_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 06.02.2013.

Legalizacija nezakonito izgrađenih poljoprivrednih zgrada Prekjučer sam čuo na Radio Drnišu vijest, kako će se u Oklaju 05. veljače (jučer) u 18:00 sati, u zgradi Općine, održati predavanje na temu legalizacije nelegalno izgrađenih zgrada –poljoprivrednih objekata. Nemojte me hvatati za svaku riječ, ali vijest je nekako tako zvučala. Uglavnom, javnu tribinu je organizirao „Hrvatski zavodu za poljoprivredno-savjetodavnu službu Drniš“ i općina Promina. Prošetao sam jučer kroz Oklaj s namjerom da fotografiram poziv za ovaj događaj, te ga odmah objavim na Blogu. Nažalost, poziva u Oklaju nigdje, pa niti u Općini nisam pronašao. Premda nisam poljoprivrednik, tema mi se učinila zanimljivom, tako da sam ipak prisustvovao skupu od 18:00 do 20:20 sati u općini. Organizatori skupa, koliko sam primjetio u razgovoru s poprilično velikim brojem nazočnih Prominjaca, potrudio se, i osobno telefonski pozvao sve registrirane prominske poljoprivrednike. Mario Tomić viši stručni savjetnik za ruralni razvoj i EU programe i Ivica Kosor viši stručni savjetnik za govedarstvo, osim teme iz naslova, nazočnim su prenijeli najnovije vijesti važne za vinogradare i stočare. Tema legalizacije poljoprivrednih građevinskih objekata, pomalo se zahuktava, i ono što sve zanima je-koliko to zapravo košta? Upravo zato i pišem ovaj post, i evo dvije fotografije koje su na skupu mogli vidjeti nazočni Prominci: Legalizacija u Promini bila bi 2000,00 kuna jeftinija od najniže navedenog iznosa, odnosno 14.200,00 kuna, kako se moglo čuti na skupu (naravno za zgradu navedenih dimenzija). Tomić i Kosor, odradili su odličan posao u Promini, i baš mi je bilo zanimljivo slušati njihova izlaganja i razmišljanja. Za sve one, koje zanima koji savjet više na ovu temu, pod sljedećim linkom, pronaći ćete kontakte Maria Tomića i Ivice Kosora: http://www.savjetodavna.hr/?page=addressbook,15 Oznake: Stočarstvo u Promini

ponedjeljak, 27.04.2009.

Bez radne dozvole ni za ovcama na pašu... Prije nešto više od mjesec dana napisao sam post pod naslovom: Nedostatak pastira ili nešto drugo? Pod linkom: http://promina.blog.hr/2009/03/1626055614/nedostatak-pastira-ili-nesto-drugo.html Ono što bi citirao iz tog posta je: „Kriza je, ali su i ruke mekane: nitko neće posao od tisuću eura mjesečno” Odnosno: “- Nažalost, niko se ne odaziva na takve pozive. Istina, jednom mi se javio bračni par koji je ostao bez posla. Javio se i predomislio. Kažu: “Što ako nas netko vidi da čuvamo ovce?“ – prenosi nam svoje iskustvo Validžić”. “Pokušao je Validžić prije toga do pastira doći preko Zavoda za zapošljavanje: “Računao sam da bi se netko od sedam tisuća nezaposlenih u Županiji za takvu plaću rado prekvalificirao.” Nakon objave tog posta, na moj e-mail stiglo je nekoliko upita vezano uz posao pastira u Promini, za 1000 eura. Ljudi su pitali sa svih strana…. Netko je tražio posao za sebe… netko za oca…. netko za sebe I suprugu….. Tražili su telefonski broj Validžića koji plaća 1000 eura mjesečno…. Tisuću eura probudilo je I “Sindikat pastira”… te su svi zatražili minimalnu plaću od 1000 eura, a dotadašnji većinom 350 primamljivih eura… postali su sitan novac…. Sad, osim Validžića, svi ostali vlasnici velikih stada muku muče sa pastirima, jer su njihovi dugogodišnji pastiti dali "otkaz ugovora o radu"….. Ali, priči s pastirima u glavnoj ulozi tu nije kraj; Danas čitam na web-u sljedeći naslov: «Rumunj čuvao koze bez radne dozvole” Pod linkom: http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=8&ID_VIJESTI=107472 Članak nam donosi sljedeću vijest: “Naime, Rumunj Zugravu Voinea (33) uhvaćen je na sinjskom području u ilegalnom boravku u Lijepoj Našoj, dapače, na neprijavljenom radnom mjestu. Policija je u mjestu Vojnić Sinjski otkrila mladog Rumunja upravo kada je iz staje namjeravao na ispašu odvesti stado koza”………………….” prekršajni mu je sud odredio kaznu od 3.500 kuna i protjerivanje iz RH uz zabranu ulaska u sljedećih godinu dana.” Tko bi rekao da je život pastira tako “buran”. Oznake: Život u Promini, Stočarstvo u Promini

srijeda, 25.03.2009.

Nedostatak pastira ili nešto drugo? Pastiri su zadnjih dana česta tema dnevnih novina. Čitajući te članke, čovjek zaključuje da je plaća pastira ili čobana kako smo ih zvali do devedesetih godina, laka i brza zarada, a 1000 eura, svakomu izvuče osmjeh na lice-a iznad glave stvori oblačić snova koji bi se mogli s tim novcem kupiti. Kako bi bilo da malo „okrenemo priču“, i ispričamo je riječima pastira, a ne vlasnika stada? Nenapisanih priča možda ima-a možda i nema više od ove koju ću navesti, koju je obradio novinar Novog lista/Branimir Zekić još 2006. godine, a koja je po meni za svaku osudu: Naslov članka:“ Nikad više u Hrvatsku“: Evo citata iz spomenutog članka: Nikad više u Hrvatsku. Nigdje od kuće! Radit ću bilo što u rodnoj Oraviti samo da se ovo ne ponovi, rekla je siromašna, vidno iscrpljena Floarea Covaci na zagrebačkom željezničkom kolodvoru, gdje ju je dopratila konzulica rumunjskog veleposlanstva Carmen Iliescu. Uz pomoć rumunjskoga veleposlanstva do kojega ju je jučer dopratila ekipa Novoga lista uspjela telefonirati kćeri, koja joj je poslala, najvjerojatnije posuđenih 150 eura neophodnih za povratak kući. Drama rumunjske državljanke Floaree Covaci (52), koja je prije mjesec dana u potrazi za zaradom došla u Prominu kraj Drniša čuvati stado od 500 ovaca za 400 eura mjesečno i potom dobila višestruko manji iznos od dogovorenog – sretno je privedena kraju. Djelatnici rumunjskog veleposlanstva, do kojega ju je jučer dopratila ... ……(nastavak priče mogu pročitati samo registrtrani posjetitelji Novog lista-ali i ovo je dovoljno da se svi zamislimo-zapitamo). Takvu priču pišu novinari Novog lista, a novinari Slobodne Dalmacije nam donose sljedeću priču: „Kriza je, ali su i ruke mekane: nitko neće posao od tisuću eura mjesečno” Evo nekoliko citata iz njihova članka: “- Nažalost, niko se ne odaziva na takve pozive. Istina, jednom mi se javio bračni par koji je ostao bez posla. Javio se i predomislio. Kažu: “Što ako nas netko vidi da čuvamo ovce?“ – prenosi nam svoje iskustvo Validžić”. “Pokušao je Validžić prije toga do pastira doći preko Zavoda za zapošljavanje: “Računao sam da bi se netko od sedam tisuća nezaposlenih u Županiji za takvu plaću rado prekvalificirao.” - Gotovo sam bio ismijan. Iako uz plaću osiguravam smještaj, hranu, dnevno kutiju cigareta i bon za mobitel - kaže Validžić”. Cijeli članak možete pročitati pod linkom: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/46311/Default.aspx Komentatori pod člankom u SD imaju sljedeća razmišljanja: Komentar od: ajme meni vise @ 16. ožujak 2009 21:45 ajme lazova. a i ovi novinari svasta popiju i svima daju medijski prostor bez ikakve provjere. da placa 1000 eura, stan, hrana, cigare... kako da ne Komentar od: PLaVaKRaLJiCa @ 16. ožujak 2009 23:05 Ma nije to stvar plaće nego naš narod se želi ponašat kao gospoda, a ne kao neki seljak koji čuva ovce, pa to je njima ispod časti i u tome je problem! Jer kada te netko vidi kako čuvaš ovce, odma će ti reći da si seljak i tada gubiš sve ka "ugledne" funkcije u društvu, a ka da su ih imali... Komentar od: vkuzma13 @ 16. ožujak 2009 23:27 Ma dajte ne budalite.Ja sam diplomirani ekonomist,uskoro magistar ekonomskih znanosti. Bogu hvala zaposlen sam , ali mi žena ne radi(također visoko obrazovana). Ako dotični gospodin zaista toliko nudi evo neka ostavi podatke u redakciji ja ću mu se javit i moja supruga….. Komentar od: sttipe @ 16. ožujak 2009 23:57 ovaj bi posla zenu u minsko polje!!pa radije se razvedi..humanije je..opce poznato je zasto se ljudima i neda bas zujat za ovcama bas na tim terenima…….. Što nakon svega zaključiti? Kako nakon svega odgovoriti na pitanje iz naslova: Nedostatak pastira ili nešto drugo? Oznake: Stočarstvo u Promini

subota, 14.03.2009.

Domaći ljudi neće u pastire…. " Domaći ljudi neće u pastire pa stada uzgajivača ovaca čuvaju i Rumunji" Ovakav naslov ovih dana možete pročitati u nekim dnevnim novinama. Prtražio sam svoju “arhivu članaka o Promini” I donosim Vam jedan članak star nekoliko godina-namjerno neću reći koliko, ali kao da je u nekim djelovima star samo nekoliko dana. Zamolio bih Vas da sami pokušate odgonetnuti/komentirati godinu njegove objave. Od 1500 stanovnika zaposleno je oko 250; šezdesetak ih radi u »Metalsintu«, čija je obnova i pokrenula povratak radno aktivnih/ Sedam jakih stočara ima više od 200 grla sitne stoke i te obitelji žive isključivo od stočarstva/ Za mjesec-dva očekuje se dovršenje gradnje cjevovoda koja je počela 1999./ Zadnjih mjeseci, konačno, smeće se organizirano odlaže na jednome odlagalištu; do tada stanje je bilo alarmantno zbog brojnih divljjih deponija/ Do 1999. obnovljen je najveći broj kapitalnih objekata - školska zgrada, ambulanta, pošta, svih pet crkava, zgrada općine, gospodarski centar i gotovo sve obiteljske kuće PROMINA/ OKLAJ, 29. veljače – Krš, golet, drača - prizor je koji se ukaže putniku namjerniku kada nakon Drniša skrene prema danas slabo nastanjenom području uz planinu Prominu. Općinsko središte u Oklaju više podsjeća na kakvo veće selo, nego na sjedište općine. Ispred kafića u središtu Oklaja, na štekatu, ima posjetitelja iako zima u ovom planinskome mjestu pokazuje zube. Bura puše nesmiljenom snagom kao malo gdje pa smo se brzo, pognute glave i leđa, sakrili dok ne prođe njezin nalet. Domaći momci očito su otporniji pa brzinu kojom smo se sklonili s vjetrometine ispratiše smiješkom. Nemoguće je u mjestu ne sresti načelnika Općine Žarka Duvančića, koji nas je pozvao u svoj ne baš topao ured. »Danas na ovom škrtom području živi 1500 stanovnika, a još šezdesetih godina prošlog stoljeća bilo ih je više od 6000. Promina je bogomdano područje za uzgoj stoke, a bili su tu i rudnici boksita u kojima je radilo domicilno stanovništvo. Iseljavanje je počelo gašenjem rudnika i trajalo je sve do 1987., kada je izgrađena tvornica »Metalsint«. Tada je počeo i povratak ljudi koji je trajao sve do početka Domovinskog rata, kada je opet počeo egzodus. Po završetku rata stanovništvo se opet vraća razrušenim domovima«, priča Duvančić. Područje Promine nije, kako se to misli, nastanjeno samo starijim stanovništvom. Iako je riječ o surovu kraju u kojem se mukotrpno živi, u rodni kraj vraćaju se i mlade obitelji. Čine to oni koji prije povratka uspiju naći posao. Njih šezdesetak tako radi u »Metalsintu« čija je zgrada jedna je od najljepših koje smo vidjeli u Dalmaciji. Ima i obrtnika, ugostitelja, stočara, poljoprivrednika, a dio stanovnika radi u općinskim strukturama te u komunalnom poduzeću. Brojkom, zaposleno je više od 250 stanovnika Promine odnosno nezaposlenih je samo sedam posto. Neki su se iz rata vratili bolesni, a neki iz nekih drugih razloga posao i ne traže, kažu mještani Oklaja. Hoće li prominski kraj ponovo postati stočarski, pitali smo. Trend povećanja broja stočara vlada već nekoliko godina, kažu nam stariji ljudi, koje smo zatekli kako u zavjetrini paze na svoja stada. Ovdje je već sedam jakih stočara koji imaju više od 200 grla sitne stoke i te obitelji žive isključivo od stočarstva. Najviše ih ima stada od šezdesetak ovaca, no ima i onih koji imaju više od 600 grla ovaca poput poznatoga prominskoga stočara Josipa Duića, čije je gazdinstvo ogledno. Duić ima i više krava kojima u stajama stalno svira glazba, ima razvijenu proizvodnju tzv. sira iz mišine kao i drugih vrsta sireva a hvali se i proizvodnjom hrane za svoju stoku. Za svoje proizvode ima osigurano tržište. Žali nam se na vukove koji su mu lani zaklali više ovaca. Ni tornjaci nisu pomogli. Jednostavno, vukovi su se razmnožili, dolaze do staja i kuća i nitko im ništa ne može. Duić i ostali krupni stočari zatražili su pomoć od države, ali uzalud. Duić teško pronalazi radnu snagu za svoje brojno stado. Domaći ljudi neće u stočare, ali hoće stranci pa tako njemu i njegovoj obitelji u čuvanju stada pomažu dva Rumunja. I drugi veliki uzgajivači ovaca imaju problema s radnom snagom, saznajemo. Dio mlađih nezaposlenih ima problema sa socijalizacijom, a drugima posao pastira naprosto nije privlačan. Duić se žali i na pašarine koje bi, po njemu, trebalo odrediti selektivno jer nisu sva područja Hrvatske ista, posebno se ne neka ne mogu uspoređivati s ovim siromašnim prominskim zemljištem u kojem caruje sivi kamen. Vratili smo se u središte Oklaja kojim dominira zgrada Doma za starije osobe koja već treću godinu zjapi prazna iako je dovršena i opremljena. Dom očito propada, a u njegovu gradnju i opremanje utrošeno je više od deset milijuna kuna. Kapacitet Doma je 105 štićenika. Ponovo smo potražili načelnika Duvančića i upitali ga u čemu je »kvaka«. »Na više mjerodavnih adresa poslali smo dopise i zatražili rješenje ovog slučaja, ali ne ide iako posljednjih mjeseci dobivamo signale da bi se problem uskoro mogao riješiti. Temeljni problem su nesuglasice unutar sada već bivšeg ministarstva rada i socijalne skrbi koje do sada nije znalo što bi s objektom. Kada ga se počelo graditi, 1999., govorilo se da je potražnja za krevetima u staračkim domovima velika«, objašnjava Duvančić. Prošle godine održan je sastanak sa šibensko-kninskim županom Dujom Stančićem kojem je nazočio i ravnatelj šibenskoga doma za starije »Cvjetni dom«. Predlagalo se tada spajanje dviju ustanova, no do danas od toga nema ništa. U drugim gradovima potražnja za smještajnim kapacitetima je velika i na krevet se čeka godinama. Ne treba ni govoriti što bi zapošljavanje nove radne snage u Domu staraca značilo za prominski kraj. Najveći dio Promine i danas je bez pitke vode što čudi kada se zna da u blizini protječe nekoliko rijeka. Stanje će se uskoro promijeniti, jer se za mjesec-dva očekuje dovršenje gradnje cjevovoda koja je počela 1999. godine. U gradnju je utrošeno 14 milijuna kuna. Općina je sudjelovala sa 20 posto novca, a ostalo su podmirili Ministarstvo obnove i Hrvatske vode. Osim sjeveroistočnog područja, sva će ostala općinska područja konačno dobiti vodu za koju se Prominjani bore punih 40 godina. Kakvo će to slavlje biti kada voda potekne iz špina, komentiramo. Danas svaka kuća u Promini ima bunar, ali ljeti oni znaju presušiti pa se mora do udaljenih izvora. Sve je to otežavalo život ljudima u ovom kraju ljetne »pasje vrućine«. Općina Promina dosta ulaže u saniranje brojnih divljih odlagališta smeća. Svake godine organizira se velika akcija čišćenja odlagališta. U zadnjih pet mjeseci smeće se organizirano odlaže na jednom odlagalištu pa je situacija nešto bolja nego prije kada je bila alarmantna. Obnova kuća je skoro završena pa više neće biti ni odlagališta građevinskog materijala koji je zatrpao sve škrape. Naime, smeće je svatko odlagao kako mu drago, najčešće uz cestu. Velik broj divljih deponija privukao je stada »ničijih« krava koja se već dvije godine hrane isključivo prekapajući po smeću. Policija i inspekcija problem još nisu riješili, jer krave smo zatekli i za našeg posjeta. U središtu Oklaja je i obnovljena zgrada Doma kulture sa čitaonicom, knjižnicom... Stanovnici nam kažu da je ovdje do 1999. obnovljen najveći broj kapitalnih objekata - školska zgrada, ambulanta, pošta, svih pet crkava, zgrada općine, gospodarski centar i gotovo sve obiteljske kuće. Uređeno je i oko 60.000 četvornih metara lokalnih cesta, obavljena sanacija telefonske i elektromreže... Jadranka Klisović-Vjesnik Nadam se da se novinarka Jadranka Klisović neće ljutiti što sam objavio cijeli njen članak, ali ovaj članak odlično opisuje Prominu u svakoj svojoj rečenici-tako da mi je bilo žao mijenjati ga na bilo koji način. Članak je objavljen u Vijesniku pod linkom: http://www.vjesnik.com/html/2004/03/01/ClanakTx.asp?r=unu&c=2 Oznake: Stočarstvo u Promini

petak, 20.02.2009.

Prominski eko-janjci Na području Šibensko-kninske županije registirana su dva uzgajivača koja imaju stada s markicom »eko«, a osnovana su u okviru projekta eko-janje. Jedno je stado kod nas u Promini kod obitelji Validžić u Podima, a drugo kod obitelji Šimpraga iz Radučića, koja je udjeno I voditelj projekta “Eko janje”. Cilj projekta/ istraživanja je proizvodnja janjećeg mesa koje će po svojoj kvaliteti i načinu proizvodnje zasluženo nositi znak ekološkog proizvoda Hrvatske i time zauzeti jedno od vodećih mjesta na izbirljivom domaćem i inozemnom tržištu janjetine. Više o projektu pod linkovima: http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=6287&podaci=projekti&sifprojekat=1168 http://www.poslovni.hr/64924.aspx Prije dvadesetak dana, u Novom tjedniku, objavljen je članak pod naslovom: EKO-JANJCI IZ OKLAJA Validžićeva borba s tržištem Članak možete pročitati pod linkom: http://www.novi-tjednik.hr/zupanija/zupanija/387-obitelj-validzic-janjci-oklaj.html Evo nekoliko citata iz članka: “Percepcija ljudi je kako se po janjetu zaradi otprilike stotinjak eura, a ako se to pomnoži s brojem prodanih janjaca, računica je jednostavna. Međutim, naš sugovornik tvrdi kako bi prepustio sav posao i trud za samo 20 posto od cijene janjeta. Kad se sve zbroji, koristi ipak ima, ali treba ići na povećanje stada jer se fiksni troškovi na taj način smanjuju. Formiranje stada, ujedno i gubitak traje otprilike pet godina, a kad dođe vrijeme prodaje janjaca, problema s njihovim plasmanom nema. Tome pogoduje i stagnacija uvoza janjetine u vremenu prodaje, kao i njena poznata kvaliteta u ovim krajevima”. “Od Ministarstva poljoprivrede dobio je oko 200 tisuća kuna poticaja za izgradnju mini-sirane, na kojoj upravo radi. Kaže kako će uložiti sve raspoložive resurse kako bi proizveo što više kvalitetnog sira”. “S takvom smo proizvodnjom počeli prije tri godine, a prošle godine smo prodali oko tonu sira i to prije nego što je on uspio dozrijeti dokraja. Riječ je o siru iz mišine, a bilo je nešto i okruglog – prića Validžić”. Cijeli članak pročitajte pod već navednim linkom. Obitelj Validžić se već godinama bori za “opstanak” u Podima, zaseoku koji je odavno zaboravio dječji plač. Nije ni čudno, s obzirom da do njihovih kuća vode “boksitne steze”, a vodovod je obećanje staro desetljećima. Doduše, vođeni ekonomskom računicom, teško ćemo dočekati vijest o rješavanju tih problema, koji bi mogli oživjeti taj ekološki raj koji nestaje. Nedavno smo na Blogu raspravljali o EIB-2 programu iz kojeg se mogu obnavljati nerazvrstane ceste. Upravo jedna takva cesta povezuje Pode, Kriviće I Oklaj. Asfaltiranjem te ceste u dužini od 6 kilometara, otvorila bi se u Promini nova zona za razvoj seoskog turizma, na temeljima ekološkog uzgoja janjaca obitelji Validžić. Validžijići šalju jasnu poruku da je život u Podima moguć, da taj posao ima svoju budućnost. Ostaje nam da vidimo, hoće li se u budućnosti pojaviti netko tko će uspjeti pronaći sredstva za kvalitetnije povezivanje tog lijepog zaseoka, I dati mu novi dah života. Na životu temeljenom na ostacima prošlosti, graditi budućnost…. Oznake: Stočarstvo u Promini, Podi

četvrtak, 02.10.2008.

Menadžer=čoban, pardon Čoban=Menadžer za farmu? Najviše me u životu «fasciniraju» ljudi koji od jednostavnih stvari čine komplicirane, od nevažnih važne stvari. Tako sa jedne strane upoznate doktore znanosti s kojima možete razgovarati kao s nekim s kim se poznajete godinama, a s druge strane imate polupismene ljude koji «doktoriraju» opisujući svoju važnu ulogu u društvu, i koliko god pričali teško ih je razumjeti. Evo jedne priče za primjer... Marija... di ti je brat... nisam Ga dugo vidija? E... on ti nije ode... on je na izgradnji vodovoda u Dubrovniku? Stvarno? Kad je otiša? A.. otiša je ima misec dana... i eto vratija se nikidan na jedan dan, i odmah su Ga zvali da bez njega ne mogu, da se vrati. Vidiš ti njega šta je «emancira»... A šta on tamo zapravo radi... s obzirom da je konobar po struci, a tu se ipak radi o «izgradnji vodovoda»?. Pa... on ti priprema trasu za postavljanje cijevi... Znači on radi sa inženjerima... Aj neka.. Ma nije... nego nešto drugo.. A da nije sa «đomeštrima» ... da ne nosi onaj «kolac» i udara trasu vodovoda... Ma nije ni to... Pa šta onda radi? Pa on kopa kanale! Pa on kopa kanale? Stvarno. Dobro sestra kaže...Pa zar nije na kraju lipše reć... «On je na izgradnji vodovoda u Dubrovniku» Tu je titula... tu je destinacija... Sve je na mistu... To što on i ovako, i onako započme i završi radni dan u kanalu, na kraju i nije bitno? Glavno da lipo zvuči. Ali, vratimo se naslovu....koji glasi: Menadžer=čoban, pardon Čoban=Menadžer za farmu? Možda će netko zaključit da je to samo igra riječi, ali meni se čini da je veliki broj ljudi «greškom» ni kriv ni dužan zamjenio svoje mjesto na stranama «jednakosti». Još mi je najjače, najčešće posvajanje titule «poduzetnik». Za neke je dovoljno otići iz «malenih mjesta srca moga» na Zagrebački asfalt na nekoliko mjeseci, i titula je već tu. Ja sam ti rođo pokrenija biznis... Ja sam poduzetnik... Evo još jedne priče, koja mi pada na pamet.... Još u osnovnoj školi, imao sam prijatelja koji je patio za zlatnim lančićima, satovima, novcem, sanjao skupe aute... Došao je rat... i nismo se dugo vidjeli. Jednom prilikom, nakon rata...pored mene projuri zatamnjeni BMW sedmica, i naglo zakoči. Mislim ja u sebi «Bome sad sam na....a» Na brzinu razmišljam jesam li se kome zamirija... I nisam se dobro ni sabra, kad se iz auta začuje: «Pa di su prijatelju... nismo se vidili sto godina» Da skratim priču... Moj prijatelj iz osnovne je u ratu postao poduzetnik... navodno građevinar. Ima nekoliko stanova u Zagrebu... i sve u svemu dobro se živi. Opet se nismo vidili neko vrijeme, i baš sam se zapita gdje je... Rekli su mi da je dobio tri godine zatvora u Turskoj zbog šverca nekoliko desetaka kila zlata.... Opet smo se sreli... Opet on sritan nasmijan, ali sad jedan dan vozi Porsche, a drugi najskupljeg Mercedesa... Opet je poduzetnik, i sada već radi «zgrade» u Zagrebu, i ima jaku firmu... Opet se nismo vidili neko vrijeme, i baš sam se zapita gdje je... Pročitao sam u crnoj kronici da je priveden zbog organizacije prostitucije... Pročitao sam nakon toga da je prodao zemlju jednog našeg istaknutog političara, krivotvoreći dokumentaciju.... Pa nakon toga da je oslobođen zbog nedostatka dokaza... Zadnje sam pročitao, da je osuđen na sedam godina zatvora, zbog prodaje zemljišta krivotvoreći dokumentaciju, i tako sebi pribavio nekoliko milijuna eura koristi.... Kad bolje razmislim, niti je on stravno moj prijatelj, jer Ga zapravo uopće i ne poznajem, niti je poduzetnik... On je zapravo završio kao kriminalac, ali «visokog» ranga. Kad čovjek ukrade cipele iz trgovine, on je lopov, ali kad ukrade milijune... one je ????? Opet sam odlutao od naslova, a naslov je, da se i ja podsjetim: Menadžer=čoban, pardon Čoban=Menadžer za farmu? E da... ne smije se reć Čoban... pravilno je Pastir! Premda mene Pastir više asocira na duhovnog vođu.... I pjesmu čoban tjera ovčice.... treba ili zaboraviti ili pretvoriti u «Manadžer tjera ovčice, lakoj lane diri diri dane»... Na ovi temu Jutarnji liste kaže sljedeće: “Ovčari postaju menadžeri za farmu” (a komentatori dodaju: ovčar=vrsta psa, čuvar ovaca= pastir ili čoban) “U Centru za stočarstvo krša, osnovanom prije dvije godine na kninskom Veleučilištu Marko Marulić, ove jeseni u sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja počinje edukacija za zanimanje ovčar. Uzgajivači ovaca i koza na krškim područjima nakon stjecanja diplome neće više biti ovčari i pastiri nego će steći zvanje menadžera za farmu, koje zvuči daleko ljepše i stručnije” “I uzgajivači ovaca i koza u Europi sutra morati imati licencu za bavljenje tim poslom” Baš me zanima, kad na kraju godine bude dodjeljivana nagrada “Zlatna kuna za menadžera godine”, mogu li se natjecati I vlasnici stada u Promini, nakon što naravno dobiju licencu? Članak u Jutarnjem možete pročitati pod linkom: http://www.jutarnji.hr/zanimljivosti/clanak/art-2008,9,12,,133051.jl Oznake: Život u Promini, Stočarstvo u Promini

srijeda, 01.10.2008.

Promina iz nekog drugog kuta... Danas sam po prvi puta pronašao članak u kojem se može pročitati što je to danas “najzanimljivije” u Promini, I koji su to potencijali kojih možda nismo niti mi sami svjesni. Članak Jadranke Klisović pod naslovom “Skriveno blago prominskih brda”, jedan je od najbolje napisanih članaka na tu temu u zadnjih desetak godina. Obično novinari “prolete” jednom temom kroz Prominu, I pobjegnu. Ali ovdje se vidi da je novinarka stvarno imala volje upoznati “neku drugu” Prominu. Ja ću navesti samo nekoliko citata iz članka koji je objavljen pod linkom: http://www.bum.vjesnik.hr/html/2008/09/24/Clanak.asp?r=tem&c=7 “Težak život i druge nedaće koje su se zaredale zatvaranjem rudnika koji je othranio generacije i generacije, za posljedicu su imale odlazak stanovništva u gradove od čega se taj škrti kraj nije oporavio do danas. “Država je svoje šumsko zemljište odlučila dati na višegodišnje korištenje, pa je nekoliko Prominaca zasadilo velike vinograde poput mladog Marka Duvančića, obitelji Džapo, Knežević... Načelnik Cota na svom je imanju zasadio 20.000 sadnica vinove loze koja odlično uspijeva i daje vrlo kvalitetno grožđe i vino” “Načelnik Cota, koji je dužnost načelnika preuzeo tek prije dva mjeseca, smatra da taj kraj ima velike razvojne perspektive i to prije svega u poljoprivrednoj proizvodnji u Vedrovu polju, proizvodnji zdrave hrane, stočarstvu i seoskom turizmu”. “Obitelj Milana Lacića sagradila je pršutanu »Lacić« u Razvođu kod Oklaja. Dok smo joj prilazili, nismo mogli vjerovati vlastitim očima. Mislili smo da smo….” “U susjedstvu smo posjetili obitelj Škovrlj. Slavko, njegova supruga i tri sina imaju farmu sa 600 ovaca….. Godišnje uspiju proizvesti između 2,5 i tri tone »mišnog sira« koji prodaju isključivo na »kućnom pragu«. »Da proizvedemo i pet puta više, sve bi prodali bez ikakve reklame i bez trgovačkih lanaca. “Na 26 hektara zemljišta kod Razvođa prostire se bajamik koji je već godinama »ničiji«, a Općina Promina s njime ima velike planove. Umjesto jednoj osobi, bajamik koji je prije rata bio u vlasništvu oklajske poljoprivredne zadruge, najvjerojatnije će se dati u koncesiju osmorici Prominjana u dugoročni zakup”. “Načelnik Cota, inače kondicijski trener hrvatske košarkaške reprezentacije i matematičar po struci, kaže da je u ovom kraju »pitanje svih pitanja« voda bez koje su danas tri veća sela koja se nalaze na stotinjak metara od Krke…….”. Bili su to samo ulomci teksta, kojeg je svakako zanimljivo pročitati od riječi do riječi. Oznake: Marko Duvančić, Ivica Džapo, Stipe Knežević, Prominski vinogradari, Stočarstvo u Promini, Pršutana Lacić, Život u Promini, općina promina

nedjelja, 28.09.2008.

Vukovi u Promini II dio Promina se često spominje u dnevnim novinama u naslovima koji obrađuju temu napada vukova na stoku. Ovih dana pronašao sam na internetu “Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2007. godini” Evo nekoliko citata koji bi mogli zanimati prominske stočare: “U 2006. godini zaprimljena su 1422 zahtjeva za naknadu štete od predatora, od čega je u 93.2% slučajeva (1325) slučajeva zaključeno da je štetu sigurno ili vjerojatno počinio vuk. Daleko najveći broj šteta dogodio se u Šibensko-kninskoj (676) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (384) gdje je ukupno zabilježeno oko 80% svih šteta od vuka. Na trećem mjestu sa 164 štete (12 %) nalazi se Zadarska županija. Omjer šteta po županijama sličan je kao i prijašnjih godina”. “Što se tiče 2007. godine od ukupno zaprimljenih 493 zahtjeva za naknadu štete (do rujna 2007.), u 461 slučaju zaključeno je da je štetu sigurno ili vjerojatno počinio vuk, što je gotovo isti udio kao i u 2006. godini. Također se podudaraju podaci o najvećem broju šteta na području Šibensko-kninske (273) i Splitsko-dalmatinske županije (155) gdje je ukupno zabilježeno oko 90% svih šteta od vuka. Općine s najvećim brojem šteta u 2006. i 2007. bile su Unešić i Kistanje u Šibensko-kninskoj županiji”. Koliko vukovi “putuju” tražeći svoj pljen, dovoljno govori sljedeći podatak: “O korištenju prostora s obiju strana granice svjedoči i vučica Eva koja je bila uhvaćena i obilježena u Dalmaciji u veljači 2005. Eva je tijekom pet mjeseci praćenja bila locirana ukupno 541 put, od čega je 47 % lokacija bilo u Hrvatskoj, a 52 % u susjednoj Bosni i Hercegovini. Pri tome se u Hrvatskoj zadržavala na manjem području, oko Runovića i Imotskog, dok je u Bosnu i Hercegovinu odlazila i do 80 km u unutrašnjost, sve do Tomislavgrada”. Podatak koji je najzanimljiviji stočarima je brojnost vukova na našem području (Šibenko-kninska županija), evo citata: “….Sljedeća je Primorsko-goranska sa 7 procijenjenih čopora, a nakon nje slijede Zadarska i Šibensko-kninska s po 6 čopora. U svim spomenutim županijama procijenjen broj jedinki kreće se od 20 do 30”. U Šibensko-kninskoj županiji imamo jedan čopor vukova manje, odnosno 6 čopora sa ukupno 28 do 37 jedinki-prosjek 32,5. “Vještaci s područja Dalmacije (Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija) zbog znatnog smanjenja šteta na stoci smatraju da je i brojnost populacije vuka u padu, jedino vještak koji svoju djelatnost obavlja na području Biokova, smatra da je populacija stabilna, ako ne i u porastu, a svoj sud objašnjava sve češćim viđenjem jedinki, te povećanim utjecajem na divljač”. Nama (Promini) najbliži čopor je na lokaciji Brištane-Oklaj, I broji 4-6 jedinki, ali s obzirom na radijus kretanja vukova od 35 kilometara, čopori iz Ivoševaca, Kijeva I drugih krajeva u okruženju, vrlo brzo dolaze do nas. Da vukovi često napadaju u Promini možete se uvjeriti čitajući članak u Novom tjedniku pod naslovom “Zbog suše vukovi još agresivniji “ pod linkom: http://novi-tjednik.hr/index.asp?dID=1619 Evo citata iz članka: “Vladi Zeliću, prominskom stočaru iz zaseoka Zelići, vukovi su ovog ljeta zaklali jedanaest ovaca, a bliski susret s njima imao je, kaže, i njegov susjed kojem su vukovi zaklali četiri krave, te još četiri naklali”. Što mislite kako se ostali stočari u Promini nose s napadima vukova? Sjećate li se članka pod naslovom: “Ovčaru na Promini nestalo 365 ovaca!" objavljenog u 6. mjesecu 2006 godine, u kojem ste mogli pročitati "Josip Duić, najveći stočar u Šibesko-kninskoj županiji, od nedjelje ujutro traga po nepristupačnom terenu na Promini (ili u Promini?) za 365 ovaca koje je izgubio u roku dvije-tri minute, a pretpostavlja da je to djelo vukova”. Nakon tri dana potrage Duić je u Promini tada pronašao stado od 370 ovaca. Dujićevu sumnju da je stado napao vuk naknadno je potvrdio i sudski vještak Marko Ljubić nakon što je pregledao tri ozljeđene ovce. Nakon toga se moglo pročitati u novinama da je Josip Duić zatvorio svoju farmu I da se više ne bavi ovčarstvom!. Da li je smanjenje broja ovaca I stoke općenito u Promini, utjecalo I na smanjenje broja vukova u našoj Županiji? Da li svi moraju odustati od stočarstva da bi se nešto promjenilo? Baš me zanima hoće li novi potiacji za uzgoj stoke povećati za koju godinu I broj vukova? Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2007. godini” možete pročitati pod linkom: http://www.life-vuk.hr/Izvjesce%20o%20stanju%20vuka%202007.pdf Vezani postovi objavljeni na promina.blog.hr-u: http://promina.blog.hr/2006/11/1621747610/vukovi-u-promini.html http://promina.blog.hr/2006/08/1621452350/problemi-prominskih-stocara.html http://promina.blog.hr/2006/06/1621186049/vukovi-rastjerali-ovce-u-promini.html Oznake: Stočarstvo u Promini

četvrtak, 06.03.2008.

Strateške smjernice za ruralni razvoj Inovis sistema 2. dio Neprijeporno je, da su mnogobrojni gubitci u intenzivnoj modernoj proizvodnji ovčjeg mlijeka u prošlosti, od kojih na žalost i mnogi s ozbiljnim ekonomskim posljedicama po vlasnika, uzrokovani ne poznavanjem osnova zootehnologije, bolesti i hranidbe ovaca (Dr. sc. Branko Šoštarić, Ivan Vicković, dr.vet.med., 2006.). Proizvodnja ovčjeg mlijeka moguća je, štoviše vrlo obećavajuća u Hrvatskoj na gospodarskim principima, a oni su prema našem mišljenju, temeljenom na iskustvu, najrealnije mogući u udruženim obiteljskim gospodarstvima gdje vlasnik vodi brigu o stoci i proizvodnji a udruženje mu daje potreban suport i omogućava razvoj. Bez daljnjeg, unutar državnog sustava brige za poljoprivredno-stočarsku proizvodnju postoji čitav niz pomoćnih službi – veterinarska, selekcijska, savjetodavna, inspekcijska, koje pomažu i promiču ovu proizvodnju, ali bez vlasnikovog osobnog angažmana u svim aspektima proizvodnje ona nije moguća. ŠTO I KAKAV JE NAŠ PROJEKT Naši uži ciljevi pokretanja projekta su opći i posebni. Na osnovni stanja postavili smo si cilj: maksimalno ovrednotiti mliječno ovčarstvo u gospodarstvu Hrvatske, kroz jeftine sisteme potpore, favorizirajući preradu na osnovi provjerenih mljekarskih vrijednosti, te u budućnosti, kada ćemo planski smanjiti ulazne komponente, povećati raznolikost proizvoda za široku potrošnju i zadovoljiti potrebe ciljanih potrošača. Iz tih razloga formirati ćemo Klastera, koji bi se razvija u dva osnovna pravca: · Inovacijski reprodukcijski centar (IRC), sa ciljem proizvodnje kvalitetnih životinja, znanstvenog i stručnog razvoja, edukacije, proizvodnje i razvoja mliječnih i mesnih proizvoda sa sjedištem u Oklaju. · Udružene uzgajivače pasmine u čistoj krvi iz područje Knin, Drniš i Benkovac sa zadatkom proizvodnje sirovine; mlijeka i mesa. · Kooperante Klastera s ciljem proizvodnje mlijeka i mesa te potrebnih sirovina za proizvodnju. Cilj Inovisa-a je uspostaviti primaran znanstveni nivo strateških područja proizvodnje i osigurati provedbu inovacijskih procesa rasta i konkurentnosti proizvodnje i prerade ovčjeg mlijeka i mesa te sastavnih sektora, organiziranih u Klaster. Prema „Programu uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj“ uzgojnim programom mogu se obuhvatiti sve pasmine ovaca čija veličina matične populacije (minimalno 3 000 ovaca za mesne pasmine i minimalno 10 000 ovaca za mliječne i kombinirane pasmine) osigurava ostvarivanje genetskog napretka uz primjenu selekcijskih metoda (izbora OM i OO, biološki test, performance test, test osjemenjivanje i progeni testovi). To su vrlo složeni zadaci koje je nemoguće provesti na današnjem nivou organiziranosti ovčarstva. Zato je potrebno organizaciju diči na znatno viši nivo koji je nemoguće izvesti bez većeg učešća znanosti. Naša analiza je pokazala da Republika Hrvatska ima potreban znanstveni potencijal a i širok krug zainteresiranih ovčara, koji se žele uključiti u projekt. Inovis sistem je sistem među-organizacijskog udruživanja uzgajivača ovaca na ciljanom području (Klaster) i povezivanje sa znanosti u svrhu rehumanizacije ruralnog područja posebne državne skrbi Primjenom inovativnih metoda i najnovijih tehničko-tehnoloških rješenja želimo razvijati proizvodnju genetskog materijala, kojim ćemo omogućiti intenzivan uzgoj visoko-produktivnih pasmina mliječnih ovaca u čistoj krvi u kontroliranom okolišu, te utjecaj na razvoj mliječnih potencijala postojećih stada dodavanjem genetskog materijala. Proizvedenim mlijekom želimo proizvoditi ovčji sir, kao prepoznatljivi hrvatski izvozni proizvod i sirutku u prahu za poznatog kupca („Kraš“d.d.). Sir bi plasirali preko hrvatskih turističkih kapaciteta i tako, pomoću novih komunikacijskih tehnologija, prodirali na inozemna tržišta. Projekt želimo uključiti i razvijati uz pomoć „Centara za stočarstvo krša“ Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu, prof. dr. Slavka Kulića, prof.dr. Bore Mioća, dr. Marjana Matkovića i stručnjaka firme ABACUS BIOTECH LIMITED 6th Floor, Otago House, 475 Moray Place, PO Box 5585, Dunedin New Zealand na čelu s dr, Jock Allisonom Naš pristup je u teoriji i u dokumentima Europske unije prisutan kao Integrated Quality Managementu (IQM), čime se naglasak stavlja na potrebu kontinuiranog poboljšanja kvalitete i integralni pristup. U sastavu Klastera nalazile bi sve djelatnosti, koje su potrebne za ispunjavanje glavnog plana. Provedba glavnog plana pretpostavlja prihvaćanje mjera i aktivnosti konsenzusom svih privatnih i javnih subjekata, povezanih u lancu pripreme i pružanja usluga usmjerenom ciljnom tržištu, neovisno o tome radi li se o sudionicima uključenima neposredno ili posredno u sustav ponude, ili se radi o podupirajućim djelatnostima koje imaju izrazito visoko značenje za ukupnu kvalitetu proizvoda. Uspjeh u provedbi Glavnog plana ovisan je i o stupnju horizontalne i vertikalne integracije koja se manifestira u prihvaćanju jednog od mogućih organizacijskih oblika, koji se naravno razlikuju prema stupnju formalnosti i spremnosti za različite oblike partnerstva i kooperacije, na što značajno utječe stupanj involviranja lokalne vlasti. Nedostatak ovčarstva na ciljanom području je i u tome što obiteljska gospodarstva nemaju dovoljno vlastitih poljoprivrednih površina što će ulaskom u EU postati značajan problem. Način držanja i smještaja životinja u Inovis sustavu je vrlo sličan slobodnom načinu držanja i smještaja u konvencionalnom stočarstvu. Isto tako, točno su regulirane minimalne površine unutrašnjih i vanjskih prostora smještajnih kapaciteta proizvodne jedinice kao i vrijeme koje životinje moraju imati na raspolaganju za boravak na otvorenom tijekom dana. Uzgojno-selekcijski rad organizirati će se i provoditi prema zakonima RH (izbor OM i OO, biološki test, performance test, test osjemenjivanje i progeni testovi). Dodatno radi postizanja boljih rezultata uzgojilo selekcijski rad organizirati će se i u nukleus stadima kao je to prikazano na shemi. Klaster pod nazivom Inovis sistem sačinjavao bi udružene obiteljske tvrtke povezane s razvojnim informacijsko-komunikacijskim, proizvodno-servisnim centrom i to: · Centar bi bio zadužen za - proizvodnju ovaca, genetskog materijala i proizvoda iz mlijeka, te razvoj, inovacije, savjetovanja, zdravstvenu zaštitu, veterinarske usluge na terenu, embriotransfer na terenu, osjemenjivanje na terenu, suradnju s znanstvenim institucijama i vanjskim suradnicima; · Za proizvodnju mlijeka – 50-ak farmi ovaca + 30 000 ovaca u kooperaciji · Za proizvodnju hrane: o 50 gospodarstava (žitarice); o 20 gospodarstava (lucerka); o Tvrtka za osiguranje sjena i slame; · Servis: · prijevoznika za mlijeko; · knjigovodstvenu tvrtku; · zaštitarsku tvrtku. Ciljano područje Naš projekt želimo razvijati iz središta u Oklaju općina Promina i širiti ga koncentričnim krugovima. Od proizvodnih djelatnosti na jadranskoj obali ovčarstvo bi moglo biti reprezentativni sektor, kojemu bi, više od ostalih djelatnosti, godio značajan razvojni impuls integracijom koordinacije i komunikacije medu raznim dijelovima proizvodnog lanca. Nedostatak veze i koordinacije između različitih dijelova lanca, pridonosi kreiranju paradoksnih situacija u kojima postoji povećanje potražnje proizvoda od ovaca i istovremeno snižavanje vrijednosti istih. Nailazimo i na drugu slabu točku u kontekstu u kojem djeluju ovčarska gospodarstva u jadranskoj zoni, postoji snažno razdvajanje ponude i kao posljedica slaba mogućnost prodora na tržište. Tome se pridružuju unutrašnji sukobi i konkurencija, koji čine lokalne interese vrlo osjetljivima na proizvodne krize i sezonske zastoje. Obalne jadranske regije predstavljaju stratešku zonu i za promociju pokretanja inicijative za suradnju, trgovački prodor kao i istraživanje nove tipologije proizvoda koji omogućavaju da se dosegnu nova tržišta i kanali za distribuciju. Ne samo to, Klaster i vezane djelatnosti ( npr. turistički kapaciteti, proizvođači krme, poduzeća za prodaju, znanstvene institucije, poduzeća koja razvijaju nove proizvodne tehnologije, velika distributerska poduzeća, poduzeća koja se bave ambalažom, logistika, itd) mogu naći u ovčarstvu značajne mogućnosti za pokretanje vlastite aktivnosti kooperacijom ili udruživanjem. Odgovarajući na zahtjeve i potrebe teritorija, projekt Inovis ima namjeru realizirati platformu IT koja bi povezala sve dijelove proizvodnog lanca ovčarskog sektora potičući efikasniji razvoj. Kreiranje jedinstvene platforme za komunikaciju zbližava djelatnike sektora i produbljuje odnose s proizvođačkim, trgovačkim i turističkim organizacijama, te lokalnim vlastima koji su temeljni elementi cijelog proizvodnog sistema. Definiranje protokola zajedničke komunikacije dozvolilo bi svim djelatnicima sektora da s jedne strane upravljaju specifičnim aktivnostima na efikasniji i povezaniji način, a s druge strane veliku razmjenu iskustava, informacija, tehnologija, inovacija. Projekt ima kao osnovni cilj poticanje razvoja malih i srednjih ovčarskih gospodarstava na jadranskoj obali pomoću povezivanja raznih dijelova regionalnog poduzetničkih sistema te formiranjem jedinstvene mreže na Jadranu, pa bi se time bolje organizirao sektor kooperacijom malih i srednjih farmi i tvrtki koje djeluju u proizvođačkom lancu. Iz navedenog osnovnog cilja proizlazi niz drugih specifičnih ciljeva projekta koje navodimo sintetički: · produbili smo saznanja o društveno-ekonomskom kontekstu na transnacionalnoj razini realizirajući studiju koja je procijenila nedostatke i potrebe kako bi se poduzele potrebne mjere za poticanje razvoja ovčarskog proizvođačkog lanca; · zacrtali smo mogućnosti širenja lokalnih malih i srednjih farmi i tvrtki i time, pomoću ispitivanje tržišta i sastava ponude i potražnje ovčarskih proizvoda odredili politike prodaje, distribucije već postojećih, izlaska na postojeća i buduća tržišta; · kreirali smo mreže za povezivanje svih dijelova ovčarske djelatnosti i svih struktura koje se bave prodajom, te potrebu formiranja jedinstvenog network-a jadranskog ovčarskog sektora koji će biti u stanju efikasno se suprotstaviti evropskom i svjetskom tržištu; · uspostavili smo sistem koji će biti u stanju uvesti transparentnost ovčarskih proizvoda, sukladno s europskim normativima u materiji (Reg. CE 2065/2001), s ciljem poboljšanja kvalitete proizvoda te zaštitom potrošača; · uveli smo posebnu metodologiju za razvoj malih i srednjih farmi kao i poticanje inovativne projekte, počevši od “pilot” razine pa do raširene primjene; · želimo ohrabriti privatno ulaganje kao rezultat povezivanja institucija koje se bave planiranjem okoliša i tvrtki koje su sastavni dio lokalnog društveno-ekonomskog tkiva; · potaknuti kooperaciju malih i srednjih uzgojitelja i tvrtki koje djeluju na jadranskoj obali koje su u stanju da prenose informacije operatorima, uvođenje racionalnog ovčarstva, prodaju proizvoda i njihovu promocija, opskrbljivanje kvalificirane usluge tehničkog i poslovnog servisa djelatnicima u ovčarskom lancu, te akcijama za poticanje okoliša; · promovirati trgovačke odnose i razmjenu iskustava i tehnologije među lokalnim i stranim operatorima sistemom zajedničkih telekomunikacija; · poboljšati konkurentnost i sposobnost trgovačkog prodora ovčarskih proizvoda te poboljšanje kvalitete proizvoda koordinacijom različitih faza proizvodnje. Nastavlja se….. Oznake: Stočarstvo u Promini

četvrtak, 28.02.2008.

Strateške smjernice za ruralni razvoj Inovis sistema Večeras mi je na mail promina.blog.hr-a stigla poruka sljedećeg sadržaja: «Kao što znate, već dvije godine bez uspjeha pokušavamo dobiti suglasnost da naš Projekt prezentiramo žiteljima Oklaja. Prof. dr. Slavko Kulić, koji je ušao u naš tim, slaže se s mojom idejom da Projekt prezentiramo preko Vašeg bloga, ako Vi to prihvatite. Zato Vam šaljem prvi nastavak teksta iz opsežnog elaborata koji bi slali u nastavcima i usmjeravali ga prema pitanjima koja bi bila postavljena. Preuzimamo obavezu da ćemo odgovoriti na sva postavljena pitanja». Uz poruku je priložen i sljedeći dokument: 1. UVOD 1.1. Strateške smjernice za ruralni razvoj Inovis sistema Svi mi zajedno moramo hitno ustrojiti novo selo i ruralne prostore, koji će zadovoljiti sve suvremene pojedinačne i opće potrebe. Projekt smo u potpunosti prilagodili preporukama EU. Vijeće za poljoprivredu EU postiglo je politički dogovor o strategiji ruralnog razvoja. Na temelju tog dogovora Komisija je pripremila strateške smjernice za razdoblje 2007.-2013. Strateške se smjernice odnose na šest područja: 1. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva 2. Unapređenje okoliša i prirode 3. Unapređenje kvalitete života u ruralnim područjima i poticanje diverzifikacije 4. Izgradnja lokalnih sposobnosti za zapošljavanje i diverzifikaciju 5. Transponiranje prioriteta u programe 6. Komplementarnost različitih instrumenata Zajednice. Osigurali smo sukladnost s drugim politikama EU, osobito kohezijskom i zaštitom okoliša te pratili primjenu nove, tržišno orijentirane zajedničke poljoprivredne politike i restrukturiranje. Strateške bi smjernice morale omogućiti korištenje fondova ruralnog razvoja prema našim specifičnim potrebama. Smjernicama se predviđa mogućnost korištenja iskustva u provedbi različitih programa, npr. Leader, kako bi se potaknuo pristup ruralnom razvoju «odozdo prema gore». Politika ruralnog razvoja, nakon reforme poljoprivredne politike kojom se u poljoprivredu unose tržišni elementi, postaje sve važnija. Usto, kako ruralna područja čine oko 90% teritorija proširene EU, njihov je razvoj važan za ispunjavanje ciljeva Lisabonske strategije (rast i stvaranje novih radnih mjesta) te za omogućavanje održivosti u skladu s ciljevima iz Göteborga. 1.2. Prijedlog rješenja putem Inovis sistema Obalne jadranske regije predstavljaju stratešku zonu i za promociju pokretanja inicijative za suradnju, trgovački prodor kao i istraživanje nove tipologije proizvoda koji omogućavaju da se dosegnu nova tržišta i kanali za distribuciju. Ne samo to, Klaster i vezane djelatnosti (npr. turistički kapaciteti, proizvođači krme, poduzeća za prodaju, znanstvene institucije, poduzeća koja razvijaju nove proizvodne tehnologije, velika distributerska poduzeća, poduzeća koja se bave ambalažom, logistika, itd) mogu naći u ovčarstvu značajne mogućnosti za pokretanje vlastite aktivnosti kooperacijom ili udruživanjem. Nasuprot potrebi da se promovira razvoj sektora na transnacionalnoj razini potrebno je potaknuti razvoj malih i srednjih ovčarskih gospodarstava ispunjavajući prazninu u komunikaciji karakterističnoj za ovu djelatnost. Odgovarajući na zahtjeve i potrebe teritorija, projekt Inovis ima namjeru realizirati platformu IT koja bi povezala sve dijelove proizvodnog lanca ovčarskog sektora potičući efikasniji razvoj. Kreiranje jedinstvene platforme za komunikaciju zbližava djelatnike sektora i produbljuje odnose s znanstvenim, proizvođačkim, trgovačkim i turističkim organizacijama, te lokalnim vlastima koji su temeljni elementi cijelog proizvodnog sistema. Definiranje protokola zajedničke komunikacije dozvolilo bi svim djelatnicima sektora da s jedne strane upravljaju specifičnim aktivnostima na efikasniji i povezaniji način, a s druge strane veliku razmjenu iskustava, informacija, tehnologija, inovacija. Sukladno temeljnim postavkama usuglasili smo naša rješenja sa strateškim dokumentima prioritetnim na ovim područjima, koji su u izradi ili već prihvaćeni, posebice njihova usklađivanja sa zahtjevima gospodarskog i pravog okruženja i integracijskih cjelina kojima težimo, prema dinamici, koja se od nas očekuje (npr. WTO, EU i dr), Jedan dio ukupne strategije je stvaranje prepoznatljivih hrvatskih prehrambenih proizvoda. Kod toga je moguće uočiti više različitih varijanti između početne točke proizvoda, tj. njegove sirovine i odnosa na samu tehnologiju kojom će se proizvod proizvesti. U razvoju ideje smo, između brojnih procesnih rješenja, koja su danas prisutna u svijetu, uzeli i primijenili samo one koji odgovaraju strukturi naše proizvodnje, i pri tom smo pazili da se ostvari: · inovativni karakter, · najnovije metode uzgoja, reprodukcije i selekcije životinja, · visoka učinkovitost u proizvodnji i preradi mlijeka, · fizikalni i blagi postupci kod proizvodnje i postupci minimalnog procesiranja kod pripremanja polu pripremljenih i pripremljenih proizvoda, · standardizirani postupci proizvodnje autohtonih proizvoda i proizvoda s regionalnim obilježjima, · procesno tehnološka rješenja koja osiguravaju visoke sanitarno higijenske uvjete i standarde u proizvodnji i obradi otpadnih materijala odnosno zaštiti okoliša, · velika primjena biotehnologije i biotehnoloških postupaka u proizvodnji prehrambenih poluproizvoda i proizvoda, · uvođenje suvremenih sustava u kontrolu sirovina, procesa i proizvoda, · plasman preko distribucijskih lanaca (suvremeni transport, aukcijski prodaja, specijalizirana proizvodnja za potrebe turizma, super-marketi, specijalizirane trgovine i kupovanje uvoznih sirovina na burzama), · selektivna istraživanja i suradnja s razvojnim i znanstvenim centrima, koja će biti usklađena s potrebama i prioritetima u proizvodnji proizvoda iz ovčjeg mlijeka i mesa. Osnovni cilj: Industrijska proizvodnja proizvoda iz ovčjeg mlijeka, te rehumanizacija i revitalizacija mliječnog ovčarstva i okoliša po uputama NATURE 2000. Osnovni princip organizacije Inovis klastera je: · inovacije, · povjerenje i zajedništvo, · timski rad i suradnja. Praktično će se ovako utvrđeni principi realizirati: · projektiranjem novih sistema, · organiziranjem i vođenjem istraživanja globalnih potreba tržišta na području ovčarstva, · pružanjem pomoči na njihovoj “lokalnoj implementaciji”. · projektiranjem novih standarda, · vođenjem svoje promocijske aktivnosti, · implementiranjem novih standarda i tehnologija te njihovu “komercijalizaciju”. Suvremene teorije i praksa polaze od potrebe integralnog ruralnog razvitka, koji podrazumijeva sveobuhvatni gospodarski, socijalni i kulturni napredak seoskog prostora i zajednice koja tu živi, uključujući i unapređenje prirodnog okoliša. Iako su uvjeti i mogućnosti integralnog razvitka vrlo raznoliki u pojedinim sredinama, ovisno o lokalnim i regionalnim posebnostima, ipak se može istaći nekoliko općih načela koja omogućavaju profiliranje i konkretizaciju strategije razvitka seoskih područja. Inovis sistem akcentira teritorijalni pristup, a ne ekonomistički ili još uži proizvodni pristup. Inzistiramo na lokalno usmjerenim aktivnostima i mobilizaciji različitih lokalnih aktera razvoja. Naglasak nam je na široj mreži i odnosima s i unutar manjih seoskih regija i užih zajednica. Tako želimo razvijati konkretne aktivnosti, oslanjajući se na postojeće trendove i suvremena rješenja. Izgradnjom manjih pogona, farmi i servisa, koji omogućuju otvaranje više radnih mjesta. Diverzifikacija ekonomske strukture i lakša dostupnost radnih mjesta, različitih profila i razina stručnosti, smanjiti će odlazak mladih i obrazovanijih kontigenata populacije. To će postupno zaustaviti veliki ruralni egzodus, zabilježen u proteklom razdoblju, i dovesti do populacijske stabilizacije i oživljavanja socijalne strukture. Politikom prostornog razvoja želimo stimulirati dekoncentriranu urbanizaciju i smanjivati razlike u uvjetima života seoskih i gradskih sredina. Inovisov pristup i načela integralnog ruralnog razvoja smo detaljno razradili i želimo ga operacionalizirati, vodeći računa o mnogim regionalnim i lokalnim specifičnostima svojstvenim našem interesnom području. To zahtjeva odgovarajuće stručno-znanstvene osnove za osmišljavanje, planiranje i usmjeravanje strategijskih odluka i aktivnu podršku različitih razina državne organizacije i tijela lokalne samouprave. Naš projekt smo uskladili s preporukama Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR) čija je osnovna konstatacija da su za pokretanje i održavanje razvoja neophodni ljudi. Zato će općinske i županijske vlasti morati ponuditi bolje uvjete ne samo stručnjacima, nego i svima drugima koji tu žele raditi i živjeti. Budući da je taj neizbježan razvojni preduvjet skup, morati će restrukturirati svoje proračune i razvojne ciljeve. Po rangu prioriteta razvoja našeg ciljanog područja, na vrhu je razvoj gospodarskih subjekata preradbenih djelatnosti, koji koriste lokalne izvore. U ukupnom razvoju gospodarstva Hrvatske, a još više na ruralnim područjima male tvrtke imaju sve značajniju ulogu. U lokalnim okvirima često i značaj velikih poduzeća urbanih sredina. Naše ciljano područje želimo razviti u suvremeni ruralni kraj koji ima: § funkciju znanstveno-razvojnog središta mliječnog ovčarstva, § značajnu proizvodnju genetsko-rasplodnog materijala, § proizvodnju ekoloških prepoznatljivih proizvoda od ovaca, maslinovog ulja i vina, § stočarsko-poljoprivrednu proizvodnu, § sve složeniju stambenu funkciju, § industrijsku funkciju, § funkciju infrastrukture u službi bližih urbanih sredina i turizma, § funkciju korištenja slobodnoga vremena. Da bi to postigli mora prevladati gospodarska usmjerenost lokalne samouprave, jer razvijajući gospodarstvo, lokalna samouprava povećava svoj proračun sudjelujući u porezima, te tako može pružati sve više usluga svojim građanima na sve višoj razini. Prioritetno moramo ljude motivirati više nego ikada, jer su gospodarska neaktivnost, neinventivnost, sumnjičavost i rezerviranost glavni razlozi otpora prema novitetima. Tu je ključno stalno obrazovanje, predavanja, tribine, ... Jedinice lokalne samouprave moraju prepoznati, očuvati i unapređivati prirodne i kulturne vrijednosti svojih područja. Ove aktivnosti moraju biti usmjerene i prilagođene različitim dobnim i društvenim skupinama stanovništva. Želimo razviti motivaciju za sudjelovanje u očuvanju, razvoju i biološke i krajobrazne raznolikosti te promovirati i razvijati sposobnost članova lokalne zajednice za timski rad na izgradnji identiteta ciljanog područja. Naša vizija - ravnomjerno razvijeno interesno područje Inovis sistema, u kojem stanovnici ruralnih prostora svojim društvenim i gospodarskim djelovanjem pridonose njenom razvoju, te aktivno sudjeluju u brizi i očuvanju prostora u kojem žive. Misija – Inovis sistem će raditi na poboljšanju uvjeta za cjeloviti razvoj i kvalitetan život putem umrežavanja i stvaranja partnerstva. Ciljevi Inovis sistema - promoviranje inovativnih pristupa, novih znanja i dobre prakse iz zemlje i inozemstva, praćenje i analiziranje politike ruralnog razvoja te predlaganje mjera za njihovo poboljšanje, poticanje suradnje i posredovanje u povezivanju dionika važnih za ruralni razvoj. Načela - koja promiče Inovis sistem temelje se na dobroj europskoj praksi i LEADER pristupu, a to su: § Održivi ruralni razvoj - razvoj koji se temelji na očuvanju i razvoju okolišnog, ljudskog, socijalnog i stvaralačkog/proizvodnog kapitala. § Pristup temeljen na osobitostima područja jer su one temelj kvalitetnog razvoja. § Pokretanje zajednica jer kasni u uključivanju u razvojne procese - treba joj podrška kako bi se uključila u razvojne procese. § Pristup odozdo prema gore - bez uključivanja javnosti, današnji razvoj nije moguć. Zato ćemo uključiti sve raspoložive snage u lokalnim zajednicama kako bi se bogatstvom ideja i mogućih rješenja postigao što kvalitetniji razvoj. § Razvoj lokalnih partnerstva u pristupima i djelovanju - u današnje vrijeme, usitnjene inicijative često su unaprijed osuđene na propast, nedostaje im snaga, uvjerljivost i povjerenje. Stoga je razvoj partnerskih odnosa i kulture suradnje od iznimne važnosti. § Umrežavanje i suradnja - povezivanje, sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava, u današnjoj modernoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj od ključne su važnosti. § Inovativnost - tradicija je svakako temelj održiva ruralnog razvoja, ali su inovacije nužne kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način § Integralni pristup - sektorska podijeljenost čest je uzrok problemima u razvoju. Horizontalno, međusektorsko povezivanje kao i okomito, povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija, osobito je važno u ostvarivanju održivog ruralnog razvoja. § Lokalno financiranje i upravljanje projektima - izuzetno je važno da aktivnosti na lokalnoj razini budu i financirane iz lokalnih proračuna. Poznajući situaciju u Hrvatskoj znamo da to nije jednostavno, ali makar i mali poticaj iz lokalnog proračuna znači potvrdu vjerodostojnosti lokalnih projekata. Formaliziranju mreže značajno je doprinijela organizacija PREPARE (Pred-pristupno partnerstvo za ruralnu Europu) - mreža europskih udruga okupljenih s ciljem podupiranja održivog razvoja ruralnih područja, posebno u zemljama koje su u fazi pristupanja Europskoj uniji. Nadam se da će se Prominci rado uključiti u raspravu na ovu temu. Oznake: Stočarstvo u Promini

nedjelja, 16.09.2007.

Rehumanizacija revitalizacijom mliječnog ovčarstva (u Promini?) Ovih dana česta tema u komentarima na blogu je "Natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine". Vjerojatno sve čitatelje zanima kako izgleda projekt koji je bilo potrebno izraditi, kako bi se uopće sudjelovalo u natjecanju za zakup zemljišta. Na mejl bloga, stigao je cijeli projekt gospodina Ivana Horvata i gospodina Marka Dizdar, a ja sam izdvojio sam jedan mali dio od 77 stranica sitno pisanog teksta. Bilo bi zanimljivo kad bi i ostali sudionici natječaja javno objavili svoje projekte, da imamo mogućnost usporedbe istih, ovako ispada da ja favoriziram spomenutu gospodu. 1. Što i kakav je naš projekt? Ideja Inovisa je nastala kao vizija. Razlikujemo strategijsku viziju od strategijskog planiranja. Danas su mnoge uspješne strategije rezultat vizije, ne plana. Naša vizija se odnosi na sveobuhvatnu cjelinu i kreativne ideje o poslovanju i njegovom usmjerenju što je zahtijevalo izvrsno poznavanje problematike, maštu i inventivnost. Planiranje, nasuprot tome, najčešće predstavlja tabelarne proračune i alate za prikupljanje , razumijevanje i manipuliranje postojećim brojevima, prije nego kreiranje nove, svježe ideje o poslovanju - vizije. Formalno se planiranje odnosi na unaprjeđenje postojećih kategorija, kao što su proizvodi i tržišta. Naša vizija je usmjerena prema kreiranju novog. Planiranje teži primjeni postojećih modela poslovanja i organizacijske arhitekture, naša vizija njihovoj promjeni. Inovisova vizija je: Aktiviranje resursa podneblja – razvojem zadovoljnih porodičnih gospodarstava ·Kvaliteta u svim segmentima - učenju, razmišljanju, analiziranju, razvoju i unapređenju ·Pouzdani proizvodi - na vrijeme, superiorni i konzistentni ·Bolja komunikacija - slušanje, pitanje, razgovor ·Udruživanje – zajedno možemo više Vizija Inovisa je prihvaćena od menadžmenta. Isto tako, će pokretati i inspirirati osoblje kroz cijeli Klaster. Ona je pretočena i utkana u svaku aktivnost. Inovisova strategija nije čuvana menadžerska tajna već pogled na budućnost koju prihvaćaju i razumiju svi koji sudjeluju. Ona će se stalno razmatrati – da ne bi bila zaboravljena. 1.1 Javni sažetak projekta Naš projekt je među-organizacijsko udruživanje uzgajivača ovaca (Klaster) na ciljanom području i njihovo organiziranje radi mogućnosti primjene najnovijih tehničko-tehnoloških rješenja. Primjenom inovativnih metoda razvijati proizvodnju genetskog materijala kojim ćemo omogućiti intenzivan uzgoj visoko-produktivnih pasmina mliječnih ovaca u čistoj krvi u kontroliranom okolišu, te utjecaj na razvoj mliječnih potencijala postojećih stada dodavanjem genetskog materijala. Projekt želimo uključiti i razvijati uz pomoć „Centara za stočarstvo krša" Veleučilišta „Marko Marulić" u Kninu. Iz proizvedenog mlijeka i mesa proizvodili bi prepoznatljive hrvatske proizvode koje bi plasirali preko hrvatskih turističkih kapaciteta i tako, pomoću novih komunikacijskih tehnologija, prodirali na inozemna tržišta. Naš pristup je, u teoriji i u dokumentima Europske unije prisutan kao Integrated Quality Managementu (IQM), čime se naglasak stavlja na potrebu kontinuiranog poboljšanja kvalitete i integralni pristup. Model razvoja temeljen je upravo na polazištima i načelima IQM-a, koji zahtijevaju inovativan pristup oblikovanju menadžmenta te prihvaćanje novoga koncepta upravljanja po načelima povratne veze. Naš projekt je baziran na principima ekološke proizvodnje. Primjenjivost: Primjenjivati ćemo Zakon o ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske koji točno predviđa način na koji životinje moraju biti držane, čime moraju biti hranjene, kakav im mora biti pasminski sastav, kako i čime moraju biti liječene, kako se mora postupati s njihovim proizvodima i na koji ih se način mora označavati, te kojom procedurom plasirati na tržište. Predložena tehnologija Inovis klastera je uvođenje populacije visoko produktivnih grla i poboljšanje stare tradicionalne tehnologije proizvodnje ovčjeg mlijeka. Svi predloženi postupci u praksi su primjenjivi. Da bi ostvarili komercijalno zanimljivu količinu sira, a i pošto sva gospodarstva nemaju uvjete (siranu, zrionu, znanje) za proizvodnju sira na OPG, sir ćemo proizvoditi u zajedničkoj sirani. Proizvođači mlijeka imati će informacije i servis stručnih službi u odabiru životinja, načinu držanja, hranidbi i mužnji, te oplodnju njihovih grla kvalitetnim genetskim materijalom po usuglašenom programu. Provedba: Provedba glavnog plana pretpostavlja prihvaćanje mjera i aktivnosti konsenzusom svih privatnih i javnih subjekata, povezanih u lancu pripreme i pružanja usluga usmjerenom ciljnom tržištu, neovisno o tome radi li se o sudionicima uključenima neposredno ili posredno u sustav ponude, ili se radi o podupirajućim djelatnostima koje imaju izrazito visoko značenje za ukupnu kvalitetu proizvoda. Uspjeh u provedbi Glavnog plana ovisan je i o stupnju horizontalne i vertikalne integracije koja se manifestira u prihvaćanju Inovisovih organizacijskih oblika, koji se naravno razlikuju prema stupnju formalnosti i spremnosti za različite oblike partnerstva i kooperacije, na što značajno utječe stupanj involviranja lokalne vlasti. Probleme u hrvatskom ovčarstvu želimo riješiti udruživanjem uzgajivača i suradnjom korištenjem povezivanja preko umjetnog osjemenjivanja ili osiguravanja kvalitetnih životinja za uzgoj u čistoj krvi. Vjerojatno najvažnije je prethodno osigurati njihovu nezavisnost ili njihov identitet u sudjelovanju pri čemu program zahtijeva njihovu suradnju i poštivanje uzgojnih aspekta i dogovorenih proizvodnih normi. Šest glavnih pretpostavka za identifikaciju suradnje : ·Razvoj zadovoljavajućih objekata za uzgoj i izbor kriterija. ·Prepoznavanje i snimak postojećeg stada. ·Prihvatljiv i obnovljiv program za snimljeno stado ·Servisiranje stada i sakupljanje informacija kako bi se osigurale postojeće vrijednosti uzgoja i mjerljivost s ostalim stadima, te izgradio sistem praćenja i sakupljanja podataka. ·način prepoznavanja i procjena genetskog materijala i praćenje genetskog napretka životinja te odvajanje perspektivnih grla u posebna stada ·Inovis centar kao tijelo za koordinaciju će osigurati selekcijski plan, testiranje, procjenu , promicanje i gladak komunikacijski tok i zadovoljenje jednog od uzgajatelja koji će biti izabran kao nepristrana osoba. Interesna zona Inovis sistema U interesnom području Inovis klastera živi, prema statistici Hrvatskog stočarskog centra cca 255 000 ovaca. Inovis želi u svoj sistem za proizvodnju mlijeka uključiti 9 600 ovaca ili 0,038%, a za genetski razvoj i kooperaciju 39 000 ili 0,15%. Pošto je postotak ovaca obuhvaćen Inovis sistemom u početku vrlo mala nije nam bilo teško sakupiti zainteresirane uzgajatelje. Zainteresiranost pokazuje da mogućnost širenja sistema nije upitna i ovisiti će o mogućnostima Klastera u proizvodnji genetskog materijala. Partner u razvoju programa: ·Abacus Biotech, Dunedin, New Zealand glavni menadžer Jock Allison ·KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA , d.d. ZAGREB Direktor Upravljanja kvalitetom Diana Kujundžić ·Hmezad inženiring d.o.o. Ljubljana kao programer i zastupnik opreme Invensys APV Danska Podrška: Projekt je podržan od: ·Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kao krovno i ·Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva ·Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ·Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka ·Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ·Uprava za regionalni razvoj (Pomoćnik ministra Prof.dr.sc. Ljudevit Herceg, dig) ·Hrvatski stočarski centar (Voditelj Odjela Mr. sc. Zdravko Barać) ·Hamag (Tomislav Kovačević, dipl. oecc. Predsjednik Uprave) ·Hrvatska gospodarska komora (Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin Voditelj ureda: Josip Laća) ·Državno pravobraniteljstvo RH (Zamjenik državnog pravobranitelja Boris Koketi) ·Centar za interdisciplinarne in multidisciplinarne študije Univerze v Mariboru ·Centar za razvoj agroživilstva, Domžale (mag. Drago Kompan) ·Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije (V.D. Direktor Ervin Kuhar) Memorandum o suradnji na projektu su potpisala sveučilišta: ·Univerza v Mariboru Rektor Prof.Dr. Ludvik Toplak ·Sveučilište u Zagrebu Rektor Prof.Dr. Branko Jeren ·Univerza v Ljubljani Rektor Prof.Dr. Jože Mencinger ·Universitat fur Bodenkultur in Wien Rektor Prof.Dr.Leopold Marz ·Universita degli Studi di Udine Rektor Prof.Dr. Strassoldo di Graffembergo ·Univerzitet u Prištini Rektor Prof.Dr. Zajnel Kalmendi ·Univerzitet u Sarajevu Rektor Prof.Dr. Nedzad Mulabegović ·Sts Kiril and Metodij University Rektor Prof.Dr. Aleksander Ančevski ·Veterinarski fakultet u Ljubljani Dekan Prof.Dr. Milan Pogačnik Stručnjaci: ·Prof.dr. Boro Mioč ·Dušan N. Kovačević, dipl.ing.agr. ·Mr. Dubravko Viduč ·Dr. Petar Bosnić ·Mr. Hrvoje Šimić ·Milan Krajcar dipl.ing. ·Zdravko Zekić dipl. ecc. ·Mr. Zlatko Dominiković ·Prof. dr. Marijan Kotar ·Prof.dr. Marjan Kosec ·Prof.dr. Tone Vidrih ·Doc.dr. Polona Juntes Udruga ovčara i kozara Promina i ovčari: -Mirko Validžić ·Josip Dujić ·Vinko Sarić ·Dražen Bagić ·Niko Škovrlj Oznake: Gluvače, Stočarstvo u Promini

srijeda, 22.08.2007.

Vjesti za stočare Iz "Eksperimentalna poljoprivredna stanica Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split-Kričke" dobio sam informaciju u kojoj se najavljuje izložba koja će vjerojatno zanimati prominske stočare. Evo informacije (informacije koja se može pročitati i na postavljenim plakatima) u cijelosti: ŽUPANIJSKA IZLOŽBA STOKE I STOČNIH PROIZVODA KRIČKE - DRNIŠ 2007. Mjesto i vrijeme događanja: Kričke (Eksperimentalna poljoprivredna stanica Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split), 25.08.2007. Program: 08.00 - 10.00 Razgledavanje i ocjenjivanje izloženih grla 10.00 - 10.30 Pozdravna riječ 10.30 - 11.40 Stručni prikaz i proglašenje nagrađenih grla u govedarstvu 11.40 - 12.10 Stručni prikaz i proglašenje nagrađenih grla u ovčarstvu i kozarstvu 12.10 - 13.30 Stručna predavanja: Zdenko Ivkić dipl.ing.agr. Odabir bikova za umjetno osjemenjivanje dr.sc. Dane Šupe Osvrt na planinsko pašarenje i proizvodnju Sira iz mišine Doc.dr.sc. Samir Kalit Istraživanje proizvodnje i kvalitete Sira iz mišine u svrhu njegove zaštite 13.30 - Prigodni kulturno-umjetnički program: Klapa Drniš KUD "Zvona Zagore" Ručak za uzvanike i izlagače Organizatori ove izložbe su: - Udruga malih sirara šibensko-kninske županije Mišinac (Drniš, Kralja Tomislava 4) - Hrvatski stočarski centar (Matije Gupca 66a, Šibenik) - Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (Trg dr.F.Tuđmana, Knin). Pokrovitelji: - MInistarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske; - Šibensko-kninska županija; - Grad Drniš; Generalni donator: - UNDP - United Nations Development Programme. Oznake: Stočarstvo u Promini

utorak, 21.11.2006.

Prominska janjetina na trpezi odmorišta u Skradinu Evo djela teksta iz JL: "Odmorište “Krka” na autocesti Zagreb - Split kod Skradina nakon titule najljepšeg odmorišta na autocestama Europe proteklog je vikenda postalo jedinim europskim odmorištem s vrhunskim ala carte restoranom te restoranom s izvornim pučkim specijalitetima". Sad je pitanje kakve veze Promina ima sa "pučkim specijalitetima"? Evo dijela teksta koji se odnosi na Prominu-Oklaj: "Na odmorištu “Krka” može se, naime, 24 sata dnevno 365 dana godišnje uživati u janjetini, prasetini i kozletini s ražnja, te tuki, pivcu i teletini ispod peke. Posebnost je janjetima i kozletina s ekoetiketom koju uzgaja obiteljsko gospodarstvo Validžić iz Oklaja". Obitelj Validžić je za sada jedina prominska obitelj koja se bavi uzgojom ovaca i koza, i prodaje svoje proizvode sa ekoetiketom. Ako želite pročitati cijeli tekst u JL posjetite link. Ako Vas zanima još koja riječ o Mirku Validžiću i jegovoj farmi posjetite i ovaj link. Možda će netko pomisliti da je ovaj post napisan samo da bi se reklamirala spomenuta obitelj. Ja to gledam iz jednog sasvim drugog kuta. Već sam u prijašnjim postovima pisao kako je Promina kraj u kojem je šezdesetih godina živjelo 6500 stanovnika, a po popisu iz 2001 godine, ima nas samo negdje oko1300! Validžići su jedna od mnogih obitelji koja je Prominu napustila prije 20-30 godina, ali su jedna od rijetkih koja se odlučila u Prominu ponovno vratiti i nastaviti život. Većina nas podcjenjuje demografska kretanja u malim krajevima kao što je Promina. Ali šta će biti kad ovi krajevi potpuno opuste? Prije nekoliko dana bio sam u knjižnici u Drnišu i slučajno sam naletio na knjigu koja se bavi demografskim kretanjem stanovništva u Hrvatskoj. Letimičnim pregledom knjige pronašao sam da se i moj kraj spominje, pa sam je odlučio pročitati. Kad je moja žena vidjela šta sam "podigao", pukla je od smija. Njen zaključak je bio "pa ti si stvarno blesav!", "ma 'ko to još čita?" A šta ću, većinu knjiga o povjesti di se spominje Promina pročitao sam, o Tesli više ništa nisu imali... Skrenuo sam sa teme... Uglavnom nakon drugog svjetskog rata ustalilo se mišljenje u društvu da je sramota biti seljak, poljoprivrednik, stočar... Nekad je od poljoprivrede u Hrvatskoj živjelo 86% stanovništva, danas je to puno, puno manje. Nemam konkretne brojke, ali kad pročitam knjigu, napisat ću jedan post na temu demografskih kretanja. Čitajući knjigu, mogu samo zaključiti da je Promina još dobro i prošla. Kad pogledam kako je padao broj stanovnika u Lici, Istri, na otocima, u Splitskoj zagori.... Vratimo se Validžićima... Dobro je da se ljudi odlučuju vraćati u krajeve iz kojih se većinom odlazi, te da pronalaze način kako u njima preživjeti. Nije lako u ovim našim "škrtim" krajevima doći do proizvoda koji može konkurirati svemu što se može naći na tržištu svojom cijenom i kvalitetom. Oznake: Stočarstvo u Promini

četvrtak, 09.11.2006.

Vukovi u Promini Prominski stočari zadnjih nekoliko godina često imaju probleme s napadima vukova na stoku. Često su o tome pisale dnevne novine, ali čini mi se da stočari u ovoj priči uvijek izvlače deblji kraj. Sa jedne strane imamo stručnjake koji za vukove kažu da su vukovi plahe životinje, te da: “Mržnja prema vukovima se svakako usađuje već u ranom djetinjstvu u pričama za djecu i bajkama u kojima je vuk redovito opisivan kao krvoločna i zla životinja”. Sa druge strane imamo stočare kojima je dosadila bitka sa administracijom koja procjenjuje i sa zakašnjenjem isplaćuje štete nastale u napadima vukova. Pročitao sam:”Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2005. godini”, koje u cjelosti možete pročitati pod linkom. Čitajući izvješće došao sam do sljedećih podataka koje vam citiram: “Procijenjeno je da su u Hrvatskoj prisutna 44 čopora, a najveći broj, njih 14, smjestio se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Sljedeća je Ličko-senjska županija s procijenjenih 8 čopora, zatim Primorsko-goranska i Šibensko-kninska s po 7 čopora i na kraju Zadarska i Dubrovačko-neretvanska s po 4 čopora. Najveći procijenjeni prosječan broj jedinki u čoporu zabilježen je na području Primorsko-goranske i Šibensko-kninske županije i iznosi 5 jedinki, što je u prosjeku oko tridesetak jedinki. Zbog povećanog broja šteta na stoci u odnosu na prošle godine vještak iz Šibensko-kninske županije, Ivica Šupe, smatra da se na njegovom području i brojnost populacije vuka značajno povećala”. Ako Vas zanima Slika 1 koja prikazuje : “Položaje vučjih čopora u Hrvatskoj određenih na osnovi iskaza lokalnih stručnjaka. Čopori su numerirani (od 0 do 43), posjetite link. Mali broj vukova i čopora u Lici odraz je nedovoljnog poznavanja stvarnog stanja, a ne malog broja vukova. Slika 2. prikazuje lokacije šteta od vuka u 2005. godini (utvrđene na temelju odštetnih zahtjeva pristiglih u razdoblju od 1. siječnja do 1. rujna 2005. godine). Ukoliko pogledate sliku 1. i sliku 2. lako ćete zaključiti da se Promina nalazi u okruženju nekoliko prilično velikih vučjih čopora. Uzmemo li u obzir da vukovi “Obično dnevno prevale oko 35 km u potrazi za hranom” broj napada vukova na stoku u Promini nikoga nečudi. Promina je kraj u kojem je stočarstvo nakon skoro potpunog nestajanja-izumiranja zbog ratnih stradanja i pustošenja krenuo putem oporavka. Globalno gledano zajednici je sigurno u interesu opstanak vuka, ali zar zajednici nije bitan i opstanak ljudi koji se bave stočarstvom u ovim našim malim demografski opustošenim krajevima? Izgube li ovu bitku prominski stočari, slaba će “gozba” ostati i za vukove. U Promini stoci prjeti najmanje 5-7 vukova i to je problem. Sljedeću školsku godinu u prvi razred u Promini kreće samo četiri učenika i to nikome ne predstavlja problem. P.S. Naknadno sam pronašao "Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2006. godini" koje možete pogledati pod linkom. Oznake: vukovi u promini, Stočarstvo u Promini

Opis bloga

• Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
  Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
  S. Sarić
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.
  
  
  
  Galerija promina.blog.hr
  
  
  Fotografije generacija iz škole:
  
  
  
  
  
  
  
  Video snimke:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  Projekti čiju realizaciju očekujemo:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  

Općina Promina

• 
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  

.....

• ......
  .......
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine
  
  
  
  
  2006. 1 godina Promina bloga
  
  2007. 2 godina
  
  2008. 3 godina
  
  2009. 4 godina
  
  2010. 5 godina
  
  2011. 6 godina
  
  2012. 7 godina
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
  promina.blog.hr@gmail.com
  
  
  Zadnji postovi

...