16.02.2006. Umro Josip Vrhovec
(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)
16.02.2006. Umro Josip Vrhovec
(foto SS-Metal Sint Oklaj 2012)
Nekadašnji političar Josip Vrhovec preminuo je jučer ujutro u Zagrebu u Bolnici Sestara nilosrdnica u Vinogradskoj ulici.
Vrhovec je rođen 1926. godine u Zagrebu.
U Razdoblju od 1941. do 1945. godine sudjelovao je u antifašističkom ratu. Završio je Ekonomski fakultet i bio glavni urednik Vijesnika u srijedu (1956.1957. i 1959.-1963.), kao i prvi stalni dipisnik Vjesnika iz Londona od 1957. do 1959. te iz SAD-a od 1963. do 1967. godine.
Nakon 1971. obnašao je najviše političke dužnosti u SR Hrvatskoj i SFRJ. (h)
(Prenesen članak iz 24sata.)
Sad se vjerojatno pitate kakve veze ima Josip Vrhovec sa Prominom?
Prije dvadesetak godina (čini mi se 1985. ) u Oklaju se okupilo dosta političara na postavljanju kamena temeljca za prvu tvornicu u Promini. Tako su započeli radovi na izgradnji današnje tvornice Metal Sinta.
Prostor Općine Promine od 1961. godine karakterizira izrazita depopulacija. Vrhunac iseljavanja Prominaca je period između 1981. –1991. godine kada je Promina ostala bez 50 posto pučanstva, te je bila područje s najjačom emigracijom u Hrvatskoj. Početak gradnje Sintala bila je nada da će se trend iseljavanja Prominaca zaustaviti. Tako je nakon par godina gradnje u Sintalu posao pronašlo skoro dvjesto radnika iz Promine, a što je najbitnije, posao je pronašlo i dosta žena.
Nakon postavljanja kamena temeljca velika se fešta nastavila u Osnovnoj školi. Koliko je bilo uzvanika dovoljno je reći da su u svim razredima i hodnicima škole bili postavljeni stolovi, i opet su neki ostali bez stolice.
Svuda se širio miris pečene janjetine, odojka i svježe narezanog prominskog pršuta. Prominska žutina je tekla u potocima.
Jedan od uzvanika mi je dao paket spize da mu odnesem u auto. Bilo je to vrijeme kad su Renaulti 25 bili carevi na cesti, a ključ koji je daljinski otvarao auto priča iz budućnosti.
Bilo je to vrijeme u kojem smo se nadali da će se mladi koji su otišli u grad studirati vratiti u svoj rodni kraj.
Broj stanovnika se malo zadržao na 2574 stanovnika, a onda je došao rat.
Prema popsu stanovništva iz 2001. godine Promina ima 1317. stanovnika.
Metal Sint se unatoč ratu uz iznimne napore direktora Stipe Kneževića i marljivih radnika uspio održati i nastaviti proizvodnju do današnjih dana.
Iako su u ratnim vremenima zapošljavali u svojim privremenim pogonima u Zagrebu samo tridesetak radnika, danas Metak Sint zapošljava sedamdesetak većinom mladih radnika.
Eto, mislim da ovo vraćanje malo u prošlost neće nikome škoditi.
Moje spominjanje Josipa Vrhovca je ujedno jedan vid zahvale čovjeku koji je sudjelovanjem u otvaranju tvornice Metal Sint , a zna se koliko je u ono vrijeme trebalo truda da bi neki kraj dobio tvornicu.
(nadopuna posta 17.02.2006.)
Jedan od Prominaca koji je uložio puno truda u otvaranje Sintala u Oklaju, a ujedno i Sintalov prvi direktor bio je Ivan Bilušić. Nepravedno sam ga izostavio u prvoj objavi teksta jer mu se nisam mogao sjetiti imena.
Komentar «km» je opravdan a ujedno u tekst uvrštavam i njenu sljedeću rečenicu: Kad je riječ o gradnji i opremanju tvornice Sintal u Oklaju, neizostavno se mora spomenuti i ime pok. Ivana (Ive) Bilušića, usput rečeno oca poznate vokalne umjetnice Jasne Bilušić, koji je najviše, ako ne i isključivo zaslužan za tu tvornicu.
Zahvaljujem se KM na njenom komentaru.
Prije godinu, dvije, dobio sam od profesora Ante Vladimira Bikića, iz njegove bogate arhive članaka vezanih za život u Promini, sljedeća dva članka na temu izgradnje Sintala u Oklaju:
 
Orginalni post nalazi se pod linkom:
http://promina.blog.hr/2006/02/1620689549/umro-josip-vrhovec.html
Oznake: Iz ahrive profesora Ante Vladimira Bikića
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
