|
Godišnji su odmori u tijeku i uglavnom smo ih, ovisno o materijalnim mogućnostima, povezali s putovanjima, s odlaskom u neko posve drukčije okruženje ili pak uz posve različite aktivnosti vjerujući da će nas odmaknuti od svakidašnjih briga. Prigoda je to, naravno, za one koji potječu sa sela da se vrate svojim korijenima; onima pak iz grada da se maknu iz tih katkad prenapetih i stresnih sredina. Studenti napokon mogu predahnuti od predavanja i ispita, đaci od školskih i izvanškolskih obveza, službenici od šefova, termina i papira, poduzetnici od tračanja i strahovanja za posao i zaradu, novinari od žurnih događaja i prekratkih termina... I Isus je znao da se ne može beskrajno naporno raditi. Svojim je učenicima, nakon što su po njegovu nalogu obilazili gradove i sela, savjetovao: “Hajdete i vi u osamu, na samotno mjesto, i otpočinite malo”. Samotno mjesto za godišnji odmor zapravo nije posvemašnja izoliranost, nego prije premještanje u neke druge stvarnosti za koje tijekom godine nemamo odviše vremena ili volje, odnosno izbor nekih drugih aktivnosti. Još je rimski car i filozof Marko Aurelije govorio o toj čovjekovoj potrebi. “Poslovi koji ti dolaze izvana, dolaze ti sa sviju strana. Ali ti dopusti sebi dokolicu da naučiš štogod dobrog i ne dopusti da te ponese životni vihor. Ludost je zamarati se cijelog života ne imajući pred sobom cilja na koji bi se upravilo sve djelovanje, svi otkucaji srca i sve misli”. Ako u izboru odmora ne želimo pogriješiti, tada će svako naše opredjeljenje za prirodu zapravo biti dobar izbor. “Priroda je jedina knjiga koja na svakome listu pruža zamašan sadržaj”, rekao je Goethe. Jedan drugi njemački mislilac, Öhlenschläger, pak kaže: “Priroda je najmudrija knjiga - s lijepim poukama na svakome listu”. No i dobra knjiga bit će dobar izbor. Talijanska poslovica kaže kako je “knjiga jedina beživotna stvar što može imati snove”. A na odmoru i sanjati treba. Osim toga, kako kaže Plinije Mlađi, “nema tako loše knjige, koja na neki način ne može koristiti”. U nas je u posljednje vrijeme bilo velikog procvata i raznovrsne ponude raznih ljetnih igara. Izbor umjetničkih priredbi svakako će biti nešto čime možemo obogatiti svoju dušu. Jer, kako kaže Friedrich Schiller, “umjetnost je desna ruka prirode”. No i izbor izrazito duhovnih sadržaja bit će osvježenje. To može biti hodočašće, neka duhovna obnova ili seminar, ili pak nešto sasvim osobne naravi - kakav god bio taj izbor, uvijek će nam koristiti. Njega takvih duševnih i duhovnih sadržaja zapravo su onaj odmak i ona osama koja nam treba i o kojoj govori Isus. Anton Šuljić |