada Slobodna Dalmacija je na dvije stranice objavila veliki intervju s autorom bloga o plastičnim vrećicama, što je bio povod izdavanju izvanrednog broja newslettera.

Kraj mjeseca, dočekala nas je vijest da je Europska komisija prihvatila Direktivu o ograničavanju potrošnje vrlo tankih plastičnih vrećica za 80 % u odnosu na 2010. godinu u svim svojim članicama. Na žalost, jedinstveni stav Hrvatske - protiv, ostao je usamljen i Direktiva je u Europskoj komisiji prihvaćena.

Zanimljivo je bilo i to što se autoru bloga javila agencija koja zastupa proizvođača aditiva za oxorazgradnju i tražili su objavu službenog stava proizvođača (što je i učinjeno u postu: Zagovornici u obrani oksoplastike, ali i zatražili očitovanje autora bloga što je i učinjeno u postu Moj odgovor oksoplastičarima.

A posebno zanimanje blogerske zajednice izazvao je post Dron nakon incidenta s bespilotnom letjelicom u Beogradu za vrijeme nogometne utakmice Srbija - Albanija.












STUDENI
- mjesec uobičajenih aktivnosti na blogu, objavljeno je 29 postova. Ipak, mogao bi se nastaviti rad na Plastičnoj enciklopediji - gdje je pripremljeno 10 tekstova o održivoj plastici, a do kraja mjeseca objavljena 3, dok će ostali u dvodnevnom ritmu izlaženja biti objavljivani do sredine prosinca.

Dva su posta koje valja izdvojiti: Nismo (još) uspjeli - Europska komisija prihvatila je prijedlog Direktive o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica. Da bi stupila na snagu, potrebno je da je prihvati i Europski parlament. O tome će se s parlamentom još pregovarati. Realno je za očekivati da će se brzo usuglasiti jer je parlament već pozitivno glasovao o prijedlogu i uputio ga komisiji na usuglašavanje. Što reći, nismo uspjeli. Ili bolje reći: još nije da nismo uspjeli. Proizvođači plastičnih vrećica, Društvo za plastiku i gumu i Udruženje za plastiku i gumu (pri HGK) organizirali su se, dobro pripremili argumente i uspjeli Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode obrazložiti osnovne činjenice o plastičnim vrećicama, činjenice koje su nebrojeno puta prezentirane na ovom blogu, i jedino što se je moglo očekivati - da ti argumenti struke i znanosti budu prihvaćeni. I jesu.



I drugi post: Licemjerni prijatelji životinja - na žalost, navodni prijatelji životinja ponovno su pokazali svoju licemjernost i neznanje. Ulaze u područja koja ne poznaju, ali ih glasno i bučno komentiraju, koriste teške i patetične riječi, bez ikakvih podataka, bez veze sa stvarnošću. Na žalost, ne samo ti navodni prijatelji životinja, već i druge kvazi ekološke udruge najčešće su samo eksponent nečijih interesa. Držim da su to neozbiljne udruge koje sišu novac nas poreznih obveznika, a samo ih pitam, odakle novac ako nemamo proizvodnju.


Na ovaj drugi post nadovezao se uvaženi suradnik bloga prof.dr.sc. Igor Čatić i pripremio prezentaciju koja je objavljena u postu: Moj obračun s njima - naime, ekopopulisti godinama su na brojne adrese širom svijeta slali razne prezentacije, letke, formirali razne web stranice, gdje su između ostalog vrlo perfidno manipulirali s činjenicama, plasirali faktoide, pa i lažno prikazivali podatke vezane uz plastične vrećice. Prof.dr. Igor Čatić, poslao je prezentaciju koja je nastala još 2009. godine, a zadnji puta je revidirana 2011. kao njegov odgovor na sve te brojne neopravdane i sasvim ciljane napade na plastične vrećice, kako kaže: Moj obračun s njima, ali ovaj puta provjerenim i točnim podacima.

Možda valja još istaknuti da je autor bloga u riječkom Novom listu pročitao vijest kojom se čitateljstvo obavještava da je u sklopu eko akcije "Eko-energetski kutak" Općine Viškovo "čak 7000 plastičnih vrećica zamijenjeno za 240 platnenih". To je ponukalo autora bloga da se direktno obratim aktivistima s namjerom da ih upozna s činjenicama vezanima uz akciju kao i jasno pobrojanim dokazima o pamučnim vrećicama, a koje nisu nimalo ekološke. Naime, u informatičkom svijetu poznat je virus nazvan "Trojan", kada korisnik svojom aktivnošću sam sebi napravi štetu na svom softwareu. Čini mi se da bi se eko akcija Opčine Viškovo mogla jednostavno nazvati Ekološki trojan.









PROSINAC - opet mjesec pun aktivnosti. Završeno je s objavom druge sekcije Plastične enciklopedije: Održiva plastika koji sadrže tekstove koje je pripremila suradnica bloga mr.sc. Maja Rujnić Sokele.

A predstavljeno je i nekoliko originalnih proizvoda i ideja, kao što su: Dugme, Kaciga i Vojne kacige, Muzej plastike, Najlon čarape kao pojam erosa, Kišobran naš svagdašnji, Margarin i lutka Barbika.




Svakako valja istaknuti i uspješnu međublogersku suradnju tijekom cijele ove godine, gdje su drage kolegice blogerice i cijenjeni kolege blogeri svojim prilozima obogatili sadržaj ovog bloga, pa se ovom prilikom zahvaljujem dragim blogericama Valcer, Mela, Mecabg, Čiovka, Yulunga i gospodi blogerima: 20 do asa, Sjedokosi i More ljubavi kao i suradnicima koji su svojim tekstovima uvelike doprinijeli kvaliteti i vjerodostojnosti bloga: prof.dr.sc. Igoru Čatiću , dr.sc. Viktoru Simončiču i mr.sc. Maji Rujnić Sokele .

Eto, to bi bila ta Plastična četrnaesta na ovom blogu. A sutra slijedi čestitka s najljepšim željama u Novoj 2015. godini.


Korištene fotografije:
Aleksandar Tomulić - Nebriga , Alemka Goleš - Plastični krokant , Andrea Lovrić - Creative disorder ,
Biserka Harapin - Kompozicija , Diana Sokolić - Aurora borealis , Diego Tiengo - Chain ,
Dragan Nišler - Crne vode , Filip Žauhar - Zavojnice , Irma Podoreški - Čekanje ,
Ištvan Miško Kerekeš - Jači kvači , Ivan Galić - LP , Jelena Alpeza - Vrtlog , Josip Banović - Čepovi ,
Katja Crevar - Still Ili , Miro Dežulović - Mediterraneo , Nevenka Miklenić - Cvjetanje ,
Renato Muškardin - Šarenilo , Sagittariusclassic - Ortofon , Santea Niss - Water ,
Valentina Bunić - Womans Heart , Vjekoslav Šabarić - Kvačice , Željko Car - Mreže ,
Željko Car - Uhvaćene plutače , Željko Pleše - Plastične cijevi




- 20:40 - Komentari (11) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 29.12.2014.

Plastika to omogućava kirurzima




Izraelski plastični kirurzi, nakon 5000 godina šivanja rana na ljudskoj koži, izmislili su način kako na brzi i efikasan način zatvoriti posjekotine i rane, a sve to zahvaljujući plastičnim spojnicama koje se brzo i jednostavno primjenjuju u svim uvjetima. A dijelovi ovih spojnica izrađuju se od polipropilena (PP). Pogledajte:






Nešto duži video prilog, s moguće uznemirujućim prikazima možete pogledati na YouTube.


Izvori:
TopClosure® Tension Relief System
Israeli Inovation News: After Thousands Of Years Of Stitching, Israelis Invent New Wound-Closure Method
YouTube: TopClosure® 3S System in Trauma Applications
Animated flags


- 15:33 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 28.12.2014.

Barbika


Lutka Barbika, koja uskoro slavi 55 godina, san je djevojčica širom svijeta. Svjetski poznata kompanija Matell predstavila je tržištu kreaciju poslovne žene i kreatorice Ruth Handler 9. ožujka 1955. godine i od tada prodani su deseci milijuna primjeraka, gotovo da i nema djevojčice na svijetu koja nema barem jednu Barbiku ili se nije barem poigrala s njom.

Unatoč brojnim kritikama i kontroverzama i dan danas je Barbika svakodnevna igračka djevojčica, ali i pokojeg dječaka. Ipak, u doba njezinog pojavljivanja, kad je u prvoj godini proizvodnje prodano više od 350000 primjeraka, bila je namijenjena djevojčicama, a kad bi je neki dječak prigrlio, brižni roditelji odmah su je oduzimali, dječaku tutnuli u ruke autić ili čekić, da ne skrene, ne dao Bog.

Vremena su se promijenila, brižni roditelji više ne smiju dječacima oduzimati Barbike, boje se SOS telefona i socijalne službe, ali Barbika je ostala uvijek ista. Mijenjale su se opreme, haljinice, pribor, frizure, kućice i kočije, kao i uloge. Mijenjao se i odnos prema toj lutki. Čak je Barbika dobila i dečka Kena, međutim, on nije doživio planetarnu slavu svoje partnerice.

Ono što je autoru ovog bloga zanimljivo istaknuti jest materijal od kojeg se izrađuje Barbika. Naravno to je plastika. Tijelo, koje je, iako savitljivo, u početku se izrađivalo samo od poli(vinil-klorida) (PVC)-a, a nakon silne antikampanje početkom 2000. godine protiv PVC-a (od čega su američki ekolozi nedavno i službeno odustali) tijelo se izrađuje od akrilonitril / butadien / stirenske plastike (ABS) (iste one od koje se izrađuju LEGO kockice). Tijelo je zaliveno 1 do 2 mm slojem omekšanog PVC-a, a glava se izrađuje od omekšanog PVC-a. Kosa se izrađuje od poliamida (PA) odnosno najlonskih niti. Također, najvećim dijelom i odjeća ove slavne lutke je sintetička odnosno plastična - najlon odnosno poliamid (PA), poliester (PEST), akril, tkani polipropilen (PP), omekšani poli(vinil-klorid) (PVC) i u najnovije vrijeme od recikliranog poli(etilen-teraftalata) (rPET).

Tijelo se najčešće izrađuje postupkom rotacijskog kalupljenja, a glava postupkom injekcijskog prešanja.



Izvori:
Wikipedia:
Barbie
How Products Are Made: Plastic Doll
Wikipedia: Acrylonitrile butadiene styrene
Wikipedia: Polyvinyl chloride


- 14:46 - Komentari (9) - Isprintaj - #

subota, 27.12.2014.

Ah ta Amerika

Eto, neki dan diskusije u gradu Columbia u saveznoj državi Missouri na gradskom vijeću. Uglavnom, na dnevnom redu našle su se dvije zanimljive odluke: prijedlog da se dozvoli izgradnja dvije plantaže marihuane te prijedlog da se zabrane jednokratne plastične vrećice, a temeljem peticije grupe građana predvođene profesorom Frederickom vom Saalom sa Sveučilišta Missouri, inače poznatim kao autorom istraživanja o endokrinim disruptorima.

Prijedlog o suglasnosti za izgradnju plantaža marihuane diskutiran je više od dva sata i isti je tijesno odbijen glasovanjem vijećnika 4 protiv i 3 za.

Obzirom da se rasprava o plantažama marihuane odužila, odgođena je rasprava i donošenje odluke o prijedlogu zabrane jednokratnih plastičnih vrećica.

Prema uvodnom dijelu peticije i obrazloženju prijedloga odluke o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica u gradu Columbia, profesor tvrdi da: "Pretjerano korištenje plastičnih vrećica od etilena predstavlja opasnost po zdravlje i okoliš. Kad se plastične vrećice nađu u okolišu, štetne kemikalije utječu na prehrambeni lanac i tlo."

Iznenađujuće je da profesor koji se bavi istraživanjima o endokrinim disruptorima govori na takav način o polietilenskim plastičnim vrećicama, kada se inače endokrini disruptori povezuju s bisfenolom A (BPA) - koji se koristi u proizvodnji polikarbonata (PC) i epoksidnih smola (EP) i s određenim ftalatima - koji se koriste kao omekšavala u PVC smjesama. Polietilenske vrećice nikada nisu dovođene ni u kakvu vezu s poremećajima endokrinog sustava, a sve zdravstvene i ovlaštene institucije širom svijeta dale su certificirane suglasnosti da se polietilenska ambalaža, pa tako i polietilenske vrećice smiju koristiti kao ambalaža za hranu.

Ostaje otvoreno pitanje, hoće li rasprava biti tako detaljna i žestoka i o plastičnim vrećicama kao što je bila o plantažama marihuane.

I na kraju općenito valja naglasiti da američki (da li samo američki?) gradski vijećnici kada glasuju o nekim odlukama, najčešće nisu pravi zastupnici interesa građanstva koji su ih izabrali, već najčešće glasuju prema određenim interesima, lobiranjima. Zeleni aktivisti i njihovi simpatizeri u takvim su prilikama jednostavno glasniji. A vijećnici, uglavnom, nisu povezani sa svojim glasačima. Pitanje je kako bi glasači glasovali na nekom gradskom referendumu. Ili bi opet prevladala galama eko-aktivista bazirana na netočnim i lažnim podacima te neutemeljenim zastrašivanjima.

Ah ta Amerika!


Karikatura: Rich Williams



Izvor:
Plastic News:
Pot takes a backseat to banning bags
Animated flags


- 13:13 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 26.12.2014.

Margarin i plastika

Zašto margarin pogrešno uspoređuju s plastikom?



Okruženi smo mnoštvom recepata, mišljenja, savjeta i preporuka koje nam govore što valja jesti, a što ne valja. Stoga ne čudi da mnogi nasjedaju na senzacionalističke, često posve neutemeljene tvrdnje o različitim namirnicama. Jedna od najčešćih meta takvih tvrdnji je margarin, za koji se nerijetko čuje da je umjetni proizvod kojeg samo jedna molekula dijeli od plastike ili nafte. Zašto je nastao ovaj mit i koliko ima veze s istinom?



Mnoge tvari u prirodi su slične po kemijskom sastavu, ali male varijacije u strukturi mogu značiti velike razlike u konačnom proizvodu. Razlika u broju i sastavu molekula ne govori ništa o konačnom izgledu ili učinku pojedine tvari.

Primjerice, vodikov peroksid, koji koristimo kao antiseptik, ima formulu H2O2, što znači da je za samo jedan atom kisika različit od vode. Ipak, nitko razuman neće tvrditi da je voda opasna za zdravlje samo zato što je toliko slična vodikovu peroksidu.

Isto je i s margarinom, koji nije sličniji nafti ili plastici ništa više od mnoštva drugih vrsta hrane koja za osnovu ima ulje.

Nafta je mješavina velikog broja različitih ugljikovodika, od kojih se većina uopće ne pojavljuje u hrani, dok plastikom nazivamo polimere koji se uglavnom proizvode od sirove nafte ili zemnog plina.

Margarin se, s druge strane, proizvodi od biljnih ulja, od kojih su neka, poput maslinova ili suncokretova ulja, iznimno korisna za čovjekovo zdravlje.

Čak i kad bi se plastika proizvodila od biljnih ulja, varijacije u kemijskoj strukturi su toliko velike da jedna molekula, koja god ona bila, nikako ne bi mogla pretvoriti margarin u plastiku ili naftu. A ni obratno. Stoga, jedina veza margarina s plastikom može biti njegov ambalaža.


Napomena autora bloga:

Na žalost, današnji mediji, u svom dodvoravanju, ali i sa sasvim jasnim ciljem manipulacije, učinili su da sve što žele eko-omalovažiti i eko-prokazati, jednostavno usporede s plastikom, ne znajući ili ne želeći znati da je plastika najekološkiji materijal današnjice. Znatno ekološkija od brojnih drugih materijala koji ili troše više energije, ili troše više prirodnih resursa ili zahtijevaju ekološki vrlo nepovoljne tehnološke procese prerade ili zagađuju okoliš tijekom uzgoja, tijekom prerade ili tijekom korištenja. Brojne nezavisne i od relevantnih institucija, pa i ekoloških, analize životnog ciklusa (LCA - Life Cycle Assessment) određenih proizvoda, pokazale su da su proizvodi izrađeni od plastike najekološkiji odnosno povoljniji za okoliš tijekom cijelog svog životnog ciklusa (od kolijevke pa do groba - cradle to grave) nego isti ti predmeti izrađeni od drugih navodno prirodnih materijala (papir, drvo, metal, staklo).

Na žalost, medijska antiplastična kampanja učinila je da više ne gledamo na plastični predmet sa svim njegovim svojstvima, prednostima, pa i manama, već samo gledamo posljedicu našeg nemara i neodgovornog ponašanja s iskorištenim plastičnim predmetima. I ne, nikako ne želimo mijenjati sebe, svoje loše navike, prihvatiti stručne i znanstvene argumente, već i dalje tražimo rješenja u neekološkim postupcima - u smislu da će netko drugi dati rješenja koja će nadomjestiti sve posljedice našeg neodgovornog ponašanja - čisti primjer su navodno biorazgradljive plastične vrećice. Upravo one su primjer naše neodgovornosti, konformizma, lijenosti i nerazmišljanja. Jer upravo one stvaraju lažni dojam "baci, samo će se razgraditi". E neće!

Ipak, da se vratim temi. Danas moderna kemijska tehnologija omogućava da se do osnovnih sirovine za proizvodnju plastike - metana (C1), etilena (C2), propilena (C3), butana (C4); može doći skoro iz svih spojeva ugljika i vodika (ugljikovodika i ugljikohidrata), pa čak i iz ugljikovih spojeva iz atmosfere - ugljičnog monoksida (CO) i ugljičnog dioksida (CO2). Međutim, takvi postupci su u fazi laboratorijskih ispitivanja, zahtijevaju velike količine energije i vrlo složenu i skupu opremu, a iskoristivost je iznimno mala. Sve u svemu vrlo su skupi i (za sada) neisplativi procesi.




Izvor:
Dnevnik.hr:
Evo zašto margarin pogrešno uspoređuju s plastikom


- 15:00 - Komentari (11) - Isprintaj - #

četvrtak, 25.12.2014.

Medicina i 3D tisak


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 77






- 23:27 - Komentari (8) - Isprintaj - #

srijeda, 24.12.2014.

Božić dolazi, sretan Vam Božić


Umjetničku svjetlosnu instalaciju bora od pleksiglasa, odnosno poli(metil-metakrilata) (PMMA) izradila i uslikala akademska slikarica Diana Sokolić iz Zagreba


Svim čitateljima i posjetiteljima bloga i ovih stranica, dragim prijateljima, znancima, suradnicima, blogerima i cijeloj blogosferi iskreno i od srca želim sretan Božić, mirne i ugodne blagdane, da ih provedete u krugu svojih najmilijih i onih koji vas vole.
Sretan vam Božić.




R.I.P. Joe


- 00:11 - Komentari (11) - Isprintaj - #

utorak, 23.12.2014.

Biorazgradljiva i bioizvorna


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 76


Istraživači su razvili biorazgradljivu plastiku iz biomase



Istraživači sa Sveučilišta Fargo Sjeverne Dakote u Sjedinjenim Američkim Državama iz Centra za znanost o održivim materijalima (Center for Sustainable Materials Science at NDSU), razvili su proces proizvodnje plastične biomase koja može biti razgrađena i reducirana na razinu molekula kad se izloži specifičnom svjetlu.

Osim ulja dobivenih iz poljoprivrednog uzgoja, današnji istraživači za proizvodnju bioizvorne plastike koriste saharozu, lignin i celulozu kako bi stvorili molekule koje se mogu pretvoriti u polimere za proizvodnju plastike. Reducirane supstance mogu biti iskorištene za formiranje nove plastike.

Međutim, istraživači su u ovom istraživanju upotrijebili fruktozu iz voća kako bi proizveli otopinu iz koje se može proizvesti plastika. Kad se ta plastika tri sata izloži ultraljubičastoj svjetlosti na valnoj dužini od 350 nanometara, dolazi do razgradnje i reducira se ponovno na topljive molekule.

Plastika je ključni sastojak u skoro svemu danas, od elektronike do vozila i ambalaže. Odbačena, najčešće se završava u oceanima i na odlagalištima. Razvojem ovog procesa proizvodnje biorazgradljive plastike iz bioizvora želi se unaprijediti održivost i smanjiti zavisnosti o fosilnim izvorima.

Trenutno je istraživački tim zaokupljen s unapređenjem čvrstoće i trajnosti ovako dobivene plastike.



Izvor:
AZO Materials: Researchers Develop Biodegradable Plastics from Biomass


- 00:06 - Komentari (6) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 22.12.2014.

Blogerska suradnja - Mela

Zlatne ruke, plastika i mašta čine svašta



Danas me je obradovao poštar s paketićem kojeg je poslala blogerica Mela koja uređuje simpatični blog Najljepše želje. A u paketiću prekrasne božićno - novogodišnje čestitke izrađene od raznih dijelova iskorištenih plastičnih predmeta - čaša, plastenki, perlica, dugmadi, koje evo želim podijeliti s vama, prije no što odu u humanitarne svrhe.












Zahvaljujem se Meli na lijepom poklonu, koji će sutra, zadnji dan humanitarne prodaje, biti ponuđen stanovnicima Omišlja, a kao prilog pomoći jednoj obitelji u poplavama pogođenim Drenovcima, o čemu sam jučer pisao.


- 12:46 - Komentari (6) - Isprintaj - #

nedjelja, 21.12.2014.

Humanitarno - plastični Snješko Bijelić

Dobro je činiti dobro


Omišljanska karnevalska udruga "Omišjanski Babani" organizirala je među svojim brojnim članovima izradu božićno - novogodišnjih ukrasa. Iste te ukrase ponudili su na humanitarnoj prodaji u Omišlju, a sav prihod od prodaje ide jednoj obitelji iz poplavom pogođenih Račinovaca kraj Drenovaca u hrvatskoj Posavini.

Među prekrasnim ukrasima našla su se i ova dva plastična Snješka Bijelića, izrađena od plastičnih, polistirenskih (PS) čaša. U ovim, kažu zimskim, vremenima bez snijega, evo ideje kako razveseliti vaše najmlađe.






- 19:11 - Komentari (6) - Isprintaj - #

subota, 20.12.2014.

Česta pitanja

Često postavljana pitanja o bioplastici

Plastična enciklopedija


Sljedeće informacije uvest će vas u biorazgradljivu plastiku i odgovoriti na često postavljana pitanja o tim novim materijalima.

Što je biorazgradljiva plastika?

Biorazgradljiva plastika je plastika koju su mikroorganizmi prepoznali kao hranu i metabolizirali u spojeve kao što je ugljikov dioksid, voda i biomasa.

Kako se odvija biorazgradnja?

Biorazgradljiva plastika razgrađuje se pod utjecajem biotičkih ("neživih", npr UV svjetlost, voda, toplina) i biotičkih ("živih", npr. organizama kao što su bakterije, gljivice i alge) faktora. Tijekom prve faze, materijal gubi svoju koheziju i dezintegrira u fragmente. U drugoj fazi, organizmi metaboliziraju fragmente.

Znači li dezintegracija da je materijal biorazgradljiv?

Ne. Dezintegracija ili fragmentacija je prvi stupanja u procesu razgradnje nakon koje ostaju sitne čestice. Mateirjali koji nisu certficirani kao biorazgradljivi organizmi ne metaboliziraju i mogu onečistiti okoliš tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Kako se može razlikovati biorazgradljivu i običnu plastiku?

Biorazgradljiva plastika vizualno se ne razlikuje od uobičajene nebiorazgradljive plastike. Za njhovu točnu identifikaciju nužne su oznake na prozivodu koje moraju jasno naznačiti da je materijal ili proizvod biorazgradljiv ili namijenjen kompostiranju. To nedvosmisleno dokazuje poseban certifikacijski znak (vidi sliku) koji mora nositi broj certifikata. Oznake bez certifikacijskog znaka, kao šti su "prijateljski za okoliš" (“environment-friendly”), “100 % razgradljivo” i slično, signaliziraju da materijal nije dokazano biorazgradljiv i da nije prikladan za kompostiranje. Preporučamo da izbjegavate kupnju takvih proizvoda.

Uobičajeni certifikacijski znakovi za plastiku prikladnu za industrijsko kompostiranje:



Biorazgradljiva plastika koja nosi certifikacijske oznake prikladna je za kompostiranje.

Je li biorazgradljiva plastika načinjena od obnovljivih izvora?

Ne uvijek. Biorazgradljiva plastika može se proizvesti od fosilnih (neobnovljivih) izvora kao i od biomase (obnovljivi izvori). Biorazgradljivost nije određena izvorom sirovine nego strukturom materijala. Međutim, većina biorazgradljive plastike na tržištu načinjena je od obnovljivih izvora.

Koji proizvodi su načinjeni od biorazgradljive plastike?

Biorazgradljiva plastika može se primijeniti za izradbu većine plastičnih proizvoda. Uobičajeni proizvodi su biorazgradljive vrećice za organski kućni otpad. Biorazgradljiva plastika također se primjenjuje za izradbu ambalaže, jednokratnih tanjura, čaša i pribora za jelo, dijelova pelena, proizvoda koji se primjenjuju u poljoprivredi, itd. Mogu se naći u mnogim "eko" proizvodima i njihova primjena stalno se proširuje.

Raspadne li se biorazgradljiva plastična vrećica ukoliko se smoči?

Ne. Biorazgradljiva plastična vrećica posjeduje jednaka svojstva kao i tradicionalna plastična vrećica. Proces razgradnje započinje nakon duljeg vremena, naročito u uvjetima industrijskog kompostiranja.

Što učiniti s biorazgradljivom vrećicom kada postane otpad?

Biorazgradljiva plastika može se odložiti zajedno s organskim otpadom. Pravilno rukovanje biorazgradljivom plastikom uključuje aerobnu (kompostiranje) i anaerobnu (bioplin) razgradnju. Biorazgradljivu plastiku ne treba odlagati s ostalim ambalažnim otpadom (ambalažom, plastikom, itd.). Njezina različita preradbena svojstva mogu prouzročiti problem pri recikliranju nebiorazgradljive plastike. Neke vrste biorazgradljive plastike trebaju više vremena za razgradnju u kućnom kompostištu jer je brzina raspadanja prilagođena industrijskom kompostiranju pri višim temperaturama.

Je li biorazgradljiva plastika bolja za okoliš od obične plastike? ***

Da. Biorazgradljiva plastika razlaže se u prirodne komponente, kao što su voda, ugljikov dioksid i biomasa i ne treba im dugo vrijeme za razgradnju u okolišu. Time plastika slijedi prirodni ciklus na isti način kao i lišće. Takav prirodni ciklus moguć je ukoliko se biorazgradljiva plastika obrađuje zajedno s organskim otpadom. Ukoliko biorazgradljiva plastika završi na odlagalištu, ciklus se prekida jer su moderna odlagališta izolirana od prirode. Određene vrste biorazgradljive plastike temelje se na obnovljivim izvorima (npr. škrobu), što znači da obnovljivi izvori u biorazgradljivoj plastici sudjeluju u prirodnom ciklusu ("iz prirode u prirodu") i minimalno opterećuju okoliš stakleničkim plinovima čime su vrlo blizu idealu održive uporabe dobara i resursa.

Može li se odbaciti biorazgradljivu plastiku u prirodni okoliš?

Ne. Biorazgradljiva plastika razgrađuje se optimalno u uvjetima industrijske obrade otpada. U prirodi, taj proces je vrlo spor. Otpad, odbačen u prirodu, onečišćuje okoliš i opasan je za životinje na jednaki način kao nebiorazgradljiva plastika.

Pridonosi li biorazgradljiva plastika onečišćenju mora?

Da, ukoliko se neodgovorno odbacuje u prirodu. Međutim, biorazgradljiva plastika razgrađuje se u prirodi i ne predstavlja dugotrajnu opasnost za okoliš. U vodenim okolišima i morima niže temperature i niske koncentracije mikroorganizama usporena je razgradnju u usporedbi s razgradnjom na kopnu ili u hrpi komposta. Usprkos tome, razgradnja je mnogo brža nego razgradnja nebiorazgradljive plastike, koja predstavlja ozbiljnu prijetnju biološkoj raznolikosti i organizmima u vodenim okolišima.

Gdje se može kupiti biorazgradljivu plastičnu vrećicu i koliko košta?

Biorazgradljive vrećice mogu se kupiti u gotovo svim većim, bolje opskrbljenim trgovinama. Biorazgradljive vrećice skuplje su od tradicionalnih plastičnih vrećica jer se najčešće proizvode u manjim serijama, čime su skuplje.

Može li se izbjeći uporaba biorazgradljive plastike?

Naravno. Možete čuvati kućni organski otpad u trajnim spremnicima i isprazniti ih izravno u kontejner za organski otpad (ukolko je dostupan u vašoj lokalnoj zajednici). Odvajajte nebiorazgradljive vrećice i plastičnu ambalažu i pravilno ih odlažite. Na taj način će vaš ekološki trag biti gotovo idealan, barem što se tiče plastike. Kad god je to moguće, rabite trajne proizvode i izbjegavajte nepotrebno trošenje dobara.


***Napomena autora bloga:
Ne slažem se s ovim odgovorom. Brojni argumenti dobiveni stručnim i znanstvenim istraživanjima i procjenama potvrđuju da biorazgradljiva plastika, odnosno bioplastika NIJE bolje rješenje za okoliš od klasične fosilne plastike.



- 00:55 - Komentari (6) - Isprintaj - #

petak, 19.12.2014.

Kišobran naš svagdašnji

Evo još jednog podsjećanja na (na žalost?) gotovo svakodnevni uporabni predmet ove godine, a povezuje se usko s plastikom. To je kišobran.

Duga je povijest kišobrana, više od 3000 godina, najvjerojatnije potiče iz Kine, koji su ih od najranijih dana izrađivali od svile ili papirusa i bambusovih stabljika, a najstariji tragovi pronađeni su u Ninivi, Persepolisu i Tebu u Egiptu. Od tih dana na ovamo, kišobran ili suncobran koriste se širom svijeta svakodnevno.




Kišobrani današnjih oblika najprije su se izrađivali od pamučne tkanine, rjeđe od svile, ali nisu imali baš neku učinkovitu zaštitu od kiše. Sve dok u tridesetim godinama prošlog stoljeća nije proizveden najlon, iznimno pogodna plastika za izradu niti, a koje se onda tkaju. Kod najlon čarapa tkanje je nešto rjeđe, ali za kišobrane i padobrane tkanje je čvrsto i gusto.

Danas se za platno za kišobrane najviše koriste upravo te niti poliamida (PA) odnosno najlona, a osim metalnih žica preko kojih se napinje najlonsko platno, i svi ostali dijelovi danas su plastični (polikarbonat (PC), polipropilen (PP), i druge plastike sličnih svojstava). Pokrov kišobrana izrađuje se i od plastične folije poli(vinil-klorida) (PVC)-a, a to su oni prozirni kišobrani. Uglavnom, danas i ovih dana rijetko se šetamo bez kišobrana.














Vjerujem da se vjerni čitatelji bloga sjećaju da je Silvija Butković iz Đakova sudjelovala sa sljedećim fotografijama u mini galeriji Dobar dan, imate li kišobran? šarenih kišobrana na Foto natječaju Plastika i plastični predmeti oko nas:









Izvori:
Oakthrif Co.:
The History of Umbrellas
Demilked: A Colorful Canopy of Umbrellas Is Back to the Streets in Portugal
YouTube: GLEE - Singing In The Rain/Umbrella (Full Performance) (Official Music Video)

- 08:44 - Komentari (11) - Isprintaj - #

četvrtak, 18.12.2014.

Plastični rječnik

Plastična enciklopedija


Polimer

- makromolekula sastavljena od mnogo ponavljajućih jedinica.

Polimer (naziv poly-mer dolazi iz grčkog jezika: poly - mnogo, meros - dijelovi) se smatra najčešće organskim spojem iako postoje i anorganski polimeri. Polimeri mogu sadržavati tisuće ponavljajućih jedinica (monomera) koji su poslagani linearno ili razgranato i mogu imati molekulnu masu i veću od 1 milijun daltona (dalton = g/mol).

Polimeri se nalaze u prirodi ili ih je načinio čovjek (umjetni, sintetski).

Prirodni polimeri (= biopolimeri) su specifični i važni sastojci živih organizama. Najčešće su polisaharidi (npr. celuloza, škrob, glikogen) i bjelančevine (npr. gluten, kolegan, enzimi) iako postoje i neke druge vrste kao što su lignin i poliesteri.

Sintetski polimeri predstavljaju veliku i raznovrsnu skupinu spojeva koji nisu poznati u prirodi, a sintetiziraju se kemijskim i biokemijskim postupcima. Godišnja svjetska proizvodnja sintetskih polimera 2012. je iznosila 288 milijuna tona. (Plastics - The Facts 2013).

Osnovna uporaba sintetskih polimera je proizvodnja plastike. Polimeri se od plastike razlikuju u tome što su čisti spojevi, za razliku od plastike koja predstavlja gotovi materijal (polimer s dodatcima) spreman za uporabu.

OSNOVNO
Polimer se može zamisliti kao biserna ogrlica koja je sastavljena od pojedinačnih bisera (monomera) poslaganih linearno.



Biopolimer

- polimer koji su načinili živi organizmi.*

Biopolimeri (= prirodni polimeri) su važni sastojci živih organizama (uključujući bjelančevine, nukleinske kiseline i polisaharide). Najčešće su polisaharidi (npr. celuloza, škrob, glikogen) i bjelančevine (npr. gluten, kolagen, enzimi), iako postoje i mnoge druge vrste kao što su lignin, poliesteri itd.

Alternativa 1: potpuno ili djelomično bioizvorni polimeri (CEN/TR 15932:2009)

* Prema: PAC, 1992, 64, 143 (Glossary for chemists of terms used in biotechnology (IUPAC Recommendations 1992)), definition on page 148


Plastika

- polimerni materijal koji karakterizira plastičnost.

Osnovna komponenta plastike (iz grčkog: plastikos - oblikovljivo, plastos - oblikovano) je polimer, koji je "formuliran" dodavanjem dodataka i punila kako bi se dobio tehnički materijal - plastika. Plastiku određuje njezina plastičnost - stanje viskozne kapljevine u određenom trenutku preradbe.

Prema EN ISO 472: Plastika - materijal koji kao osnovni sastojak sadrži visoki polimer (polimer visoke molekulne mase) i koji se u određenom stupnju preradbe u gotovi proizvod može oblikovati tečenjem.


Biorazgradnja

- degradacija tvari biološkom aktivnosti.

Biorazgradnja mora uključivati djelovanje živih organizama u procesu razgradnje, no može se i kombinirati s drugim abiotičkim procesima. Biorazgradnju izaziva djelovanje enzima, bilo probavnih sustava u živim organizmima ili/i izoliranih ili izlučenih enzima. Organizmi provode biorazgradnju na supstratima koji su prepoznati kao hrana i služe kao izvor nutrijenata.

Krajnji proizvodi biorazgradnje su uobičajeni proizvodi digestije kao što su ugljikov dioksid, voda, biomasa i metan. Taj konačni korak poznat je pod nazivom konačna biorazgradljivost ili biološka mineralizacija.

Za praktične svrhe moraju se poznavati brzina biorazgradnje i konačni proizvodi biorazgradnje.


Biorazgradljiva plastika

- plastika podložna biorazgradnji.

Degradacijski proces biorazgradljive plastike može uključivati istovremene ili slijedne abiotičke i biotičke korake, no mora uključivati korak biološke mineralizacije.

Biorazgradnja plastike događa se ako biološki sustav (organizam) iskoristi organski materijal plastike kao izvor nutrijenata. Biorazgradljiva plastika može se bazirati na obnovljim sirovinama - biomasi (npr. škrobu) ili neobnovljivim - fosilnim sirovinama (npr. nafti) prerađenim kemijskim ili biotehnološkim procesima. Izvor ili proces kojim se biorazgradljiva plastika proizvede ne utječe na klasifikaciju biorazgradljive plastike.

Brzina biorazgradnje plastičnog proizvoda, osim o specifičnoj formulaciji plastike, ovisi i o omjeru površine i volumena, tj. debljini itd.

OSNOVNO
Mikroorganizmi prepoznaju biorazgradljivu plastiku kao hranu te je konzumiraju i probavljaju.



Kompostabilna plastika

- plastika koja se biološki razgrađuje u uvjetima
i u vremenskom okviru ciklusa kompostiranja.


Kompostiranje je način obrade organskog otpada koji se odvija u aerobnim uvjetima (uz prisustvo kisika), pri čemu se organski materijal mijenja s pomoću mikroorganizama koji se javljaju u prirodi. Tijekom industrijskog kompostiranja temperatura u kompostirajućoj hrpi može doseći temperature i do 70 °C.

Kompostiranje se događa u vlažnim uvjetima, a proces kompostiranja odvija se mjesecima. Važno je razumjeti da biorazgradljiva plastika nije nužno kompostabilna (može se biološki razgraditi tijekom duljeg vremenskog razdoblja ili pod drugačijim uvjetima), dok kompostabilna plastika uvijek je biorazgradljiva. Određivanje kriterija za kompostabilnu plastiku važno je jer materijali koji nisu prikladni za kompostiranje mogu sniziti konačnu kvalitetu komposta.

Kompostabilna plastika definirana je raznim nacionalnim i međunarodnim normama (npr. EN13432, ASTM D-6900) koje se odnose na industrijsko kompostiranje.

EN13432 definira karakteristike ambalažnog materijala koje mora zadovoljavati da bi bio prepoznat kao kompostabilan i prihvatljiv za recikliranje organskog čvrstog otpada. EN 14995:2006 proširuje opseg plastike koja se primjenjuje za neambalažne primjene. Te norme predstavljaju osnovu za brojne certifikacijske sustave.

Prema normi EN 13432 kompostabilni materijal mora posjedovati sljedeća svojstva:
Biorazgradljivost: sposobnost pretvorbe kompostabilnog materijala u CO2 pod djelovanjem mikroorganizama. Ovo svojstvo mjeri se prema normi EN 14046 (također objavljenoj kao ISO 14855: Biorazgradljivost pod kontroliranim uvjetima kompostiranja). Kako bi se dokazala potpuna biorazgradljivost, razina biološke razgradnje od najmanje 90 % mora biti postignuta u manje od 6 mjeseci.
Raspadljivost (mogućnost dezintegracije): fizička fragmentacija i gubitak vidljivosti u konačnom kompostu, izmjereno ispitivanjem kompostiranja u laboratorijskim uvjetima (EN 14045)
• Izostanak negativnih učinaka na proces kompostiranja
• Niske razine teških metala i izostanak negativnog utjecaja na konačni kompost.

Kućno kompostiranje razlikuje se od industrijskog po nižoj temperaturi u hrpi komposta. Plastika se mora posebno ispitati kako bi se dokazala kompostabilnost u uvjetima kućnog kompostiranja.

OSNOVNO
Kompostabilna plastika biološki se razgrađuje u uvjetima industrijskog kompostiranja.



Bioplastika

- plastika koja je biorazgradljiva, bioizvorna ili oboje.*

Pojam u svojoj osnovnoj definiciji najviše rabi plastičarska industrija, a manje znanstvena zajednica.

Alternativa 1: može značiti biokompatibilna plastika (CEN/TR 15932)
Alternativa 2: prirodni plastični materijal. Malo je poznatih bioplastičnih materijala.
Najpoznatiji primjer su poli(hidroksi-alkanoati) - prirodni plastomerni poliesteri.

* European Bioplastics


Bioizvorna plastika

- plastika na osnovi biomase (ne uključujući fosiliziranu biomasu).

Plastika može biti potpuno ili djelomično na osnovi biomase (= obnovljivih izvora). Primjena obnovljivih izvora trebala bi voditi do više održivosti plastike.

Iako su fosilni izvori također prirodni, nisu obnovljivi i ne smatraju se osnovom za bioizvornu plastiku. Za utvrđivanje u kojoj mjeri je plastika bioizvorna, pogledajte odlomak Bioizvorni sadržaj ugljika.

Bioizvorni materijali najčešće se smatraju biomaterijalima iako u stručnoj uporabi ti pojmovi nisu sinonimi (pogledajte odlomak Biomaterijal). Uporaba tog pojma kao sinonima pojmu bioizvorne plastike stoga se smatra neprikladnom i treba ju izbjegavati.


Biomasa

- materijal biološkog izvora koji ne uključuje fosilizirane i geološke materijale
(= obnovljivi izvori)


Pojmovi biomasa i obnovljivi izvori opisuju isto s gledišta izvora i vremena obnavljanja.

Obnovljivi izvor je izvor koji se obnavlja brzinom usporedivom s brzinom iskorištavanja.
Biomasa može biti životinjskog, biljnog ili mikrobnog porijekla.


Bioizvorno

- dobiveno od biomase.

Bioizvorni sadržaj ugljika - sadržaj ugljika dobivenog od biomase kao maseni udio ukupnog organskog ugljika u materijalu.

Bioizvorni sadržaj ugljika precizno se definira mjerenjem sadržaja izotopa 14C (sadržaj 14C u obnovljivim izvorima mnogo je viši nego u fosilnim, a vrijeme poluraspada je 5730 godina). Ova metoda temelj je norme ASTM D-6866: Standardne metode određivanja bioizvornog sadržaja krutih, kapljevitih i plinovitih uzoraka primjenom metode datiranja radioaktivnim ugljikom). U razvoju su i druge norme koje se temelje na istom principu.

Certifikati i certifikacijski znakovi na temelju ASTM D 6866 dostupni su za materijele različitog bioizvornog sadržaja.

“Bioizvorni sadržaj” ima jednako značenje prema normi ASTM D 6866-08.
“Sadržaj biomase” usko je povezan, a definira se kao maseni udio materijala na osnovi biomase (CEN/TR 15932:2009).


Biomaterijal

- materijal za biomedicinske primjene

Pogledajte definicije koje je izdalo međunarodno Društvo za biomaterijale (Society for Biomaterials)


Održivost

- opći pojam koji opisuje opterećenje izvora procesa ili proizvoda.

Dva su glavna djelokruga u kojima se prikazuje održivost. Uži se usredotočuje isključivo na primjenu materijala i izvora energije. Širi uzima u obzir šire društvene aspekte i smatra da se održivost sastoji od održivosti gospodarstva, društva i izvora (resursa). Potonja definicija smatra se lošije definiranom zbog proizvoljne prirode uporabljenih parametara i kriterija, dok je prva više tehničke prirode.

Održivost se najčešće opisuje definicijom koja je potekla s konferencije o klimatskim promjenama u Rio de Janeiru: Uporaba resursa bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da učine isto.

Drugačiju definiciju usredotočenu na materijal i obnovljivost energije skovao je R. Baum: Sunce sa sjedištem u stvarnom vremenu.

Poanta objih definicja je da održivost nije kompatibilna s konačnom i iscrpljujućim potrošnjom resursa. Druga definicija priznaje Sunce kao jedini izvor energije (također potreban za stvaranje biomase).

Ključni alati za procjenu održivosti mogu se svrstati u četriri glavne kategorije:
1. Alati za održivo upravljanje (npr. GGP);
2. Metode i alati za procjenu ekološke, ekonomske i socijalne učinke (npr. LCA);
3. Alati za upravljanje okolišem i certificiranje (npr. EMAS);
4. Alati za održivo konstruiranje (npr. ecodesign).

Održivost se najčešće mjeri s pomoću procjene životnog ciklusa (LCA) (life cycle assesment), sustavne i objektivne metode za vrednovanje i kvantificiranje energije i posljedica na okoliš kao i potencijalnih učinaka povezanih s proizvodom/ procesom/aktivnosti tijekom čitavog životnog ciklusa, od pridobivanja sirovina do kraja životnog ciklusa ("od kolijevke pa do groba"). Sve faze proizvodnog procesa smatraje se povezanima i međusobno ovisnima, tako da je moguće procijeniti kumulativne utjecaje na okoliš. Na međunarodnoj razini, LCA opisuju norme ISO 14040 i ISO 14044.

LCA je glavni alat za provedbu "promišljanja životnog ciklusa" (e. Life Cycle Thinking, LCT). LCT je od temeljne važnosti jer uključuje razmatranje cijelog lanca proizvoda i prepoznavanje koja poboljšanja i inovacije se mogu primijeniti.

LCA je također poznat kao analiza životnog ciklusa, ekobilance i analiza od kolijevke pa do groba.

OSNOVNO
Pojednostavljen primjer održivosti mogu prikazati sljedeća dva primjera. Održiv proces je tok rijeke. U teoriji je neiscrpan i nastavlja se se iz godine u godinu. Primjer neodrživog procesa je rudarstvo. Nakon što je ruda uklonjena iz zemlje i iskorištena, bit će potrošena i nikada se više neće pojaviti.




Izvori:
Plastics - The Facts 2013, PlasticsEurope, 2010

IUPAC. Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book"). Compiled by A.D.McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: (2006.) created by M.Nic, J.Jirat, B.Kosata; updates compiled by A. Jenkins.

EN ISO 472 Plastics - Vocabulary

Technical report CEN/TR 15932: 2010 Plastics - Recommendation for terminology and characterisation of biopolymers and bioplastics, European Committee for Standardization, Brussels, March 24, 2010.

ASTM D883 - 11 Standard Terminology Relating to Plastics (including literature related to plastics terminology in Appendix X1)

EN 13193:2000 Packaging - Packaging and the environment - Terminology

EN 13432:2000 Packaging - Requirements for packaging recoverable through composting and biodegradation

EN 14995:2006 Plastics: Evaluation of compostability

Council of the European Union, Improving environmental policy instruments. Council conclusions, Brussels, 21 December 2010.


- 09:09 - Komentari (4) - Isprintaj - #

srijeda, 17.12.2014.

Pojam erosa

75 godina najlonki. Bile su i ostale pojam erosa



Večernji list nas je podsjetio na plastični odjevni predmet kojeg su žene obožavale, a muškarci sanjali. Najlonke, pojam ženskog seksepila, erotski izazov, ali i neiscrpna inspiracija i rekvizit filmskih redatelja. Ali, i spas kod pucanja klinastog remena.

U ime muškaraca, a potom i žena, američki kemičar Wallace Hume Carothers zaslužuje beskrajnu zahvalu jer je 1935. izumio, 1937. patentirao poliamid (PA) odnosno komercijalno nazvani proizvod DuPonta "nylon 6-6". Već 1939. predstavljene na Svjetskoj izložbi u New Yorku i na tržištu se pojavljuju čarape od "čudesnih vlakana" - najlonke.

Najlon-čarape, popularne najlonke, zamijenile su dotadašnje svilene prethodnice, reklamirale su se sloganom “jače od čelika, a prozračnije od paukove mreže” i doslovno zaludile svijet. Čak toliko da su zbog njih 1945. kada je američki proizvođač DuPont objavio da prestaje s proizvodnjom padobrana i da se poslije ratne stanke vraća proizvodnji najlonki, izbili tzv. najlonski nemiri.

Žene su se tukle ne bi li nabavile najlonke, a najveći nemir izbio je u Pittsburghu gdje se 40 000 žena počupalo oko zalihe od samo 13 000 pari čarapa.

U Hrvatsku su najlonke stigle kasnih pedesetih godina iz Trsta, a šezdesetih i sedamdesetih su bile predmet vrlo velike trgovinske razmjene između Trsta, hrvatskih maturanata i apsolvenata i žena u Budimpešti, Pragu, Varšavi ili Moskvi i tadašnjem Lenjingradu.

Od početaka do danas, 75 godina poslije, one su pojam ženskog seksipila, erotski izazov, ali i neiscrpna inspiracija i rekvizit filmskih redatelja, predmet muških želja i ukras ženske noge.














Izvori:
Večernji list:
75 godina najlonki. Bile su i ostale pojam erosa
Večernji list: Najlonke slave 75. rođendan! U Hrvatsku su ih švercali iz Trsta
Polyamide Fabric: History of Wallace Hume Carothers: The Inventor of Nylon


- 01:43 - Komentari (18) - Isprintaj - #

utorak, 16.12.2014.

Kako zatvoriti plastičnu vrećicu

Praktična plastika







- 15:12 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 14.12.2014.

Certificiranje bioplastike

Plastična enciklopedija



Certificiranje kompostabilne plastike

Zbog činjenice da postoji mnogo pogrešnih informacija o "zelenoj plastici", organizacije za normizaciju razvile su norme za područje bioplastike. Sredinom 1990. Europska komisija odredila je da CEN (Europski odbor za normizaciju) razvije norme za kompostabilnu plastiku. Rezultat toga rada je norma EN 13432:2000 koja je usklađena s Direktivom 34/62/EC koja se odnosi na ambalažu.

Norma predstavlja skup zahtjeva koje proizvod mora zadovoljiti (zadovoljava, e. pass ili ne zadovoljava, e. fail) kako bi mu se dodijelila određena oznaka. Primjer norme za kompostabilnu plastiku je norma EN 13432. Temelj zahtjeva norme EN 13432 kasnije je proširen na plastiku normom EN 14995:2006. Postoje i druge norme, npr. ASTM D6400, ISO 17088 i druge.

Postoje i druge vrste norma - metode ispitivanja, procjene, određivanje postupaka. Metode ispitivanja opisuju kako treba provoditi ispitivanja i kako ih provjeriti. Za ispitivanje specifičnog svojstva kompostabilnog proizvoda postoji referenca u normi na relevantnu metodu ispitivanja prema kojoj se ispitivanje treba provesti.

Najpoznatija norma za kompostabilnost je već spomenuta norma EN 13432. Prema toj normi, kompostabilni proizvod mora zadovoljavati sljedeće uvjete:
• Sadržaj teških metala i drugih elemenata ispod graničnih vrijednosti navedenih u Prilogu A norme
• Analiza biorazgradnje - najmanje 90 % mase polimera mora se pretvoriti u ugljikov dioksid u razdoblju od 180 dana
• Analiza dezintegracije tijekom biološke obrade. Analiza u trajanju od 3 mjeseca (12 tjedana) u industrijskim ili poluindustrijskim uvjetima kompostiranja treba dovesti do dovoljne razine dezintegracije (na situ veličine otvora < 2 mm ne smije ostati više od 10 % suhe tvari)
• Analiza ekotoksičnosti koja procjenjuje kvalitetu komposta - određuje se pozitivnim testom rasta biljaka na kompostu s biorazgradljivim i dezintegriranim polimerom, u usporedbi s rastom biljaka na "normalnom" kompostu.

Kompostiranje ili organsko recikliranje, u načelu znači da je otpad moguće obraditi s pomoću kisika. Taj proces se odvija u strogo kontroliranim uvjetima uz organizme koji pretvaraju ugljik u ugljikov dioksid. Proizvod procesa je organska tvar, kompost.

Potvrda pozitivne kompatibilnosti u praksi je u obliku certifikata koji se dodjeljuje gotovim proizvodima. Sirovine (polimeri), međuproizvodi i aditivi mogu se registrirati, no ne i certificirati. Međutim, kada materijal prođe registraciju prema normi EN 13432, prerađivači gotovih proizvoda koji žele certificirati svoj proizvod mogu iskoristiti njegovu registraciju kako bi se izbjeglo ponovno ispitivanje materijala, koje je skupo i traje određeno vrijeme.

Njemačka je bila jedna od prvih zemalja koja je započela certificiranje biorazgradljive plastike. Osnove za kriterije certificiranja pripremilo je Udruženje za biorazgradljive materijale (Interessengmeinschaft Biologisch Abbaubare Werkstoffe - IBAW), koje je 2006. preimenovano u Europsko udruženje bioplastike. Slika ispod prikazuje europski sustav certificiranja i različite znakove za kompostiranje.


Karta cerifikacijskih znakova za kompostabilnu plastiku u Europi



Potvrda sposobnosti kompostiranja dobiva se pod sljedećim uvjetima:
1. Svi ambalažni materijali moraju biti kompostabilni. Svi materijali uključeni u proizvod moraju biti biorazgradljivi, osim ako se ne mogu jednostavno odvajati, kao što je npr. slučaj s čašicom za jogurt i poklopcem.
2. Debljina ambalažnog materijala mora biti manja ili jednaka maksimalnoj debljini pri kojoj se materijal biološki razgradio.
3. Ambalaža ne smije sadržavati nikakve opasne aditive za okoliš. Njezina predviđena namjena mora biti detaljno opisana. Certifikat se ne daje kada proizvod sadrži bilo kakve aditive koji mogu sniziti kvalitetu komposta.

Uz certifikate industrijske kompostabilnosti, DIN CERTCO i Vinçotte nude certificiranje kompostabilnosti u kućnom kompostištu. Zbog relativno manjeg volumena otpada, temperatura hrpe komposta je bitno niža i promjenljivija nego u industrijskom kompostištu. Vrtno kompostiranje je stoga teže i sporije. Certifikat OK HOME compost jamči potpunu biorazgradljivost u hrpi vrtnog komposta.

Certificiranje biorazgradljive plastike

Vinçotte nagrađuje i proizvode koji su biorazgradljivi u tlu i u vodi s certifikacijskim znakom. Sustav certificiranja biorazgradljivosti u tlu i u vodi jamči da će se proizvod potpuno biorazgraditi u tlu i u slatkoj vodi bez štetnog utjecaja na okoliš. Pri tome treba znati da certifikat biorazgradljivosti u vodi ne jamči da će se proizvod biološki razgraditi u morskom okolišu (slanoj vodi).

Certificiranje plastike od obnovljivih izvora

I Vinçotte i DIN CERTCO nude sustav procjene sadržaja obnovljivih izvora u plastičnim materijalima ili proizvodima. U načelu takav certifikacijski sustav procjenjuje proporcionalni udio "starog" (fosilnog) i "novog" (obnovljivog / biogenog) ugljika. “Ugljikovo doba” označuje vrijeme koje je potrebno da se dobije ugljik za proizvodnju proizvoda. Klasična / konvencionalna plastika proizvodi se od fosilnih izvora koji sadrže ugljik koji se stvarao milijunima godina. S druge strane, plastika dobivena od obnovljivih poljoprivrednih kultura (kukuruza, šećerne trske, krumpira te otpada od poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane) sadrži ugljik koji kruži u prirodi najviše nekoliko godina. Za drvene proizvode "ugljikovo doba" traje nekoliko desetljeća.

Određivanje sadržaja biomaterijala osnova se na načelu mjerenja aktivnosti izotopa 14C. Materijali - i oni na osnovi fosilnih izvora i oni na osnovi obnovljivih izvora - uglavnom sadrže ugljik koji se može naći u tri izotopa u prirodi: 12C, 13C i 14C. Izotop 14C je nestabilan, polagano se raspada i prirodno se nalazi u svim živim bićima. Aktivnost 14C u živim organizmima vrlo je stabilna jer je povezana s koncentracijom 14C u okolišu koja je skoro konstantna. Kada organizam ugine, prestane apsorbirati izotop 14C iz okoliša. Od tog trenutka koncentracija 14C počinje opadati zbog prirodnog raspadanja izotopa. Vrijeme poluraspada 14C iznosi 5700 godina, što nije primjetno u ljudskom životu, no nakon 50 000 godina sadržaj 14C opada na razinu koja se ne može izmjeriti. Drugim riječima, koncentracija izotopa 14C u fosilnim izvorima je zanemariva.

Norma ASTM D6866 primjenjuje gore navedeno načelo kao temelj za certificiranje materijala, međuproizvoda, aditiva i proizvoda na osnovi obnovljivih izvora.


- 21:55 - Komentari (2) - Isprintaj - #

četvrtak, 11.12.2014.

Muzej plastike

Otvaramo prvi muzej plastike na svijetu:
ima li možda netko od vas diolen košulju?



Ako netko među starim predmetima pronađe plastični kolut za plivanje na napuhavanje, ono koje je na čepu imalo utisnut logotip nekadašnje splitske Jugoplastike, neka se javi Toniju Politeu! Adresa je Trg Tvrdalj 13, Stari Grad na Hvaru.

Ne samo što će time razveseliti ovog strasnog kolekcionara i dizajnera, već će i pridonijeti otvaranju prvog muzeja plastike u svijetu kakav bi se mogao dogoditi baš u Splitu! I ne bi pritom Split bio slučajno odabran jer svojevremeno je, kaže Toni Politeo, bio središte proizvodnje plastičnih predmeta cijele jugoistočne Europe. I ne samo to, već bi otvaranje takvog muzeja bilo itekako atraktivno za grad koji se upravo kandidira za europsku prijestolnicu kulture.

Plastika je revolucionirala čovječanstvo i koja je, kako Politeo kaže, širom dizajnu otvorila pluća. A nastala je po direktivi.

Počelo je od bilijarske kugle

- Počelo je od kugle. Znate da su se bilijarske kugle radile od slonovače. Za ekspanziju bilijara trebalo je hitno naći jeftiniji materijal i onda se jednom znanstveniku prolilo mlijeko... – priča Politeo i podsjeća nas na jednostavna znanja o mliječnoj kiselini i bjelančevinama kazeina koje u dodiru s alkoholom daju plastiku. No, izum bakelita 1907., za što je zaslužan Belgijanac Leo Beakland, pokrenuo je industriju plastike koja je zamijenila skupe materijale drvo, metal i staklo. Kad su dizajneri sredinom prošlog stoljeća prigrlili novi materijal, stvoreno je carstvo materijala s tisuću namjena.

Toni Politeo danas u tome vidi potencijal za muzej koji bi on smjestio u neku industrijsku halu, jer osim što bi bilo prikladno, sve drugo bilo bi malo. Čak i brodovi bi se mogli izlagati, podsjeća nas i ujedno uvodi u svijet polietilena, najlona, pleksiglasa, polistriena... No, melamin plastika će dati velike mogućnosti dizajnu i kreativnosti!

- Zamislite samo izložbu o igračkama ili o satovima! Ili kuhinjskih i medicinskih pomagala, zašto ne? Ma, nema kraja... – govori nam dok nam pokazuje katalog predmeta iz svoje zbirke.

Najviše ih je našao po buvljacima, bio je i na splitskom Dračevcu, ali najboljim buvljakom u Europi smatra zagrebački Hreljić. Jugoslavija je, objašnjava nam, bila između istočnog i zapadnog bloka pa ste ovdje mogli kupiti primjerice i ruski brijaći aparat marke Horky kao i njemački Braun. Rijetko da se ruski našao na zapadnom tržištu, kao i obrnuto. Mnogi proizvođači su kopirali jedni druge u dizajnu, ali Politeo tvrdi da su naše tvornice imale raritetnu proizvodnju plastike, poput zagrebačke Biserke.

- Jeste li znali da je Biserka prva tvornica izvan SAD-a koja je proizvodila Disneyeve igračke? Oni tamo u Americi pali su u nesvijest kad su im ljudi iz Biserke ponudili suradnju. Proizvodili su šest figura likova iz Disney kolekcije. A recimo Iskra je utrla put dizajnu plastike u svijetu. Nemojte se čuditi. Evo, pogledajte ove njihove telefone – pokazuje nam Politeo fotografije i priča nam kako je telefon dizajniran na komadu salvete u vikendici tadašnjeg direktora Iskre negdje u Istri. Eh, da mu je pronaći tu salvetu...

Imam glasačke kuglice iz 1946.

A tek mlinci za kavu. Tko u kući nije imao takav električni mlinac, bilo da je Končar, Iskra ili Gorenje? Tko nije imao zidnu vagu? Gotovo svako domaćinstvo imalo je plastičnu košaricu za kruh, svi smo kupovali mlijeko iz vrećice...

- Nigdje ne mogu pronaći kesicu za mlijeko, a nabavio sam onaj plastični stalak, sjećate li ga se? Tražio sam kod direktorice marketinga sadašnjih vlasnika nekadašnje Zagrebačke mljekare, ali nisu ni jednu tu vrećicu sačuvali. A proizveli su milijune litara mlijeka! Mi smo prodavali tvornice i nismo zaštitili autorska prava. Znate li koliko je prošlog stoljeća bilo reklamnih pepeljara? Bio sam u Parizu kad su Francuzi zabranili pušenje, imao sam ideju da pokupim sve te pepeljare, ali donio sam samo jednu vreću.

Tražim zapakirane diolen košulje, ne mogu naći ni jednu najlon košulju, a zamislite, svi smo ih nosili. Sjetite se onih kaleidoskopa, to je isto od plastike izrađeno. Naši direktori su ih s putovanja donosili s erotskim sličicama. Imam i toga. Imam i takozvane slatke ambalaže, kutija od bombona i pralina. To je vrhunski dizajn. Sve i svašta je bilo od plastike – od kutije lijekova do pegli.

Svaka sitnica od plastike me raduje. Jedan prijatelj mi je donio crnu kuglicu na kojoj je utisnut grb Jugoslavije. Kaže mi, pogodi čemu je služila ova kuglica, i dobit ćeš od mene još dvije. Crna, evo ovako mala kuglica, malo veća od franje. Mislio sam, mislio i pogodio.

To su bile glasačke kuglice iz ‘46. godine" – sretan je Politeo, kojemu odnedavno plastični predmeti stižu sami. Pronalaze ga kao što traži i on njih. Priča nam da posjeduje cigaršpic u obliku broda Sutjeska kojega su brodograditelji iz Kraljevice izradili za Tita. I nekadašnja JNA uklapa se u zbirku. Vojnici su, naime, u dokolici izrađivali razne kutijice od razglednica, ali razglednice su umatali, prešali zapravo, u plastične rentgen folije. Tu vještinu naučili su od, gle čuda, časnih sestara koje su u rentgen folije lijepile slike svetaca kako bi ih sačuvale. Politeo je pronašao niz vojničkih rukotvorina i klasificirao ih u svojoj zbirci kao Militart.

- Ljudi prolaze, a predmeti ostaju - govori Politeo. "Svaka generacija među plastičnim predmetima pronađe dio sebe. Starijim Splićanima u memoriji su, na primjer, žuta Jugoplastikina kabanica ili prozirne šlape za na more".

Jugoplastikin dizajn je savršen



- Jugoplastika je imala zapanjujuće savršen dizajn. Nemam pojma gdje je to sve danas, je li to išlo za izvoz. Bio bih zahvalan nekome tko bi pronašao katalog te tvornice, jedan mi je za dlaku umakao – priča Politeo i prisjeća se kako je radio humanitarnu aukciju za Jugoplastiku nakon požara u tvornici.

No, Politeo sanja o muzeju plastike. Nešto slično postoji u krugu talijanske tvornice Alessi, kao i Tupperware u Njemačkoj, no još nitko nije dosjetio izložiti takvo bogatstvo inteligencije i ukusa od plastike kakvo je on sakupio. Prije dvije godine je sudjelovao na natječaju ministarstava – kulture te obrta i poduzetništa – za projekt poduzetništva u kulturi. Odgovorili su mu da njegov prijedlog ne spada ni u poduzetništvo niti u kulturu. Ipak, nailazi na veliko razumijevanje i podršku splitskih kulturnjaka.



Izvor:
Slobodna Dalmacija:
Otvaramo prvi muzej plastike na svijetu
Zahvaljujem se blogerici Annaboni na ovoj informaciji.

- 17:54 - Komentari (14) - Isprintaj - #

srijeda, 10.12.2014.

Održivost plastike

Plastična enciklopedija



Definicija održivog razvoja je prema sadašnjem razumijevanju Europske unije razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.






Održivi razvoj sastoji se od tri komponente:
- ekonomske,
- društvene i
- ekološke

- koje se moraju uzeti u obzir u jednakoj mjeri na političkoj razini. Strategija održivog razvoja, usvojena 2001. i dopunjena 2005., između ostalog po principu integriranja brige za okoliš s europskim politikama koje utječu na okoliš.

Za poslovni koncept ova se definicija sastoji od uzimanja u obzir široko shvaćenih ekonomskih, ekoloških i društvenih problema u svakodnevnom i dugoročnom poslovanju tvrtke. U plastičarskoj industrijskoj praksi to znači da postoji odgovornost za uvođenje novih proizvoda na plastičarsko tržište iz perspektive ona tri pitanja. To znači da nove proizvode treba vrednovati s obzirom na ekološke, društvene i ekonomske učinke koje stvaraju i to su svim fazama životnog ciklusa proizvoda, počevši of procesa proizvodnje, lanca isporuke, potražnje za izvorima, postupaka preradbe, pakiranja, distribucije, uporabe i gospodarenja otpadom, uključujući transport. Istovremeno, tvrtke će pokušati dostići ili preteći svoje konkurente pružanjem boljih funkcionalnih svojstava i više kvalitete svojih proizvoda, ispuniti standarde zaštite okoliša i više doprinijeti sustavu gospodarenja otpadom.

Na primjeru održivosti plastike vrlo je važno imati na umu da svi plastični proizvodi već ispunjavaju ekološke, ekonomske i društvene kriterije s višim standardima od analognih konvencionalnih materijala. Bioplastični materijali se stoga mogu promatrati kao materijali koji se natječu s klasičnim plastičnim materijalima u boljem ispunjavanju tih standarda.

Međutim, zbog činjenice da se plastika primjenjuje u mnogim industrijskim granama, teško je postaviti jednake standarde i konkretno definirati politiku održivog razvoja za sve njih. Zato bi osnovni standardi trebali biti postavljeni za sve polimerne proizvode, a specifični standardi održivosti trebali bi biti postavljeni za različite skupine specifičnih namjena.


- 14:18 - Komentari (7) - Isprintaj - #

utorak, 09.12.2014.

Što bioplastičari planiraju?

Evo prikaza ostvarenja i planova svjetskih proizvodnih kapaciteta bioplastike kojeg je za potrebe Europskog udruženja bioplastičara (European Bioplastics) izradio IfBB (Institute for Bioplastics and Biocomposites) - jedan od najrelevantnijih europskih instituta koji se bave bioplastikom, pri Fakultetu za strojarsko i bioprocesno inženjerstvo Visoke škole u Hanoveru, u sastavu Sveučilišta za primijenjene znanosti i umjetnost.

Ovome valja dodati podatak da se svjetska proizvodnja klasične (fosilne) plastike kreće oko 300 miliona tona u 2014. godini i ima godišnji rast od oko 3,5 %. To znači da bi se sa sadašnjih 0,7 % uz rast od čak 35 % bioplastičnih kapaciteta svake godine do 2017., udio ukupne bioplastike popeo na 1,86 %, dok bi biorazgradljiva plastika dosegla 0,3 % udjela.




Brojke sve govore.

Očito je da ni svjetska niti europska gospodarstva kao i politike koje njima upravljaju ne računaju da je bioplastika uključujući i biorazgradljivu plastiku rješenje problema plastičnog otpada i odlagališta. Znanost i struka, što svesrdno podržava i autor ovog bloga zalažu se prvenstveno za promjenu odbacivalačkog ljudskog ponašanja te primjenu principa 4R4E (Four R for Environmental – 4 R za okoliš – Reuse (ponovno koristiti), Recycle (ponovno preraditi), Reduce (reducirati odnosno smanjiti), Recover (obnoviti) (o čemu je davno pisano na ovom blogu u postu 4R4E - Four R for Environment).


- 15:22 - Komentari (9) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 08.12.2014.

Bioizvorna plastika

Plastična enciklopedija



Bioizvornost - dobiveno od biomase, načinjeno od obnovljivih izvora.

Plastika može biti potpuno ili djelomično bazirana na biomasi (= obnovljivi izvori). Primjena obnovljivih izvora trebala bi voditi do veće održivosti plastike zbog manjeg ugljikovog traga (e. carbon footprint). Iako su fosilni izvori prirodni, nisu obnovljivi i ne smatraju se osnovom za bioizvornu plastiku.

Danas se velika pozornost pridaje konceptu održivog razvoja, tj. "razvoja koji koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe” (World Commission on Environment and Development’s report “Our Common Future”, 1987.). Za prijelaz u održivi razvoj nužno je riješiti mnoge probleme, a jedan od najvažnijih je potraga za alternativnim izvorima sirovina.

Ugljikov ciklus i staklenički učinak

Intenzivna uporaba fosilnih izvora (nafta, ugljen, plin) dovela je do njihovog značajnog iscrpljivanja, ali i do negativnog doprinosa klimatskim promjenama na planetu. Primjetne klimatske promjene izravno su povezane s "učinkom staklenika". Prijelaz na uporabu obnovljivih izvora omogućit će smanjenje učinka staklenika i smanjenje emisija ugljikovog dioksida u atmosferu uspostavljanjem ravnoteže "ugljikovog ciklusa".




Ugljikov ciklus najvažniji je ciklus našeg ekosustava: ugljikov dioksid koji se proizvodi disanjem svih živih bića na planetu pretvara se fotosintezom u organske spojeve u stanicama biljaka. Miješanje čovjeka unošenjem mineralnih izvora u ugljikov ciklus dovodi do neravnoteže: pretvaranje organskih tvari od obnovljivih izvora u mineralne izvore (npr. prapovijesnih šuma u naftna polja) zahtijeva milijune godina, pri čemu otpuštanje ugljikovog dioksida iz proizvoda na osnovi fosilnih goriva (goriva, kemikalije, plastika, itd.) na kraju životnog vijeka traje mnogo kraće (1 do 10 godina). Tako stari ugljikov dioksid, koji je prije bio imobiliziran u mineralnim izvorima, prodire u ugljikov ciklus te se, zbog značajno veće količine, ne pretvara u kratkom vremenu fotosintezom u organske spojeve. Stoga se akumulira u atmosferi, gdje uzrokuje "staklenički učinak" i dovodi do globalnih klimatskih promjena.

Prijelaz na uporabu obnovljivih izvora (biomasa) za proizvodnju polimera smanjio bi staklenički učinak i omogućio očuvanje mineralnih izvora za buduće generacije.


Napomena autora bloga:

Ovdje se ne slažem u potpunosti s autoricom teksta. Ističem nekoliko činjenica, koje autorica zna, ali ih ovdje nije spomenula:
- ukupna proizvodnja plastike čini manje od 5 % svjetske potrošnje nafte i plina. Najveća potrošnja nafte i plina je njihovo sagorijevanje - bilo u motorima za transport, bilo u sustavima za grijanje.
- bioizvorna plastika je najčešće plastika dobivena od uzgojenih biljaka (uzgojina) i to najčešće od kukuruza, šečerne trske, krumpira, pšenice za čiji se uzgoj troše velike količine vodenih resursa
- uzgoj prehrambenih biljaka za potrebe proizvodnje plastike i sam proces proizvodnje je skup proces i proizvodi su znatno skuplji od uobičajenih proizvoda
- plastika dobivena iz bioizvora jednakih je svojstava kao i klasična plastika, vrlo je malo tipova plastike koje su bioizvorne i biorazgradljive ili kompostabilne, a ta je plastika iznimno skupa
- kao što su čitatelji mogli vidjeti u prošlom postu Plastične enciklopedije: Biorazgradljiva plastika, biorazgradljiva plastika neće se razgraditi u prirodi. Nju također treba odvojeno prikupiti, transportirati, na posebna mjesta odložiti i podvrći posebnim uvijetima (povišena temperatura, vlaga i osiguranje prisustva kisika) pri kojima će se odvijati proces biorazgradnje - postavlja se pitanje zašto sav taj trošak da bi se dobilo - ništa.
- prenamjenom obradivih površina iz proizvodnje hrane za ljude u proizvodnju sirovina za proizvodnju plastika neminovno bi došlo do poskupljenja hrane
- uzgoj biljaka iz kojih se dobivaju sirovine za bioplastiku zahtjeva osim povećane potrošnje vode i ostale tretmane (gnojenje umjetnim gnojivima, špricanje pesticidima i herbicidima, i sl.), a truljenje ostataka biljaka povezano je sa stvaranjem i emisijom metana, plina koji je 22 puta više "stakleničkiji" od ugljikovog dioksida.

Gerhard Kotschik iz njemačkog Ministarstva za zaštitu okoliša kaže: „Činjenica da se ova plastika dobiva iz obnovljivih izvora, ne znači automatski i da se time manje zagađuje okoliš, treba razmotriti čitav proizvodni proces i tek onda možemo reći je li bioplastika „zdravija“ za okoliš od klasične plastike.“



- 12:55 - Komentari (3) - Isprintaj - #

nedjelja, 07.12.2014.

Naši plastičari - Šestan - Busch



Tvrtka "Šestan-Busch" nudi opsežnu liniju plastomernih proizvoda kao i kompozitnih proizvoda. U području vojne opreme djeluje u proizvodnji balističkih sredstava zaštite, biološko kemijskih sredstava zaštite i proizvodnji plastičnih dijelova.







"Šestan-Busch" je moderna privatna tvornica čija je proizvodnja pod stalnim nadzorom vlastitih stručnjaka obučenih za namjensku proizvodnju i pod vanjskom kontrolom ino-partnera po standardima ISO 9001 i ima stalnu suradnju po pitanju razvoja novih materijala s poznatim institutima Hrvatske, Njemačke, Italije, SAD-a, Španjolske, kao i drugih zemalja.

Tvrtka "Šestan-Busch" d.o.o. u svjetskim je razmjerima najpoznatija po proizvodnji zaštitnih kaciga. Kvalitetna kaciga, izrađena prema normama koje propisuje NATO, ali i onima zahtjevnijima, nastala je u Prelogu zahvaljujući trima vlastitim patentima, testirana je u tri balistička laboratorija tvrtke i danas je brand hrvatske vojne industrije.

"Šestan-Busch" raspolaže pored vlastitih stručnjaka, suvremenim tehnologijama koje odgovaraju kompleksnim zahtjevima proizvodnje vojne opreme, te proizvodi dostižu i prestižu sam vrh svjetske kvalitete vojnih proizvoda, a prije svega:

- protubalističke kompozitne kacige koje su visoke balističke zaštite V50 preko 700 m/s.
- univerzalni pribor za osobnu dekontaminaciju,
- razni tehnički proizvodi od plastičnih materijala za specijalnu namjenu.

"Šestan-Busch" stalno prati i sudjeluje u razvoju novih materijala, novih ispitivanja kako po pitanju zaštite, tako i po pitanju udobnosti i dizajna borbenih kaciga i ostalih proizvoda, tako su u razvoju i nove zaštitne kacige za borbeno oklopno vozilo i pilotske kacige, kao i nekih novih proizvoda koji su potreba u zaštiti suvremenog vojnika, sportaša i čovjeka.

Tvrtka proizvodi i kacige za hrvatsko oklopno vozilo koje su posebno niskog profila i opremljene najsuvremenijom komunikacijskom opremom, zatim policijske kacige s ugrađenim plinskim maskama i vizirima otpornima na 9-milimetarske metke ispaljene iz blizine, dok udubljenja na kacigama gotovo da i nema. Sukladno zahtjevima naručitelja izrađuju se posebne kacige, pa su tako za talijanske karabinjere nedavno isporučene kacige otporne u temperaturnom rasponu od –31 do 54 °C.

Tvrtka zapošljava 50 djelatnika. S početne tri tisuće kaciga godišnje, danas pedesetak zaposlenih u pogonu u Prelogu u dvije smjene proizvodi 350 gotovih kaciga dnevno. Tu su još i tri pogona u Njemačkoj, Češkoj i Italiji. Mnogobrojni vojnici i policajci europskih, južnoameričkih i arapskih država nose zaštitne kacige iz Preloga. Proizvodi se izvoze u preko 40 zemalja diljem cijelog svijeta. Sigurnosne snage Kolumbije, Egipta, Rusije, Kazahstana, Pakistana, Turske, Španjolske, Engleske, Meksika, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Italije dio su snaga koje se koriste hrvatskim vojnim i policijskim kacigama. Više od 95 % proizvodnje "Šestan-Busch" izvozi, a s rastom broja klijenata rastu i prihodi tvrtke, koji su tako u 2010. godini iznosili gotovo dvadeset milijuna eura.

Posjeduju se patenti na posebni postupak proizvodnje kacige kojom se balistička svojstva poboljšavaju za 50 %. Godine 2008. ponuda tvrtke proširena je s novom kacigom koja na sebi nema šarafa i na taj su način izbjegnute slabe točke na borbenoj kacigi. Tvrtka posjeduje patente i na tu vrstu kacige.

Tvrtka nudi opsežnu liniju proizvoda načinjenih od plastike, umjetnih smola, tehničkih tekstila, kompozitnih i drugih materijala. U području vojne opreme težište je na proizvodnji protubalističkih sredstava zaštite, biološko-kemijskih sredstava zaštite, proizvodnji plastičnih dijelova minsko-eksplozivnih sredstava i još niza proizvoda. Kacige tvrtke "Šestan-Busch" iz proizvodnih pogona u Prelogu osim što su estetski privlačne lakše su i udobnije za nošenje te su izuzetno otporne.

Osnovni materijal koji se koristi za izradu kaciga je aramid (aromatski poliamid) - poliamid u obliku niti, poznat po komercijalnom nazivu proizvođača DuPont - kevlar ili twaron koji je proizvod Nizozemske kompanije AKZO. U terminologiji kemijskih tehnologa to je: poli(para-fenilentereftalamid) (PPTA). To je sintetički polimer krutog lanca, kojeg karakterizira visoka čvrstoća, odlična otpornost na habanje i organska otapala, odličan je izolator, nije podložan taljenju i zadržava dobra svojstva pri visokim temperaturama, niske je gorivosti.


Aramid

Ostali plastični materijali koji se koriste u proizvodnji kaciga i ostale zaštitne opreme su polikarbonat (PC) (za vizire i plastične štitove, kao i za policijske kacige), te polipropilen (PP), polietilen (PE) (za razne druge dijelove kaciga).

Poseban način slaganja, odnosno krojenja aramidnih vlakana twarona i kevlara te vlastita proizvodnja preša i kalupa za kacige doveli su tvrtku u sam vrh svjetskih proizvođača kaciga. Uz ostale inovacije, posebnu pozornost u 15 godina razvoja tvrtka je usmjerila na razvoj kaciga bez vijaka. Naime, osim u rijetkim slučajevima, kacige tvrtke "Šestan-Busch" nemaju vijaka, što je veoma važno jer znači da kaciga nema slabe točke, a time je poboljšana i zaštita glave. O kvaliteti kacige svjedoči i to da vrhunski svjetski laboratoriji s kojima tvrtka surađuje u kontroli kaciga odnedavno uzimaju preše i kalupe iz Preloga za potrebe svojih ispitivanja.




Katalog proizvoda
web: www.sestan-busch.hr


ŠESTAN-BUSCH d.o.o.
Industrijska zona 3, 40323 PRELOG,
HRVATSKA



- 15:05 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 06.12.2014.

Biorazgradljiva plastika

Plastična enciklopedija



Pojam biorazgradljivosti opisuje kemijski proces tijekom kojeg mikroorganizmi koji se nalaze u okolišu pretvaraju materijal u prirodne tvari kao što su voda, ugljikov dioksid i kompost (umjetni aditivi nisu potrebni). Proces biorazgradnje ovisi o okolišnim uvjetima (npr. o mjestu razgradnje ili temperaturi), o materijalu i o primjeni.

U usporedbi s klasičnom plastikom, prednost biorazgradljive plastike od obnovljivih izvora je mogućnost sakupljanja i kompostiranja otpadnih materijala.


Ciklus biorazgradljive plastike

Biorazgradnja se sastoji od dva paralelna ili slijedna abiotička i biotička koraka i mora uključivati korak biološke mineralizacije. Razlika između razgradnje (fragmentacije) i BIOrazgradnje prikazana je na slici ispod.




- Fragmentacija je prvi korak biorazgradnje kada se materijal razlaže na mikroskopske djeliće.
- Biorazgradljivost predstavlja poptunu mikrobnu asimilaciju fragmentiranog materijala kao izvora hrane mikroorganizmima.
- Kompostabilnost predstavlja potpunu asimilaciju plastike u roku od 180 dana u kompostnom okolišu.

Kompostiranje je način kontrolirane obrade organskog otpada koja se odvija podaerobnim uvjetima (u prisustvu kisika) pri čemu mikroorganizmi koji se prirodno nalaze u okolišu vrše pretvorbu organskog materijala. Tijekom industrijskog kompostiranja temperatura u kompostnoj hrpi može doseći temperature do 70 oC. Kompostiranje se odvija u vlažnim uvjetima, a jedan ciklus kompostiranja traje do 6 mjeseci.

Biorazgradljiva plastika nije namijenjena za odlaganje u prirodi!!!

Biorazgradljivost nije funkcija izvora sirovine, već je vezana samo uz strukturu!


- 13:54 - Komentari (4) - Isprintaj - #

petak, 05.12.2014.

Kaciga glavu čuva

Zaštitne kacige osnovna su zaštitna oprema u brojnim gospodarskim granama - građevinarstvu, šumarstvu, rudarstvu, procesnoj i prerađivačkoj industriji. Odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti na radu, zaštita glave je obavezna na svim radnim mjestima gdje postoji opasnost od ozljede uzrokovane padajućim predmetima, gdje je ograničen prostor te postoji opasnost od udara glave u opremu ili predmete, za zaštitu od slučajnog dodira s električnim vodovima ili dijelovima pod naponom, za zaštitu glave u radnoj okolini s povišenom temperaturom, odnosno općenito svuda gdje postoji opasnost od ozljeda glave.

Kacige se sastoje od školjke, koljevke i dodatnih dijelova (dodataka za posebne namjene). Školjke industrijskih zaštitnih kaciga izrađene su od tvrdog, glatkog materijala koji kacigi daje oblik. Više vrsta plastičnih masa koristi se kao materijal za izradu, a najviše se koristi: akrilonitril/butadien/stirenska plastika (ABS), poliamid (PA), polikarbonat (PC), polietilen (PE) (i to najčešće polietilen visoke gustoće (PE-HD) za školjku kacige, a polietilen niske gustoće (PE-LD) za unutarnji dio kacige).

A kako plastična kaciga glavu čuva imali smo prilike jučer vidjeti u brojnim televizijskim prilozima, kada je srpski ministar energetike Aleksandar Antić u Majdanpeku davao izjavu za lokalnu televiziju i pao mu je komad leda na glavu. Kaciga, iako oštećena, zaštitila je glavu srpskog ministra. Potvrdilo se, kaciga glavu čuva.





- 15:04 - Komentari (6) - Isprintaj - #

četvrtak, 04.12.2014.

Konstrukcijska plastika

Konstrukcijska plastika, naziv za plastiku koja se najčešće koristi za izradu brojnih dijelova strojeva i uređaja) može biti zamjena za uobičajene materijale kao što su drvo, metal i staklo. Nudi prednost lakše obrade, rukovanja, i proizvodnje. Zbog male specifične težine, cijena konstrukcijske plastike je niža od cijene istog tog komada napravljenog od tradicionalnih materijala. Mnoge vrste konstrukcijske plastike su vrlo otporne na kemikalije, na habanje i izlizivanje. Imaju veliku primjenu u metalnoj, automobilskoj, kemijskoj, prehrambenoj, medicinskoj i farmaceutskoj industriji. Konstrukcijska plastika je najčešće se isporučuje kupcima kao šipke, ploče i cijevi iz kojih se onda izrađuju razni dijelovi. U stvari, ovisno o primjeni, gotovo sva plastika može se svrstati u konstrukcijsku plastiku, pa i širokoprimjenjiva plastika u što spada i polietilen (PP) i polipropilen (PP), što danas dokazuje najviše automobilska industrija koja osim osnovnih (izvornih) plastičnih materijala sve više koristi i recikliranu plastiku.


Evo nekoliko tipova plastike koja se najčešće može naći na tržištu, a koristi se kao konstrukcijska plastika, u tzv. industrijske svrhe:


POLIAMID 6 (PA 6) (najlon)

To je čvrsti materijal sa visokom otpornošću na struganje, ljuštenje i udar sa dobrim mehaničkim svojstvima. Kod apsorbcije vlage povećana je otpornost na udarce i vibraciju. Ove važne karakteristike dodane su impresivnom omjeru koštanja i izvedbe. Tipična primjena poliamid 6 (PA 6): kuglični ležajevi, frikcijski ležajevi, ležajevi i vodilice za užad, blokade proklizavanja, prigušnici vibracija, brtveni prstenovi, vijci, zupčanici i dr.


POLIAMID 6 MO (PA6 MO)

Opće namjenski poliamid 6 (PA 6) punjen s aditivom molibden-disulfidom (MoS2) ima poboljšana klizna svojstva i nešto višu snagu kompresije. Otpornost na UV zračenja je poboljšana njegovom cnom bojom. Također je poboljšana otpornost na trošenje kao i niže površinsko trenje u odnosu na poliamid 6 (PA 6). Apsorpcija vlage je nešto niža nego kod nepunjenog poliamid 6 (PA 6). Tipična primjena poliamid 6 MO (PA 6 MO) za industrijske svrhe: klizni ležajevi s niskim koeficijentom trenja, zupci zupčanika, prijenosnici, zupčanici, sigurnosne matice, postolja za ventile, ležaji i dr. Inače, poliamid se najčešće koristi za izradu niti koje imaju naširu primjenu u tekstilnoj industriji te za izradu užadi i ribarskih mreža.


POLIAMID 6.6 (PA 6.6)

Poliamid je kao plastika za industrijske svrhe vrlo zbijene strukture, poznat po svojoj otpornosti na visoke temperature i rastezljivost. To je najtvrđi i najkrući oblik eksstrudiranog poliamida. Glavne karakteristike su visoka otpornost na goriva, ulja, masti, većinu organskih kiselina i lužina. Apsorpcija vlage je niža nego kod poliamida 6 (PA 6). Tipična primjena poliamida 6.6 (PA 6.6): frikcijski ležajevi, prijenosnici, zupci i pratioci zupca, vodiči, grla za povezivanje cijevi, postolja za ventile i dijelovi namjenjeni za velike terete ili visoke temperature.


POLIPROPILEN (PP)

Polipropilen (PP) iako širokoprimjenjiva plastika, zbog svoje se velike otpornosti prema kemikalijama i mogućnosti varenja često upotrebljava i kao konstukcijska plastika za izradu različitih djelova u kemijskoj i procesnoj industriji te u visoko frekventnoj tehnici dijelova koji su izloženi manjim naprezanjima. Gustoća 0,91 g/cm3, modul elasticiteta 1200 N/mm2. Područje primjene od 0 do 100 oC.


POLIACETAL (POM C) - poli(oksimetilen)

Poliacetal (POM) odnosno poli(oksimetilen) (POM) je plastika visoke molekularne težine. Poliacetal (POM) je poznat po svojoj visokoj mehaničkoj otpornosti i dobrim antifrikcijskim svojstvima (klizavošću). Kako je apsorbcija vlage skoro nula, točnost dimenzija kao i stabilnost su viši nego kod poliamida (PA 6). Fizikalna svojstva poliacetala ostaju nepromjenjena u različitim sredinama. Tipična primjena poliacetala (POM C): prijenosnici, poluge, opruge, drukeri, sklopke, spone-štipaljke, dijelovi pumpi, oprema za rukovanje s blatom, elektronički i uredski uređaji. Poliacetal se upotrebljava također za sve podvodne primjene.



TEFLON (PTFE) - tetrafluoretilen/perfluoralkil-vinil-eter (PFA)

Teflon svojim fizikalnim i termičkim karakteristikama pokriva sve poznate industrijske plastične materijale, (dinamički i statički koeficijenti slični željezu n=0,04 ). Teflon ima široku primjenu u strojogradnji, elektro i kemijskoj industriji, služi za izradu brtvenih elemenata, izolatora, kliznih elemenata, ležajnih puškica i dr. Karakteristike mu se ne mjenjaju kod visokih i niskih temperatura kao i pritisaka. Teflon je otporan na temperature od -200 do +260 oC te ostaje elastičan. Otporan je na utjecaj kemikalija. Inače, teflon je najprije primijenjen kao obloga za svemirske brodove, da bi danas svoju najširu primjenu imao u domaćinstvima kao premaz na posuđu.


POLIETILEN (PE)

Osnovna primjena širokoprimjenjivog polietilena (PE) u konstrukcijske svrhe je u izradi strojnih dijelova posebno izloženih habanju i vibracijama, te vrlo dobro podnosi naprezanje pri niskim temperaturama. Zadovoljava kod nižeg pritiska i visokih brzina. Otpornost prema kemikalijama je vrlo dobra. Gustoća 0,94 g/cm3, Modul elasticiteta 500 N/mm2. Inače, polietilen se najviše koristi u ambalažnoj industriji za prehrambene proizvode i općenito za proizvodnju raznih folija.


- 10:10 - Komentari (4) - Isprintaj - #

srijeda, 03.12.2014.

Bioplastika

Plastična enciklopedija



Pojam bioplastike skovala je europska krovna organizacija za bioplastiku European Bioplastics:

Bioplastika je biorazgradljiva, bioizvorna ili oboje.




Izvor: Prof. dr. ing. H.-J. Enders, FH Hannover



Bioizvornost znači da je materijal ili proizvod (dijelom) dobiven od biomase (biljaka ili životinja). Biomasa za bioplastiku može npr. biti kukuruz, šećerna trska ili celuloza.

Pojam biorazgradljivosti opisuje kemijski proces tijekom kojeg mikroorganizmi koji se nalaze u okolišu pretvaraju materijale u prirodne tvari kao što je voda, ugljikov dioksid i kompost (umjetni aditivi nisu potrebni). Proces biorazgradnje ovisi o okolišnim uvjetima (npr. o mjestu razgradnje ili temperaturi), o materijalu i o primjeni.

Kako bi se ilustrirala razlika, organizacija European Bioplastics predložila je jednostavan dvoosni model koji obuhvaća sve vrste plastičnih materijala i njihove moguće kombinacije, kao što je prikazano na slici gore.

Kao što se može vidjeti na gornjoj slici, plastični materijali podijeljeni su u četiri karakteristične skupine. Horizontalna os pokazuje biorazgradljivost plastike, a vertikalna os pokazuje izvor sirovina - petrokemijski (fosilni) izvori ili obnovljivi izvori. Iz toga slijede četiri skupine materijala:

1. Plastika koja nije biorazgradljiva i načinjena je od petrokemijskih izvora - ova kategorija obuhvaća materijale koje poznajemo kao klasičnu odnosno tradicionalnu plastiku.
2. Biorazgradljiva plastika od obnovljivih izvora - plastika koja je načinjena od biomase i pokazuje svojstvo biorazgradljivosti.
3. Biorazgradljiva plastika od fosilnih izvora - plastika koje se može biološki razgraditi ali je načinjena od fosilnih izvora.
4. Nebiorazgradljiva plastika od obnovljivih izvora - plastika proizvedena od biomase no bez svojstva biorazgradljivosti.


- 13:53 - Komentari (4) - Isprintaj - #

utorak, 02.12.2014.

Naši plastičari - Gumbplas


Gospodin Pavao Jančić 1966. godine utemeljio je malu radionicu za proizvodnju dugmadi. Sjedište joj je bilo u prizemlju obiteljske kuće u Mariji Gorici. Prvi počeci su bili teški, počelo se s nekoliko ručno napravljenih strojeva, a materijal za izradu dugmadi se kupovao.

Da bi se imalo što raditi, gospodin Jančić je uz rad u radionici sam obilazio tržište na motoru, tražio kupce i na isti način im je i isporučivao robu. To sve ne bi bilo moguće bez supruge Kristine koja mu je bila velika pomoć i podrška. Vremenom se posao proširio te se zapošljavaju i radnici.

1982. g. kupljen cilindar za izradu materijala. Time se zaokružio proces proizvodnje od prerade sirovine do izrade finalnog proizvoda.

2000. godine se mjenja naziv firme u Gumbplas, a umirovljenjem gospodina Pavla posao preuzima sin Robert Jančić. 2002. godine zbog povećanja obima posla, proizvodnja se seli u novosagrađenu zgradu, prilagođenu novonastalim potrebama. 2006. godine, zbog što boljeg zadovoljenja tržišnih potreba, pridružuje mu se i sestra Jasenka Jančić.

2007. godine kupljen je laser najnovije generacije kojim se može proizvesti računalno bilo koju teksturu na licu ili na boku dugmeta, a po potrebi i probušiti ga. 2008. - 2011g – u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom izlaže se na više međunarodnih obrtničkih sajmova - u Münchenu, Grazu, Novom Sadu te Beogradu.

Obiteljska tvrtka Gumbplas specijalizirana je za proizvodnju dugmadi od poliestera, čijom kvalitetom je danas u stanju zadovoljiti sve zahtjevnije želje kupaca. Proizvodni program obuhvaća dugmad za mušku, žensku i dječju konfekciju, kao i korporativnu i radnu odjeću. Proizvodi se dugmad raznih artikala, veličina i boja, prema vlastitom ili uzorku naručitelja. Tvrtka raspolaže i laserom s kojim su u stanju gravirati bilo koju teksturu na licu ili boku dugmeta.

Stalnim ulaganjem u strojni park te povećanjem proizvodnih kapaciteta Gumbplas je postao najveći proizvođač poliesterske dugmadi u Republici Hrvatskoj. Dugmad su otporna na kemijsko čišćenje, pranje i glačanje. A sve to može se dokumentirati Certifikatom kvalitete od Hrvatskih zavoda za kvalitetu i kontrolu.

Referenca tvrtke Gumbplas je tradicija, kvaliteta te brzi rok isporuke.






Proizvodni program

Gumbplas
Kraj Donji, Dubravička 175,
10299 Marija Gorica - HRVATSKA
Web: www.gumbplas.hr


- 12:44 - Komentari (4) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 01.12.2014.

NEWSLETTER 23

NEWSLETTER 23


Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec studeni.


Studeni - mjesec uobičajenih aktivnosti na blogu, objavljeno je 29 postova. Ipak, mogao bi se nastaviti rad na Plastičnoj enciklopediji - gdje je pripremljeno 10 tekstova, a do kraja mjeseca objavljena 3, dok će ostali u dvodnevnom ritmu izlaženja biti objavljivani do sredine prosinca.

Evo pregleda objavljenih članaka (bilo je 29 objava) tijekom rujna na blogu "Plastično je fantastično" (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):


01.11. - NEWSLETTER 21 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom listopada.
02.11. - U sjećanje - Svijeće su simbol rađanja, života, ali i prolaznosti tog života. Kažu, nijedna jutra dogorila nije. A kad dogori, kad izgori pamučna nit i sagori sav vosak, ostane nam plastično tijelo, u pravilu od poli(vinil-klorida) (PVC), ali i od i polipropilena (PP), plastični poklopci od poli(etilen-tereftalata)(PET), polistirena (PS) i polipropilena (PP), dok su nosači baterija izrađeni od polietilena (PE) i polistirena (PS) te metalna kapica.
03.11. - Nismo (još) uspjeli - Europska komisija prihvatila je prijedlog Direktive o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica. Da bi stupila na snagu, potrebno je da je prihvati i Europski parlament. O tome će se s parlamentom još pregovarati. Realno je za očekivati da će se brzo usuglasiti jer je parlament već pozitivno glasovao o prijedlogu i uputio ga komisiji na usuglašavanje. Što reći, nismo uspjeli. Ili bolje reći: još nije da nismo uspjeli. Proizvođači plastičnih vrećica, Društvo za plastiku i gumu i Udruženje za plastiku i gumu (pri HGK) organizirali su se, dobro pripremili argumente i uspjeli Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode obrazložiti osnovne činjenice o plastičnim vrećicama, činjenice koje su nebrojeno puta prezentirane na ovom blogu, i jedino što se je moglo očekivati - da ti argumenti struke i znanosti budu prihvaćeni. I jesu.
04.11. - Licemjerni prijatelji životinja - Na žalost, navodni prijatelji životinja ponovno su pokazali svoju licemjernost i neznanje. Ulaze u područja koja ne poznaju, ali ih glasno i bučno komentiraju, koriste teške i patetične riječi, bez ikakvih podataka, bez veze sa stvarnošću. Na žalost, ne samo ti navodni prijatelji životinja, već i druge kvazi ekološke udruge najčešće su samo eksponent nečijih interesa. Držim da su to neozbiljne udruge koje sišu novac nas poreznih obveznika, a samo ih pitam, odakle novac ako nemamo proizvodnju.
05.11. - Možeš biti modna ikona - video prilog - Nakit i ukrasni predmeti od poli(metil-metakrilata) (PMMA) odnosno pleksiglasa prepoznatljivi su umjetnički izričaj naše umjetnice Diane Sokolić, inače suradnice bloga. Zanimljivost kreacije prepoznali su i stilisti propagandne kampanje piva Beck's, koju ste vjerujem vidjeli ovih dana na televiziji.
06.11. - Gdje su profesori i akademici kad ih trebamo? - Evo još jednog vrijednog priloga suradnika bloga dr.sc. Viktora Simončiča. Doktor Simončič ovaj se puta osvrće na aktualne gospodarske (a naizbježno je i političke), u stvari društvene probleme Hrvatske - od monetizacije, proizvodnje, otpada, loših odluka i nemoći političkih struktura. Naravno, neminovno je da se tu spomene i plastika i plastičari. Analiza koju nam predstavlja dr. Simončič kao da je nastavak njegove knjige "Društvo umanjene vrijednosti", samo radnja se odigrava - danas. Tekst je aktualan, jako zanimljiv i (na žalost) vrlo realan.
07.11. - Moj obračun s njima - Ekopopulisti godinama su na brojne adrese širom svijeta slali razne prezentacije, letke, formirali razne web stranice, gdje su između ostalog vrlo perfidno manipulirali s činjenicama, plasirali faktoide, pa i lažno prikazivali podatke vezane uz plastične vrećice. Prof.dr. Igor Čatić, suradnik bloga, vidjevši moj odgovor Prijateljima životinja u postu Licemjerni prijatelji životinja, poslao je sljedeću prezentaciju koja je nastala još 2009. godine, a zadnji puta je revidirana 2011. kao njegov odgovor na sve te brojne neopravdane i sasvim ciljane napade na plastične vrećice, kako kaže: Moj obračun s njima, ali ovaj puta provjerenim i točnim podacima.
07.11. - NEWSLETTER 22 - izvanredno izdanje - trogodišnjica bloga - Dragi čitatelji, danas, 7. studenog 2014. blog Plastično je fantastično u 18:49 obilježava 3 godine postojanja. U ove tri godine, uključujući i ovaj, napisano je 990 postova, a njih je pročitalo sad već nešto više od 167187 čitatelja. Neki su blog posjetili nakratko, a neki mu se stalno vraćaju. Drago mi je i zbog jednih i zbog drugih. Ipak je ovo uže specijalizirani blog, čiji teme postova su usko vezane uz sam naziv bloga - a to je promocija plastike.
09.11. - Besplatna promocija - Vjerujem da ste neki dan gledali jednu emisiju jedne nacionalne TV kuće u kojoj svjetski poznati chef David Skoko pokušava unaprijediti rad naših restorana, a kako bi bolje i kvalitetnije kuhali, i u konačnici bolje poslovali. Chef David Skoko pojavio se u majici s meni vrlo simpatičnim natpisom. Samo što mogu reći - reklama nije plaćena, sasvim je slučajna.
10.11. - Stvarna rastrošnost ministra Zmajlovića - Pred nama je još jedan prilog aktualnim temama u Hrvatskoj vrijednog suradnika bloga dr.sc. Viktora Simončiča. Zahvaljujem se dr. Simončiču, uvjeren sam da će tema itekako zanimati i čitatelje bloga Plastično je fantastično. Ovaj tekst objavljen je i na Barometar.hr Večernjeg lista, gdje je izazvao vrlo pozitivne reakcije komentatora.
11.11. - Još malo o nakitu od pleksiglasa - video prilog - Prikaz unjetničkog rada akademske slikarice Diane Sokolić koji je sada dostupan publici i zaljubljenicima u umjetnički, originalni, plastični nakit. i u riječkoj galeriji Ri Art.
12.11. - Zapjenjeni ekopopulisti - Prenosim članak prof.dr.sc. Igora Čatića koji je izvorno objavljen u Hrvatskom fokusu u rubrici Znanost: Zapjenjeni ekopipulisti, a kasnije prenesen i na više drugih web portala. Koristim priliku i ovim putem zahvaliti se profesoru Čatiću na lijepim riječima pohvale i podrške te promociji bloga Plastično je fantastično.
13.11. - Blogerska suradnja - Belator alias 20 do asa - Igre s plastičnim čepovima - Mašta radi svašta. Evo, kako se iskorišteni plastični čepovi mogu upotrijebiti za dječju igru i zabavu. Ukoliko je vremena i volje, djecu se svašta može naučiti - kako ne odbacivati, kako skupljati i štediti, kako ponovno iskoristiti, kako izraziti svoju kreativnost, kako se igrati, kako se veseliti svojim uradcima, kako provesti kreativno i edukativno popodne i bez sve one elektronike.
14.11. - U korist vlastite štete - ekološki trojan - U riječkom Novom listu pročitao vijest kojom obavještavate javnost da ste u sklopu eko akcije "Eko-energetski kutak" Općine Viškovo "čak 7000 plastičnih vrećica zamijenili za 240 platnenih". To me je ponukalo da Vam se direktno obratim s namjerom da Vas upoznam s činjenicama vezanima uz Vašu akciju, a koje nisu nimalo ekološke. Naime, u informatičkom svijetu poznat je virus nazvan "Trojan", kada korisnik svojom aktivnošću sam sebi napravi štetu na svom softwareu. Čini mi se da bi se eko akcija Opčine Viškovo mogla jednostavno nazvati "Ekološki trojan".
15.11. - Blogerska suradnja - Čiovka - Zarobljeno sunce - Plastični foto natječaj koji to nije i dalje je otvoren za sve čitatelje i suradnike bloga. Ovaj puta nam se Na marginama plastičnog fotonatječaja koji to nije predstavila s iznimnom fotografijom blogerica Čiovka koja inače največi dio svojih fotografija objavlljuje na svom blogu Pripadan tebi.
16.11. - Peteroslojni film vrhunskih performansi - Naši plastičari - Muraplast - Muraplast d.o.o. iz Kotoribe jedan od najvećih i najmodernije opremljenih proizvođača polietilenskih filmova u regiji, još je jednom potvrdio svoju orijentaciju stalnom rastu i razvoju. U pogon je nedavno puštena nova peteroslojna linija za ekstrudiranje PE-LD filmova.
18.11. - Instalacija - Alemka Goleš - Alemka Goleš, fotografkinja iz Zagreba koja je sudjelovala i na "Plastičnom foto natječaju koji to nije" i kasnije na međunarodnom fotografskom natječaju "Plastika i plastični predmeti oko nas" i čija je fotografija "Kontrasti" izabrana za izložbu, nastavlja suradnju s blogom Plastično je fantastično. Ovaj puta nam predstavlja dvije zanimljive fotografije - Instalacija 1 i Instalacija 2.
18.11. - Tehnix ide dalje - Novosti iz svijeta plastike br. 75 - Često smo iz pera našeg vrijednog suradnika dr.sc. Viktora Simončiča imali prilike pročitati da je hrvatska firma Tehnix iz Donjeg Kraljevca vrlo uspješna u izradi najboljih tehnoloških rješenja za obradu komunalnog otpada, razdvajanje te pripremu ta daljnje iskorištavanje otpada bilo za recikliranje ili za energijsku oporabu. Naravno, da se tu radi i o vrlo uspješnom odvajanju svakovrsne plastike iz komunalnog otpada te pripremi plastike za mehaničku ili energijsku oporabu. Stoga, vjerujem da će i čitatelje bloga zanimati dvije vijesti: 1. Tehnix gradi tvornicu na otoku Krku i 2. Tehnix se širi i u Kinu.
19.11. - 1001. post - Neki dan je blog Plastično je fantastično obilježio treću godišnjicu postojanja. A jučer, evo, objavljen je 1000. post. Pa eto, da se zabilježi. Idemo dalje do sljedećih godišnjica i do sljedećih okruglih brojčica.
20.11. - S plastikom u nove brzine - Povod za ovaj tekst kojeg je napisao prof.dr.sc. Igor Čatić, vrijedni suradnik bloga, je najnovije dostignuće na području optičkih kabela. Radi se o multikomponentnom optičkom vlaknu sa sedam jezgara koje omogućuje prijenos brzinom od 255 Tb u sekundi.
21.11. - Blogerska suradnja - More ljubavi - Ne samo za brodove - Nastavak blogerske suradnje Na marginama plastičnog fotonatječaja koji to nije. Ovaj puta predstavio se s jednom fotografijom kolega bloger More ljubavi.
22.11. - Naši plastičari - BrodPlast - BrodPlast osnovan je kao samostalna zanatska radnja 17.02.1988. godine u Slavonskom Brodu. Na samome početku jedini zaposleni bili su osnivači BrodPlasta (supružnici Katavić). Proizvodnju su počeli na rabljenome stroju, a bavili su se proizvodnjom vrećica za isključivu uporabu (zamrzivač vrećice, vreće za smeće, vrećice tregerice itd.). Proizvodnja se uspješno nastavlja i do današnjih dana s modernom opremom i tehnologijom.
23.11. - Praktična plastika - u vrtu - Simpatična upotreba PET boca za uređenje vrta. Ul. Marija Šimenca, Zagreb, a koju je uslikao i poslao Mladen Sokele iz Zagreba..
25.11. - Plastična enciklopedija - održiva plastika - Polimeri i plastika - Radi daljnjeg predstavljanja polimera i plastike, na blogu se nastavlja sa serijom članaka o plastici, konkretnije o održivoj plastici, a u sklopu Plastične enciklopedije. Seriju članaka pripremila je suradnica bloga mr.sc. Maja Rujnić Sokele - asistentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te urednica redakcije Zaštita okoliša u časopisu Polimeri. Inače, serija članaka objavljena je u sklopu projekta Plastice na web portalu SustainabilePlastics (Održiva plastika).
26.11. - Slučajna (?) propaganda - Naša umjetnica, akademska slikarica Diana Sokolić i draga suradnica bloga predstavila se u Gloriji IN s ukrasnim borom od pleksiglasa.
27.11. - Plastična enciklopedija - Polimeri - osnove + video prilog - Prije definiranja i klasificiranja plastike, nužno je razumijevanje gradivnih elemenata plastike, polimera. Ukratko, polimeri su kemijski spojevi velikih molekula načinjeni od ponavljajućih jedinica, tzv. monomera. Mogu biti linearne, razgranate ili umrežene strukture. Polimeri se mogu klasificirati prema mnogim kriterijima, a neki od njih su navedeni u postu.
28.11. - Drugi život plastenki - Evo još jednog zgodnog primjera kako iskoristiti već iskorištene plastične PET plastenke. Pogotovo one manje zapremnine, koje nisu povratne. Iskoristite dna plastenki, kako je prikazano na fotografijama, a neiskorišteni ostatak odložite u kontejner za plastiku. Zabavite se u ovim predblagdanskim danima izrađujući ukrase, iskoristite još jednom plastenke i ukrasite svoj dom i kuću.
29.11. - Plastična enciklopedija - Klasična plastika - Klasična plastika načinjena od fosilnih izvora ima svoju primjenu u mnogim područjima života. Osnovna karakteristika plastičnih proizvoda je njihova masa, koja je vrla mala u usporedbi s masom drugih materijala. To je zato što plastika ima relativno nisku gustoću. Uz to plastika ima izvrsna izolacijska svojstva, toplinska i električka. Nadalje, plastika je postojana na koroziju. Mnogo plastičnih materijala je prozirno, pa se mogu primjenjivati za izradu optičkih uređaja. Plastika se može oblikovati u različite oblike, a može se i miješati s drugim materijalima. Osim toga, svojstva se mogu lagano mijenjati i načiniti po mjeri dodavanjem: ojačavala, pigmenata, pjenila i omekšavala.
30.11. - Dugme, stalno tu uz nas - Taj mali predmet s kojim svakodnevno dolazimo u dodir, koji može biti krajnje funkcionalan, ali i samo dekorativan, arheolozi procjenjuju da je u upotrebi još od 2000. godine prije nove ere. Predmeti koji podsjećaju na današnju dugmad, s rupom u sredini, nađeni su od kamena, stakla, kostiju, keramike ili zlata i upotrebljavani su kao ukrasni detalj na odjeći ili nanizani kao perle. Pedesetih godina prošlog stoljeća plastika je postala sastavni dio proizvodnje dugmadi i na taj način zamijenila jeftino staklo koje se do tada koristilo. Kako je na snagu stupio zakon koji je zabranio upotrebu prirodnih materijala, poput slonovače i kornjačevine, zadatak plastične dugmadi je bio da budu što sličniji i zahvaljujući tome su plastična dugmad postala su i danas su najviše izrađivana i korištena. Danas se dugmad izrađuje od fenol-formaldehida (PF) odnosno bakelita i kazeina (CS) (rjeđe), a najčešće od poliestera (PEST).


ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta, osim zadnjeg dana listopada kada je Europska komisija usvojila Direktivu o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica u EU, a o čemu će biti više riječi u sljedećim izmjenama ovog priloga.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.

NOVOSTI NA BLOGU:

Nastavlja se s Plastičnom enciklopedijom, a radi daljnjeg predstavljanja polimera i plastike, na blogu se nastavlja sa serijom članaka o plastici, konkretnije o održivoj plastici. Seriju članaka pripremila je suradnica bloga mr.sc. Maja Rujnić Sokele - asistentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te urednica redakcije Zaštita okoliša u časopisu Polimeri. Inače, serija članaka objavljena je u sklopu projekta Plastice na web portalu SustainabilePlastics (Održiva plastika)

IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
11.02.2012. - Što je zelenije, papir ili plastika? Mogli biste se iznenaditi - Prateći domaću i stranu štampu, svakodnevno se susrećem s napadima na plastiku, s krivim, lažnim, pa čak i zlonamjernim informacijama, podaci koji se u štampi pojavljuju su neprovjereni, novinari kao da se natječu biti što "zeleniji" više napadajući plastiku. Ne sjećam se kada je to netko "bubnuo" ili bi bolje bilo reći "zablejao" i na suprotne strane stavio "plastiku" i "zeleno", ali od tada kreće "plastofobija". Sve plastično je otrovno, sva plastičarska industrija laže, postoji cijeli niz, kažu, boljih i kvalitetnijih alternativa, vratimo se papiru, drvetu i staklu, itd., itd. Iznenađujuće je da se samo kod plastike dogodio paradoks - materijal je kriv za posljedice ljudskog ponašanja. Netko je okrenuo pilu naopaku. Plastika je kriva što naše društvo nije našlo pravi sustav prikupljanja, zbrinjavanja i recikliranja, plastika je kriva što je ljudi olako odbacuju. Niti jedan drugi materijal niti proizvod nisu tako optuženi.


Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO. I za kraj:

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično


- 18:18 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se