Priče iz prošlosti

ponedjeljak, 17.02.2014.

Kratak osvrt na vjerski, prosvjetni i kulturni život Daruvara

1. Vjerski život

Vjerski život na daruvarskom prostoru moguće je pratiti još iz pretkršćanskog razdoblja. O njemu svjedoče brojni materijalni ostaci iz ilirskog , rimskog i ranokršćanskog razdoblja . Svi su ti vjerski spomenici uništeni u vrijeme seobe naroda kada je stradala i Aquae Balissae, rimsko naselje na ovom prostoru.
Od 12. stoljeća ovdašnja područja izlaze iz razdoblja "ranosrednjovjekovne tame", a o velikom broju pučanstva doznajemo iz popisa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine u kojem je zabilježen na ovim prostorima veći broj crkvenih župa, crkava i samostana. Svi stanovnici u tom vremena bili si katolici.
Turska najezda koja je u 15. stoljeću započela prema ovim područjima uzrokovala je migraciju starosjedilačkog stanovništva. Nakon što su Turci 1543. ovladali ovim prostorima započeli su naseljavanje opustjelih prostora novim stanovnicima. Bili su to uglavnom pripadnici pravoslavne vjere koji su postali turski podanici i vršili su graničarsku službu prema prostorima Vojne krajine koja je bila pod Habsburgovcima. Nakon oslobađanja ovih prostora krajem 17. stoljeća započele su nove migracije koje su potrajale sve do konca 19. stoljeća. Migracijska kretanja bila su i u 20. stoljeću.
Nakon što je Antun Janković postao vlasnik ovih prostora i kada je u drugoj polovini oko plemićkog dvorca počelo nicati naselje Daruvar, počeo je ponovo oživljavati vjerski život. U njemu je 1756. sagrađena pravoslavna crkva od drvenog materijala i zato je na njenom mjestu počela u drugoj polovini 19. stoljeća gradnja nove zgrade o tvrdog materijala. Dovršena je 1884. godine. Katolička crkva sagrađena je 1764. godine, prije 250 godina. Ona je također tijekom vremena doživjela brojne unutrašnje i vanjske preinake. Jedna o najvećih je dogradnja visokog tornja koji je dovršen 1892.godine. Od 1821. godine daruvarska crkva je dobila položaj župne crkve.
Dolaskom novog stanovništva u Daruvar dolaze i i neke druge vjere. Među njima su, uz katoličku i pravoslavnu, najbrojniji bili pripadnici židovske i kalvinističke (evangelističke) vjere. Kalvinistička crkva u Daruvaru je dovršena 1885. godine. U njenoj se blizini nalazi i katolička kapelica svetog Šimuna sagrađena 1872. godine.
Danas su na prostoru daruvarske općine najzastupljeniji pripadnici katoličke vjere koji svoje duhovne potrebe zadovoljavaju u župnoj crkvi ili u kapelicama u Doljanima ili Golubinjaku koje su u sastavu daruvarske župe. Zbog priliva većeg broja hrvatskih katoličkih obitelj, kao posljedice rata tijekom 90- tih godina prošlog stoljeća, pojavio se problem nedostatka prostora za obavljanje duhovne službe.
Od konca prošlog stoljeća obavljeno je dosta radnji na zaštiti župne crkve Presvetog Trojstva. Također je na prostoru župnog dvora 2000. godine započela gradnja Pastoralnog centra čije su radovi trajali do konca 2002. godine. U se obavljaju župski vjeronauk, razne probe prigodne tribine i skupovi. U prvom desetljeću ovoga stoljeća započela je i gradnja posvećena Antunu Padovanskom.
2001. obilježeno je 180 godina postojanja župne crkve i tom je prilikom izašla knjiga Vjenceslava Herouta "180 godina daruvarske župe" čije je svečano predstavljanje bilo ljeti 2002. godine.
Prema popisu iz 2001. godine od 13 243 stanovnika daruvarske općine bilo je 9 868 katolika, 1 634 pravoslavaca, 110 baptista, 86 pripadnika islamske vjere, 27 adventista, 15 Jehovinih svjedoka, 12 kalvinista, 8 evangelista dok pripadnika ostalih konfesija ima neznatan broj. Veći je broj agnostika i neizjašnjenih ( 832 ) i onih koji su izjavili da nisu vjernici (565 ).

2. Prosvjetni život

Daruvar je dugo vremena bilo neznatno naselje čija je važnost porasla nakon što mu je kralj Ferdinand I. 1837. godine dodijelio položaj trgovačkog naselja. Svoju je prvu mješovitu pučku školu Daruvar dobio 1856. godine, a 1866. zahvaljujući novčanoj pomoći grofice Ljudevite Janković započela je s radom i djevojačka škola. U Daruvaru su postojale škole i u prvim desetljećima 19. stoljeća, bile su to vjerske škole o kojima do sada nisu pronađeni pisani izvori.
Pošto je tijekom vremena Daruvar postao značajno trgovačko i obrtničko središte, ukazala se potreba za otvaranje škole u kojoj naučnici, koji su izučavali zanate, dobivali i neka teorijska znanja iz struke i dodatnog općeg obrazovanja. Stoga je 1887. godine u okviru niže mješovite pučke škole započela s radom i šegrtska škola. Bila je to prva srednja škola u gradu. 1915. počela s radom i ženska stručna škola.
1913. počela je s radom i viša pučka škola koja je nakon Prvog svjetskog rata preimenovana u nižu gimnaziju. U razdoblju 1920.- 1928. godine u Daruvaru je radila i viša gimnazija.
Daruvar je od svog osnivanje grad višenacionalnog sastava. U njemu je od 1904. do 1921. godine radila niža mađarska (julijanska) škola, a 1922. započela je s radom niža češka škola.
Problem školskog prostora bio je u Daruvaru oduvijek prisutan. Do završetka Prvog svjetskog rata postojale su samo dvije školske zgrade koje su bile namijenjene obrazovanju mladog naraštaja. Jedna je bila ona čiju je gradnju novčano podmirila grofica Ljudevita Janković i zatim dala u skrb sestrama milosrdnicama sv. Vinka Paulskog. Ona je tijekom vremena imala tri velike nadogradnje. Druga je zgrada bila za učenike mješovite niže pučke koja se nalazila nasuprot katoličkoj crkvi a sagrađena je 1887. godine. Povremeno se, zbog nedostatka prostora, nastava održavala i na drugim lokacijama, uglavnom u privatnim zgradama. Situacija se u stambenom prostoru poboljšala kada je 1919. kupljen nekadašnji Jankovićev dvorac i preuređen za školske potrebe.
Nakon što je 1928. prestala s radom viša gimnazija, umjesto nje je iste godine započela s radom trgovačka škola koja je prerasla u trgovačku akademiju a obučavala je učenike za činovnička zvanja.
Nakon Drugog svjetskog rata niže pučke škole i niže gimnazije su se postupno pretvorile u osnovne škole. Danas su Daruvaru postoje dvije osnovne škole: Osnovna škola Vladimir Nazor i Češka osnovna škola Jan Amos Komenský. Od 1967. u Daruvaru radi i škola za odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju koja danas nosi naziv Centar Rudolf Steiner. U njegovoj organizaciji se u njemu svake godine od 1993. održavaju Likovne kolonije.
U Daruvaru od 1952. djeluje Dječji vrtić Vladimir Nazor i Češki vrtić Ferda Mravenec čiji začeci rada datiraju još iz 1927. godine.
U Daruvaru postoje i srednje škole. Nekadašnja šegrtska škola, pod nazivom Škola učenika i privredi, i dalje je brinula za odgoj i obrazovanje mladeži za zanatska i tehnička zvanja, a trgovačka akademija je preimenovana u Ekonomsku školu. U Daruvaru 1954. u gradu je ponovo otvorena Gimnazija u kojoj su postojala i odjeljenja za pripadnike češke nacionalne manjine. Sve su tri daruvarske srednje škole imale zasebne zgrade u kojima se odvijala nastava. Već 1976. došlo je do objedinjavanja tih škola u jedinstveni Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje. Godine 1992. iz dotad jedinstvenog Centra ponovo nastaju tri srednje škole, ali pod drugim nazivima: Tehnička škola ( nasljednica šegrtske škole ) i dalje obrazuje učenike za zanatska i tehnička zvanja, Srednja škola ( nasljednica ekonomske škole ) obrazuje kadrove za ekonomske tehničare, prodavače, kuhare, konobare i hotelijersko- turističke tehničare te Gimnazija u čijem sastavu također danas postoje češka odjeljenja.
Iako školski prostori nisu dostatni, u razdoblju od Drugog svjetskog rata do danas puno se toga učinilo na poboljšanju i proširenju stambenih prostora. Uz neke postojeće stare školske zgrade izgrađeno je mnogo novih površina kojima su poboljšani uvijete za odvijanje nastavnog procesa: 1961. stavljena je u uporabu nova ekonomska škola, 1972. sagrađena je češka osnovna škola a 1999. dovršena njena nadogradnja, 1977. puštena je u uporabu škola Vladimir Nazor i športska dvorana, 1981. otvorena je zgrada češkog vrtića Ferda Mravenec, 1988. je otvorena zgrada Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje, 1991. je otvorena nova zgrada za učenike s teškoćama u razvoju i 1997. otvorena nova sportska dvorana pri srednjim školama.

3. Kulturni život

Prva organizirana kulturna djelatnost u Daruvaru vezana je za crkvenu i školsku djelatnost. 1877. u Daruvaru je bila osnovana podružnica Matice hrvatske koja je doprinijela daljnjem kulturnom napretku ovih prostora. Veliki doprinos u tome imalo je i Hrvatsko obrtničko, potporno društvo "Zora" u čijem su okviru djelovale folklorna, glazbena i pjevačka sekcija. Česi u Donjem Daruvaru su 1907. osnovali Češku besedu i koja je svoju je djelatnost usmjerila na igranje igrokaza, organiziranje predavanja i širenja kruga čitatelja češke knjige.
Nakon Prvog svjetskog rata u Daruvaru je i dalje djelovalo kulturno društvo Zora, a svojim su se radom posebno isticale tamburaška i folklorna sekcija. Iz tamburaške sekcije izrastao je i daruvarski puhački orkestar. Godine 1922. je u gradu počela raditi Hrvatska žena koja je svoju pažnju usmjerila na područje prosvjećivanja, morala, zdravlja i ženska pitanja. U Daruvaru je djelovalo i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" dok su Česi i dalje djelovali najviše u okviru Čehoslovačke besede. Njihovu djelatnost pratile su od 1922. tadašnje daruvarske češke novine "Jugoslavšti Čechoslovaci ". Kulturni život međuratnog razdoblja obogatile se brojne sekcije okupljene oko Katoličke akcije ( Marijina kongregacija za gospođe, Djevojačko društvo Srce Isusovo, Pjevačko društvo svete Cecilije…)
Nakon Drugog svjetskog rata kulturni život se veoma sporo obnavljao. 1946. započela s radom Gradska knjižnica. Djelatnost osnovanih kulturnih društava nije bio dugog vijeka pa se glavna kulturna djelatnost najviše zapažala kroz djelatnost daruvarskih škola. U kasnijim godinama brigu o kulturnoj djelatnosti preuzelo je Narodno sveučilište. Pod njegovom inicijativom od 1963. počeli organizirati Daruvarski susreti koji su prerasli u državnu manifestaciju.
Svoju su bogatu djelatnost nastavili pripadnici češke nacionalnosti. Pod nadzorom Čehoslovačkog saveza, kao krovne organizacije svih Čeha i Slovaka u tadašnjoj državi, daruvarska Čehoslovačka beseda nastavila je svoju raniju djelatnost. Posebno u svom radu prednjače folklorna i dramska sekcija. U sklopu Besede djeluje i Knjižnica Frante Buriana koja posjeduje velik broj čeških knjiga.
U svojem radu Čehoslovački savez (danas Savez Čeha) brine o cjelokupnom kulturnom životu pripadnika češke nacionalne manjine. On je ujedno jedan od pokrovitelja najvećih manifestacija žetvenih svečanosti i manifestacije učenika čeških škola naše jaro ( naše proljeće). Ovdašnji Česi imaju i svoje tjejavascript:%20void(0);dne novine Jednotu i mjesečnik za školsku djecu Naš koutek (Naš kutić).
Građani Daruvaru imali su u razdoblju nakon 1945. povremeno svoje novine na hrvatskom jeziku. Godine 1955. počeo je izlaziti Vjesnik komuna s koji je, s manjim prekidima, izlazio do 1978. godine. Najvažnije informacije građani Daruvara dobivaju od Radio Daruvar koji je započeo svoje emitiranje 1968. godine.
U razdoblju od 1985. do 1987. izlazio je dva puta mjesečno Daruvarski list, a povremeno su svoje novine izdavale veće daruvarske radne organizacije.
Nakon stvaranja suverene Republike Hrvatske u Daruvaru je 1992. godine osnovan Ogranak Matice hrvatske koji je nakon osnivanja preuzeo dio kulturne djelatnost u gradu. Pokrenuo je izdavanje stručno- zabavnog časopisa Vrela koji je trebao izlaziti dva puta godišnje. Također je Matica pokrenula izdavanje fotomonografija Daruvara. Jedna od najaktivnijih sekcija Matice je bila likovna grupa DA, koja je okupila desetak likovnih naših umjetnika koji su do sada priredili u gradu, ali i u okolici, više izložbi svojih slika. Ona se 2014. godina izdvojila iz Matice u zasebnu udrugu.
U Daruvaru je u sastavu Osnovne škole Vladimira Nazora počela s radom osnovna glazbena škola. Ona je 1996. godine priključena Hrvatskom domu, a od 1999. djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu. Danas nosi ime našeg istaknutog skladatelja Brune Bjelinskog i samostalna je ustanova.

Oznake: vjerski život, prosvjetni život, Daruvar, školstvo u Daruvaru, kulturni život u Daruvaru

17.02.2014. u 10:56 • 0 Komentara • Print • #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Priče iz prošlosti

ponedjeljak, 17.02.2014.

Kratak osvrt na vjerski, prosvjetni i kulturni život Daruvara

Opis bloga

Linkovi

Brojač

Pretraživač

<	siječanj, 2023
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31