_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Ojkalice pismo moja...pismo mojih pradidova

Svatko ima svoje asocijacije na riječi koje čuje, i baš razmišljam koje su meni
prve asocijacije na ojkalicu? pjesmu pjevanu s jednim prstom u uhu i obaveznim
(najčešćim) završetkom stihova ooooooj- siv' sokole moooooooj!

Eto, na spomen ojkalice u mojim se sjećanjima javlja kuća moga dida Mate
u Matasima....pun stol pečene janjetine, odojka, pršuta. Kasna je ura, i bukara
je sa crnim vinom već bezbroj puta okružila stol. A onda did Mate vikne:
„'oćemo li Toma zaojkat ?“...I onda krene dida Toma, sljedi Ga dida Mate,
priključi se Mladen
i cijela se kuća ori od Ojkalice. Od cijele pjesme, meni je bilo jasno samo ono oooojjjjj, ali mome didu Mati su
se oči blistale takvim sjajem, zadovoljstvom, takvom radošću, koju ja tada nikako nisam mogao razumjeti.
Što tu ima toliko dobro da čovjeku donosi toliku sreću i euforiju?

Slušam ovih dana kako je UNESCO u popis ugrožene svjetske nematrijalne baštine uvrstio i ojkalicu.
Naravno, svatko sad ima svoje mišljenje o toj vijesti. Dok se jedni raduju što je netko primjetio dio naše
kulturne baštine, drugi su u tome pronašli odličnu temu za izrugivanje načinu života naših djedova i pradjedova.
Bez obzira što se mnogi od tih „komentatora“ u raznim raspravama uzdižu u nebesa u svojoj tolerantsnosti i
prihvaćanju današnju bogatu kulturnu raznolikost i puno toga shvaćaju pod „normalno“, oni će moga dida Matu
uvjek smatrati čovjekom koji je ojkalicom ubijao vrijeme, i radio nešto što nije „normalno“.

Kao što je za neke ljude normalno otići u operu, pogledati dobar kazališni komad, slušati najveće zvjezde u nekoj
od Arena, tako je i mom djedu bilo normalno zapjevati ojkalicu. Ja ojkalicu kao djete nisam shvaćao, ali sam
poštivao ljubav moga dida prema ojkalici.

Zar ljudi poput moga djeda nemaju pravo na „svoj dio svemira“?


Evo što sam pronašao na interneti vezano uz ovu temu:



Jedan video na kojem naši Prominci ojkaju, možete pogledati na HRT-u pod naslovom:

Ojkalica - jedan od najstarijih oblika višeglasja

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=95236&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=976d381e85

Ojkalicu, jedan od najstarijih oblika višeglasja, UNESCO je uvrstio na popis ugrožene svjetske nematerijalne baštine. Bila je to prigoda da u Oklaju posjetimo štovatelje tog prastarog oblika ilirskog i prailirskog pjevanja s područja antičke Dalmacije koje su Hrvati "stvorili", učili i očuvali.

Istom temom, bavila se i Slobodna Dalmacija:

Recept ojkalice: Jedan potra, drugi priuzme i trese, a onda svi gonimo do kraja

Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/121741/Default.aspx

U SD još piše:

Kulturno-umjetničko društvo “Promina” osnovano je prije pet godina, a tada mu se priključila i grupa pjevača
ojkalica iz toga kraja. Petar Juric Pešo (67) jedan je od pet pjevača - uz Joška Duvančića, Dragu Tarlu, Joju
Pericu i Vinka Sarića - ali jedan od samo dvojice njih koji - tresu.

- Moj kolega vodi, ili - jedan potra, ja priuziman i tresen i onda je zajedno gonimo do kraja. Mogu ja trest, a može
i Drago, to se dogovorimo između sebe ko će trest. Svakako jedan potira, a drugi priuzimlju, a kašnje se
završava. Ne, ne može svak trest, jedino to nas dva znademo, Drago i ja.

Nastavak pod već navedenim linkom:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/121741/Default.aspx

Neka ljudi guštaju....svatko ima pravo na svoje gušte...

Oznake: Folklor u Promini, KUU Promina

PRZENTACIJA Programa društveno poticane stanogradnje (POS) u Promini

Danas je na oglasnim pločama u Promini osvanuo sljedeći POZIV

„Pozivamo sve zainteresirane stanovnike općine Promina koji nemaju adekvatno riješeno stanbeno pitanje,
da se odazovu prezantaciji Programa društveno poticane stanogradnje (POS)

DANA 30. Studenog (Utorak-sutra!!!!!!) u 12:00 sati na adresi Zgrada općine Promina drugi kat, informatička učionica

APN (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama Vlade RH) predstavit će Program za:

-Izgradnju višestanbene građevine

-kreditiranje izgradnje, dogradnje i završetka započete gradnje obiteljskih kuća (Program „B“)

-kreditiranje kupnje građevinskog materijala (Program „C“)

Poziv potpisuje načelnik općine Promina- Paul Cota

Oznake: općina promina

Sukob Načelnika i Vijeća zbog materijala na CD-u? V dio

Svi Vi koji redovito pratite promina.blog.hr, već znate da su postovi pod ovim naslovom vezani uz članak u
Šibenskom listu. Ostala su mi još dva navoda koja nisam prokomentirao i iznio pogled iz „svog kuta“.

Današnja tema je sljedeći navod u Šibenskom listu:

„Općinsko vijeće zbog tog nedonošenja odluka radi izravno na korist vlastite štete, odnosno na štetu općine.
Tu je i odluka o proširenju rada dječjeg vrtića sa 5,5 sati, na 9 sati, jer za to postoji potreba od kad je 30 osoba
zaposleno u Domu za starije i nemoćne u Oklaju, a u vrtiću ima 21 djete među kojima je većina čiji roditelji rade
i potreban je duži boravak, veli Cota.“

Ideja o proširenju rada dječjeg vrtića je stvarno odlična. Prvi puta sam za tu ideju čuo na „Kolegiju s Načelnikom“
26.08.2010- znači točno 5 dana prije samog početka rada vrtića!?

Što smo čuli na tom kolegiju?- Evo nekoliko navoda koja sam tada pribilježio:

-Ukupan trošak koji Općina Promina sada ima za vrtić je 120.000.00 kuna godišnje
-Ručak bi se spremao u Staračkom domu
-Trošak roditelja bi bio negdje 50-60,000.00 kuna godišnje
-Zaposlile bi se dvije“ tete“ (obe s područja Promine)
-Općina bi trebala plaćati još dodatnih 80.000,00 kn (godišnje) više nego do sada
-U vrtiću TRENUTNO ima 22. djece
-Roditelji sada plaćaju 240,00 kn po djetetu (ukupno 5,280.00 kn mjesečno/ 52,800.00 godišnje)
-Po novom bi plaćali 300,00 kn godišnje (ukupno 6,600.00 kn mjesečno /66,000.00 godišnje)
-Radi se o povećanju troškova Općine sa 120,000.00kn na 244,000.00kn, što znači da bi se u rebalansu
Proračuna za 2010 trebala od nekud namaknuti dodatna sredstva- tih 124,000.00 kuna.

Baš to pitanje- Od kud će mo namaknuti tih 124,000.00 kuna, postavio je Krste Radas Načelniku Paulu Coti.
Odgovor je glasio da se za novce ne treba brinuti da ih ima, da će se pronaći.
(Ako danas 28.11.2010 čitate Novi tjednik-možete pročitati da će Općina Promina ponovno završiti u blokadi
zbog dugova prethodne vlasti, a još nedavno smo na Radio Drnišu mogli čuti da dugova više nema- što je
istina?).
Razgovarao sam sa ljudima koji dobro poznaju problematiku rada dječjeg vrtića na temu produženja rada sa 5,5
na 9 sati dnevno.
Novac koji sada izdvaja Općina, već spomenutih 120,000.00 kn, taman pokrije plaću „tete“ u vrtiću, i ostane
nešto sitno za radne materijale.
Novac koji uplate roditelji, dovoljan je taman da pokrije jedan obrok djece u vrtiću.
Za produženi boravak, potrebno je osigurati još jednu dodatnu prostoriju sa dječjim krevetićima, gdje bi djeca
spavala- što povlači za sobom još dodatnih trškova.
Rad dječjeg vrtića u Oklaju organizira Dječji vrtić Drniš, koji i zapošljava jednu djelatnicu za to radno mjesto, dok
je obaveza Općine Promina organiziranje rada spremačice.
Zanimljivo je da vrtić sada nema spremačice, jer je ista otišla na porodiljni (ili bolovanje), a Načelnik ne želi
nikoga primiti kao njenu zamjenu?!

Kako je došlo do toga?

Dok je Načelnik sve uvjeravao kako misli podići kvalitetu boravka djece u vrtiću, još 26. Srpnja 2010 je
donio „Pravilnik o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Promina“, te IZBRISAO radno mjesto
upravo te spremačice?
(Pravilnik je objavljen u Službenom vijesniku Šibensko-kninske županije 24. Rujna 2010 (petak), i lako taj podatak
možete tamo i provjeriti).
Nakon intervencije Pročelnika Žare Sumana, radno mjesto SPREMAČICE je opet stavljeno u Pravilnik
(29.10.2010), jer bi inače djelatnica koja je sad na porodiljnom (ili bolovanju) morala dobiti OTKAZ?
(Spremačica je izbrisana, jer su Pravilnikom propisana nova radna mjesta u Općini, na koja bi se netko trebao
uskoro zaposliti. Al' to je već tema za neki drugi post)

Nadam se da ste iz svega navedenog shvatili problematiku dječjeg vrtića, te možete zaključiti koliko je radnji
potrebno da bi vrtić sa sadašnjeg 5,5 satnog programa, prešao na 9 satni program, za dio od 22 djece
( jer do sada nismo saznali podatak koliko zapravo roditelja želi produženi boravak?)

Navedimo potrebne radnje redom:

-Osigurati sredstva u Proračunu izmjenama i dopunama Proračuna za 2010 godinu
( minimalno 124,000.00 kuna)
-Riješiti problem prostora za spavanje djece u vrtiću sa svom dodatnom opremom (krevetići, jogiji-dekice....)
-Zaposliti spremačicu
-Zaposliti još jednu „tetu“
-????

Na kraju, ostaje da se zapitamo da li se sve to moglo napraviti od 26.08.2010 do 01.09.2010?

Ali, Proračun za 2011. nije daleko, i u 2011. godini realizacija te ideje svakako bi bila moguća.

A do tada „teta“ u vrtiću radi u nemogućim uvjetima jer nema pomoći SPREMAČICE, te sama mora čistiti vrtić, spremati tople obroke za djecu, i na kraju ako joj išta vremena ostaje raditi svoj posao „tete u vrtiću“.

Oznake: općina promina

Klarinim pogledom zagledane

Evo nekoliko dijelova jednog članka kojeg sam pronašao na internetu.



Mnoge priče počinju riječima: Jednom davno, vrlo davno u jednoj zemlji...
Tako su se i sestre naše Družbe prisjetile jednog davnog, vrlo davnog datuma: 17. studenoga 1679. godine s mjestom radnje u Šibeniku.
I događaja koji je postao tako značajan kako za prošlost, tako i za sadašnjost, a vjerujemo i za budućnost.
Toga je dana tadašnji šibenski biskup Ivan Dominik Callegari pozitivno odgovorio na molbu majke Klare Žižić
i Kate Burmaz koju su uputile preko fra Franje Kovačevića za životom u redovničkom pozivu.
U tekstvu ustanovljenja stoji: „Presvijetli i preuzvišeni gospodin Biskup primivši iscrpnu obavijest o želji čestitih
žena koje su odlučile primiti redovničko odijelo, autoritetom koji u ovakvim poslovima može obnašati – niti što
drugačije, niti na drugačiji način – odobrava gore priloženu molbu.“

Spominjući se datuma ustanovljenja naše Družbe, sestre su obilježile prvi Dan Družbe u subotu 20. studenoga.
Kako i priliči za prvi put, obilježavanje i proslava ostvareni su u kolijevci nastanka Družbe – u Šibeniku. Velik broj
naših sestara iz mnogih naših zajednica (nas šezdeset i pet) okupilo se u samostanskoj crkvi sv. Lovre gdje su
ukopane naša utemeljiteljica službenica Božja majka Klara Žižić i naše druge sestre. Euharistijsko slavlje
predvodio je šibenski biskup msgr. Ante Ivas u koncelebraciji sa svojim tajnikom don Rokom Glasnovićem i
gvardijanom samostana fra Matom Topićem.


Upoznati rodni kraj otkud je došla naša Utemeljiteljica i promatrati ga njezinim poglediom, bio je cilj ostatka dana.
Stoga smo se zajednički uputile autobusom prema Promini u kojoj su sestre iz kuće matice unaprijed dogovorile
program za cijeli dan. Na putu prema Promini zaustavile smo se iznad Visovca kako bi molitvom pozdravile
Gospu Visovačku, u čijem su okrilju mnoge sestre proživjele godine svoje službe. U Promini nam je
dobrodošlicu izrazio načelnik općine Paul Cota sa svojim suradnicima. Osobito iznenađenje sestrama bili su
članovi KUD-a Promina koji su sestrama izveli prigodni program. Nakon pozdravnih govora načelnika i naše
časne majke, sestre su domaćinima otpjevale himnu naše Družbe. Uz prigodni domjenak zajedničko druženje
je nastavljeno i posjetom Domu za starije i nemoćne osobe Oklaj koji je nedavno otvoren. Smještaj u domu
trenutno je našlo 74 starijih osoba. Sestre su za svakog korisnika pripremile mali darak, a također i za osoblje.
Ravnateljica doma Senka Knežević provela je sestre po sobama kako bi osobno uručile korisnicima poklone.
Bila je to prigoda i za zajedničke razgovore sestara, korisnika i osoblja, kao i za pokoju pjesmu.


Crkva Gospe čatrnjske bila je naše slijedeće odredište. Ime je dobila po izvoru (gusterni/čatrnji) koja se nalazi u
njezinoj neposrednoj blizini, a vodi iz tog izvora pridaju se ljekovite osobine. A kako crkva datira iz 15. stoljeća i
najstarija je u tom kraju, za vjerovati je kako je i naša majka Klara u njoj provodila svoje molitvene trenutke i
primila sakramente. Kako nam povijesna dokumentacija donosi činjenicu kako je u groblju kraj crkve pokopana i
naša s. Metodija Čveljo (+1918.) koja je bila rodom iz ove župe, izmolile smo u crkvi deseticu krunice za nju i
sve koji počivaju na tom groblju. Zaključni dio posjeta Promini ostvaren je u župnoj crkvi sv. Mihovila gdje su
sestre s okupljenim župljanima predmolile krunicu i molitvu Večernje, a župniku fra Krešimiru Mikeliću uručile
sliku majke Klare.

Cijeli članak autorice S. Mandica Starčević pročitajte pod linkom:

http://sibenskefranjevke.hr/vijest.html?news_ID=1985

Oznake: religija, majka Klara Žižić

Sukob Načelnika i Vijeća zbog materijala na CD-u? IV dio

Prvo opet upozorenje:

Tema posta je politika u Promini, pa zamoljavam sve one koje politika ne zanima da preskoče ovaj post!
Ako se pitate kad će konačno doći na red „normalni“ postovi...odgovor je-kad ova priča dođe svomu kraju.....

Pa da nastavimo sa „analizom“ članka u Šibenskom listu.

Evo što nam još kaže naš Načelnik u članku objavljenom u ŠL:

„S druge strane tu su i točke, odnosno donošenje odluka bez kojih općina ne može funkcionirati. Navest ću
donošenje odluke o upravljnju grobljima, odluke o sakupljanju i postupanju s komunalnim otpadom, odluka o
uvjetima obračuna odvoza komunalnog otpada prikupljenog od pravnih i fizičkih osoba. Te su odluke bitne
ako bi se omogućilo registrirano KP „EKO Promina“ d.o.o. da stekne uvjete za rad i zapošljavanje pet djelatnika
za stalno, navodi Cota. Međutim kako je Vijeće u stalnom sukobu s načelnikom i osporava mu što je registrirao
poduzeće i sebe stavio za skupštinu društva, problem se povlači već mjesecima. Zbog toga se, kaže Cota
godišnje gubi 600 do 700 tisuća kuna, koje bi bile dostatne za zapošljavanjeovih ljudi, a u općinskoj se upravi
oslobodila dva radna mjesta, jer bi komunalci prešli u poduzeće.“

Što reći na sve ove navode?

Sve Odluke koje Načelnik spominje, napisane su tako da sve ovlasti u tim Odlukama pripadaju komunalnom pogonu „EKO Promina d.o.o.“

Odluku o osnivanju „EKO Promina d.o.o.“ donijelo je OV na 28. sjednici, održanoj 20.ožujka 2009. Godine, a u toj Odluci lijepo piše:

**********************************************************
Nadzor nad radom društva, normalno radila bi tijela društva i to:
-Skupština društva
-Uprava društva
Skupština društva je tijelo u kojem osnivač donosi odgovarajuće odluke na koje je ovlašten zakonom i ovom odlukom.
Skupština društva ima 5 članova koje bira Općinsko vijeće Općine Promina.
Četiri člana Skupštine bira se iz reda vijećnika Općinskog vijeća, a jedan član iz reda zaposlenika društva.
Uprava društva sastoji se od jednog člana- direktora društva kojeg svojom odlukom imenuje i opoziva Skupština društva.
Uprava društva dužna je najmanje jednom godišnje izvjestiti Skupštinu o poslovanju.
Uprava je ovlaštena samostalno poduzimati poslove društva bez ograničenja osim ako izjavom ili pojedinačnim aktom za pojedine poslove nije drigačije određeno.
(Detaljnije o ovoj Odluci, možete pronaći u Službenom Vijesniku Šibensko kninske županije broj.3- na stranici 47. 2009 godina)
**********************************************************

Načelnik je kao slučajno zaboravio pročitati u Odluci rečenicu:

„Skupština društva ima 5 članova koje bira Općinsko vijeće Općine Promina“...
i kao slučajno imenovao samog sebe za Skupštinu!?!?!?!?

Isto tako, bez znanja OV i javnog Natječaja imenovao je i direktora „EKO Promina d.o.o.“

Dok se za mjesto direktora komunalnog poduzeća obično imenuju osobe koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

VSS fakultet tehničkog ili ekonomskog smjera
- radno iskustvo na rukovodećem radnom mjestu
- Organizacijske sposobnosti
- Obvezna „B“ kategorija
- Poznavanje rada na računalu
- Plan i program poslovanja za 4 godine
- Strani jezik

Uvjeti koje je morao zadovoljiti direktor EKO Promine, ostaju nam nepoznati.... isto kao i stručna sprema koju ima imenovani direktor.
Osim problema u upravljanju EKO Prominom, problem je i u djelatnostima za koje je trgovačko društvo registrirano, što je također u suprostnosti sa Odlukom o osnivanju.

Zamolili smo Načelnika (OV) da „Izjavu o Osnivanju EKO Promina d.o.o“, uskladi sa Odlukom Općinskog Vijeća o Osnivanju EKO Promina d.o.o. te mu za to dali rok od 30 dana.
Načelnik nije poštivao niti ovaj Zaključak OV-a, te smo slučaj bili prisiljeni prijaviti Uredu za Državnu upravu, da nam ono pomogne u rješavanju ovog problema.
Od tada....a to je bilo još negdje u 4. mjesecu ove 2010. godine, mi čekamo odgovor koji ne stiže.

Jednom sam razgovarao sa Načelnikom na ovu temu, i rekao je da i ako dođe mišljenje Ureda za Državnu
upravu da mora uskladiti Odluku o osnivanju EKO Promine i Izjavu o osnivanju EKO Promine, da on to neće
učiniti-nego će Vijeće morati donijeti Odluku o osnivanju novog komunalnog društva.

Kad sam mu rekao da bi i direktor tog društva trebala biti osoba koja ima najmanje tehnički ili neki drugi fakultet,
on je ostao pri svojoj odluci da direktor bude već imenovana osoba za koju neki kažu da navodno ima
završen „kurs za tesara“, a kako Vijeće nikada nije raspravljalo o imenovanju direktora EKO Promine, tako
ne mogu ni potvrditi niti demantirati te navode.

Ako se Načelnik ne sjeća kad smo razgovarali na ovu temu, onda evo nekoliko navoda kako bi se podsjetio:
-kafić Kula
-Vrijeme, odmah nakon 12. sjednice OV ( 15.09.2010)
-Za stolom Krste Radas i Sanimir Sarić
-Za stol dolazi Načelnik Paul Cota i pita može li sjesti da porazgovaramo....

Ali vratimo se Odlukama koje OV ne donosi i gubitku od 600 do 700 tisuća kuna godišnje, koje bi trgovačko društvo moglo zaraditi.

Predlagali smo na sjednicama OV da se u svim Odlukama (kada su bile na Vijeću) umjesto riječi „EKO Promina
d.o.o“, stavi „Vlastiti komunalni pogon“, dok se problem sa EKO Prominom ne riješi.

Načelnik je to kategorički odbio.

Isto tako, što se tiče naplate odvoza otpada u Promini, Vlastiti pogon –koji sada odvozi otpad u Promini, u svojoj
Odluci o osnivanju ima lijepo napisano da vrši naplatu svojih usluga A TO SADA NE RADI! i o tome je Državna revizija rekla svoje mišljenje!

To što Načelnik ne želi uvesti reda u naplati odvoza smeća, isto kao što ne želi uvesti reda niti u naplati Komunalne naknade posebna je priča, a ta priča je po meni (pretpostavljam) vezana uz prijevremene izbore koji
bi se lako mogli dogoditi ako se (ne)suradnja Vijeća i Načelnika nastavi na ovakav način kao do sada.

Normalno je da netko tko planira izbore pronalazi načine da ljudima (narodu) nešto da- pa da mu budu zahvalni,
a ne da im (narodu) mjesečno nešto uzme pa makar to bilo i samo (ili velikih-kako kome) 50-ak kuna.

Isto tako (pretpostavljam), bitno se riješiti i dvojice komunalaca sa "mase plaća" u Općini, jer smo i dalje jako daleko od ukupne mase plaća koja ne b smjela prelaziti 300.000.00 kuna (Prema naputcima Vlade RH), a toliki
je zbroj plaća Načelnika i Pročelnika i ostane još nekih 70.000.00 kn (ako sam dobro izračunao).

Više o osnivanju EKO Promina d.o.o pročitajte pod linkom:
http://promina.blog.hr/2010/02/1627282985/osnovano-komunalno-poduzee-eko-promina-doo.html

Priča se nastavlja....i nadam se uskoro i završava...kako kao post...tako i u stvarnosti.

Oznake: općina promina

Sukob Načelnika i Vijeća zbog materijala na CD-u? III dio

Prvo opet upozorenje:
Tema posta je politika u Promini, pa zamoljavam sve one koje politika ne zanima da prekoče ovaj post!

Prošli post, bavio se izjavom Predsjednika OV Rajka Žulja, a u ovom postu se opet vraćamo izjavama Načelnika Paula Cote izrečenim novinarki Šibenskog lista.

Evo prvog navoda u kojem Načelnik kaže:

„Odbijaju raspravljati o proračunu

...Radi se o vrlo važnim točkama, od kojih je jedna Usvajanje prijedloga godišnjeg obračuna općine Promina
za 2009. Godinu koji nije usvojen jer kad sam ga stavljao na dnevni red sjednice još početkom ove godine,
tada je OV protiv mene pokrenuo neke istražnje radnje, pa su me optuživali da sam objavio proračun koji OV nije usvojilo“....ovdje bi za danas bilo dovoljno materijala za raspravu.

Od kud krenuti?

Krenimo npr od „Kolegija s Načelnikom“ koji je održan 26.08.2010 u Općini Promina, na kojem su bili nazočni Pavao Džapo, Drago Klepo, Zvonimir Bandalo, Rajko Đomlija, Mladen Ujaković, Krste Radas i moja malenkost Sanimir Sarić.

Teme su bile razne, a jedna od glavnih je bila „Izmjene i dopune proračuna za 2010 godinu“.

Načelnik je uglavnom navodio projekte za koje bi se trebalo izdvojiti sredstva iz Proračuna za 2010, ali jako malo o načinu povećanja prihoda u Proračun.

Uglavnom, da se dotatnem onog što je bitno za ovaj post.

Na kraju Načelnikova izlaganja, Krste Radas je primjetio da o rebalansu Proračuna za 2010 možemo govoriti
tek kad vidimo kako je završila 2009 godina, te kako se puni proračun za 2010 godinu.

Na to je Načelnik odgovorio da je on sva izvješća dostavio Predsjedniku OV i Pročelniku Žari Sumanu (negdje oko 27.04.2010. ako sam dobro čuo).

Dan dva nakon ovog kolegija, imali smo međustranački kolegij na kojem su bili Rajko Žulj , Tihomir Budanko, Krste Radas i ja-Sanimir Sarić.
Odmah sam na početku sastanka upitao Predsjednika OV Rajka Žulja, kada je dobio Izvješće o Proračunu
za 2009 od Načelnika. Predsjednik je oštro demantirao da mu je Načelnik dostavio ikakva izvješća. Odlučili
smo provjeriti i kod Pročelnika Žare Sumana, da li se sporna izvješća nalaze kod njega. Tihomir Budanko je
nazvao Pročelnika, te je i on potvrdio da nikakva izvješća u vezi Proračuna nije dobio!

Komu vjerovati?

Na 12. Sjednici OV održanoj 15.09.2010 postavio sam Pročelniku Žari Sumanu sljedeće pitanje:

„Da li Vam je, i ako je kada Načelnik općine Promina dostavio Godišnji obračun proračuna Općine Promina za 2009 godinu?“

Odgovor sam čekao do sljedeće 13. Sjednice OV koja je održana 19.11.2010 (prije nekoliko dana), znači skoro dva mjeseca.
Sad, da se ne bi mislili što je laž, a što istina, evo skenirani dokument-odgovor Pročelnika na moje pitanje:

.

Toliko o tome da nam je Načelnik dostavio na vrijeme izvješće o izvršenju Proračuna za 2009. godinu.

Oznake: općina promina

Sukob Načelnika i Vijeća zbog materijala na CD-u? II dio

Prvo opet upozorenje:

Tema posta je politika u Općini Promini, pa zamoljavam sve one koje politika ne zanima da prekoče ovaj post!

Da ponovimo uvod iz prošlog posta:

Slušam danas (21.11.2010.) Radio Drniš, i čujem što novog piše u „Šibenkom listu“ o Općini Promina.
Eterom se prolama: „Glavni razlog sukoba –materijali za sjednicu na CD-u“.

Pronašao sam članak u „Šibenskom listu“, i za komentirati sve što je navedeno….možda će mi trebati i nekoliko postova:

Prošli post se bavio temom kako je trošak kopiranja 500 stranica materijala veliki trošak za Općinu Promina, te da je rješenje tog problema slanje materijala Vijećnicima na CD-u, pa nek, se oni sami snađu što će s njima.

Što na to kaže Predsjednik općinskog Vijeća općine Promina-Rajko Žulj:

„...Žulj kaže kako da materijale na CD-u vijećnici ne mogu iščitati kao kad ih imaju u ruci, optužujući Cotu za samovolju, kršenje Statuta i Poslovnika; te drugih zakonskih akata, neodgovaranja na vijećnička pitanja i ignoriranje Vijeća“

Za danas dosta navoda, a sada malo razrade priče na ovu temu:

-Što bi mogli biti recimo kršenje Statuta?

*Možda je problem u tome što Načelnik ne poštuje čl.41 jer nije dostavio „do kraja ožujka tekuće godine Općinskom vijeću izvješće o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture.....“
*Možda je Rajko mislio i na problem što Načelnik ne poštuje čl.43. „Načelnik 2 puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. Ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15.rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine“.

Ništa od navedenog nije dostavljeno Općinskom vijeću do danas (22.11.2010), na način propisan Poslovnikom, a Poslovnik kaže:
*Članak 59. ...Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog dopune daje i materijal po predloženoj dopuni“
Načelnik uredno pripremi materijale za sebe, a za Viijećnike nažalost nema novca...pa nema ni materijala.
Tu je ujedno i odgovor zašto se načelnikove točke dnevnog reda ne prihvaćaju-NAMA MATERIJALA po kojima se točke predlažu!!!!!!

Predsjednik Općinskog vijeća Rajko Žulj, toliko je drzak da kaže da Načelnik „ne odgovara na vijećnička pitanja i ignorira Vijeće“.!
Pa jel' Rajko svjestan da sam ja zbog toga završio na sudu?
Pa jel' Rajko svjestan da će sad Načelnik protvi njega možda podnijeti tužbu za klevetu, uvredu...jer je iznosi neistine uvredljivog sadržaja?
Pa zar stvarno Načelnik ne odgovara na Vijećnička pitanja?

Malo ćemo prolistati Zapisnike sa Sjednica Općinskog vijeća Općine Promina i potražiti postoji li neko pitanje na koje Načelnik nije odgovorio.
(Nije mi ih problem pronaći, jer su to dokumenti koje je sud već vidio kada je odlučivao u mom slučaju da li sam lagao kada sam rekao isto što sad Predsjednik Vijeća govori):


- U Zapisniku sa 2. Sjednice OV se navodi:

*Vijećnik Rajko Đomlija pita u svezi poloprivrednog zemljišta u Gluvačama. Da li je sve bilo po zakonu u pogledu javnog natječaja, izbora najpovoljnijeg ponuditelja?
Načelnik odgovara neka postavi pitanje u pisanom obliku pa će dobiti odgovor.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO

*Vijećnik Pavao Džapo pita u svezi stanja stanbenog fonda u vlasništvu Općine, te o dinamici punjenja proračuna, te o izrađenim projektima?
....Načelnik iznosi da glede punjenja Proračuna sve ide po planu. U pogledu projekata, oni koji se financiraju iz vlastitih sredstava će se realizirati, dok za one šireg značaja u ovom momentu nije siguran kako i kada će se realizirati.
Pavao Džapo traži odgovor u pisanom obliku.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO


-U zapisniku sa 5. Sjednice OV se navodi:

*Tihomir Budanko pita Načelnika tko vodi blagajnu. Tko radi po pitanju isplatnica i temeljnica?
Imenovanom vijećniku je odgovoreno da će na postavljena pitanja dobiti odgovor u pisanom obliku.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO
*Vijećnik Milan Džapo pita:
-Kako je plaćeno Matku Jelaviću koji je pjevao za blagdan Velike Gospe. Traži odgovor i račune.
-Kako je plaćen Zdravko Škender. Traži ugovor i račune.
-Kako je financiran domjenak za dan općine Promina
-Kako je financiran domjenak kada je u Općini bio Župan Goran Pauk.
Načelnik iznosi da će odgovor dati u pisanom obliku.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO


-U zapisniku sa 7. Sjednice OV se navodi:

*Vijećnik Milan Džapo iznosi da je tražio da mu se dostave neki ugovori (Vezani za Velku Gospu i dan općine i dr.) a isti do danas nisu dostavljeni.
*Vijećnik Tihomir Budanko: Tražio je ugovor sa udrugom „Zvonimir“ ali ga nije dobio.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO


-U zapisniku sa 10. Sjednice OV se navodi:

*Vijećnik Milan Džapo: Iznosi da još nije dobio traženne odgovore o čemu je postavio vijećničko pitanje još na 4. Sjednici OV (Ugovori s dobavljačima i izvođačima za Veliku Gospu kao i Ugovori kada je Župan bio u Općini za domjenak).
Načelnik odgovara da su odgovori kod Pročelnika.
Predsjednik općinskog vijeća se je nadovezao i iznosi da Načelnik mora u roku 15. Dana dati odgovor na vijećničko pitanje, te ga dostaviti predsjedniku vijeća, a on vijećnicima.
Načelnik kaže da se u poslovnički propisanom roku ne smije postaviti bitno podudarno pitanje.

*Vijećnik Milan Džapo također pita s kim Načelnik troši proračunska sredstva subotom i nedjeljom u Zagrebu, te koji su to lobisti.
Načelnik iznosi da će dati odgovor u pisanom obliku.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO

*Vijećnik Rajko Žulj je postavio 2. Pitanja
-Tko dovozi materijal za nasipanje na Hipodrom?
-Zašto nije dobio pisani odgovor Načelnika na pitanje postavljeno još na sjednici od 21.prosinca 2009 godine.
Načelnik odgovara da će odgovoriti u pisanom obliku.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO

*Vijećnik Sanimir Sarić pita:
Kada će se donijeti „Plan nabave roba, radova i usluga“
Načelnik glede pitanja iznosi da će odgovor dati u pisanom obliku.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO


-U zapisniku sa 12. Sjednice OV se navodi:

*Vijećnik Sanimir Sarić pita:
Da li Načelnik plaća komunalnu naknadu na adresi na kojoj je prijavljen-Put kroz Oklaj 79.?
Načelnik odgovara vijećniku Sanimiru Sariću da je on promašio temu. To nije pitanje za Općinsko vijeće, nego je trebalo neposredno pitati mene. To su klevete. Ja ne odgovaram na taj način.
Zamolio sam Načelnika da ipak odgovori na moje pitanje, a on je rekao da mu ga postavim u pisanom obliku. Pitanje je napisao Pročelnik Žarko Suman, i predao ga nekoliko dana nakon sjednice Načelniku. Načelnik je odbio odgovoriti na moje pitanje.
ODGOVOR NIKADA NIJE STIGAO


Sve navedeno, može se provjeriti u zapisnicima sa sjednica OV Promina koje sam naveo....a zašto Načelnik ne odgovara na pitanja koja sam naveo....zaključite sami.

Mislim da bi za danas bilo dosta.....
Sada smo na četvrtini članka Šibenskog lista......
Priča se nastavlja....

Oznake: općina promina

Sukob Načelnika i Vijeća zbog materijala na CD-u? I dio

Napomena: Tema posta je politika u Promini, pa zamoljavam sve one koje politika ne zanima da prekoče ovaj post!


Slušam danas (21.11.2010.) Radio Drniš, i čujem što novog piše u „Šibenkom listu“ o Općini Promina.
Eterom se prolama: „Glavni razlog sukoba –materijali za sjednicu na CD-u“.

Pronašao sam članak u „Šibenskom listu“, i za komentirati sve što je navedeno….možda će mi trebati i nekoliko postova:

Pa krenimo redom:

„Sukob na relaciji načelnik –Općinsko vijeće Promine, kako stvari stoje, nastavlja se neovisno o tomu što je načelnik Paul Cota promijenio političku stranku prešavši iz HSP-a u HSS“

Ovaj navod je dovoljno popratiti komentarom „Vuk dlaku mjenja, ali ćud ne“.


„Cota je materijale za točke stavio na CD, kaže zbog uštede jer se radi od oko 500 stranica teksta, a svi vjećnici osim jednog, imaju tehničke mogućnosti za njegovo čitanje“

Ako uzmemo da je kopiranje 500 stranica trošak od približno 250,00 kuna, onda vidimo da je Načelnik stvarno štedljiva osoba, i to je za svaku pohvalu.
Samo se pitam, gdje je Načelnik svoje materijale koje je donio na sjednicu isprintao?
Da li je printao o svom trošku, ili o trošku Općine?

Kad Načelnik toliko brine o zaštiti Općine, čudno mi je što i na Nedjeljne mise odlazi službenim autom, a ne svojim privatnim?

Čudno je i što na suđenja u kojima podiže privatne tužbe također stiže službenim autom, i baš me zanima, da li je morao u svoj iskaz rada u Općini napisati godišnji odmor-jer glupo bi bilo da mu porezni obveznici plaćaju dnevnice za dane kada odlazi na privatna suđenja.

Zapitam se, da li je Načelnik mislio na štednju i kad je pored dva službena vozila, na službeno putovanje ipak krenuo svojim privatnim, te je to putovanje Općinu Promina koštalo skoro duplo više, nego inače?

Da ne bi ovo iapalo kao naklapanje, klevetanje, evo jednog od putnih naloga kao dokaz:






Da li je Načelnik u petom mjesecu morao na službeni put „zbog snijega od preko tri metra“…ili nešto drugo….to je već teško saznati.
Tko zna koliko bi još bilo ovakvih putovanja da nisam uporno tražio Načelnikovo izvješće o službenim putovanjima?


Recesija je sigurno vrijeme u kojem se treba „stezati remen“, i svi djelatnici su u Općini Promina osjetili recesijske škare na svojim plaćama, jer su neke smanjene i do 30%!

Vjećnici su odlučili u skladu s teškom financisjkom situacijom smanjiti svoje naknade koje su iznosile 350,00 kuna po sjednici, na 300,00 kuna po sjednici ( godišnje 5-8 dnevnica).

Da li je ovih 600 kuna (50,00kn x 12 Vijećnika =600,00 kn) koji se uštede po jednoj sjednici dovoljno da dobiju „besplatne“ materijale?

Treba li uopće spominjati da Načelnik ne samo da nije smanjio svoju plaću niti za lipu, nego je stavio Odluku Općinskog Vijeća o smanjenju njegove plaće (za 17%) van snage.

Toliko o slanju materijala na CD-u kao jednom od oblika štednje Načelnika Općine Promina, i jednom od „opravdanih raloga“ zašto vijećnici od Načelnika na vrijeme ne dobijaju materijale za točke dnevnog reda
koje isti predlaže.

Oznake: općina promina

Da li ste razmišljali o ovih osam jednostavnih pitanja prilikom traženje posla?

Prije nekoliko dana, dobio sam e-mail iz Amerike u kojem je pisalo:

„Hi, My name is Marie and I'm one of promina.blog.hr readers.
I live in Worcester, MA where I try to increase the awareness on
innovative human resource practices among my family and friends.

I figured you might be interested in including a guest article
for promina.blog.hr about 8 simple questions to help job seekers“.

Ukratko, Mary Duprey mi je predložila da na promina.blog.hr-u objavim jedan post pod naslovom:

„Osam jednostavnih pitanja prilikom traženje posla“.

Tekst je napisan na engleskom jeziku, tako da sam ga morao prevesti.
Djelomično sam u tome i sam uspio, ali za neke fraze nisam bio siguran, pa sam zamolio svoju prijateljicu
Z Malizio koja živi u Americi, da mi pomogne u prijevodu.
Ovim putem se zahvaljujem ZM, i šaljem pozdrave njoj i njenoj obitelji!

Da ne širim priču, evo prijevoda teksta koji mi je Marie poslala:


*************************************************************

Da li ste razmišljali o ovih osam jednostavnih pitanja prilikom traženje posla?



1. Jeste li ikada podsjetili 50 najboljih prijatelja na ono s čim se trenutno bavite (što radite)?

Ako ne, pošaljite poruku 50-orici najbližih prijatelja, obiteljskim prijateljima, starim klijentima i bivšim radnim kolegama.
Nemojte ih kontaktirati na način da jednostavno pošaljete "svoj životopis" uz obavjest da tražite posao, nego
ih jednostavno uputite u Vašu situaciju.

2. Ako pogledam na Vaše Poveznice u profilu, hoću li shvatiti da tražište posao? Hoću li razumjeti što Vi zapravo želite raditi?

3. Jeste li postavljali neki oblik Poveznica jednom ili više puta tjedno?
(Tj. suptilno djelovali na ljude da tražite posao.)

Ako ne, neka Vam uđe u naviku objavljivati takve informacije jednom tjedno. Ažurirajte svoj status koji je važan za mrežu, odgovarajte na pitanja, u odgovorima nastojte pokazati svoju stručnost te dati vrijedne komentare
u grupama u kojima sudjelujete u raspravi.

4. Da li ste prošetali i barem se jednom tjedno susreli s ljudima osobno?

Ako ne, prerasporedite vrijeme u narednih tjedan dana kako bi ste se sastali s bivšim kolegama, klijentima
i prijateljima uz kavu - ručak – pića, kako bi nadoknadili propušteno.
Ljudi s kojima se družite otkrivaju Vam potencijalne mogućnosti, često Vam daju neke korisne savjete,
nasmijavaju Vas i općenito daju puno bolji osjećaj samopouzdanja, daleko bolji nego da ste ostali sjediti
u kući i gledali kroz prozor svijete oko sebe kao što to činite svaki dan.

5. Možete li se savjetovati s barem dvoje svojih prijatelja koji traže posao ,svakih sedam dana, kako bi s vama
podijeliti svoje ideje, i kako bi mogli pomoći jedni drugima?

6. Da li ste ikada napravili listu u kojoj evidentirate svaki posao na koji ste se prijavili, kontakt za taj posao i
na koji način ste ga našli?

Ako ne, napravite jednostavnu tablicu kako bi Vam pomogla da pratite napredak i budete sigurni da niste
propustili potencijalnu priliku.

7. Da li sa vjerom i sustavno provjeravate gotovo svaki razgovor, pozitivan ili negativan razgovor o poslovima
unutar jednog dana? (Dva dana najkasnije)?

Ako ne, što bi vam pomoglo da budete više organizirani u traženju posla?

8. Da li se slažete da postoje loši dani ili čak loš tjedan dana ( u traženju posla)?

Budite umjerenije kritični prema sebi. Potpuno je normalno da emocionalno gledano imate loše i bolje dane
kada ste u fazi traženja ili mjenjanja posla.

O piscu:
MP Duprey piše zablog http://www.humanresourcescareer.org ljudskih resursi, karijere i ciljani primjeri .

Njena misija je ponuditi besplatnu informaciju za pomoć osobama koje su spremne preuzeti odgovornost za
traženje posla, koje žele izgraditi povjerenje i unaprijediti svoje karijere uz povezivanje s ljudima u potrazi za
poslom s najboljim stručnjacima za savjetovanje, nastaviti pisanje, osobni branding i regrutaciju.

*************************************************************

Tekst sam po sebi nije ništa kompliciran, i radi se o sasvim jednostavnim savjetim za koje će dio čitatelja reći „kao da ja to nisam znao?“, dok će drugi dio, za koga je i namjenjen ovaj tekst nadam se reći:
„vidiš, koliko sam vremena na internetu i fasebooku, a još prijateljima nikad nisam napisao da tražima posao“.

U svakom slučaju....u traženju posla, svaki savjet je dobrodošao, a na nama je hoćemo li ga prihvatiti ili ne.

Arheološki park i Muzejska zbirka Burnum (Promina-Puljane)

Nedavno sam dobio promotivne materijale Arheološkog parka i Muzejske zbirke Burnum.
Za one koje ne znaju….Muzej se nalazi u Promini, u blizini sela Puljane, a ako će mo biti precizniji, u
nekadašnjoj vojarni Manojlovac na samom rubu kanjona rijeke Krke.
Kome ni to nije dovoljno, onda mogu reći da se muzej smjestio u kompleks zgrada koje su izgrađene prije
stotinjak godina (dobro, dio je ipak mlađi) za smještaj djelatnika HE Miljacka (tada Manojlovac).

Do lokacije se dolazi jednostavno jer je uz prometnicu Oklaj-Kistanje postavljen veliki putokaz koji vas
upućuje prema Muzeju.
Jedino je greška na putokazu da vas po njemu od Muzeja dijeli tek 100 metara asfaltiranog puta…a zapravo
se radi o najmanje 400-500 metara koji vas dijele od traženog cilja.

A kad dođete u Muzej, onda ćete tamo dobiti i promotivne materijale na kojima piše:

***************************************************************************

Rimski lokalitet Burnum sastavljen je od raznolikih komponenti: rimskog legijskog logora s pripadajućim teritorijem, augzilijarnog kaštela, te municipija koji se razvio iz kanaba i naselja liburnskih Burnista (Gradina
kod Puljana). Središte Burnista bio je oppidum na Gradini kod Puljana, na lijevoj obali Krke. Teritorij im se
pružao i na suprotnoj zapadnoj obali, gdje je uspostavljen ljetni vojni logor krajem republikanskog doba,
a zatim i stalni legijski logor Burnum, po svoj prilici u Augustovo doba. Istočno od legijskog logora nedavno
su otkriveni ostatci augzilijarnog kaštela, u kojem tijekom 1. st. borave četiri auksilijarne postrojbe.

Areal kanaba (naselje oko logora) presjecale su ceste za Skardonu. Aseriju, Sidronu i Sisciju. Legijskim
teritorijem, a u završnom dijelu i kanabama, prolazio je akvedukt s izvorištem u Plavnom polju. Na granici
prema Varvariji, u Smrdeljima, bile su radionice za proizvodnju crijepova. U vrijeme Klaudija podignut
je amfiteatar, renoviran i dopunjen u doba Vespazijana. U tijeku su istraživanja goleme zgrade južno od
amfiteatra, koja je bila vojničko, a nakon toga civilno vježbalište.
Burnum postaje municipij najkasnije 118., što je potvrđeno počasnim natpisom caru Hadrijanu i natpisima
sa spomenom gradskih dužnosnika. Bivši kastrum tada postaje dio civilnog naselja.

Jedina veća istraživanja u Burnumu vodio je Austrijski arheološki institut početkom 20. st. Tek 2003.
pokrenuta su sustavna arheološka istraživanja Burnuma, koja pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH
i Javne ustanove Nacionalni park Krka vode Gradski muzej Drniš, Katedra za antičku arheologiju Sveučilišta
u Zadru i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Bologni. Burnum se nalazi unutar NP Krka, iznad kanjona,
slapova i jezera, u prostoru izuzetnih ljepota i prirodnih vrijednosti. Osim znanstvenih ciljeva, zacrtano
je oblikovanje arheološkog parka, izgradnja muzeja i otvaranje međunarodne arheološke škole.
To će omogućiti uvjete za kulturološki turizam i plemenito korištenje dosad zapostavljenog sjevernog dijela
rijeke Krke. Od rimskog Burnuma na terenu se vide ostatci amfiteatra, arkade zapovjedne zgrade u logoru i
nekoliko zidova vojnog vježbališta koji se upravo počeo iskapati. Rezultati starih i novih arheoloških iskapanja
prikazani su u novom „Muzeju Burnum" otvorenom 2010. godine. U četiri prostorije rekonstriran je izgled
rimskog naselja i život u vojnim logorima. Izloženi su predmeti izabrani iz goleme količine nalaza
arhitektonskih elemenata, nadgrobnih spomenika, vojničke opreme i oružja. U nekoliko idućih godina
udvostručit če se izložbena površina arheološkog muzeja, prvog dovršenog u nizu građevina muzejsko-
turističkog kompleksa NP Krka kod Puljana.

***************************************************************************

Za sve one koji se pitaju kada je Muzej uopće otvoren, evo jednog navoda iz Slobodne Dalmacije
(od 28.05.2010. | 13:11), koji možete pročitati pod linkom:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/104053/Default.aspx

A naslov je: Rimske legije u Nacionalnom parku Krka

„Otvaranjem muzejske arheološke zbirke, u utorak je u Puljanima domaćoj i svjetskoj javnosti i službeno prvi
put predstavljen rimski lokalitet Burnum.

Riječ je o svojevrsnom arheološkom parku otkrivenom na lokalitetu gdje su stolovale rimske legije koje su
došle u taj kraj nakon ustanka Delmata i Panona, šest do devet godina poslije Krista, da pacificiraju Iliriku“.

Da NP Krka ima ozbiljne namjere za razvoj turizma u prominskom dijelu Krke, evo još jednog članka iz
Slobodne Dalmacije:

Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/119787/Default.aspx

28.10.2010. | 22:41

ŽUPANIJA KANDIDIRA INVESTICIJE ZA SUFINANCIRANJE IZ EUROPSKIH FONDOVA

A naslov je: Osam milijuna eura za šest projekata

Ono što je zanimljivo za nas promince u tom članku je između ostalog:

Arheološki park u Burnumu

•Jedan od najambicioznijih projekata, vrijedan oko 1,6 milijuna eura, pripremio je NP Krka.
Riječ je o razvoju ponude kulturnog turizma u ruralnom dijelu. “Godišnje nas posjeti oko 800.000 ljudi, i ta
brojka bi još mogla rasti. No većina posjetitelja koncentrirana je na Skradinski buk.
Želimo ih disperzirati i na ostale dijelove Parka.
Prije svega sjeverni, gdje želimo kreirati nove proizvode kulturnog turizma.

Atraktivni lokaliteti su Puljani, jezero Brljan, slap Manojlovac... Svakako tu je i rimski logor Burnum.
Već smo pokrenuli inicijativu za osnivanje arheološkog parka u Burnumu. Primjerice, slični parkovi u
Njemačkoj imaju i do dva milijuna posjetitelja - kaže Nataša Zaninović iz NP Krka.

Malo po malo...vrata turizma se polako otvaraju i za Prominu.

Oznake: Puljane, NP Krka, Arheološki muzej Puljane, Manojlovac, Burnum, Brljan

Život nastanjen sjenama- Ivan Aralica

Pročitao sam veliki broj knjiga našeg Prominca Ivana Aralice. Mnoge od njih djelomično su pričom „prolazile“ i kroz prominsku prošlost, a upravo tu prošlost-povjest Promine, uporno sam u njima tražio.
Kad bi došao u drnišku knjižnicu, knjižničarke su već znale prema kojim ću se policama uputiti, i kojeg pisca izabrati. Samo bi se nasmijale kad bi im donio knjige na stol za evidenciju.
Tako sam redom čitao „Put bez sna“, „Duše robova“, „Graditelj svratišta“, pa se vratio na Araličin prvi, nagrađivani roman „Psi u trgovištu“...nastvio sa „Svetinkom“, „Suncem“....“Majkom Marijom“.. „Okvirom za Mržnju“...i tako došao do „Ambre“ i „Fukare“.
Na te dvjije zadnje knjige sam se zaustvaio samo na naslovima istih, jer me ono što u njima piše nije niti malo podsjećalo na pisca koji je napisao trilogiju o obitelji Grabovac.

Onda sam na policama knjižnici ugledao knjigu „Puž“. Tu sam knjigu sa zadnjim atomima snage uspio nekako i pročitati...pisac se na momente vraćao svojim korjenima....ljepoti pripovjedanja koja me u Araličinim knjigama oduševljavala-zbog čega sam ih sve redom čitao.

Dugo sam zaobilazio policu sa Araličinim knjigama, jer su na polici bili naslovi koje sam odavno pročitao.
Na jednom druženju sa prominskim intelektualcima dr Zdravkom Dizdarim i profesorom Juricom, saznao sam da Aralica piše novu knjigu koja će biti posvećena velikim djelom piščevom životu u Promini....i eto, tu sam knjigu dugo čekao.
Prije dvadesetak dana...u svom redovitom posjetu drniškoj knjižnici, vraćajući zbirku pjesama Arsena Dedića.....preletim okom preko police sa djelima Brešana...Aralice....i razmišlja što dalje čitati?
Odgovor je brzo stigao. Sa osmjehom od uha do uha, na „Araličinoj polici“ ugledao sam knjigu nešto deblju od Biblije. Uzeo sam je sa police, kao da uzimam nešto najsvetije.
HIT- Ivan Aralica- „Život nastanjen sjenama“.

Kad bi moja nastavnica iz Hrvatskog- Zdravka Bilić vidjela da ja uzimam bez prisile na čitanje knjigu ispisanu na 988 stranica, vjerojatno bi se prekrstila...Ali ja sam tu knjigu uzeo sa tolko radosti, želje da što prije utonem u njenu priču.

Otvorio sam korice knjige „Život nastanjen sjenama“ i kroz Araličinu priču, koja bi se mogla gledati i kao njegova autobiografija, krenuo u putovanje prominskom prošlošću, ljudskim sudbinama, kako obitelji Aralica, tako i mnogih Prominjaca koji vjerojatno nisu ni svjesni da je netko nešto o njima napisao....da su njihova imena završila u „Prominskoj Ilijadi i Odiseji“.

Ukratko ću navesti samo nekoliko detalja koje bi mogli pročitati u ovoj knjizi:

-Na 174. stranici, opisuje se običaj čuvanja Gospodinova groba u Promini;
-Od 429. stranice nadalje, opisuje se početak rata u Promini 1991. Godine
-Na 440. Stranici možete saznati koji su se Prominci u Zagrebu zauzimali u Domovinskom ratu za Prominu i Prominjce....
-479. Stranica nam donosi informaciju o nastanku imena slapa Daljan (Krka-Nečven), daljan=ribnjak (na Turskom).
-Od 504. Stranice pa nadalje, saznajemo kako su u Domovinskom ratu nastradali Prominjci u Puljanima- Zločin o kojem se malo piše, malo govori, i sumnjam da je itko za njega odgovarao;
-Od 522. Stranica pa nadalje....Ratna događanja u selu Ljubotić.
-Na 687. Stranici možemo pročitati zanimljivost da je Ivan Aralica školske dane provodio sa ocem pjevača Gorana Bare....
-891. Prominske igre, ili kako ih Aralica naziva „trka magaradi“, nekad se održavala na „Dan borca“?;
-916. Stranica obrađuje temu, zašto se pjevac stavlja na barjak na prominskoj svadbi?

Naravno da je moj odabir čisto subjektivan, da sam birao teme koje su meni bile zanimljivije, a da će netko od Vas više pozornosti obratiti na možda npr:

-Drugi svjetski rat u Promini;
-Razgovori Ivana Aralice i gradonačelnika Ante Dželalije (tada saborskog zastupnika):
-Razgovori Aralice i pokojnog Predsjednika Franje tuđmana:
-Razgovori Aralice i Gojka Šuška;
-Što se događalo na tvrđavi u Kninu 05.08.1995?;
-Tko je bio zadužen u Drnišu za kuhanje „Šuškove kave“ nakon Oluje?
-Tko je kumovao u izbacivanju Ivana Aralice iz strojarske tehničke škole u Zagrebu ?
-Koji su Prominci zapravo nadahnuli pisca za knjigu „Okvir za Mržnju“- scenarij za film "Život sa stricem"?

Mogao bih nabrajati u nedogled teme na kojima bi trebalo zastati i zamisliti se, ali to prepuštam svima vama koji ste pročitali, ili će te tek pročitati knjigu „Život nastanjen sjenama“.

Ovom knjigom, Ivan Aralica se vratio svojim korjenima...vratio se svojoj ljepoti pripovjedanja.
Knjiga je ovo koja se u dahu čita...Doduše, dobro treba udahnuti, jer su velike njene dubine, jer su velike i njene ljepote koje Vas ostavljaju bez tog daha....

Ali....opet naglašavam...ovo je samo moje, prominsko, subjektivno mišljenje o jednom djelu, a priče koje su u knjizi ispričane ni na koji način se ne dodiruju moje obitelji.
Kako će Prominci koji u knjizi pročitaju imena svojih djedova, očeva, svoja osobna imena reagirati, to nam tek ostaje da vidimo u komentarima.

Oznake: Ivan Aralica

Akcija «Hoću brži Internet!» III dio maxADSL stigao u Prominu!

Prije nešto više od tri godine (02.09.2007) napisao sam post pod naslovom:

Akcija «Hoću brži Internet!» započela u Promini
link:
http://promina.blog.hr/2007/09/1623151830/akcija-hou-bri-internet-zapoela-u-promini.html





A u postu sam napisao:

**********************************
Već duže vremena u Promini se pokušava skupiti dovoljan broj ljudi, kako bi konačno T-com i kod nas uveo brzi Internet.
Prema nekim informacijama, akcija bi mogla uspjeti ako bi zahtjev za brzi Internet podnijelo najmanje 15. Prominjaca.

Maloprije je do mene navratio moj susjed Joža sa anketnom listom i pitanjem: jesam li ja za?

Naravno da jesam…

Koji sam po redu?

«Evo susjed… ja sam prvi, a ti drugi.
Do tebe sam došao prvog, a sad idem kod ostalih.
Za sada bi nas moglo biti šest, sedam, vidjet ćemo na kraju».

**********************************

Na kraju je anketu potpisalo nešto više od 20 Prominjaca zainteresiranih za brzi internet, te je ista prosljeđena T-com-u.

Prije nekoliko mjeseci, ekipa iz T-com-a izišla je na teren i ponovno anketirala zainteresirane, te su sklopljeni i prvi ugovori za maxADSL u Promini.

Ovih dana, ekipa T-com-a započela je instalaciju maxADSL-a, i Promina konačno ima brzi internet!

Eto, što bi rekli...tko čeka-taj i dočeka!

Oznake: Internet u Promini

Došao i Ljubotić konačno na red za obnovu NN mreže

Čitajući Vjesnik HEP-a, u jednom od članaka pročitao sam sljedeće:

„U šetnji šibenskim područjem u aranžmanu Službe razvoja i investicija, zabilježit ćemo o drugim malim ali ne i manje vrijednim poslovima. Spomenimo da se, uz desetak novoizgrađenih TS 10/0,4 kv, posljednjih mjeseci obavilo blizu 30 velikih rekonstrukcija niskonaponskih mreža, kako u priobalju, tako i u njihovom zaleđu.
U ovom trenutku radi se istodobno šest mreža i to potpunih rekonstrukcija na području drniškog Pogona; u naseljima Pokrovnik, Ljubotić, Razvođe - Sumani, Umljanovići, Brištane Donje i Vinovo Gornje.
- Svi izvedeni radovi predviđeni su Programom sanacije naponskih okolnosti i to na područjima gdje smo našim mjerenjima utvrdili da su te okolnosti loše. U pravilu, riječ je o ratom devastiranim dijelovima ili mreži čija je starost tražila određene zahvate.

Mreža će biti izvedena SKS-om na betonskim i novim drvenim nosačima. Primjerice, samo na drniškom području ugradili smo blizu deset kilometara nove mreže“.

Vjesnik HEP-a, RUJAN 2010 WWW.hep.hr (Veročka Garber)

Doduše, ovo je za Ljubotićane zakašnjela vijest, jer oni već zadnjih mjesec dva vide da se na obnovi niskonaponske mreže radi, ali nije loše napisati koji članak za „kroniku našeg malog mista“.

Inače kad smo već kod „struje“ u Promini.

Baš prije nekoliko dana (točnije na Sve Svete) gledam potrošnju el.energije dalekovoda kojim se napajaju sela Nečven, Mratovo, Bogatići….
Ampermetar tog dalekovoda kao da je odavno otišao u penziju…potrošnje skoro da i nema….Kad za vikend, u kojem Prominci dolaze donijeti cvijeće, upaliti svijeće na grobovima svojih najmilijih…potrošnja 10 puta veća od uobičajene!

Nečven zadnjih vikenda posebno živne, jer je mala uljara za preradu maslina proradila…a prominske masline došle na rod. Kako neki kažu, ovo je jedna od boljih godina. Premda poticaja za sadnju maslina u Promini nema, to nije razlog da i maslina u Promini nema, da ih se ne posadi čak nekoliko tisuća komada!
Doduše, veliki broj maslina se ove godine koja je bila iznimno hladna nažalost osušio…ali izgleda da ove koje led nije „slomio“…dobro ih je ojačao…

A sad da se opet vratim struji.

Dalekovod za Nečven i ostala sela koja sam naveo, velikim dijelom prolazi kroz minska polja. Pale su stare i dotrajale, i svako malo na toj trasi dolazi do kvarova na dalekovodu. Stanovnici Nečvena, Mratova….Bogatića …najbolje znaju o čemu pričam.

Postoji rješenje i za ovaj problem, a to je gradnja novog 10kV dalekovoda TS Oklaj-Marići-Mratovo. Koliko sam imao čuti, projekt je napravljen, i sredstva su bila osigurana, ali trasa nije bila razminirana….i sve je još na čekanju.

Eto, kad se razminira područje oko Marića (o tome sam nedavno pisao kako uskoro treba početi), vjerojatno će i ovaj problem biti riješen, a stanovnici spomenutih naselja u miru slušati fijuk bure, i kapi kiše što se slivaju niz oluke.

Oznake: Ljubotić, Nečven, Mratovo, Razvođe

Knjigovodstveni servis ne može voditi općinske financije

Jedan od osnovnih uvjeta budućeg opstanka lokalnih jedinica je sigurno i stanje financija u istima.
Kakvo je stanje financija u općini Promina, to samo zna naš Načelnik.
Informacija o stanju financija nije dostupna ni Vijećnicima, a kamoli građanima.

Da budem ipak malo konkretmniji, navešću jedan primjer:

Prema „Zakonu o proračunu“, najkasnije do 01. lipnja, Načelnik je dužan dostaviti Općinskom Vijeću Izvješće o izvršenju proračuna za prethodnu godinu- odnosno sada 2009 godinu.
Skoro je kraj 2010. godine, a mi Vijećnici općine Promina još to izvješće nismo dobili!?

Postavio sam Načelniku pitanje vezano uz ovo Izvješće, na što mi je on odgovorio da se isto nalazi kod Pročelnika Žare Sumana….Nebrojeno puta do sada sam bio kod Pročelnika, ali Izvještaja nema!
Da budem konkretniji, jučer sam (08.11.2010.) opet bio kod Pročelnika, i rekao mi je da Načelnik još nije dostavio nikakva Izvješća.
Isto tako sam nebrojeno puta u Pročelnika tražio Izvješće o službenim putovanjima Načelnika.
Nakon 8. ili 9. posjeta Pročelniku, izvješće se odjednom niotkud samo pojavilo u ormaru kojeg je pred mojim očima Pročelnik nebrojeno puta otvarao. Ali to je opet neka druga tema….

Uglavnom, da se vratimo samom naslovu posta, od kojeg sam se ipak malo udaljio.

Prvi potez načelnika Paula Cote nakon dolaska na vlast, bio je otkaz jedinom financijskom referentu.
Otkaz je opravdan nedolaskom na posao djelatnici, čini mi se 5. radnih dana za redom, a kasnije i ne polaganje državnog/stručnog ispita.

Da li je to ujedno stvarni razlog otkaza ili nešto drugo?

Kad bi nam bilo dozovljeno nagađati, pretpostavljati, možda bi mogli reći da je curenje informacija o financijama u Općini Promina bio glavni razlog što je djelatnica (namjerno je ne imenujem jer i onako i dalje ima dosta neugodnosti sa Općinom/Načelnikom) nakon 15 godina staža u Općini dobila otkaz.

Ali, pošto mi u Promini, kad je Načelnik u pitanju nesmijemo niti nagađati, niti pretpostavljati bez materijalnih dokaza- smatrajte da nisam ništa rekao (jer i sad drkćem od prošlih suženja, i novih tužbi).

Uf….udahnut ću malo zraka… smiriti drhtave ruke…i nastaviti sa pisanjem.

Financijskog referenta, u obavljanju vođenja knjiga, zamjenio je obrtnik koji je uz ugostiteljstvo registriran i za vođenje financijskih knjiga.
Načelnik je navodno sa istim potpisao ugovor o vođenju financijskih knjiga Općine Promina (kojeg također mi Vijećnici nikada nismo vidjeli).

Sad, ako Vijećnike ili građane Promine zanima stanje financije u Općini, mogu se uputiti u Primošten, i potražiti knjigovodstveni servis Općine Promina!!!???

Uglavnom, Vijećnici su se složili, da je ovakvo stanje neodrživo, te je Općinsko Vijeće zatražilo mišljenje o svemu od „Središnjeg ureda za upravu“.

Evo kakav je odgovor stigao:



Ukoliko ste pročitali dokument, mogli ste zaključiti da knjigovodstveni servis ne može voditi financijske dokumente u Općini Promina, nego je potrebno zaposliti djelatnika na tim poslovima.

Logično je zapitati se zašto Načelnik nije zaposlio odmah novog financijkog referenta, nakon što je N.DŽ dao otkaz?


Sad ću ja opet….

Kad bi nam bilo dozovljeno nagađati, pretpostavljati, možda bi mogli reći kako se odgovor krije u smanjenju mase plaća u Općini Promina.

Da pojasnim….

Općina Promina sada na plaće svojih djelatnika troši više od 44% izvornih prihoda!
Naputak Vlade je da se na plaće ne smije trošiti više od 20% izvornih prihoda lokalne jedinice (Općine koje troše više od 20%-vjerojatno će se ukidati ili neće dobivati pomoć od Države).

Prema naputku Vlade, plaće zaposlenih su Općini su smanjene svima (skoro 30% -Zeli, Agi i Mariji) osim Pročelniku i Načelniku kojima je ostala ista.
Općinsko vijeće donijelo je Odluku da se Načelnikova plaća smanji za 17%, ali je tu Načelnik Odluku stavio van snage, i tužio nas Uredu za državnu upravu…te mu je plaća ostala ista.

Kao pravi vođa….prvo je plaću skinuo sebi, a tek ostalima…..pročitao sam negdje nedavno….
Kako da ne…
Naš je Načelnik prvo plaću skinuo svima, kako bi njegova mogla ostati ista.

Kad je financijski referent u pitanju….njegova plaća je „0“ kuna, i tu je maksimalna ušteda, maksimalno smanjenje mase plaća, jer se knjigovodstveni servis plaća iz stavke intelektualnih usluga, a to ne ulazi u „onih 20%“- to nije masa plaća djelatnika u Općini!?

Što mislite, što će biti nakon što Načelnik pročita mišljenje Središnjeg ureda za državnu upravu?

Oznake: općina promina

Uređuje se Dom kulture u Oklaju

Dom kulture u Oklaju, objekt je čije se uređenje interijera već desetak godina nalaze u Općinskom proračunu u planu za realizaciju.
Godine prolaze, ali Dom nikako da se završi, nikako da se u njemu urede sanitarni čvorovi, postave podne pločice u velikoj sali....da se Dom konačno privede svrsi... da u njemu opet zapjevaju kao nekad: Mišo Kovač, Oliver Dragojević, Josipa Lisac, Magazin....(dobro, ovo zadnje će ići ipak malo teže), da u Dom konačno može ući kultura!

Prije mijesec dana, pročitao sam natječaj za „Sanaciju Doma kulture u Oklaju“.
Ovih dana, očekivao sam pročitati i objavu o izboru najpovoljnijeg ponuđača za navedene radove, ali te objave za sada još nema.

Ipak, jučer su radovi na uređenju Doma, nakon dugih godina čekanja započeli.
Radove izvodi vinkovačka firma „Kulić-invest d.o.o“ , a iste nadzire Kamel Shihabi dipl.ing arhitekture iz Drniša.
Vrijednost radova je 395.269,33kn, a rok završetka radova je 25 radnih dana (od jučer 04.11.2010).

Čitajući troškovnik ugovorenih radova, može se pročitati kako će izvođač radova :

-popraviti 15 metara kvadratnih krova Doma kulture
-zamjeniti 20 metara krovne limarije
-nazidati skoro 85 metara kvadratnih pregradnih zidova za buduće sanitarne čvorove
-grubo i fino ožbukati 332 metra kvadratna zidova
-postaviti približno 100 metara kvadratnih spuštenih plafona
-izraditi 272 m2 hidroizolacije podova
-izraditi estrihe na 344 m2 podova
-pripremiti štemanjem 495 metara zidova za postavljanje el.instalacija
-postaviti 10 PVC unutarnjih vrata raznih dimenzija
-postaviti 3 PVC prozora
-popločati podove pločicama na 62 m2
-popločati zidove keramičkim pločicama na 195 m2
-ugraditi na 92 metra kvadratna porculanske pločice
-postaviti PVC podne obloge na 154 metra kvadratna

i sad da ne nabrajam dalje u detalje...postaviti još vodu, odvode kanalizacije, struju, ventilaciju.....

Sredstva za ove radove osigurana su u proračunu općine Promina za 2010 godinu u iznosu od 200.000.00 kuna, izvor financiranja „Opći prihodi i primitci“, razliku do 395.269,33 kn-skoro još dodatnih 200.000.00 kuna pokriva, prema neslužbenim informacijama jedno Ministarstvo (čije ime kao pravi novinar, nisam zapamtio).

Oznake: općina promina, Oklaj

Priča o spomeniku „Prominskoj obitelji“

Na spomenik Prominskoj obitelji, koji se nalazi kod kapele sv Roka u Čitluku, odavno smo se navikli,
a vjerojatno se malo kad zapitamo kako je on uopće tamo dospio?

Nedavno sam pronašao jednu knjigu u kojoj naš prominjac povjesničar dr Zdravo Dizdar priča sa svojim ujakom fra Mirkom Validžićem Ćelkanovićem između ostalog i o ovom spomeniku.

Knjiga se zove:

*Zdravko Dizdar i suradnici*

„ŽIVOTNI MILJOKAZI MIRKA VALIDŽIĆA ĆELKANOVIĆA

PROMINJSKOG KNJIŽEVNIKA I KAMENOVANOG ŽUPNIKA“

Evo isječka iz knjige, koji se bavi spomenikom Prominskoj obitelji, u cijelosti:

*************************************************************************

- Spomeno si, ujče, odliveni spomenik Prominjskoj obitelji, koji je privremeno postavljen u dvorištu fratara
u Vrbanićevoj ulici, u Zagrebu na Kandeloru 1994. Kako je i zašto došlo do tog ostvarenja?

- Prid desetak godina razmatrao sam o samoopustošenju Promine - što nije samo slučaj s njom - od 1960.
dalje, kad je iselilo 70% stanovništva mlade i sridenje dobi po Hrvatskoj, naročito u Zadar, i u inozemstvo,
pa mi pade na pamet: bilo bi dobro postaviti spomenik Prominjcu, nek se zna da je živio tu od Bog zna kada.

Znao sam da za prikupljanje priloga moram tražiti dozvolu od komunističke vlasti i di bi ga postavio.
To nisam htio. Zato sam se obratio nikim Prominjcima u Sjedinjenim Državama Amerike, posebno u New Yorku,
a i u Kanadi, da li bi podržali namisao.
Najmanja uplata 100 dolara, a kumstvo 500 dolara.
Pridložio sam da ga postavimo u perivoju sv. Roka u Čiduku gornjem, jer to je privatno vlasništvo fratara, i to uz
cestu, vidljiv sa svih strana.
Odaziv je bio zadovoljavajući.
Moj daljnji rođak Ante Validžić iz Puljana razaslao je raspis i prikupio 3.700 dolara, uglavnom kumova.
Ostali su mi poslali još 3.000, a ja sam dodao, primljenih od njih, 500 dolara pa je tako prikupljeni novac
narastao na 7.000 dolara.
Za ovu namisao znao je samo naš vrli umjetnik akad. kipar Vlade Radas.
On je imao svojih nacrta za spomenik koje ja nisam do privatiti. Htio sam stojeću figuru.
Kako je vrime proticalo palo nam je na pamet da bi tribala i Prominjka - supruga.
Cina bronze rasla je svake godine 100%, a novac se nije povećavao.
U bojazni da nećemo moći ništa ostvariti, neposridno prid rat odlučismo rizikati i izraditi model i dati ga livati.
To smo i pogodili s livaonicom Ujević za 20.000 DM.
Ali vrag nikad ne spava. Niki Prominjac, ili više njih, provuče kroz uši kiparu da bi i njemu ništo tribalo dati.
I on zatraži polovinu od redovite pristojbe - 3.500 američkih dolara.
Još ostane toliko.
Ujević završi livanje, s dodatkom u poslidnji čas malog Prominjca između roditelja, svi u narodnoj nošnji.
Kad je bilo odliveno, Ujević zatraži isplatu i da uklonimo iz livaonice.
Morao sam pozajmiti 15.000 maraka.
Smistili smo ga u prikrajak samostana naših dičnih i susretljivih fratara u Vrbanićevoj ulici, dok ga besplatno
za Kandeloru ne postavi na privremeno postolje u sridini fratarskog dvorišta ugledni graditelj Ivica Vučić Krivić.
Za taj širokogrudni dar postao je kum Spomeniku.
Jednako i umjetnik V. Radas radi smanjenja pristojbe za 50%, Mile Svetina Burić za darovane dvi nevelike
mirovine, Pešo Čavka i Ivica Bračić.

Obratio sam se više puta Prominjcima u Zagrebu, među kojima ima i bogatijih, da pomognu isplatu
Spomenika, ali su ostali gluhi, osim male nekolicine. Svi skupa dali su oko 2.000 maraka.
Neugledno, da ne rečem nečasno.
Ako ja budem morao platiti pozajmicu od još 13.000 maraka, onda će Spomenik biti postavljen kod
sv.Roka u Čitluku, prema prvom dogovoru s našim Amerikancima, a za to što je u mome selu.

*************************************************************************

Knjiga iz koje je citirana ova priča o spomeniku, objavljena je 1996. godine (u 500 primjeraka).
Spomenik je postavljen pred kapelu sv Roka u Čitluku, ali koje godine…i tko ga je postavio, kojom prigodom….
nisam siguran, a nisam pronašao niti jedan pisani trag na tu temu.

Ali, zato Vi svojim komentarima možete nadopuniti ovu priču…sva sjećanja su dobro došla.

Nadam se da ćete sada kad budete prolazili pored spomenika Prominskoj obitelji u Čitluku, "neki drugim očima
gledati Spomenik...., te se sjetiti začetnika ideje o njegovoj realizaciji fra Mirka Validžića Ćelkanovića.

Oznake: MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ, Čitluk, sv Roko

Svi Sveti u Promini

Kad bi se sada provozali autom kroz Prominu, što bi vidjeli?

Ako bi u pohode Promini krenuli iz smjera Razvođa, odmah bi uočili da se u tom selu večeras naveliko fešta. Osim u Razvođu, fešta se i u Oklaju u kućama Razvođana koji drže do svojih običaja.
I dok se selom širi miris pečene janjetine, a oko kuća vriska djece, groblje Gospe Čatrnjske, Martina i Mihovila krase buketi cvijeća i svjeće.
Ovih dana Promina je opet, na dan dva živnula, jer su se njeni sinovi i kćeri došli pokloniti svojim najmilijima koji na spomenutim grobljima počivaju.

Nažalost, današnjim danom opet se sve vraća na staro, i Promina tone u tišnu.
Gužve na prominskim prometnicama polako jenjavaju.

Noćna fotografija, poseban je izazov, i odlučio sam napraviti jednu na temu Svih Svetih u Promini.

Evo fotografije crkve sv Martina u Mratovu.

Oznake: religija, Razvođe, Mratovo