_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

utorak, 16.02.2016.

16.02.2006. Umro Josip Vrhovec

(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)

16.02.2006. Umro Josip Vrhovec


(foto SS-Metal Sint Oklaj 2012)

Nekadašnji političar Josip Vrhovec preminuo je jučer ujutro u Zagrebu u Bolnici Sestara nilosrdnica u Vinogradskoj ulici.
Vrhovec je rođen 1926. godine u Zagrebu.
U Razdoblju od 1941. do 1945. godine sudjelovao je u antifašističkom ratu. Završio je Ekonomski fakultet i bio glavni urednik Vijesnika u srijedu (1956.1957. i 1959.-1963.), kao i prvi stalni dipisnik Vjesnika iz Londona od 1957. do 1959. te iz SAD-a od 1963. do 1967. godine.
Nakon 1971. obnašao je najviše političke dužnosti u SR Hrvatskoj i SFRJ. (h)
(Prenesen članak iz 24sata.)



Sad se vjerojatno pitate kakve veze ima Josip Vrhovec sa Prominom?

Prije dvadesetak godina (čini mi se 1985. ) u Oklaju se okupilo dosta političara na postavljanju kamena temeljca za prvu tvornicu u Promini. Tako su započeli radovi na izgradnji današnje tvornice Metal Sinta.
Prostor Općine Promine od 1961. godine karakterizira izrazita depopulacija. Vrhunac iseljavanja Prominaca je period između 1981. –1991. godine kada je Promina ostala bez 50 posto pučanstva, te je bila područje s najjačom emigracijom u Hrvatskoj. Početak gradnje Sintala bila je nada da će se trend iseljavanja Prominaca zaustaviti. Tako je nakon par godina gradnje u Sintalu posao pronašlo skoro dvjesto radnika iz Promine, a što je najbitnije, posao je pronašlo i dosta žena.

Nakon postavljanja kamena temeljca velika se fešta nastavila u Osnovnoj školi. Koliko je bilo uzvanika dovoljno je reći da su u svim razredima i hodnicima škole bili postavljeni stolovi, i opet su neki ostali bez stolice.
Svuda se širio miris pečene janjetine, odojka i svježe narezanog prominskog pršuta. Prominska žutina je tekla u potocima.
Jedan od uzvanika mi je dao paket spize da mu odnesem u auto. Bilo je to vrijeme kad su Renaulti 25 bili carevi na cesti, a ključ koji je daljinski otvarao auto priča iz budućnosti.

Bilo je to vrijeme u kojem smo se nadali da će se mladi koji su otišli u grad studirati vratiti u svoj rodni kraj.
Broj stanovnika se malo zadržao na 2574 stanovnika, a onda je došao rat.

Prema popsu stanovništva iz 2001. godine Promina ima 1317. stanovnika.

Metal Sint se unatoč ratu uz iznimne napore direktora Stipe Kneževića i marljivih radnika uspio održati i nastaviti proizvodnju do današnjih dana.
Iako su u ratnim vremenima zapošljavali u svojim privremenim pogonima u Zagrebu samo tridesetak radnika, danas Metak Sint zapošljava sedamdesetak većinom mladih radnika.

Eto, mislim da ovo vraćanje malo u prošlost neće nikome škoditi.
Moje spominjanje Josipa Vrhovca je ujedno jedan vid zahvale čovjeku koji je sudjelovanjem u otvaranju tvornice Metal Sint , a zna se koliko je u ono vrijeme trebalo truda da bi neki kraj dobio tvornicu.

(nadopuna posta 17.02.2006.)

Jedan od Prominaca koji je uložio puno truda u otvaranje Sintala u Oklaju, a ujedno i Sintalov prvi direktor bio je Ivan Bilušić. Nepravedno sam ga izostavio u prvoj objavi teksta jer mu se nisam mogao sjetiti imena.
Komentar «km» je opravdan a ujedno u tekst uvrštavam i njenu sljedeću rečenicu: Kad je riječ o gradnji i opremanju tvornice Sintal u Oklaju, neizostavno se mora spomenuti i ime pok. Ivana (Ive) Bilušića, usput rečeno oca poznate vokalne umjetnice Jasne Bilušić, koji je najviše, ako ne i isključivo zaslužan za tu tvornicu.

Zahvaljujem se KM na njenom komentaru.







Prije godinu, dvije, dobio sam od profesora Ante Vladimira Bikića, iz njegove bogate arhive članaka vezanih za život u Promini, sljedeća dva članka na temu izgradnje Sintala u Oklaju:





Orginalni post nalazi se pod linkom:
http://promina.blog.hr/2006/02/1620689549/umro-josip-vrhovec.html



Oznake: Iz ahrive profesora Ante Vladimira Bikića

- 18:43 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 19.02.2013.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića- Ilija Dizdar

Prije točno tri godine, na današnji dan, 19.02.2010., napisao sam post pod naslovom:„Rodio se na današnji dan“.

Čitajući toga dana Zadarski list pronašao sam i na blogu objavio sljedeći članak:

U Oklaju je 19. veljače 1877. rođen Ilija Dizdar, pedagog.
Pučku školu završio je u rodnom mjestu.
Mušku učiteljsku preparandiju završio je 1895. u Arbanasima.
Bio je učitelj u Razvođu i Oklaju, potom nadučitelj u Vrlici odakle je premješten na Učiteljsku preparandiju u Arbanasima najprije kao učitelj vježbaonice, a ubrzo je postao i profesor.
Predavao je hrvatski jezik, pedagogiju, zemljopis i povijest te povijest prirodnih znanosti, a vodio je školsku praksu i školske propise.
Među ostalim bio je član ispitnog povjerenstva za opće pučke i građanske škole.
Potkraj I. svjetskog rata bio je tajnik Narodnog vijeća u Zadru.
Zajedno s Mirkom Perkovićem pokrenuo je i uređivao časopis Narodni učitelj, koji je izlazio u Zadru u prvoj polovici 1914.
Ukidanjem preparandije u Zadru prelazi u Dubrovnik gdje je učitelj, a neko vrijeme i upravitelj Učiteljske škole.
Godine 1925. premješten je na Učiteljsku školu u Beograd, a ubrzo prelazi u Ministarstvo prosvjete na mjesto referenta za osnovne škole u Dalmaciji, gdje radi do umirovljenja 1927.
Objavio je nekoliko vrijednih pedagoških djela, koja je tiskao u Zadru i Zagrebu.

Umro je 21. veljače 1929. u Beogradu.


Link na cijeli post: https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/ilija-dizdar




Pokušavao sam u nekoliko navrata u razgovorima s njegovim prezimenjacima saznati nešto o Iliji Dizdaru, ali nažalost, nisam saznao gotovo ništa.

Zahvaljujući prof Anti Vladimiru Bikiću, u postu pod naslovom „Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića-MVČ "Prominske obljetnice"-5. dio“, imamo prvi spomen Ilije Dizdara u kojem se navodi i nadimak njegove obitelji -Bilonjić:

„Nije bilo lako uzeti kormilo općine iza ratne pustoši u političkim previranjima koja su dosegla vrhunac u šestojanuarskoj diktaturi (1929).

Uza sve to Marko Škovrlj nastojao je postići što više.
Bio je vrlo susretljiv, jednostavan, hladnokrvan i radišan.
Kao mlad učitelj nadahnuo se zdravim rodoljubljem, izraženim u tokovima zdravog progresizma koji su u jedinstvu s narodnom strankom nosili teret borbe za učvršćenje našeg domovinskog juga u jedinstvenu cjelinu jednog narodnog bića.

I ostali njegovi prominski vršnjaci intelektualci (uglavnom učitelji) bili su na istoj stazi:
njegov brat Niko Škovrlj, prof. Ilija Dizdar Bilonjić (kojega je školovala općina), ing Ilija Čavlina (sin tajnika Nike), agronom Ante Škovrlj, Mile-Đuro Ćoric, Ive Bilušić i dr.

Oni su po Promini držali tečajeve opismenjivanja i prosvjećivanja“.


Link na cijeli post: https://blog.dnevnik.hr/promina/2012/11/1631163425/iz-arhive-profesora-ante-vladimira-bikicamvc-prominske-obljetnice5-dio.html




Ali, sve navedeno je ništa, u usporedbi s tekstom koji mi je iz svoje arhive ustupio prof Ante Vladimir Bikić, a napisao ga davne 1957. godine naš Prominjac dr Ivo Perić.

Evo članka u cijelosti:





ILIJA DIZDAR-Povodom osamdesetgodišnjice rođenja

Iz redova našeg dalmatinskog učiteljstva potekao je velik broj književnika, naučnih radnika i pedagoških pisaca.
Među njima vidno mjesto zauzima i Ilija Dizdar, istaknuti pedagog i publicista.

Rođen je 1877. godine u Oklaju.
Upravo nekako u to vrijeme Oklaj postaje općinski centar i jedino selo (od jedanaest okolnih sela), u kojem je bila osnovna Škola.
Nekoliko godina kasnije (1885) učitelj Andrija Kuljiš izdaje u Oklaju »Pučki list«, koji je ubrzo zatim prestao da izlazi, jer je imao svega tridesetak čitača, a ostalo stanovništvo, pogotovu u okolnim selima, bilo je, uz rijetke samouke pojedince, odreda nepismeno.
(Kad je riječ o Oklaju, valja istaći, da je tu djelovao i učitelj Grgur Urlić-Ivanović, koji se bavio arheologijom i uz Luja Maruna, osnivača Muzeja hrvatskih, starina u Kninu, veoma je zaslužan za obradu historije ovih krajeva i najstarijeg perioda hrvatske povijesti uopće.)

Kad je Ilija Dizdar pošao školu, isticao se među svojim drugovima kao odličan đak.
U njegovoj 14. godini života šalju ga u Zadar, u pripravni razred tamošnje Muške preparandije.
U svojoj 18. godini postao je učitelj. Bilo je to godine 1895.

Zadojen ljubavlju prema svom pozivu i narodu, iz kojeg je potekao, Ilija se vraća u svoj zavičaj i otpočinje učiteljskom aktivnošću.
Uz savjestan učirteljski rad ,bavio se i pisanjem.
Često je slao dopise zadarskom »Narodnom listu«, a počeo je surađivati i u časopisu »Učiteljski glas«, koji je od 1899. godine izlazio u Splitu.
Potom je surađivao i u »Novom vremenu«, što ga je pokrenuo i izdavao učitelj Danilo Petranović u Šibeniku.
Ovaj list bio je vrlo kratkoga vijeka. Pojavio se 1908. i već nakon šest mjeseci prestao da izlazi.

Uočivši Iliju Dizdara kao marljiva i talentirana učitelja pokrajinski školski nadzornik Antun Strol savjetuje ga, da prijeđe u Zadar, što je Dizdar, dakako, rado prihvatio, namjestrvši se najprije kao prefekt pri muškoj preparandiji, a zatim, netom što je položio ispit za učitelja građanskih škola, postao je i njezin nastavnik, odgajajući zanosnom riječju i živim primjerom učiteljski podmladak.

Godina 1913. izdao je u Zadru opsežnu knjigu »Zakoni i propisi za opće pučke i za građanske škole u Dalmaciji«.
Ta je knjiga nastala kao rezultat rada u preparandiji, gdje je u IV. razredu imao zadatak, da uputi učenike u zakone i propise u vezi sa školom.

Dizdar je bio vrlo napredan čovjek. Odgajao Je đake u duhu jugoslavenstva, a duboko je mrzio talijanaše i austrijsku carsku vlast.
Svu svoju pažnju bio je posvetio školi i pedagoškoj problematici uopće.

Nakon rascjepa u Savezu dalmatinskih učitelja, kad je napredno učiteljstvo vrlo odlučno i smiono raskrstio s klerikalno-pravaškom frakcijom, Dizdar spada u one, koji se i srcem i dušom zalažu u podržavanju, težnji naprednog učiteljskog pokreta.
Upravo zbog toga, on je, zajedno s prof. drom Mirkom Perkovićem odlučio da 1913. godine pokrene jedan pedagoški časopis.
Ali, uslijed nekih teškoća oko osiguranja sredstava za njegovo izlaženje, časopis se nije pojavio tada, već u početku iduća 1914. godine.
Izlazio je jedamput1 mjesečno, a zvao se »Narodni učitelj«.
Zahvaljujući vezama Ilije Dizdara sa tada najnaprednijim dalmatinskim učiteljima, časopis je postao tribina progresivne pedagoške misli.
U njemu surađuju Stljepo Kastrapeli, Ivko Radovanović, Jakov Gračina, Josip Boko i mnogi drugi.

Prvi svjetski rat omeo je izlaženje ovog časopisa.
Listajući njegovih sedam izašlih brojeva na 340 stranica, možemo zaključiti, da je to bio mjesečnik, koji je od svih pedagoških časopisa, što su izlazili u Dalmaciji, imao najizrazitiju pedagošku fizionomiju. A to je dobrim dijelom zasluga i njegova urednika Ilije Dizdara.

Odmah iza Prvog svjetskog rata Ilija Dizdar djeluje na Učiteljskoj školi u Dubrovniku u svojstvu upravitelja škole.
Kao iskusan pedagog bio je vrlo omiljen i među nastavnicima i među učenicima.

U Dubrovniku je izdavao i uređivao list »Jugoslaven«, a bio je vrlo čest suradnik i u »Dubrovačkom listu«.

Godine 1925. imenovan je izvjestiteljem ministarstva prosvjete. Tada se preselio u Beograd.
Ilija Dizdar bio je i vrstan sastavljač udžbenika.
Poznata je njegova »Početnica« i »Bukvar« .
Do posljednjeg dana svoga života nije napuštao pero.
Njegovi članci i rasprave razasuti su po mnogim novinama i časopisima.
Umro je nenadano od kapi godine 1932.

Sa sjednice nastavničkog zbora:
Ivo PERIC, nastavnik
„Školske novine“-Zagreb br.22 /1957.god.



Ilija Dizdar bio je za svoje vrijeme jako napredan čovjek, i prava je šteta ne sjetiti se njega i njegovih djela, njegova traga u školstvu na našim prostorima, a i šire.




Nadopuna posta 16.01.2014.

Zahvaljujući gospodinu Dejanu, unuku Ilije Dizdara, čitatelji Promina bloga, mogu pogledati sljedeću fotografiju istaknutog pedagoga i publiciste Ilije Dizdara;



Zahvaljujem se gospodinu Dejanu na priloženoj fotografiji.


Oznake: Iz ahrive profesora Ante Vladimira Bikića, Ilija Dizdar, Školstvo u Promini

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


.....

  • ......
    .......



    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2023. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić