_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 25.02.2013.

Daljanu i tvrđavi Nečven u pohode

Većina turista koji posjete Nečven, koji s nečvenske kule pogledaju Krku, pomisle za sljedeći slap-brzak, da je to Dalja.

Evo fotografije:




Priznajem, i sam sam to tako mislio dok me Nečmenjanci nisu ispravili.
Na fotografiji, i sa tvrđave Nečven, moguće je, i vidi se samo Bibin buk.

Već dugo planiram posjetiti brzak Daljan, napraviti njegovu fotografiju, ali nikako da se poklopi pravi trenutak.

Prošlu subotu, kad sam morao do Puljana i Nečvena, s ciljem fotografiranja spomenika koji se spomijne u prošlom postu, na nagovor kćeri, svratio sam do Nečvenske kule.


Napravio sam nekoliko fotografija arheoloških radova koji su u tijeku......



Iako vrijeme nije bilo baš za neke dobre fotografije, kiša samo što nije počela, predložio sam kćeri kad smo već tu, da se spustimo do slapa koji nas tako bučno zove.

Odlučili smo od ostataka tvrđave krenuti strmim puteljkom koji nas vodi prema sjeveru, prema zvuku slapa. Sljedeći stazicu koja na mjestima ide uz sam rub strmih litica, nakon samo pedesetak metara hoda, ugledali smo brzak- ugledali smo Daljan!





Zadnjih nekoliko mjeseci, Krka je toliko bogata vodom, tako da je dnevna protoka od slapa Miljacka i istoimene hidroelektrane Miljacka, nizvodno, minimalno 50 do 60 metara kubičnih u sekundi!

Velika količina vode, pretvorila je brzak Daljan, u slap sa malim padom, ali kanjon je na tom mjestu toliko uzak, da protoka tolike količine vode stvara priličnu buku.


Kad smo već kod Daljana...ponovit ću što sam već jednom napisao na blogu;

Čitajući knjigu-roman Ivana Aralice „Život nastanjen sjenama“, naišao sam na sljedeći podatak.

Prema Aralici, Daljan je riječ turskog porijekla, a zapravo na turskom znači ribogojilište. Navodno su Turci dok su vladali ovim krajevima, ispod kule Nečven, uzvodno od slapa Daljan, uzgajali ribu.

Odlučio sam pronaći prijevod na googlu za ribogojilište -s hrvatskog na turski, i dobio:

Ribnjak = gölet
Ribogojilište= bal1k çiftlii
Dljan=daljan?

Baš mi je žao što nemam kod sebe knjigu „Život nastanjen sjenama“ da pogledam opet što točno piše za Daljan na -479. stranici knjige.

Evo naknadno i ta fotografija stiže:




Ono što malo gdje danas možete pročitati, informacija je, da je sa desne strane, odmah malo iznad Daljana, trebala biti hidroelektrana Miljacka II.

Trebala je biti instalirane snage nešto veće od 50 MW.

Ali, taj je projekt kako stvari stoje, prošlo svršeno vrijeme.

....i još jednom Bibin buk, fotografiran u prošlu subotu;



Na fotografiji se jasno vidi, sa lijeve strane Krke, malo "tamnija linija", od raslinja očišćen put koji vodi od Bibina Buka do sela.

Očistili su ga momci, vlasnici OPG Ivan Perica, u nadi da će potaknuti odgovorne u NP Krka, da se brodovi kojima putnici stižu do samog Buka tu i "usidre", te da turisti pješke nastave do same tvrđave, do vidikovca s kojeg se pruža prekrasan pogled na Krku.

Još bi zanimljivije bilo, kad bi turiste u Nečvenu čekali bicikli, s kojima bi krenuli u obilazak muzeja u Puljanima, ili do Burnuma i Atrija, s druge strane Krke....bilo bi to baš lijepo turističko putovanje.



Oznake: Nečven

- 18:16 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 23.02.2013.

Kad „kepeci“ odrastu



Prije mjesec dana, primjetio sam u drniškoj knjižnici novu knjigu-roman Ivana Aralice, pod kratkim naslovom-„Kepec“.

Nisam od ljudi koji redovito prate „Pola ure kulture“, ili neke druge rijetke emisije o kulturi, a da kojim slučajem jesam, već bih odavno čuo da je to jedan od najčitanijih romana u 2012. godini, ako ne i najčitaniji.

Pri izboru knjige koju ću čitati, nisam opterećen aktualnošću iste, nego nekim svojim neplaniranim redom, čitam pisca –po pisca…njegovu knjigu-po knjigu.

Zadnjih mjeseci, tako sam čitao Dostojevskog-knjigu-po knjigu…i završio s „Idiotom“.

Nakon „Idiota“, eto, došao je na red opet Aralica, i njegova knjiga „Kepec“.

Evo što piše na zadnjoj korici knjige „Kepec“:

„Ovo je priča o kepecu po rastu koji kepece po duši pretvara u veličine.
Nakon što su nadobudni čuvari tekovina revolucije zabranili rad svim cirkusima u zemlji, Janos Liliput, izdanak velike dinastije cirkuskih zabavljača, u slavnim godinama obnove zemlje i izgradnje socijalizma upoznaje Baru Klepetana, komunističkoga gorostasa koji, uspinjući se na ramena patuljaka, gradi svoj mali komunistički raj.

Beskrajna preuzetnost primitivaca, opasnosti vlasti bez ikakve kontrole i beznadna sudbina malog čovjeka u vrtlogu zbivanja nakon svršetka Drugoga svjetskog rata okosnica je novog Araličinog romana“.


Na nešto više od šest stotina stranica, Aralica, uz pomoć glavnog junaka priče Janosa, prepričava njegov život.
Jedno poglavlje prepričava sam pisac, drugo, na istu temu, iz svog kuta, glavni junak priče.

Osim Janosa, u priči se ubrzo pojavljuje još jedan lik -Bare Klepetan.
Lik koji će Janosu obilježiti, usmjeravati život, od trenutka neplaniranog susreta u Kremiku.

U trenutku susreta dvojice likova, jedan je ilegalni cirkuski zabavljač- jer je ta djelatnost nakon Drugog svjetskog rata bila zabranjena, dok je drugi istaknuti partijski službenik, prvoborac…kako ga već nazvati.

Čitajući roman, putujemo kroz prošlost Janosa i Klepetana, prošlost koja se većinom odvija u Kremiku, Snenom Dolu i Ćelijama.

Većina čitatelja, čitat će roman ne pokušavajući pronaći navedena mjesta u stvarnom životu, ne pokušavajući pronaći stvarne likove u stvarnom životu, ali netko tko je iz Promine, vrlo brzo će pretpostaviti kako je Kremik zapravo Knin, Sneni Dol-Promina, Ćelije ili Oklaj ili Puljane, dok su Validže-Čitluk.

Naravno, to je samo moja pretpostavka, moj zaključak, zbog kojeg sam uvijek pokušao zaključiti što piše i između redova…osim u redovima.

Tko su stvarno bili ti likovi koji su „drmali“ Snenim Dolom?

Ali vratimo se malo samim glavnim junacima priče, prvo Janosu, patuljku, kepecu, čovjeku rođenom u cirkusu, koji je do svoje dvadesete godine živio i radio u cirkusu, a onda dolaskom socijalizma ostaje na cesti.

Silom prilika završava u gradiću Kremiku. Sa svojim prijateljem po visini i sudbini Šandorom, pokušava namaknuti koji dinar izvodeći svoje cirkuske točke, pred publikom, na pazarni dan subotom, pored željezničke postaje u Kremiku. Nekoliko nastupa prolazi odlično, ali treću subotu, treći nastup, u publici se pojavljuje čovjek koji poznaje nove zakone, tekovine socijalizma, planove komunizma spram cirkusa…i odlučuje ih primijeniti na Janosu.

Drug Klepetan iz Snenog Dola, ucjenjuje Janosa, nudi mu mogućnost ili privođenju „organima reda“, ili polazak s njim u Sneni Dol…gdje će za njega odrađivati određene poslove.

Janos je bio kepec visinom, ali, svjesno ili nesvjesno, prihvaćanjem ucjene, svojim prihvaćanjem, postaje i kepec duhom.

Čovjek spreman kroz život kročiti linijom lakšeg otpora. Puta kojim su nažalost mnogi veći od njega bez odavno kročili, kako onda- tako i danas.

Putem kojim i gromade od ljudi postaju makova zrna.

Bare Klepetan, primjer je osobe koja je spremna sve žrtvovati za svoj cilj. Naravno, pod ovim „sve“, ne misli se na ništa vlastito, nego na sve one i ono što mu se nađe na putu prema tom cilju.

Bilo da se radi o ženama, ljubavnicama, prijateljima, djeci….sve su to stepenice preko kojih se đonom čizama, prolivenom krvlju penje u svjetliju budućnost.

Čovjek koji je pred Drugi svjetski rat zbog svojih nedjela pobjegao od svoje kuće, sakrivao se od zakona u bunjama….u istim tim bunjama okuplja družinu koja će stvarati novi poredak- „Ćeliju“, iz koje će se razvijati novo društvo.

Ćeliju koju osim njega čini još troje njegovih, njemu sličnih drugova, sa većim i manjim zločinima iza sebe, i jedna žena „Crvena Ana“- čedomorka.
Žena koja u bjegu od zakona s njima udara temelje novog društva.
Žena koja i strasti dijeli kao zajedničku imovinu za viši cilj.
Skupina je to spremna na sve, pa i na ubojstvo vlastitog oca.

Netko tko je čitao „Bjesove“ od Dostojevskog, teško da neće povući paralelu između „Ćelija“ koje se u tom romanu spominju, ljudi koji sanjaju idealno društvo uništavanjem svega što ima veze s Bogom, i ovih „naših“ junaka u Kepecu.

Kako u „Bjesovima“ grupicu koja planira mijenjati Svjet najviše vežu počinjeni zajednički zločini, tako i drugove i drugarice iz Snenog Dola vežu iste krvlju natopljene niti.

Rat se završava, a Klepetan i njegova ekipa izlaskom na svjetlo dana, mnoge šalju u „Podzemni bataljon“, šalje u mrak.
Dolazi vrijeme u kojem oni vladaju, dolazi njihovo vrijeme.

Osnivaju se zadruge, i sve postaje zajedničko…..


Ali, možda je bolje da sami pročitate roman, da vidite koja je zapravo uloga kepeca Janosa u cijeloj toj priči.
Nije on uzalud glavni junak priče, jer kepeci na ramenima nose one koji njima vladaju.

Na web stranici „komentar.hr“ pronalazim sljedeći tekst na ovu temu:-link.


Tko su zapravo kepeci iz vašeg novog djela? Jesu li se neki prepoznali? Nama se čini da suvremeni kepeci čitaju samo autore iz vlastita dvorišta, da ne kažemo svjetonazora? Nije li književnost više od kepecovštine?

(evo samo dijela odgovora Ivan Aralice)


„Svijet strepi što će se tamo dogoditi dok gleda mase ljudi koje ridaju oplakujući smrt komunističkog diktatora i tvorca magle. I kod nas se tomu čude, iako su još živi ljudi koji su takve scene vidjeli kad je umro Tito. Komunizam je društvo kepeca koji iz ničega stvaraju veličinu. I baš bi me bilo briga za onim što je nekada kod nas bilo a sad se odselio u Sjevernu Koreju, da taj mentalitet kepeca u mentalnim komunistima, koji su posvuda oko nas, i danas nije dominantan u našem društvu, u onima koji tim društvom upravljaju. Ti mentalni kepeci u mentalnim komunistima, kod nas kao i u Sjevernoj Koreji, svoj opstanak zasnivaju na magiji laži, temeljnoj oznaci komunizma. Čitajte «Kepeca», pa ćete vidjeti kako se to radi!“




Bilo bi lako, zapravo nije teško optužiti komunizam kao ideologiju da je jedini krivac za sva zla koja su se dogodila, kad bi mentalni sklop koji je tada bio prihvaćen i podržavan, bio zauvijek mrtav.

Ipak, koliko se imena sistema vladanja mijenjala, bojim se da će se i dalje u svima njima javljati i kepeci i ljudi poput Klepetana, jer je to vjerojatno tako u ljudskoj prirodi, u svakom društvenom poretku.

Netko se boji da će završiti u paklu, dok drugi već na ovom svjetu sami sebi grade paklene kule i u njima uživaju….
Netko uživa služeći, klanjajući se, podilazeći drugima…dok drugi uživaju u ciči oih koje gaze.


Vratimo se opet samoj knjizi, samom romanu- „Kepec“

Junaci ne bi bili junaci da sami sebi nisu podigli spomenik u „Ćelijama“.

Evo kako ga Aralica na 602. stranici romana opisuje:

„Kad ne bi znao gdje se nalazi, pokraj puta koji spaja dva snenodloska zaseoka, lako bi ga propnašao…..čeoni dio spomenika, okrenut cesti, ostao je čist, ničim zaklonjen….Ono što je oštećeno, potpuno uništeno, stučeno na sitne komadiće i razbacano okolo, bila je mramorna ploča na kojoj je pisalo čemu se taj spomenik podiže……
Srp i čekić u gornjem, piramidalno izduženom kraku zvijezde, nisu se dali razbiti maljem kao mramorna ploča….Zato je ispod srpa i čekića, istom bojom, napravio njihov fašistički pandan, kukasti križ. Tako napravljen i dopunjen, i srp sa čekićem i kukasti križ, kao ismbol dva totalitarizma, krase taj izduženi, u piramidu pretvoreni, krak peterokrake.
Na druga dva zvijezdana kraka, na onima koja su činila krila mramornoj ploči i na onima kojima počivaju ukrasni zidovi, prepravljač je s jedne strane, napisao slovo U, a sa druge, NDH……….“


Prema navedenom opisu..odlazim malo niže od rodnog mjesta Ivana Aralice, odlazim malo niže od Puljana.

Krenem od puljanskih kuća prema susjednom selu, Nečvenu, i na pola puta napravim sljedeću fotografiju spomenika:




Kako bi pjevao Balašević

„Ne poznajem prošlost ni bitke daleke, jer rođen sam tek poslije njih“.

Da li je ovaj spomenik spomenut u priči?

Da li je Promina upoznala Klepetana, patuljka Janosa koji je sadio kukuruze u Lukama i tako završio na novinskim naslovnicama?



Poučna je ovo priča o ljudima koji su se spremni pokloniti, i o ljudima koji traže da im se svatko i svi, na njihovu putu klanjaju i sklanjaju.

Nažalost, teško mi je na kraju reći, tko je od njih bolje prošao, tko je od njih časnije živio, ako uopće u cijeloj priči ima smisla govoriti o časti i poštenju njenih "junaka".

Jer, koliko god su negativci oni koji gaze, nisu ništa bolji ni oni koji pristaju da budu gaženi, jer od toga imaju osobne koristi.

Sve je to samo priča....i sve je to samo život.

Oznake: Ivan Aralica

- 16:10 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 21.02.2013.

Otišao je naš Jojo.....

Napišem naslov…i odmah zastanem…kako nastvaiti dalje…od kud krenuti?

Vraćam se u 2006. godinu. Vrijeme osnivanja KUU Promina.

Možete imati volje i želje koliko hoćete, ali ako nemate nekoga tko će vam pomoći, uputiti vas, pokazati vam…teško da će te se vratiti izvornom folkloru.

Kako su se igrala naša kola?…Kako se igralo starinsko kolo?...Zabacivale? Kako se ojkalo?
Koji su bili stihovi ojkalica?

I onda se pojavi stariji čovjek sa suprugom, oboje prešli sedamdesetu….pruži ruku i kaže „'Ajmo zaigrat starinsko kolo“!

Tako je naš Jojo malo- pomalo, zajedno sa svojom suprugom, uz ostale starije članove folklora…prenio na nas tadašnje folkloraše sve svoje znanje o prominskim kolima, pjesmama.

Kolo se širilo, ojkalica orila…družilo se…putovalo na razne nastupe širom Hrvatske…


Povukao sam se već odavno iz foklora, ali malo je koja nedjeljna misa prošla, a da mi nakon nje Jojo nebi srdačno prišao i barem nakratko samnom i suprugom popričao.

I tako…pijem danas sa suprugom popodnevnu kavu…pričamo sa djecom o svemu pomalo,…i kćer mi kaže kako je danas cijeli folklor išao na sprovod Joji!

Sprovod Joji?

Supruga i ja ostajemo bez teksta-pa kad je umro?

Neznam, ali sprovod je bio danas u dva sata….




Otišao je naš Josip Perica Jojo…Preminuo je u 79. godini života….

Bio je miran, nasmijan, uvijek spreman za svako putovanje, uvijek spreman za pjesmu, bez suvišnih riječi, bez da je ikomu ikada uputio iti jednu ružnu riječ, ili bilo kad povosio na nekog glas…uvijek je iskreno i od srca pružao ruku čovjeku…






Neka ti je Jojo laka prominska, mratovska zemlja, kojoj si se cijeli život radovao, na njoj živio, njoj pjevao!


Oznake: KUU Promina

- 18:24 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 20.02.2013.

Općinski račun, opet blokiran

Prije nekoliko dana, dobio sam informaciju da je račun Općine Promina opet blokiran.

Navodno je Općina nekog tužila, izgubila spor…i sad je taj netko ovrhom „sjeo“ na računa.

Prošetao sam jučer do Općine, posjetiti pročelnika Žaru Sumana, osobu zaduženu za informiranje, u potrazi za informacijom na ovu temu.

Nažalost, pročelnik mi nije mogao dati za objavu niti jedan dokument iz sudskog procesa, ali sam u ragovoru s njim doznao sljedeće:

Općina Promina, tužila je Dalmatinske rudnike boksita d.o.o., te od njih tužbom potraživala 5.522,940,00 kuna, ako sam dobro shvatio- na ime neplaćene komunalne naknade.

Istovremeno s tužbom, Općina je zatražila i od nadležnog Ministarstva mišljenje o ovom slučaju-problemu.

Navodno je odgovor Ministarstva bio negativan, odnosno, nisu se složili s tvrdnjom da su Dalmatinski rudnici boksita d.o.o dužni plaćati komunalnu naknadu, s obzirom da oni trenutno ne vrše eksploataciju boksita na području Općine Promina.

Općina Promina temeljem dobivenog mišljenja Ministarstva povlači tužbu, a tuženi dostavlja troškove koje je imao u ovom postupku, u iznosu od 344.242,50 kuna.

Općina troškove nije platila, pa je tuženik u ovom sporu, postao tužitelj, i zatražio naplatu svojih potraživanja putem ovrhe- te je ovrha ovih dana i aktivirana-račun općine blokiran.

To bi bilo ukratko to, koliko sam uspio shvatiti pročelnika Žaru Sumana.

Navodno je Odluku o pokretanju ove tužbe donio sam Načelnik Cota, i nitko iz Općinskog vijeća nije bio upoznat s istom, kako u prethodnom sazivu, tako ni u novom sazivu vijeća.


Oznake: općina promina

- 12:21 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 19.02.2013.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića- Ilija Dizdar

Prije točno tri godine, na današnji dan, 19.02.2010., napisao sam post pod naslovom:„Rodio se na današnji dan“.

Čitajući toga dana Zadarski list pronašao sam i na blogu objavio sljedeći članak:

U Oklaju je 19. veljače 1877. rođen Ilija Dizdar, pedagog.
Pučku školu završio je u rodnom mjestu.
Mušku učiteljsku preparandiju završio je 1895. u Arbanasima.
Bio je učitelj u Razvođu i Oklaju, potom nadučitelj u Vrlici odakle je premješten na Učiteljsku preparandiju u Arbanasima najprije kao učitelj vježbaonice, a ubrzo je postao i profesor.
Predavao je hrvatski jezik, pedagogiju, zemljopis i povijest te povijest prirodnih znanosti, a vodio je školsku praksu i školske propise.
Među ostalim bio je član ispitnog povjerenstva za opće pučke i građanske škole.
Potkraj I. svjetskog rata bio je tajnik Narodnog vijeća u Zadru.
Zajedno s Mirkom Perkovićem pokrenuo je i uređivao časopis Narodni učitelj, koji je izlazio u Zadru u prvoj polovici 1914.
Ukidanjem preparandije u Zadru prelazi u Dubrovnik gdje je učitelj, a neko vrijeme i upravitelj Učiteljske škole.
Godine 1925. premješten je na Učiteljsku školu u Beograd, a ubrzo prelazi u Ministarstvo prosvjete na mjesto referenta za osnovne škole u Dalmaciji, gdje radi do umirovljenja 1927.
Objavio je nekoliko vrijednih pedagoških djela, koja je tiskao u Zadru i Zagrebu.

Umro je 21. veljače 1929. u Beogradu.


Link na cijeli post: https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/ilija-dizdar




Pokušavao sam u nekoliko navrata u razgovorima s njegovim prezimenjacima saznati nešto o Iliji Dizdaru, ali nažalost, nisam saznao gotovo ništa.

Zahvaljujući prof Anti Vladimiru Bikiću, u postu pod naslovom „Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića-MVČ "Prominske obljetnice"-5. dio“, imamo prvi spomen Ilije Dizdara u kojem se navodi i nadimak njegove obitelji -Bilonjić:

„Nije bilo lako uzeti kormilo općine iza ratne pustoši u političkim previranjima koja su dosegla vrhunac u šestojanuarskoj diktaturi (1929).

Uza sve to Marko Škovrlj nastojao je postići što više.
Bio je vrlo susretljiv, jednostavan, hladnokrvan i radišan.
Kao mlad učitelj nadahnuo se zdravim rodoljubljem, izraženim u tokovima zdravog progresizma koji su u jedinstvu s narodnom strankom nosili teret borbe za učvršćenje našeg domovinskog juga u jedinstvenu cjelinu jednog narodnog bića.

I ostali njegovi prominski vršnjaci intelektualci (uglavnom učitelji) bili su na istoj stazi:
njegov brat Niko Škovrlj, prof. Ilija Dizdar Bilonjić (kojega je školovala općina), ing Ilija Čavlina (sin tajnika Nike), agronom Ante Škovrlj, Mile-Đuro Ćoric, Ive Bilušić i dr.

Oni su po Promini držali tečajeve opismenjivanja i prosvjećivanja“.


Link na cijeli post: https://blog.dnevnik.hr/promina/2012/11/1631163425/iz-arhive-profesora-ante-vladimira-bikicamvc-prominske-obljetnice5-dio.html




Ali, sve navedeno je ništa, u usporedbi s tekstom koji mi je iz svoje arhive ustupio prof Ante Vladimir Bikić, a napisao ga davne 1957. godine naš Prominjac dr Ivo Perić.

Evo članka u cijelosti:





ILIJA DIZDAR-Povodom osamdesetgodišnjice rođenja

Iz redova našeg dalmatinskog učiteljstva potekao je velik broj književnika, naučnih radnika i pedagoških pisaca.
Među njima vidno mjesto zauzima i Ilija Dizdar, istaknuti pedagog i publicista.

Rođen je 1877. godine u Oklaju.
Upravo nekako u to vrijeme Oklaj postaje općinski centar i jedino selo (od jedanaest okolnih sela), u kojem je bila osnovna Škola.
Nekoliko godina kasnije (1885) učitelj Andrija Kuljiš izdaje u Oklaju »Pučki list«, koji je ubrzo zatim prestao da izlazi, jer je imao svega tridesetak čitača, a ostalo stanovništvo, pogotovu u okolnim selima, bilo je, uz rijetke samouke pojedince, odreda nepismeno.
(Kad je riječ o Oklaju, valja istaći, da je tu djelovao i učitelj Grgur Urlić-Ivanović, koji se bavio arheologijom i uz Luja Maruna, osnivača Muzeja hrvatskih, starina u Kninu, veoma je zaslužan za obradu historije ovih krajeva i najstarijeg perioda hrvatske povijesti uopće.)

Kad je Ilija Dizdar pošao školu, isticao se među svojim drugovima kao odličan đak.
U njegovoj 14. godini života šalju ga u Zadar, u pripravni razred tamošnje Muške preparandije.
U svojoj 18. godini postao je učitelj. Bilo je to godine 1895.

Zadojen ljubavlju prema svom pozivu i narodu, iz kojeg je potekao, Ilija se vraća u svoj zavičaj i otpočinje učiteljskom aktivnošću.
Uz savjestan učirteljski rad ,bavio se i pisanjem.
Često je slao dopise zadarskom »Narodnom listu«, a počeo je surađivati i u časopisu »Učiteljski glas«, koji je od 1899. godine izlazio u Splitu.
Potom je surađivao i u »Novom vremenu«, što ga je pokrenuo i izdavao učitelj Danilo Petranović u Šibeniku.
Ovaj list bio je vrlo kratkoga vijeka. Pojavio se 1908. i već nakon šest mjeseci prestao da izlazi.

Uočivši Iliju Dizdara kao marljiva i talentirana učitelja pokrajinski školski nadzornik Antun Strol savjetuje ga, da prijeđe u Zadar, što je Dizdar, dakako, rado prihvatio, namjestrvši se najprije kao prefekt pri muškoj preparandiji, a zatim, netom što je položio ispit za učitelja građanskih škola, postao je i njezin nastavnik, odgajajući zanosnom riječju i živim primjerom učiteljski podmladak.

Godina 1913. izdao je u Zadru opsežnu knjigu »Zakoni i propisi za opće pučke i za građanske škole u Dalmaciji«.
Ta je knjiga nastala kao rezultat rada u preparandiji, gdje je u IV. razredu imao zadatak, da uputi učenike u zakone i propise u vezi sa školom.

Dizdar je bio vrlo napredan čovjek. Odgajao Je đake u duhu jugoslavenstva, a duboko je mrzio talijanaše i austrijsku carsku vlast.
Svu svoju pažnju bio je posvetio školi i pedagoškoj problematici uopće.

Nakon rascjepa u Savezu dalmatinskih učitelja, kad je napredno učiteljstvo vrlo odlučno i smiono raskrstio s klerikalno-pravaškom frakcijom, Dizdar spada u one, koji se i srcem i dušom zalažu u podržavanju, težnji naprednog učiteljskog pokreta.
Upravo zbog toga, on je, zajedno s prof. drom Mirkom Perkovićem odlučio da 1913. godine pokrene jedan pedagoški časopis.
Ali, uslijed nekih teškoća oko osiguranja sredstava za njegovo izlaženje, časopis se nije pojavio tada, već u početku iduća 1914. godine.
Izlazio je jedamput1 mjesečno, a zvao se »Narodni učitelj«.
Zahvaljujući vezama Ilije Dizdara sa tada najnaprednijim dalmatinskim učiteljima, časopis je postao tribina progresivne pedagoške misli.
U njemu surađuju Stljepo Kastrapeli, Ivko Radovanović, Jakov Gračina, Josip Boko i mnogi drugi.

Prvi svjetski rat omeo je izlaženje ovog časopisa.
Listajući njegovih sedam izašlih brojeva na 340 stranica, možemo zaključiti, da je to bio mjesečnik, koji je od svih pedagoških časopisa, što su izlazili u Dalmaciji, imao najizrazitiju pedagošku fizionomiju. A to je dobrim dijelom zasluga i njegova urednika Ilije Dizdara.

Odmah iza Prvog svjetskog rata Ilija Dizdar djeluje na Učiteljskoj školi u Dubrovniku u svojstvu upravitelja škole.
Kao iskusan pedagog bio je vrlo omiljen i među nastavnicima i među učenicima.

U Dubrovniku je izdavao i uređivao list »Jugoslaven«, a bio je vrlo čest suradnik i u »Dubrovačkom listu«.

Godine 1925. imenovan je izvjestiteljem ministarstva prosvjete. Tada se preselio u Beograd.
Ilija Dizdar bio je i vrstan sastavljač udžbenika.
Poznata je njegova »Početnica« i »Bukvar« .
Do posljednjeg dana svoga života nije napuštao pero.
Njegovi članci i rasprave razasuti su po mnogim novinama i časopisima.
Umro je nenadano od kapi godine 1932.

Sa sjednice nastavničkog zbora:
Ivo PERIC, nastavnik
„Školske novine“-Zagreb br.22 /1957.god.



Ilija Dizdar bio je za svoje vrijeme jako napredan čovjek, i prava je šteta ne sjetiti se njega i njegovih djela, njegova traga u školstvu na našim prostorima, a i šire.




Nadopuna posta 16.01.2014.

Zahvaljujući gospodinu Dejanu, unuku Ilije Dizdara, čitatelji Promina bloga, mogu pogledati sljedeću fotografiju istaknutog pedagoga i publiciste Ilije Dizdara;



Zahvaljujem se gospodinu Dejanu na priloženoj fotografiji.


Oznake: Iz ahrive profesora Ante Vladimira Bikića, Ilija Dizdar, Školstvo u Promini

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 18.02.2013.

Razminiranje u Mratovu i Bogatićima se nastavlja

Razminiranje područja sela Mratovo i Bogatići, već je bilo tema nekoliko mojih postova-link:

https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/razminiranje

https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/mine-u-promini

Prije skoro dva mjeseca (14.12.2012.) „HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRANJE“, objavio je javni natječaj za ustupanje poslova pretraživanja i razminiranja prema projektu:

„Područje naselja Bogatić i Mratovo, u Šibensko – kninskoj županiji, oznake projekta PPR-ŠKPRO-099-12-12, tlocrtne površine 151.691 m2“

Procijenjena vrijednost radova bez PDV-a iznosi : 1.362.469,00 kuna.

Prošli tjedan, na Radio Drnišu, čuo sam vijest, da je započelo razminiranje područje naselja Bogatići i Mratovo , te da radove izvodi varaždinska firma „HARPIJA d.o.o.“

Evo i nekoliko karti minski sumnjivih područja:








Oznake: Mine u Promini, razminiranje

- 21:36 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 17.02.2013.

Stare slike Promine.....

Prije nekoliko dana, primjetio sam da se na fejsu "vrte" pojedine fotografije koje sam prije nekoliko godina skupljao pod naslovom-"Stare slike Promine".

Maloprije pregledavam današnje pretrage na blogu i pronalazim rečenice:

...generacija 1968 oš vjeko širinić oklaj...
...generacije djece rođene 1979 oklaj....

Već sam pomalo i zaboravio na fotografije koje sam uz pomoć prijatelja skupljao prije skoro desetak godina.

Već se ponavljam kao papagaj...ali...za one koji nisu možda znali..čuli..

Puno toga je izgorjelo u plamenu u Domovinskom ratu, između ostalog i obiteljske fotografije, fotografije djece u vrtiću...školi...

Od brojne djece koja se nalaze na fotografijama, valjda je netko uspio spasiti od ratnog vihora ovjekovječeni trenutak prošlosti?

Sačuvalo se dosta toga, i ja sam sanjao jednog dana izložiti zbirku u prominskom muzeju...Sanjao sam, da će jednog dana netko pisati knjigu o životu u Promini, a one će poslužiti kao prilog, svjedok koji priča tisuće riječi...

Nešto od fotografija, objavljeno je u Župnom listu Promina, tijekom godina izdavanja, a dio još "spava" na mojim CD-ima.

Za ovu priliku, odlučio sam objaviti fotografije nastale tijekom školovanja djece u osnovnoj školi Vijeko Širinić Oklaj.

(Zgrade škole su se mijenjale, od Čitluka, Stare škole u Oklaju, Općine, do "zadnje lokacije", ali škola se do Domovinskog rata uvijek -zanimljivo, zvala isto "Osnovna škola Vijeke Širinića Oklaj".)

Evo fotografija složenih po godinama počevši od 1950. godine;







...i to bi za sada bilo to...

Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli u prikupljanju ovih fotografija, kao i svima onima koji (su) se nakon ovog posta odluče poslati fotografiju svog razreda na e-meil bloga....te na taj način nadopune ovu foto priču.

HVALA VAM SVIMA!


Oznake: Život u Promini, stare slike

- 20:59 - Komentiraj post (0) - Link posta

Đir do Bakmaza, Đomlija, Čilaša

Već dugo planiram posjetiti Čilaše, jer sam već odavno obećao vjernom čitatelju iz Njemačke, napraviti nekoliko fotografija na temu „Zaboravljena cesta Bakmazi-Čilaši“.

Jučer je bio buran sunčan dan, odlična prilika za šetnju do mratovskih zaselaka, a pod jednim postom je osvanuo komentar (koji sam dobio na mejl):

*****
Poštovana Gospodo u općini Promina,

Moje pitanje;

Cesta Perice -Radasi je u planu za 2013. godinu sa predviđenih 100.000 kuna , a ona je u puno boljem stanju, nego cesta Bakmazi - Čilasi, sa kojom je nemoguće proći, osobito kada padne kiša- koju su i sami mještani u jesen privatno platili da se malo popravi, koja je i sada u groznom stanji.

Dali je moguće da se povede računa i dopuni u Vasem planu, jer i tamo ima naroda kojemu je potreban put kojim se može doći do svojih domova.

Hvala na odgovoru.
Ive Čilaš
*****


Link na post pod kojim se nalazi komentar:
http://promina.blog.hr/2013/02/1631514697/proracun-opcine-promina-za-2013-godinu.html


Nakon kraće vožnje od Oklaja, odlučim parkirati auto odmah iza prometnog znaka koji me upućuje na skretanja za Bakmaze, Perice, Radase i Čilaše…i šetnjom doći do čilaševih kuća.



Prvo od mratovskih zaselaka u koje ulazim su Bakmazi.
Sjetim se mog prijatelja Robija u Njemačkoj…gledam kuću njegove pokojne bake, s kojom smo prije nekoliko godina pili kavu i ćakulali uz kolače.
Putnike namjernike, s prve kuće u selu, pozdravlja ime vlasnika „Rizikalo“. Otvaraju se škure…pozdravljam se s vlasnikom, a s lijeve strane dopire glas dvojice malenih Bakmaza koji se veselo igraju u svom dvorištu.




Gledam kuće Bakmaza, i pitam se osvrćući se oko sebe, da li su ove prekrasne kamene kuću građene novcem mukom zarađenim u Americi?
Gdje su kuće Prominjaca koje sam navodio u postovima pod naslovom Prominci u arhivima -"Ellis Island Foundationa“?
Da li su se vratili iz Amerike i sagradili ovdje kuće?
(Link: http://promina.blog.hr/oznaka/prominci-u-arhivima-ellis-island-foundationa)
Ilija Bakmaz, Josip Bakmaz, Josip Bakmaz, Jure Bakmaz, Marko Bakmaz,
Marya Bakmaz, Mile Bakmaz, Petar Bakmaz, Roko Bakmaz….
Josip Čilaš, Miat Čilaš, Mile Čilaš, Nikola Čilaš, Frane Čilaš….
Andrija Đomlija, Jandrija Đomlija, Jovan Đomlija, Nikola Đomlija, Petar Đomlija, Stepan (Đomlija)….

Dolazim do ceste zbog koje sam tu, do ceste Bakmazi-Čilaši.

Između dva zaseoka, nalaze se kuće Đomlija, kroz koje i prolazi makadamski put, koje svjedoče o tragovima Domovinskog rata...




Spominjanje Čilaša, odmah me asocira na postove koje sam pisao pod naslovom „Prominsko vjenčanje“. Sjetim se fotografije propisno okićenog mladoženje Čilaša;




Od Čilaša do Radasa, nastavlja se makadamski put, i taman negdje na njegovoj polovici, sa lijeve strane, nalaze se tri bunara, a pored njih lokva.





Vraćam se istim putem, ovog puta sa suncem za leđima, i pravim još nekoliko fotografija puta koji čeka svoje metre asfalta.





Zadnjih pet godina, iz proračuna Općine Promina, nije financirano asfaltiranje niti jednog jedinog kvadratnog metra bilo koje seoske prometnice, ali ni bilo koje druge da smo na čistu.

Onaj tko čita samo usvojene Proračune općine Promina za godinu koja sljedi ili godine koje su iza nas, stekao bi dojam da se kod nas gradi na sve strane.
Papir trpi sve, a stvarnost je nešto drugo, ona progovara činjenicama, i ma koliko nas netko uvjeravao da će se u 2011. godini asfaltirati cesta „Bakmazi-Čilaši“…. Mi je i dan danas gledamo kao na fotografijama.

Premda je prometnica Perice-Radasi kako se navodi u komentaru čitatelja bloga, u puno boljem stanju, i ona je uređena sredstvima mještana, i u jednom navratu sredstvima šibensko-kninske županije, a ne iz Proračuna Općine.

Ne treba zaboraviti ovom prilikom ni cestu za Bogatiće, za čije asfaltiranje su bila prije pet godina osigurana sredstva europoskih fondova u visini od oko tri milijuna kuna….

Koliko se samo rasprava na njen račun vodilo, putovalo...dnevnica naplatilo…a ona i dalje u istom stanju…seoska oputina….

Idu nam novi izbori, ….Hoće li Čilaši, Radasi, Bagići i Mudrinići i dalje ići putem asfaltiranim obećanjima?

Za kraj još samo sitnica:
-Asfaltirenje ceste Bakmazi-Čilaši cca 300 metara- 100,000.00 kuna.
-Asfaltirenje ceste Perice-radasi cca 300 metara- 100,000.00 kuna.

Pet godina…pusti milijuni u Proračunima…a od asfalta ništa?

Oznake: općina promina

- 17:27 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 16.02.2013.

Na posao u NP Krka!




NP Krka, objavio je cijeli niz oglasa za zapošljavanje 14.02.2013. godine.

Evo oglasa koji bi mogli zanimati Promince:

OGLAS za obavljanje poslova radnih mjesta (za područje Roškog slapa, Drniša i Puljana)

1. KONOBAR (m/ž)
- 2 izvršitelja na određeno vrijeme,
najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: KV konobar ili SSS ugostiteljske,turističke ili druge odgovarajuće struke
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 1 mjesec

2. VIŠI STRUČNI REFERENT -PRODAVAČ SUVENIRA (m/ž)
- 2 izvršitelja na određeno vrijeme,
najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij (sveučilišni/stručni prvostupnik) ili SSS ekonomske, turističke, upravno-pravne (javna uprava), ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: aktivno znanje dvaju svjetskih jezika
- probni rad: 3 mjeseca

3. VIŠI STRUČNI REFERENT -PREZENTATOR (m/ž)
(etno zbirke, ognjišta, mlinar, pralja, tkalja, kovač...)
- 4 izvršitelja na određeno vrijeme,najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: završen preddiplomski sveučilišni ili str. studij (sveučilišni/str. prvostupnik) ili SSS ekonomske, turističke ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: aktivno znanje dvaju svjetskih jezika
- probni rad: 3 mjeseca

4. MORNAR - NAUTIČAR (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: SSS tehničke ili druge odgovarajuće struke
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: osnovno poznavanje jednog svjetskog jezika
- probni rad: 1 mjesec

5. STRUČNI REFERENT - VOZAČ (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme od 1 godine
Uvjeti:
- str. sprema: SSS prometno-tehničke struke (vozač motornog vozila - B, C i D kategorije)
- radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva
- probni rad: 1 mjesec

6. STRUČNI REFERENT - VOZAČ (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno radno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: SSS prometno-tehničke struke (vozač motornog vozila - B, C i D kategorije)
- radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva
- probni rad: 1 mjesec

7. RADNIK NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme od 1 godine
Uvjeti:
- str. sprema: PKV odgovarajuće struke ili NSS
- probni rad: 1 mjesec

8. RADNIK NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE (m/ž)
- 2 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: PKV odgovarajuće struke ili NSS
- probni rad: 1 mjesec

9. POMOĆNI RADNIK (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme,najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: PKV odgovarajuće struke ili NSS
- probni rad: 1 mjesec

10. ČUVAR (noćni, plaže, parkinga…) (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- str. sprema: KV ili PKV odgovarajuće struke
- posebni uvjeti: osnovno poznavanje jednogsvjetskog jezika
- probni rad: 1 mjesec

11. STRUČNI REFERENT -HORTIKULTURNI RADNIK (m/ž)
- 5 izvršitelja na određeno vrijeme,najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: SSS poljoprivredne, šumarske, tehničke, obrtničke ili druge odgovarajuće struke
- probni rad: 1 mjesec

12. VIŠI STRUČNI REFERENT -RECEPCIONAR (m/ž)
- 2 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij (sveučilišni/
stručni prvostupnik) ili SSS ekonomske, turističke ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 3 mjeseca

13. STRUČNI REFERENT -KONTROLOR ULAZA (m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: SSS ekonomske, turističke, upravno pravne ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 3 mjeseca





OGLAS za obavljanje poslova radnih mjesta (za područje Kistanja i Burnuma)

1. VIŠI STRUČNI REFERENT -RECEPCIONAR (m/ž)
- 3 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij (sveučilišni/stručni prvostupnik) ili SSS ekonomske,turističke ili druge odgovarajuće struke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 3 mjeseca

2. STRUČNI REFERENT - KONTROLOR ULAZA(m/ž)
- 1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2013. godine
Uvjeti:
- stručna sprema: SSS ekonomske, turističke, upravno pravne ili druge odgovarajućestruke ili gimnazija
- radno iskustvo: 1 godina radnog isk. u struci
- posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika i poznavanje rada na PC-u
- probni rad: 3 mjeseca

Uz pisanu prijavu, s naznakom za koje se radno mjesto prijava podnosi, kandidati su obvezni priložiti:
životopis, presliku dokaza o zvanju i stručnoj spremi
(svjedodžba, diploma), presliku radne knjižice,
presliku domovnice, presliku vozačke dozvole (ako je uvjet u natječaju),
presliku dokaza o položen ispitu za voditelja broda do 50 BRT (ako je uvjet u natječaju)
i presliku dokaza o znanju jezika (ako je uvjet u natječaju).
Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja, dostavljaju se u roku od 8 dana od objave natječaja, preporučeno poštom ili neposredno na adresu:

JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK 'KRKA' Š I B E N I K
Trg Ivana Pavla II, br. 5, 22000 Šibenik

Nepotpune i nepravodobne prijave na natječaj neće se razmatrati.
O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

*****************************************

Svim kandidatima želim puno uspjeha!





Oznake: NP Krka

- 12:37 - Komentiraj post (0) - Link posta

Nova radna mjesta u Općini Promina

GERONTODOMAĆIN/ICA
Radno mjesto
Mjesto rada: OKLAJ, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
Broj traženih radnika: 2
Vrsta zaposlenja: Na određeno; povećan opseg posla
Radno vrijeme: Puno radno vrijeme
Način rada: Smjena - prijepodne
Naknada za prijevoz: Djelomično
Natječaj vrijedi od: 11.2.2013
Natječaj vrijedi do: 19.2.2013
Uvjeti na radnom mjestu: Terenski rad
ZAPOŠLJAVANJE PO PROGRAMU JAVNIH RADOVA
Poslodavac: OPĆINA PROMINA
Kontakt:
•osobni dolazak: OPĆINA PROMINA,PUT KROZ OKLAJ 144,OKLAJ
•pismena zamolba: OPĆINA PROMINA,PUT KROZ OKLAJ 144,OKLAJ


RADNIK/ICA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE
Radno mjesto
Mjesto rada: OKLAJ, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
Broj traženih radnika: 5
Vrsta zaposlenja: Na određeno; povećan opseg posla
Radno vrijeme: Puno radno vrijeme
Naknada za prijevoz: Djelomično
Natječaj vrijedi od: 11.2.2013
Natječaj vrijedi do: 19.2.2013
Uvjeti na radnom mjestu: Terenski rad
Poslodavac: OPĆINA PROMINA
Kontakt:
•osobni dolazak: OPĆINA PROMINA,PUT KROZ OKLAJ 144,22303 OKLAJ
•pismena zamolba: OPĆINA PROMINA,PUT KROZ OKLAJ 144,22303 OKLAJ

Više informacija možete pronaći na HZZ-u (dok oglas bude aktivan), pod linkovima:

http://burzarada.hzz.hr/RadnoMjesto_Ispis.aspx?WebSifra=57614344
http://burzarada.hzz.hr/RadnoMjesto_Ispis.aspx?WebSifra=57613828

Kada su krenuli prošli javni radovi, u kojima se planiralo izmeđuostalog, koliko sam imao čuti, uređenje centra Oklaja, napravio sam ovu fotografiju:



Nema potrebe praviti novu fotografiju, jer Oklaj i danas izgleda isto, kao na priloženoj fotografiji.

Ali, evo, bilo mi je usput...pa sam maloprije napravio jednu za svaki slučaj:



Ne kažem da zaposleni u javnim radovima nisu ništa radili...naprotiv...čistili su se poljski putevi od šume koja ih je zagušila u Jekušama......od Čavčića, preko kapele do Gospe Čatrnjske, pa sve do puta za Dujiće ispod Gluvača..... Zidao se suhozid oko crkve u Razvođu....

Premda su radovi "javni", baš me zanima koliko Prominjaca zna koji su to radovi rađeni, ili koji će se npr. radovi ove godine raditi?


Oznake: Gospodarstvo

- 12:36 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 14.02.2013.

Rasprava o izmjenama Prostornog plana u općini Promina

Vjećnici općine Promina, dobili su sljedeći poziv:



Raspitao sam se i saznao, da je rasprava otvorena za javnost, a ne samo za Vjećnike, tako da svi koje
zanimaju izmjene Prostornog plana, mogu slobodno doći i poslušati što ima novog na ovu temu, na prostoru
Općine Promina.

Nadopuna posta 15.02.2013- 17:40h

Bio sam danas na javnoj raspravi u Općini Promina.

Ukratko o izmjenama PP Općine Promina.... nazočnima se obratio Pročelnik Žare Suman.
Nakon Pročelnika, riječ je preuzeo predstavnik firme URBing d.o.o. iz Zagreba, koja se bavi poslovima prostornog uređenja i zaštite okoliša, koja će raditi Ciljane izmjene i dopune PP Općine Promina.

Skupu je nazočilo nekoliko Vijećnika OV Promina, te nekoliko građana, ukupno nas 12, ako sam dobro prebrojio.

Ciljanim izmjenama Prostornog plana, može se mijenjati samo ono što je sama riječ kaže "cilj izmjena", a to su ovaj put:

**********************

VI. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA PLANA

Članak 7.

Ciljevi i programska polazišta plana su:

-određivanje prostora za smještaj solarnih elektrana,
-otvaranje nove stambeno-gospodarske zone južno od Metal.sinta,
-otvaranje nove gospodarske zone za izgradnju pogona za preradu kamena i izgradnju asfaltne baze i
-uskladiti PPU Općine Promina sa Županijskim prostornim planom iz razloga da se olakšaju postupci izdavanja akata kojima se odobrava gradnja odnosno da se uklne neusklađenosti u preostalim dijelovima općinskog plana.
Odstupanje od utvrđenih ciljeva i programskih polazišta izmjena i dopuna, moguće je ukoliko se u postupku izrade plana utvrdi da iste u dijelu ili cijelosti nije moguće provesti jer su u suprotnosti s zahtjevima i mišljenjima tijela i osoba iz članka 11.odluke ili u suprotnosti s zakonskim ili podzakonskim propisima te pravilima struke.


**********************


Više o prethodnom navodu, pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/09/1631020434/ciljane-izmjene-i-dopune-prostornog-plana-uredenja-opcine-promina-sa-smanjenim-sadrzajem.html


Ovim skupom, rasprave na ovu temu nisu završene, nego bi za 15-ak dana trebala uslijediti još jedna.

Ono što će vjerojatno zanimati mnoge kojima kuće nisu u građevinskim zonama, to je, da se ovim Ciljanim izmjenama, taj problem ne može riješiti, nego treba pokrenuti cijelu proceduru kao i u slučaju ovih Izmjena.

Vremenski gledano, ove "Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Promina sa smanjenim sadržajem"- pokrenute se na na 2. sjednici, Općinskog vijeća općine Promina, održanoj 03. kolovoza 2012. godine.....danas je 15.02.2013. i još ima prilično do njihove konačne realizacije.

Svi oni koji misle da bi se njihove kuće mogle naći u građevinskoj zoni do 31.06.2013. zadnjeg dana legalizacije kuća...mislim da su preoptimistični, ali ostaje nam da vidimo što nam donose sljedeći predizborni mjeseci, kada je sve moguće....


Oznake: prostorni plan

- 15:58 - Komentiraj post (0) - Link posta

Proračun Općine Promina za 2013. godinu

Za sve one koje zanima što sve Općina Promina planira u svojim aktivnostima za 2013. godinu, tu je Proračun, koji sve to financijski prati.

Na sljedećim fotografijama nalazi se Proračun općine Promina za 2013. godinu:




Proračun prate i sljedeći „Programi“:


PROGRAM gradnje objekata i uređaja komunalneinfrastrukture Općine Promina u 2013 godini

Ovim programom određuje se gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2013.godini i to za izgradnju javnih površina, izgradnju i sanaciju vodovodne mreže, izgradnja objekata i uređaja za javnu rasvjetu, izgradnja objekata za prijevoz putnika i sanaciju objekata za odlaganje komunalnog otpada.

1.Izgradnja solarne elektrane -Ukupno.............................................400.000,00 kn
2. Izgradnja vodocrpne stanice Čulini-Ukupno:............................................120.000,00 kn
3. Otkup zemljišta za cestu LC- Ukupno:............................................ 40.000,00 kn
4. Izgradnja hidranta u Oklaju-Ukupno:…........................................10.000,00 kn
5. Izgradnja ceste Perice-Radasi-Ukupno:............................................100.000,00 kn

Programom iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se:

Sredstva za ostvarivanje ovog programa predviđena su iz:

1. komunalnog doprinosa 170.000,00 kn
2. zajma 400.000,00 kn
3. proračuna općine Promina............100.000.00 kn

Ukupno: ...........................................670.000,00 kn


PROGRAM održavanja komunalne infrastrukture Općine Promina za 2013. godinu

Ovim programom se utvrđuje opis i opseg poslova održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Promina u 2013. godini s procjenom pojedinih troškova po djelatnostima te iskaz fi nancijskih sredstava za ostvarenje programa.

Sredstva za ostvarenje ovog programa se temelje na sredstvima koja se planiraju dobiti putem naplate komunalne naknade i ista će se rasporediti za održavanje slijedećih komunalnih djelatnosti :

1.održavanje nerazvrstanih cesta 50.000,00
2. održavanje javnih površina 20.000,00
3. javna rasvjeta 400.000,00

1.Održavanje nerazvrstanih cesta

Djelatnost održavanja nerazvrstanih cesta obuhvaća :
- usluge održavanja nerazvrstanih cesta 30.000,00
-materijal za nasipanje 20.000,00
UKUPNO 50.000,00

2. Održavanje javnih površina 20.000,00
Pod održavanjem javnih površina podrazumjeva se održavanje javnih prometnih površina, pješačkih staza, dječjeg igrališta, trga

3. Javna rasvjeta
Pod javnom rasvjetom se podrazumijeva - zamjena dotrajalih svjetiljki, električnih vodova rasvjetnih stupova, osigurača i ostalog potrošnog materijala 60.000,00
- utrošak električne energije 340.000,00


PROGRAM javnih potreba u kulturi Općine Promina za 2013 godinu

Svrha programa javnih potreba u kulturi je omogućiti redovne programske aktivnosti udruga u kulturi, podupiranje kulturnog amaterizma i kulturnog stvaralaštva, te preko drugih manifestacija obogatiti kulturno-zabavni život građana.

Cilj programa javnih potreba u kulturi je zadovoljiti kulturne potrebe građana Općine Promina, te podizanje kulturne ponude Općine.
Program javnih potreba u kulturi sastoji se od temeljnih programa i to:

1. Program kulturnih manifestacija
- Obilježavanje proslava

2.Program KUU.

Za potrebe provođenja svih programa koji su sastavni dio programa javnih potreba u kulturi Općine Promina za 2013. godinu osigurana su proračunska sredstva u proračunu Općine Promina za 2013. godinu.
1.1.Programi kulturnih manifestacija - Obilježavanje proslava 40.000,00 kuna
2.1.Program KUU 5.000,00 kuna

UKUPNO 45.000,00 kuna


PROGRAM javnih potreba u športu Općine Promina za 2013. godinu

1.Ovim programom utvrđuju se javne potrebe u športu za 2013. godinu i sredstva za financiranje tih potreba koja se osiguravaju u proračunu Općine Promina za 2013. godinu u iznosu od 5.000,00 kuna.

2.Javne potrebe u području športa za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Općine Promina su :
- djelovanje športskih udruga.

3.Sredstva će se doznačiti po pojedinačnim zahtjevima udruga.

***********************

Sve navedeno, objavljeno je u:

"SLUŽBENOM VJESNIKU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Utorak, 12. veljače 2013. (Broj 2 ).

Link: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2013/02.pdf




Bilo bi zanimljivo kad bi pored nekih od navedenih planova, mogli vidjeti od kada se oni prvi puta spominju u Proračunima Općine Promina.

Ukoliko vas zanima Proračun Općine Promina za 2012. godinu, možete ga pronaći pod linkom:

https://blog.dnevnik.hr/promina/2012/12/1631260063/proracun-opcine-promina-za-2012-godinu.html



Oznake: općina promina

- 12:41 - Komentiraj post (2) - Link posta

srijeda, 13.02.2013.

Poticanje razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja u Šibensko kninskoj županiji

Na web stranici Šibensko kninske županije, pod linkom:
http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/index.asp?dID=1095

…možete pdočitati:




Kreditna linija provodi se u suradnji s Jadranskom bankom d.d. Šibenik uz kamatnu stopu od 5,8 % uz mogućnost izdavanja županijskih jamstava do 50% iznosa kredita. U sufinanciranje kamatne stope, na poziv Šibensko-kninske županije, uključile su se i pojedini gradovi, a što je pružilo mogućnost dobivanja kredita i po kamatnoj stopi od 3%. Od 2009. godine do danas iz ovog fonda odobreno je 12.837.494,19 kuna za 60 korisnika kredita te je izdano jamstava u ukupnoj vrijednosti 4.804.685,00 kuna za 39 korisnika.

U sklopu „Programa poticanja zelenog poduzetništva“ UNDP s 100.000,00 USD sudjeluje u davanju djelomičnih jamstva za kreditiranje projekata zelenog poduzetništva.

U okviru Programa poticanja razvitka poljoprivrede i ruralnog razvoja Šibensko-kninske županije u 2013. godini sufinanciramo: zajedničke nastupe na sajmovima; sudjelovanje na stručnim predavanjima, tečajevima i seminarima; programe poljoprivrednih udruga i zadruga; troškove proizvodnje u integriranoj proizvodnji, uređenje poljskih putova; troškove stručnog nadzora ekološke proizvodnje; zaštitu proizvoda; troškove izgradnje i modernizacije plastenika; troškove nabave sustava navodnjavanja; kupnju sadnog materijala; premije osiguranja; kupnju stoke uzgojno valjanih grla i pčelinjih matica; izradu projekata koji se kandidiraju za poticajna sredstva iz raznih EU fondova i ministarstava.

Nastavak teksta pročitajte pod već navedenim linkom:
http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/index.asp?dID=1095

Oznake: Gospodarstvo, Navodnjavanje Vedrova polja

- 12:10 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 11.02.2013.

Video snimka-Prominska misa u Zagrebu 10.02.2013. godine

Zahvaljujući Prominskom zetu, Ivici Gašparu, i ovaj put na Promina blogu
možete pogledati snimku Prominske mise održane u nedjelju, 10.02.2013. godine, u crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu.

Evo linka:



Zahvaljujem se Ivici na odličnoj video reportaži!

Hvala Prominski zete!




Oznake: Prominska misa u Zagrebu

- 14:13 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 10.02.2013.

„Gorka ljubav“-Marko M Popović- 12. dio





Prethodni post na ovu temu nalazi se pod linkom:

http://promina.blog.hr/2013/01/1631478213/gorka-ljubavmarko-m-popovic-11-dio.html

Gorka ljubav (12. dio)


Tu imalo što se dodat nije
Dozvola je potpisana prije,
Ipak radi forme i ravnanja
Kao amen poslije vjerovanja.

Tako i njen otac sada veli:
»Neka djeco bude vam po želji!«
A što drugo reći nije ima
Doveden je do gotovog čina.

Zatim Zorka servira večeru
Starom ocu i svome dilberu,
A i ona sjela iza stola
Lijepo jelo kušati se mora

Od kada je za sebe spoznala
Nije tako slatko večerala.
K'o što ove večeri vesele
Kad se njene ispuniše želje,

A kada je bilo noći pola
Zora svojeg isprati sokola.
Još mu ona na rastanku reče:
„Mili dragi obiđi me češće“

Tako Mirko ode svojoj kući
Zora osta svadbu čekajući!

Idućega dana dragi brate
Po selu su to žene raznijele,
Saznalo ih svega nekoliko
A u kratko malo i veliko,
Jer njihovi telefoni rade
Tako brzo i Marko saznade.
Saznao je već istoga dana
Pa se žurno uputi iz stana,
Odlučio mora naći Zorku
Da ispita ovu vijest gorku.

Njegov otac ko da nešto sluti
U srcu mu i glavi se muti

Suze lije svojeg sina pita:
„Kud ćeš sine kad ti duša skita
Te ostavljaš svoga oca stara
Nemoj kakvog da učiniš kvara!“

Mili oče zar ti nisi čuo
U nedjelju kad' je vjetar puh'o
Dođe Mirko iz Mratova dole
Svojom dragom u njezine dvore.

Pa mi moje srce neda mira
Zavolila tog' je kavalira,
Odvest će mi ružu mirisavu
Za nju oče izgubit ću glavu«.

To izreče iz kuće nestane
Otac u kući zamišljen ostade.
Zorku srete u jednome sokaku
Pošla mlada ovcama na vlaku,
Čim ga vidi uplaši se mlada
Jer sastanak ovaj nije rada.

Priđe k' njojzi pa joj reče tužno:

»Slušaj Zorka čujem nešto ružno,
Što se mome srcu ne dopada
Da sa drugim ašikuješ mlada.
I sa njime vodiš ljubav pravu
Samnom hoćeš izvoditi šalu,

Primila si prsten od drugoga
Od mene ga držiš za boljega.
Pa ako te Mirko iznevjeri
Ti bi onda s vjerovala meni,

A meni se to ne dolikuje
Zaručnica samnom da tuguje.
Zašto Zore činiš stvari takve
Koje mogu biti naopake,

Nije lijepo da se igraš dice
Za sigurnost na dvije stolice.
Jer iz ove neumjesne šale
Mogle bi se obe da prevale,

Jer tako mi mojega imena
Ako meni ne budeš iskrena.
Učinit ću nešto što je grešno
Al' će srcu biti mi utješno,

Pa makar me koštalo života
Jer za mene ovo je sramota.
Sramota je od ljudi, momaka
Naročito mladi djevojaka,

A sad dođi pored mene sjedi
Pa iskreno reci kako sledi«.

Al' se ženske uplašit' ne dadu
Taktika je glavna u napadu,
Jer je napad najbolja obrana
A kod ženski to je dobra strana.

»Slušaj Marko daj se urazumi
Moje srce ne može da glumi,
Rad čeg' sam se obećala zate
Nek' ti kažu moj otac i mate.

A ja o tom šta reć' nemam mlada
Jer moj život drugome pripada,
Ne od sada već treća godina
Da ja imam svojeg berekina.

Sa kojime ljubujem od prije
A za mene brak nasilan nije,
I ta ljubav trajnih uspomena
U srce je moje usađena.

Pa ako bi pošla silom za te
Što su htjeli moj otac i mate
Danas, sutra ti bi me preveo
I od srca nebi me volio.

Radi toga ti se mene mani
O ljubavi našoj ne divani,
O tome je govorit najteže
Jer se ljubav životom veže.

A život je k'o rosa na travi
Brzo vene bez prave ljubavi,
A Promina ima cura dosta
Što čekaju željno takvog gosta.

Pa ćeš lako izabrat draganu
A gluposti odbacit na stranu.
Već ti Marko budi miran sada
Idi kući prihvati se rada.

Sredi sobu za draganu mladu
A ja sada idem svome stadu,
A još usto stajat mi je zima
Žurim jer sam k' ovcama zakasnila.

Pa što prije moram stići toru
Da utvrdim je su l' sve na broju,
Jer nekoja ako se izgubi
Kod kuće su grubi i surovi«.

To izreče brzi korak dade
Marko stajat na mjestu ostade,
A Zorica krenu ispod sela
Od njega se rastala vesela.

Rekla mu je što treba da znade
Pa na srcu lakše joj je postade,

Nastavlja se....



Oznake: „Gorka ljubav“-Marko M Popović

- 20:40 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 08.02.2013.

Građevinskim otpadom blokirani putevi

Kao uvod koristim jedan navod iz mog posta pod naslovom:
„Osvrt načelnik Paula Cote na opasni otpad u Čveljićima“
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/2009/01/1625871197/osvrt-nacelnik-paula-cote-na-opasni-otpad-u-cveljicima.html

*****************************************

I na ovom mjestu bih upitao gospodu:

Odgovorite mi tko je od vas dobio mandat građana za dovoz bilo kakvog otpada, tko je od vas dobio mandat za nepoštivanje javnih institucija, tko je dobio mandat za nedjelovanje i na kraju tko će od vas baciti prvi kamen, i kad?

„Kad netko ima moralnu ili pravnu dužnost da intervenira u sprječavanju kaznenog djela, pa to propusti, tada se već i sama nazočnost te osobe na mjestu izvršenja zlodjela može okvalificirati kao sudioništvo u zlodjelu.“(Branimir Lukšić, doktor prava)

Nemam osobitog političkog iskustva, ali znam da ništa što je moralno loše ne može biti politički dobro, zato štitimo svi što je naše, jer ako mi nećemo, tko će?

Nulta stopa tolerancije na otpad!
Paul Cota


*****************************************

Navod je objavljen u ponedjeljak, 26.01.2009. godine.
Izvučen je iz konteksta, zato obavezno pročitajte navedeni post u cijelosti, kako nebi nešto krivo shvatili…


A sada se vraćam na povod pisanju ovog posta.

Taman sam se spremao objaviti novi nastavak pjesme „Gorka ljubav“, kad na kućnim vratima čujem zvono. Ulazi moj kolega Jole, sav uzbuđen…i krene priča, koja ukratko glasi:

Jole svakodnevno autom prolazi neasfaltiranom cestom koja prolazi pored bajama u Gluvačama, i nastavlja prema Dujićima…kući gdje mu žive roditelji.

Svako malo, uz cestu pojavi se nova gomila građevinskog otpada.
Otpad se ostavlja negdje nasred ceste, negdje pored ceste, i Jolu zanima tko je nadležan za dovoženje tog otpada?
Tko je to dozvolio?
Može li netko tu uvesti reda?

Posjetio je kako kaže danas i Općinu, ali oni su mu ukratko odgovorili da mu ne mogu pomoći!

Jole me zamolio da prođemo tom cestom, da napravimo koju fotografiju, pa ako ništa drugo, oni koji sad tamo odlažu otpad, potrudit će se istovarati kamione na mjestima gdje isti nikome neće smetati.

I evo fotografija:




Da su prevoznici produžili samo pedesetak metara, mogli su otpad ostaviti u jednu od jama, tamo nikomu vjerojatno nebi smetao.



Kad smo već kod građevinskog otpada, moram napomenuti da je u tijeku usvjajanje Prostorenog plana Šibensko kninske županije, prema kojem se na prjedlog Općine Promina kod nas planiraju dvije lokacije za „Obradu i (trajno) odlaganje građevinskog otpada“.

Nadopuna posta 12.02.2012. 10:30h:



Moram ispraviti-dopuniti gore navedenu rečenicu, a točna informacija glasi:

Kad smo već kod građevinskog otpada, moram napomenuti da su u
"III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Šibensko-kninske županije" na prijedlog Općine Promina kod nas predviđene dvije lokacije za „Obradu i (trajno) odlaganje građevinskog otpada“.

Više o "III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Šibensko-kninske županije" ,
možete pročitati pod linkom:

https://blog.dnevnik.hr/promina/2012/07/1630915261/iii-izmjena-i-dopuna-prostornog-plana-sibenskokninske-zupanije2-dio.html

Ispričavam se zbog nenamjerno počinjene greške.




Na sljedećoj fotografiji možete vidjeti mjesta predviđenih lokacija:


(Link prema orginal dokumentu: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/dokumenti/PPZ%20III/1_0_Koristenje%20i%20namjena%20povrsina.pdf)


Nulta stopa tolerancije na otpad!?

Podvojenost riječi i djela?



Oznake: opasni otpad, prostorni plan

- 13:35 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 06.02.2013.

Legalizacija nezakonito izgrađenih poljoprivrednih zgrada

Prekjučer sam čuo na Radio Drnišu vijest, kako će se u Oklaju 05. veljače (jučer) u 18:00 sati, u zgradi Općine, održati predavanje na temu legalizacije nelegalno izgrađenih zgrada –poljoprivrednih objekata.

Nemojte me hvatati za svaku riječ, ali vijest je nekako tako zvučala.

Uglavnom, javnu tribinu je organizirao „Hrvatski zavodu za poljoprivredno-savjetodavnu službu Drniš“ i općina Promina.

Prošetao sam jučer kroz Oklaj s namjerom da fotografiram poziv za ovaj događaj, te ga odmah objavim na Blogu. Nažalost, poziva u Oklaju nigdje, pa niti u Općini nisam pronašao.

Premda nisam poljoprivrednik, tema mi se učinila zanimljivom, tako da sam ipak prisustvovao skupu od 18:00 do 20:20 sati u općini.

Organizatori skupa, koliko sam primjetio u razgovoru s poprilično velikim brojem nazočnih Prominjaca, potrudio se, i osobno telefonski pozvao sve registrirane prominske poljoprivrednike.

Mario Tomić viši stručni savjetnik za ruralni razvoj i EU programe i Ivica Kosor viši stručni savjetnik za govedarstvo, osim teme iz naslova, nazočnim su prenijeli najnovije vijesti važne za vinogradare i stočare.


Tema legalizacije poljoprivrednih građevinskih objekata, pomalo se zahuktava, i ono što sve zanima je-koliko to zapravo košta?

Upravo zato i pišem ovaj post, i evo dvije fotografije koje su na skupu mogli vidjeti nazočni Prominci:





Legalizacija u Promini bila bi 2000,00 kuna jeftinija od najniže navedenog iznosa, odnosno 14.200,00 kuna, kako se moglo čuti na skupu (naravno za zgradu navedenih dimenzija).

Tomić i Kosor, odradili su odličan posao u Promini, i baš mi je bilo zanimljivo slušati njihova izlaganja i razmišljanja.

Za sve one, koje zanima koji savjet više na ovu temu, pod sljedećim linkom, pronaći ćete kontakte Maria Tomića i Ivice Kosora:

http://www.savjetodavna.hr/?page=addressbook,15

Oznake: Stočarstvo u Promini

- 19:58 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 05.02.2013.

Prominska misa u Zagrebu 10.02.2013. godine



Zadnjih nekoliko dana, učestalo mi na blog dolaze posjetitelji koji na Googlu upisuju:

„Prominska noć u Zagrebu 2013“
„Prominska misa u Zagrebu 2013“

Kad svi traže navedeno, odlučim i ja upisati u Googl isto, pa da vidim što ima novoga-
hoće li i kad biti ove godine u Zagrebu Prominska noć i Prominska misa?

Svi upiti vode na Promina blog i stare postove koje sam objavio na tu temu…vrtim se u krug,
ne pronalazim ništa novog na navedene teme u 2013. godini.

Prošlu nedjelju sam sa zanimanjem pratio hoće li fra Petar najaviti da u ovu nedjelju (10.02) odlazi održati misu za raseljene Promince u Zagrebu.
Misa je skoro bila gotova, a onda je fra Petar spomenuo da u sljedeću nedjelju odlazi u Zagreb, te da će misu u sv Mihovila održati njegov kolega.

Uglavnom, vijest za sve Prominjce u Zagrebu glasi:

"Tradicionalna misa za Promince nastanjene u Zagrebu održat će se kao i uvijek u Crkvi Majke Božje Lurdske u Zvonimirovoj ulici dana 10. veljače u (pretpostavljam) 12,30 sati".

Nisam siguran za točno vrijeme Mise, ali svake godine do sada, održavala se u 12:30 h.


Kako je protekla prošla Prominska misa, u rujnu 2012. godine, ožete pogledati u videu koji je snimio prominski zet Gašpar:




Često sam pisao o Prominskoj misi u Zagrebu, tako da pod linkom koji se nalazi ispod posta pod „Oznake“, možete naći više informacija na ovu temu.

Inače, ovo je 37. godina ako se ne varam, da se održava Prominska misa u Zagrebu.

Kako je Prominski zet redovito na Prominskoj misi, ovim putem ga javno molim da ako ikako može napravi jedan mali video prilog za sve one koji ne mogu doći na Misu, za Promina blog!


Oznake: Prominska misa u Zagrebu

- 12:49 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 03.02.2013.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića- Telefonski imenik Promine iz 1990. godine

Vjerojatno malo kad razmišljamo koliko su zapravo telefonski imenici svjedoci društvenih promjena, migracija stanovništva.

Obično imamo jedan, najnoviji telefonski imenik, i to je to.

Bilo bi zanimljivo kad bi se mogle pratiti promjene imenika Promine makar na godišnjoj razini, ali u ovom postu, moguća je usporedba samo dvije godine- 1990. i 2011. godine.

Iz arhive prof Ante Vladimira Bikića donosim spomenuti telefonski imenik iz 1990. godine, na sljedećim fotografijama:




Bojarić…Đedić…Petrić…Đović…Mirkača…Bilonja…Promina OP Zadruga…Telefax…

Primjećujete da nema sela Zelića, Matasa, Marasovina, Bobodola i Bogatića, jer tada (1990.) još nisu imali telefonske priključke.

Kako bi izgledao telefonski imenik Promine danas, u 2013. godini, ne znam gdje bi mogao provjeriti, ali zato telefonski imenik Promine iz 2011. godine možete pogledati pod linkom:

http://www.imenik.hr/pdf/sibensko_kninska_promina.pdf
na web stranici „Imenik.hr“ –link:
http://www.imenik.hr/imenik/index.html

Spremite ovaj najnoviji telefonski imenik, izprintajte ga, i otvorite ga kao vremensku kapsulu nakon 23. godine…i on će pričati svoju priču, probuditi sjećanja kao nepristrani svjedok jednog minulog vremena…


Oznake: Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića

- 16:19 - Komentiraj post (1) - Link posta

petak, 01.02.2013.

Prominci u arhivima -"Ellis Island Foundationa"-4.dio



Prethodni post na ovu temu, nalazi se pod linkom:

http://promina.blog.hr/2013/01/1631506846/prominci-u-arhivima-ellis-island-foundationa3dio.html

Nema smisla ponavljati o čemu se do sada pisalo na ovu temu, jer je to vjerojatno svima koji prete ovu temu već poznato.


Pa krenimo redom:


11. puta se pojavljuju sljedeća prezimena:


Andrea Parac, Andrya Parac, Ante Parac, Ante Parać, Grgo Parac, Ivan Parac, Marko Parac,
Nikola Parac, Nikola Parac, Peter Parac, Petar Parać,

Fela (Pera) Perica , Ivan Perica, Josef Perica, Josip Perica, Jvan Perica, Marteo (Marko) Perica,
Marko Perica, Nikola Perica, Nikola Perica, Pera Perica, Petar Perica


13. puta se pojavljuje sljedeće prezime:

Ante Bilušić, Frane Bilusic, Ivan Bielusic (Bilušić), Ivan Bilusic, Ivan Bilusic, Josip Bilusic,
Jwan Bilusic (Ivan), Manda Bilusic, Nicola Bilusic, Nikola Bilusic, Nikola Bilusic, Pasko Bilusic,
Paško Belušić (Bilušić)


14. puta se pojavljuju sljedeća prezimena:

Ante Pandza, Ante Pandza, Ivan Pandza, Ivan Pandza, Ivan Pandza, Ivan Pandza,
Iwan Pandza, Jwan Pandza, Mate Nikolia Pandza, Marko Pandža, Mate Pandža
Petar Pandza, Petar Pandsa (Pandža), Tomica Pandza,


Anica Validzic, Ouks Vukagjic (Ante Validžić), Anton Validzic, Antonio Validzic, Blaz Validzic
Filip Validzic, Mate Validzic, Mate Validzic, Matz Validzic, Josip Validžić,
Paskal Validzic, Pasko Validzic, Pasko Validzic, Stana Validzic


15. puta se pojavljuje sljedeće prezime:

Ante Bronic, Ante Bronie (Bronić), Ante Nile Bronic, Anton Bronica (Anton Bronić),
Giovanni Bronic, Jakov Bronic, Jine Bronic, Jela Bronić, Jure Bronic, Jure Bronic
Marco Bronic, Mate Bronic, Mate Bronic, Nikola Bronic, Pasquale Bronic


18. puta se pojavljuje sljedeće prezime:

...usa Bagic (Mile?), Bastan Bagic, Dane Bagic, Fandrija Bagic, Ivan Bajic (Bagić),Josip Bagić
Jacob Bagic, Jandrya Bagic, Josip Bagic, Josip Bajic (Bagić), Jvan Bagic, Ljubia Bagic
Marko Bagić, Nikola Bagic, Nikola Bagić, Paskalj Bagic, Pasko Bagic, Stipan Baić (Bagić)


20. puta se pojavljuje sljedeće prezime:


Anton Perica (Perić), Ante Peric (Perić), Ante Peric (Perić), Ante Peric (Perić), Boja Peric
Harica Peric, Ivan Perić (?), Jure Perica (Perić), Josip Peric, Manda Peric, Mate Perica (Perić)
Ivan Peric, Pera Peric, Marija Peric, Mirke Peric, Mate Perić, Nikola Perić, Peter Peric
Pasko Perica (Perić), Zorka Peric


22. puta se pojavljuje sljedeće prezime:


Andrea Sarić (Andrija), Ante Saric, Anton Saric, Ivan Saric, Jacob Saric, Josip Saric, Josip Saric,
Josip Saric, Joso Saric, Jukic Saric, Marko Saric, Petar Saric, Petar Saric
Petar Saric, Petar Garic (Sarić), Petar Saric, Laric Petar (Saric Petar),
Petar Saric,Peter Saric, Sure (Jure) Saric


25. puta se pojavljuje sljedeće prezime:

Andrija Gojceta, Andrija Gojceta, Ante Gojceta, Antz Gojceta, Icka Gojceta, Iwan Gojceta
Jandrya Gojceta, Jeka Gojceta, Jeka Gojceta, J… Goiccla (Jure Gojčeta), Josip Gojčeta
Jure Gojceta, Kaja Gojceta, Kata Gojceta, Losip Gojceta, Luka Gojceta,Maria Gojecta (Gojčeta)
Maria Gojceta, Mate Gojceta, Mirko Gojceta, Nikola Gojceta, Pasko Gojceta,Simon Gojceta
Šimun Gojčeta, Ywan Gojceta


Objavom popisa imena i prezimena svih Prominaca koji su putovali u Ameriku od 1892. godine do 1924. godine, možemo uočiti iz kojih se prominskih sela najviše odlazilo na rad u Ameriku, kao i podatak da su u na tom putu najbrojniji bili Gojčete (Čitluk), Sarići (Lukar), Perići (Lukar)….


-Tko je i kada od svih navedenih prvi krenuo u Ameriku?
-Kod koga je i u koji grad putovao?
-Koliko je godina imao najstariji Prominjac koji je krenuo u Ameriku?
-Koliko je mjeseci imalo najmlađe dijete?
-Koja je žena prva krenula u Ameriku?

Odgovore na navedena pitanja, saznat će te u sljedećem postu na ovu temu……


Oznake: Raseljavanje Promine, Prominci u arhivima -"Ellis Island Foundationa"

- 20:03 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić