Marketing
Muzej plastike
Otvaramo prvi muzej plastike na svijetu:
ima li možda netko od vas diolen košulju?
Ako netko među starim predmetima pronađe plastični kolut za plivanje na napuhavanje, ono koje je na čepu imalo utisnut logotip nekadašnje splitske Jugoplastike, neka se javi Toniju Politeu! Adresa je Trg Tvrdalj 13, Stari Grad na Hvaru. Ne samo što će time razveseliti ovog strasnog kolekcionara i dizajnera, već će i pridonijeti otvaranju prvog muzeja plastike u svijetu kakav bi se mogao dogoditi baš u Splitu! I ne bi pritom Split bio slučajno odabran jer svojevremeno je, kaže Toni Politeo, bio središte proizvodnje plastičnih predmeta cijele jugoistočne Europe. I ne samo to, već bi otvaranje takvog muzeja bilo itekako atraktivno za grad koji se upravo kandidira za europsku prijestolnicu kulture.
Plastika je revolucionirala čovječanstvo i koja je, kako Politeo kaže, širom dizajnu otvorila pluća. A nastala je po direktivi.
Počelo je od bilijarske kugle
- Počelo je od kugle. Znate da su se bilijarske kugle radile od slonovače. Za ekspanziju bilijara trebalo je hitno naći jeftiniji materijal i onda se jednom znanstveniku prolilo mlijeko... – priča Politeo i podsjeća nas na jednostavna znanja o mliječnoj kiselini i bjelančevinama kazeina koje u dodiru s alkoholom daju plastiku. No, izum bakelita 1907., za što je zaslužan Belgijanac Leo Beakland, pokrenuo je industriju plastike koja je zamijenila skupe materijale drvo, metal i staklo. Kad su dizajneri sredinom prošlog stoljeća prigrlili novi materijal, stvoreno je carstvo materijala s tisuću namjena.
Toni Politeo danas u tome vidi potencijal za muzej koji bi on smjestio u neku industrijsku halu, jer osim što bi bilo prikladno, sve drugo bilo bi malo. Čak i brodovi bi se mogli izlagati, podsjeća nas i ujedno uvodi u svijet polietilena, najlona, pleksiglasa, polistriena... No, melamin plastika će dati velike mogućnosti dizajnu i kreativnosti!
- Zamislite samo izložbu o igračkama ili o satovima! Ili kuhinjskih i medicinskih pomagala, zašto ne? Ma, nema kraja... – govori nam dok nam pokazuje katalog predmeta iz svoje zbirke.
Najviše ih je našao po buvljacima, bio je i na splitskom Dračevcu, ali najboljim buvljakom u Europi smatra zagrebački Hreljić. Jugoslavija je, objašnjava nam, bila između istočnog i zapadnog bloka pa ste ovdje mogli kupiti primjerice i ruski brijaći aparat marke Horky kao i njemački Braun. Rijetko da se ruski našao na zapadnom tržištu, kao i obrnuto. Mnogi proizvođači su kopirali jedni druge u dizajnu, ali Politeo tvrdi da su naše tvornice imale raritetnu proizvodnju plastike, poput zagrebačke Biserke.
- Jeste li znali da je Biserka prva tvornica izvan SAD-a koja je proizvodila Disneyeve igračke? Oni tamo u Americi pali su u nesvijest kad su im ljudi iz Biserke ponudili suradnju. Proizvodili su šest figura likova iz Disney kolekcije. A recimo Iskra je utrla put dizajnu plastike u svijetu. Nemojte se čuditi. Evo, pogledajte ove njihove telefone – pokazuje nam Politeo fotografije i priča nam kako je telefon dizajniran na komadu salvete u vikendici tadašnjeg direktora Iskre negdje u Istri. Eh, da mu je pronaći tu salvetu...
Imam glasačke kuglice iz 1946.
A tek mlinci za kavu. Tko u kući nije imao takav električni mlinac, bilo da je Končar, Iskra ili Gorenje? Tko nije imao zidnu vagu? Gotovo svako domaćinstvo imalo je plastičnu košaricu za kruh, svi smo kupovali mlijeko iz vrećice...
- Nigdje ne mogu pronaći kesicu za mlijeko, a nabavio sam onaj plastični stalak, sjećate li ga se? Tražio sam kod direktorice marketinga sadašnjih vlasnika nekadašnje Zagrebačke mljekare, ali nisu ni jednu tu vrećicu sačuvali. A proizveli su milijune litara mlijeka! Mi smo prodavali tvornice i nismo zaštitili autorska prava. Znate li koliko je prošlog stoljeća bilo reklamnih pepeljara? Bio sam u Parizu kad su Francuzi zabranili pušenje, imao sam ideju da pokupim sve te pepeljare, ali donio sam samo jednu vreću.
Tražim zapakirane diolen košulje, ne mogu naći ni jednu najlon košulju, a zamislite, svi smo ih nosili. Sjetite se onih kaleidoskopa, to je isto od plastike izrađeno. Naši direktori su ih s putovanja donosili s erotskim sličicama. Imam i toga. Imam i takozvane slatke ambalaže, kutija od bombona i pralina. To je vrhunski dizajn. Sve i svašta je bilo od plastike – od kutije lijekova do pegli.
Svaka sitnica od plastike me raduje. Jedan prijatelj mi je donio crnu kuglicu na kojoj je utisnut grb Jugoslavije. Kaže mi, pogodi čemu je služila ova kuglica, i dobit ćeš od mene još dvije. Crna, evo ovako mala kuglica, malo veća od franje. Mislio sam, mislio i pogodio.
To su bile glasačke kuglice iz ‘46. godine" – sretan je Politeo, kojemu odnedavno plastični predmeti stižu sami. Pronalaze ga kao što traži i on njih. Priča nam da posjeduje cigaršpic u obliku broda Sutjeska kojega su brodograditelji iz Kraljevice izradili za Tita. I nekadašnja JNA uklapa se u zbirku. Vojnici su, naime, u dokolici izrađivali razne kutijice od razglednica, ali razglednice su umatali, prešali zapravo, u plastične rentgen folije. Tu vještinu naučili su od, gle čuda, časnih sestara koje su u rentgen folije lijepile slike svetaca kako bi ih sačuvale. Politeo je pronašao niz vojničkih rukotvorina i klasificirao ih u svojoj zbirci kao Militart.
- Ljudi prolaze, a predmeti ostaju - govori Politeo. "Svaka generacija među plastičnim predmetima pronađe dio sebe. Starijim Splićanima u memoriji su, na primjer, žuta Jugoplastikina kabanica ili prozirne šlape za na more".
Jugoplastikin dizajn je savršen
- Jugoplastika je imala zapanjujuće savršen dizajn. Nemam pojma gdje je to sve danas, je li to išlo za izvoz. Bio bih zahvalan nekome tko bi pronašao katalog te tvornice, jedan mi je za dlaku umakao – priča Politeo i prisjeća se kako je radio humanitarnu aukciju za Jugoplastiku nakon požara u tvornici.
No, Politeo sanja o muzeju plastike. Nešto slično postoji u krugu talijanske tvornice Alessi, kao i Tupperware u Njemačkoj, no još nitko nije dosjetio izložiti takvo bogatstvo inteligencije i ukusa od plastike kakvo je on sakupio. Prije dvije godine je sudjelovao na natječaju ministarstava – kulture te obrta i poduzetništa – za projekt poduzetništva u kulturi. Odgovorili su mu da njegov prijedlog ne spada ni u poduzetništvo niti u kulturu. Ipak, nailazi na veliko razumijevanje i podršku splitskih kulturnjaka.
Izvor:
Slobodna Dalmacija: Otvaramo prvi muzej plastike na svijetu
Zahvaljujem se blogerici Annaboni na ovoj informaciji.
Post je objavljen 11.12.2014. u 17:54 sati.