|
četvrtak, 31.07.2014.
Praktična plastika - plastični muzički izričaj
|
- 15:03 -
Komentari (11) -
Isprintaj -
#
Tko zna zanat, nije mu važan alat. (Valcer 31.07.2014.
15:15)
volim bubnjeve....malac je odličan.... a ti si Plastik......ti si.... :-)) (Čuvarica pinkleca 31.07.2014.
15:16)
I ide to njemu ? (Annaboni 31.07.2014.
16:18)
E odličan je! (Nisa 31.07.2014.
16:29)
nije baš neki muzičar dobro lupa, šuplji zvuk kvari dojam, klinci se svašta dosjete, najveći virtuozi su oni na flašama i da ovaj bubnjar pomiješa plastiku sa limenim kutijama eto orkestra :) (Sjedokosi 31.07.2014.
16:45)
Ja to upražnjavam na metlama i kloferima, čudo učinak:)) (nije vino alkohol 31.07.2014.
16:56)
Mali ima uspjeha, a za tim svi čeznemo :)) (mecabg 31.07.2014.
17:50)
E da, svi bi svirali, udarali dobar ritam, i farbali, ali ne zidove ;) (dražeN ;) 31.07.2014.
19:37)
eh mladina...što sve si ne izmisle.... (modrinaneba 31.07.2014.
20:13)
One man plastic band :))))) Mali je dobar a ti još bolji stvarno nas znaš smantat s tom tvojom plastikom ;D (Mayday 01.08.2014.
08:33)
baš si vrhunski lobist, neka ;) (NF 01.08.2014.
09:48)
srijeda, 30.07.2014.
Naši (budući) plastičari - FSB Racing Team
Svjetski uspjeh budućih plastičara
Studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu upisali su se u povijest. Hrvatski tim po prvi put se penjao na postolje prestižnog natjecanja Formule Student.
FSB Racing Team na utrci Silverstone 2014, Velika Britanija
Ekipa koju vidite na slici sam je rub oštrice budućih hrvatskih inženjera po pitanju automobila i automobilske industrije. Ovo je nova generacija koja izlazi iz rasadnika automobilskih inženjera - momčadi Formule Student. Ujedno je i najuspješnija generacija do sada. Ovo su članovi FSB Racing Teama iz Zagreba koji su sami konstruirali, razvili i napravili mali trkaći bolid, s njime se otisnuli u Englesku, obračunali se sa 110 momčadi iz cijelog svijeta i ušli u 10 najboljih na svijetu. Usput su uzeli 3. mjesto u najzahtjevnijoj kategoriji.
Što je Formula Student?
Formula Student je studentsko natjecanje budućih inženjera koje se godišnje održava po cijelome svijetu. Glavno, najprestižnije natjecanje je ono u Valikoj Britaniji na Silverstoneu, a sve je započelo 1978. u SAD-u. Princip je jednostavan, studentski timovi iz cijeloga svijeta osmišljavaju, konstruiraju, izrađuju i razvijaji maleni bolid jednosjed s kojim pristupaju na natjecanje. Projekt izrade bolida ocjenjuje se po više kriterija od strane međunarodne institucije strojarskih inženjera ( IMechE), a po pravilniku Formule SAE. Natjecateljski tim sačinjavaju studenti i jedan predstavnik profesora. Potpuno pojednostavljeno, radi se bolid u zadanim minimalnim dimenzijama i sigurnosnim zahtjevima. Smije imati četverotaktni motor maksimalne zapremnine 610 cm 3 s restriktorom na usisu od 20 mm. Postoje razne klase ovisno o gorivu koje se koristi (alternativna goriva, benzin,alkohol) ali i klasa električnih bolida. Uz sve to projekt mora zadovoljiti uvijet troškovnika koji također ima svoja ograničenja što znači da ne može (u teoriji) pobijediti tim s najviše novaca.
Ocjenjivanje
Projekti se ocjenjuju u dvije glavne podjele: statički i dinamički. Pod statičke elemente spada ocjenjivanje: konstruiranje, cijene i isplativost, poslovna prezentacija, tehnička inspekcija (sigurnost, buka, curenje tekućine, kočnice …). Najzanimljivije je dakako - dinamički dio: staza "osmice", sprint slalom od 1 km, ubrzanje na 75 m i najteži dio - utrka izdržljivosti od 22 km uz mjerenje potrošnje goriva. Za svaki dio natjecanja prikupljaju se bodovi, maksimalni broj bodova je 1000.
Predrasude
Na papiru to sve djeluje jednostavno i smiješno. No za primjer, utrka od 22 km vozi se na stazi na kojoj gotova da i nema dugih ravnih dijelova, jer je sačinjena od umjetnih šikana. Maksimalna brzina rijetko prijeđe 100 kn/h, ali jedan krug može imati i preko 30 zavoja. Računate li pri tom da ovi bolidi razvijaju nerijetko preko 1 g u zavoju, govorimo o iznimno fizički napornom zadatku za vozača.
FSB Racing Team
Prvi hrvatski Formula Student tim nastao je 2004. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Kroz godine brojao je oko 115 studenata koji su se generacijski izmjenjivali kako bi tko diplomirao. Unutar par godina pridružili su im se i studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Boreći se s gomilom zadataka i problema kroz godine, od onih najmanjih - konstruktorskih, do onih najčešćih - financijskih, do sada su izradili 4 bolida. Sva četiri zvali su se imenima plemenitih hrvatskih životinja: Kuna (2006.), Ris (2007.), Likos (2010.) te Arctos (2014.).
FSB Racing Team
FSB - RT 04 Arctos
Ovogodišnji bolid rezultat je evolucije bolida Likos, koji je poslužio kao baza, naime, timovi ne moraju svake godine raditi novi bolid, već mogu unaprijediti stari. Arctos je dobio ime po mrkom medvjedu, ali mora mu se priznati da je osim imena poprimio i agresivan stav prema nemani. Ispod karbonskog oklopa krije se čelična cijevna šasija u koju je uglavljen motor motocikla Honda CBR 600 RR. Prema pravilniku, motoru su smanjene performanse (restriktor 20 mm) što je dalo snagu od oko 76 kW (oko 100 KS) i 80 Nm. Ipak, radi se o bolidu mase svega 237 kg, pa ubrzanje do 100 km/h iznosi 3,5 sekunde. Dovoljno da posrami mnogobrojne skupocjene automobile. "U odnosu na prošlu godinu promijenili smo ispušni sustav s kojim smo dobili oko 7,6 kW (10 KS), a uspjeli smo i skinuti i 20 kg mase. Ali preko 70 % bolida je novo, mogli smo se komotno prijaviti u klasu novih bolida. Nismo htjeli" - kaže Domagoj Bolfan, šef FSB Racing Teama.
Svako svoje, svi sve
Uz preinake na motoru i ovjesu, velika novost bio je i aerodinamički paket kojim se pozabavio Andrija Buljac. "Dobili smo oko 50 kg aerodinamičkog potiska na 60 km/h" - kaže naslonjen na stražnje krilo. "Ovdje iza je bio nered od strujanja, pa smo stavili dodatne usmjerivače u difuzor i naprijed usisnike kako bi potjerali što više zraka ispod auta. Velika brzina strujanja daje niski tlak, što bolid dodatno lijepi za zemlju". Andrija se poigrao sa simulacijama strujanja zraka oko bolida i aerodinamika mu je uža specijalnost. Osim njega, kroz projekt su se za svoje grane opredijelili i ostali. Za primjer, Tin Petričušić se prihvatio motora, Adam Azenić ovjesa, dio tima uhvatio se u koštac s karbonom, ali kad treba zapeti, svi rade sve.
Među dečkima u timu ima i cura. Sandra Vukelić držala je prezentaciju troškovnika pred strogim sucima, a budno oko marketinga i odnosa s javnošću i dalje vodi Daria Arežina. Mentori ekipe su doc.dr.sc. Darko Kozarac - voditelj Katedre za motore i vozila FSB-a i prof.dr.sc. Zoran Lulić - profesor na istoj Katedri.
U Engleskoj nema muljanja
Strogi suci na natjecanju u Silverstoneu mahom su iskusni inženjeri s dugim radnim iskustvom u razno raznim trkaćim timovima ( Lotus, McLaren, BAR) i autoindustriji. Ništa im ne promakne i ne trpe muljanje. Nije rijetkost da timovi dođu na natjecanje i ne prođu tehnički pregled te se vrate kući pokisli. "Tehnički pregled iznimno je strog na svim natjecanjima. Bili smo u Njemačkoj i Mađarskoj prošle godine. Posebno sam bio zadovoljan kad smo ove godine tehnički prošli iz prve i bez ikakvih poteškoća, što uspije samo malom broju timova. Bio je to odličan znak već na samom početku" - kaže Domagoj.
Tehnički pregled
Tehnički pregled je ulaznica na dinamički dio natjecanja. No FSB Racing Team briljirao je upravo na najtežem dijelu - statičkom ocjenjivanju, preciznije na izvještaju troškovnika. Ovo je područje gdje je siva zona i gdje bogati timovi najviše muljaju. Potrebno je prikazati isplativost bolida za tržišnu utakmicu kada bi projekt prodavali tvrtki koja bi bolide proizvodila i prodavala. FSB Racing Team uhvatio je 3. mjesto. Budući se ubraja u timove s najmanjim budžetom, mora im se priznati da su napravili zaista odličan posao.
Utrka
Na utrci ubrzanja bili su 16. s vremenom od 4,312 sekundi na 75 metara. Samo za usporedbu, najbrže vrijeme imao je tim iz ETH Zurich s vremenom 3,439 sekundi, no radilo se o bolidu na struju. Električni bolidi sve su popularniji i ujedno najbrži zbog male mase, trenutne snage i momenta ali i nedorečenog pravilnika. Prvih je 7 bolida u ovoj disciplini bilo na baterije. Na sprint utrci je Arctos u cilj ušao 17. uz 4 srušena čunja koji su im donijeli teške kaznene sekunde. "Da, krila su odličan i impresivan dodatak, ali na žalost, nose i svoju manu, s prednjim smo spojlerom često rušili čunjeve" - kaže Tomislav Srbljinović, jedan od vozača i rukovoditelj tima.
Na najtežem dijelu dinamičkog natjecanja, u utrci izdržljivosti, zagrebačka se ekipa držala iznimno visoko. Jedno vrijeme su čak i vodili. Na žalost, na kraju su im se pribrojale kaznene sekunde za porušene čunjeve, njih čak 38. Nitko ispred njih nije rušio više od 20, što samo dokazuje da FSB Racing Team ima brz i pouzdan bolid.
Na zasluženi odmor
"Ovo je do sada najbolji rezultat FSB Racing Teama u 10-godišnjoj povijesti tima i prvo postolje - 3. mjesto iz cost report-a. Iza nas su neprospavane noći i mjeseci rada, ali upravo se svaka minuta isplatila u potpunosti", izjavio je Domagoj Boffan. Upitan za planove za budućnost slegnuo je ramenima uz smiješak "Sad na odmor i onda u rujnu idemo opet u Buzet voziti malo za punliku. Što se projekta tiče, tu smo tanki. Fali nova generacija da nastavi gdje smo stali. Većina nas završava studije, a nemamo kome prepustiti projekt. Ndam se da će se netko prepoznati u ovom projektu, nama je zaista puno dao." A dao je i mnogima prije. Samo za primjer, u naistaknutijoj tvrtki vezanoj za automobilsku industriju u Hrvatskoj, RIMAC Automobili, zaposleno je troje koji su se zarazili automobilskim inženjerstvom u garaži FSB Racing Teama, a mnogi suradnici na projeku sada rade upravo CONCEPT 1, prvom električnom hiper automobilu. I ostali članovi FSB Racing Teama danas su na neki način vezani za automobilsku industriju. Ovaj projekt se razvio u svijetlu točku budućnosti domaćih inženjera. Nadamo se da je to tek početak priče.
Pogledajte kraći video prilog o FSB Racing Teamu:
Fotogalerija:
FSB Racing Team - spremni za nastup u Silverstoneu
Predstavljanje bolida, zaslužena, ali preslaba pažnja medija
Oklop - kompozit karbonskih vlakana i polimerne matrice
Stražnja krilca - kompozit karbonskih vlakana i polimerne matrice
Bolid FSB - RT 04 Arctos spreman za utrku
Sretno ekipa!
Izvori:
FSB Racing Team
Facebook FSB Racing Team
Magazin Auto, broj 17, srpanj 2014: Špic generacija
Zahvaljujem se Sandri Vukelić na dostavljenim podacima.
|
- 17:29 -
Komentari (9) -
Isprintaj -
#
posebni so kao Ti i Tvoji UVJEK prekrasni postovi.... (modrinaneba 30.07.2014.
18:03)
Sretno im! Raskošno urađen post. (Valcer 30.07.2014.
18:17)
Treći na svijetu, znači i oni su imali svog Ćiru ;)
P.S. Auto neće piti moje, a ni ja ne diram njegovo, i tako svima pravo, kakva alternativa. (dražeN ;) 30.07.2014.
18:54)
Čestitke za strojare....tebi hvala što prenosiš.....kad je FSB u pitanju tu sam subjektivna :-)))) ( neću napisati zašto, ali sa razlogom ) (Čuvarica pinkleca 30.07.2014.
19:28)
Svaka čast studentima ali i mentorima. FSB je podcijenjen među tehničkih fakultetima, a to je osnova svega. Oni proizvode, svi ostali im pomažu informatički, u automatizaciji itd. Ako proivzodno strojarstvo je ipak osnova proizvodnje dijelova. (proricatelj 30.07.2014.
20:56)
Držim fige mladim inžinjerima da budu uspešni u svom poslu.
Oprosti, gledala sam slikice i skoro sve preskočila... španska sela tehnički podaci. Priznajem, da li mi se oprašta??:)) (mecabg 30.07.2014.
21:03)
Svaka čast mladima na znanju, želji, a tebi kao i uvijek hvala što uvijek argumentirano objaviš ono što je vrijedno vidjeti i znati.:) (tiana 30.07.2014.
21:37)
detaljan kao i uvijek, često se pitam odakle vama, lavovima, toliko vremena da svuda stignete :) (Sjedokosi 31.07.2014.
06:25)
šteta što mediji češće ne prenose ovakve priče... a ne što prenose zbivanja iz polumraka polusvijeta iz regiona. (lion queen 31.07.2014.
07:51)
svaki timski rad meni zanimljiv, mada baš i nisam timski igrač ;) (NF 31.07.2014.
11:07)
utorak, 29.07.2014.
Plastični humor 16 - plastika spašava hrvatski rejting
|
- 16:22 -
Komentari (15) -
Isprintaj -
#
Joj. Ako nisi razumio: joj! (Valcer 29.07.2014.
16:31)
vrlo jednostavno.....kad se spoje dve glave, rejting raste..... (Čuvarica pinkleca 29.07.2014.
16:42)
I nema zime jer za zimu će nabaviti zimske kotačiće ;ppp (Mayday 29.07.2014.
16:59)
...sorry, ali meni ide na plakanje... (sagittariusclassic 29.07.2014.
17:06)
Ni plastika ne pomaže:)) (nije vino alkohol 29.07.2014.
17:24)
Još da imaju i magarca tko zna što bi sve smislile pametne glave!!!! (tiana 29.07.2014.
17:40)
Da nije istina bio bi humor, ovako je tuga i jad. Pozdrav. (Demetra 29.07.2014.
18:53)
Baš tuga ! (Annaboni 29.07.2014.
19:55)
Dapače, još će se i povećati (rejting) i posebno ćemo zbrinjavati sve stare i novonastale kategorije smeća!:)))) (White Lilith 29.07.2014.
23:58)
da, da, smeće prije svega :) (Sjedokosi 30.07.2014.
06:06)
dabogda da to pomogne .. (Euro 30.07.2014.
07:42)
Čestitam ti izdvojeni komentar. (Valcer 30.07.2014.
09:37)
Odavno bolje nisam čula :-)) (Nisa 30.07.2014.
09:43)
ni meni baš nije do smijeha dok čitam (NF 30.07.2014.
11:18)
tu sam ali ne pišem...neda mi se...Pozdrav i Hvala! (modrinaneba 30.07.2014.
13:17)
To se valjda zove 'dobro čuvanje otpada' :)) (Ama Gi 30.07.2014.
17:05)
ponedjeljak, 28.07.2014.
Greenpeace bi harpunima hvatao pobjegle plastične vrećice
Je li Greenpeace postao neodgovorna organizacija
ili je Hrvatska neuka država?
Ova je zemlja očito stvorena da kupuje obojena svjetlucava stakalca. I zbog toga će sutra Rainbow Warrior možda u splitskoj ili riječkoj luci doći s harpunima ili Posejdonovim trozubom hvatati pobjegle plastične vrećice, koristeći to kao dokaz o potrebi njihove zabrane.
Treba naglasiti, Greenpeace je učinio čuda u zaštiti okoliša. Probudio je mnoge usnule i spasio na tisuće životinjskih i biljnih vrsta i na milijune jedinki. Cijenim njihov rad. Bez njih bi planeta izgledala puno devastiranija, a bogate države bi još bezobzirnije krčile prašume i izlovljavale kitove, skrivajući se iza često praznih konvencija.
Pitanje glasi, koriste li svoj ugled ponekad nekorektno? Do te sumnje došao sam čitajući bombastično izvještavanje medija, kako je Rainbow Warrior u Plominskom zaljevu, i kako aktivisti Greenpeacea uvjeravaju kako je 'Ugljen prljav posao!' To potvrđuju nekom nedavno provedenom studijom o utjecaju na zdravlje, prema kojoj bi do neke godine zbog utjecaja buduće termocentrale moglo umrijeti nekih deset – dvadeset osoba i autoritativnim ispitivanjem na nekih 500 osoba, kako je 64 % stanovnika Hrvatske protiv izgradnje termoelektrane na ugljen u Plominu.
Zašto se Greenpeace u ovom slučaju ponaša nekorektno i neodgovorno? Ako imaju saznanja da termoelektrane na ugljen toliko štete ljudskom zdravlju, zašto o tome ne obavijeste svjetsku javnost? Zašto o tome ne organiziraju kampanju u Njemačkoj i SAD? Zašto dopuštaju da stanovnici tih, a i mnogih drugih razvijenih država žive u zabludi?
Prije mjesec dana plovio sam po Rajni. Svakih nekoliko minuta prošao je brod s ugljenom, a na putu od Kölna do Amsterdama bilo je na desetke termocentrala na ugljen. Pa ako već uplovljavaju s brodom Rainbow Warrior u Plominski zaljev, da upozore na štetu koju će izazvati količina ugljena iz 2-3 veća broda, zašto ne uplove u Rajnu i spriječe katastrofu koju izazivaju stotine brodova s ugljenom, svjesni da se to među najrazvijenijima događa već stoljećima?
Mislim da znam odgovor. Tamo bi ispali smiješni, jer su i stručna javnost i mediji obrazovani i znaju prepoznati vrijednosti i gubitke. Tamo je i prosječan stanovnik informiran i zna da, barem u dogledno vrijeme, bez korištenja ugljena ne bi moglo opstati gospodarstvo. No, znaju i za prihvatljive rizike kod korištenja ugljena, ali isto tako znaju da je ugrožavanje zdravlja daleko veće zbog prometa, pogotovo u gradovima. Znaju i za druge rizike koje nosi suvremena civilizacija. Svjesno žive s njima. Njima se ne može doći s nekom neprovjerenom studijom. Njima se ne može prodavati priča samo o obnovljivim izvorima, jer oni znaju da to trenutno nije alternativa već samo dopuna postojećih energijskih izvora, što ne znači da to jednog dana stvarno neće i biti slučaj. Duboko vjerujem da će biti tako. Njima, koji proizvode i opremu i imaju novca za velike subvencije za korištenje alternativnih izvora, koji su organizirani i sve rade u korist nacionalnih ekonomija, tako nešto ne pada na pamet. Nama, koji osim sunca i vjetra nemamo gotovo ništa, alternativni izvori ispadaju kao jedino rješenje.
A zašto smo neuka „banana država“? Neuki smo jer se kod ovako važnih problema, zbog neznanja ne očituju odgovorni. Nema reakcija odgovornih niti za okoliš, niti za zdravlje, niti za gospodarski, niti za društveni razvoj. Mediji senzacionalistički prilaze problemu. Novinari, barem većina, ne da ne znaju i ne razumiju, već stvarno niti znaju niti razumiju. Ne govori o tome samo ovaj primjer. Kod iole složenijeg problema ne možete naići niti na jedan imalo stručniji komentar. Šute i znanstvenici. Ne razumiju što to treba održivom razvoju. Ne bave se oni time. Oni se bave tamo nečime. Ako se i čuju, onda samo oni koji su protiv nečega, uglavnom protiv nečeg što bi moglo biti dobro.
Jeste li čuli bilo kakav komentar na subvencije koje se daju za kupnju električnih automobila? Osobno nisam. A kome se to daje subvencija? Je li samo našem proizvođaču električnih automobila ili se podupire proizvodnju u drugim državama? Koliko takva subvencija doprinosi porastu društvenog proizvoda? Tko dobiva takve subvencije, građani s prosječnim obiteljskim primanjima od 5 do 6 tisuća kuna ili bogatuni?
Zašto ova reakcija i pitanje je li Greenpeace postao neodgovorna organizacija ili je Hrvatska neuka „banana država“? Izgleda da se ne radi o „ili – ili“ već o „i – i“. Naime, nema dvojbe da je Greenpeace postao, duboko vjerujem samo u našem slučaju, barem dijelom neodgovorna organizacija, ali i Hrvatska neuka „banana država“. Ovakve neargumentirane akcije kao uplovljavanje u Plominski zaljev i ovakvi protesti protiv ugljena su moguće samo ako netko, u ovom slučaju Greenpeace, neodgovorno teži za jeftinim senzacionalizmom, a to mu je moguće samo među neukima, ne pojedincima već u društvu i neukoj državi.
Kada se bez ijednog komentara tolerira takav protest i dezinformiranje, to znači da „urbi et orbi“ pokazujemo naše nekompetentnosti, temeljene na dubokom neznanju. Mnogi to već dobro znaju. Pa nam za naš novac prodaju koncepte postupanja s otpadom a'la „Marišćina i Kaštjun“ i niz uređaj za pročišćavanje otpadnih voda a'la „Sisak“, po kojem će cijena vode narasti za nekoliko puta, na nevjerojatnih 35 – 40 kuna/m 3, pa će stanovnici Siska izdvajati iz kućne košarice umjesto podnošljivih 2-3% i do 15 % samo za istu vodu koju imaju i danas.
Ova je zemlja očito stvorena da kupuje obojena svjetlucava stakalca. I zbog toga će sutra Rainbow Warrior možda u splitskoj ili riječkoj luci doći s harpunima ili Posejdonovim trozubom hvatati pobjegle plastične vrećice, koristeći to kao dokaz o potrebi njihove zabrane.
Protiv jeftinog senzacionalizma treba se znati boriti znanjem i argumentima. A time se najčešće ne odlikujemo.
A da se može, kada se zna i želi opisao sam u knjizi Društvo umanjene vrijednosti – prvi dio (str 137 – 138, Delnice, 2013.) o mom prvom susretu s Greenpeace-om – kada je Hrvatska davne 1994. godine postala članica Barcelonske konvencije.
Konferencija ugovornih strana Barcelonske konvencije – Antalija 1994.: U sklopu konferencije digla se frka, Hrvatska je pristala na uvoz opasnoga otpada iz cijelog svijeta, iako za to nema prikladne spalionice ili druge opreme. Greenpeace je za naredni dan pripremao konferenciju za tisak i to prije glasovanja o našem prijemu. Bio sam u sto čuda. Zvao sam sjedište Greenpeace-a u Amsterdamu. Rekli su da imaju informacije o tome. Kršili smo pravila. Objasnio sam im slučaj.
U vrijeme kada je gospodin Čermak bio ministar gospodarstva, došla je do mene i informacija oko priprema gradnje spalionice opasnog otpada u Plominu. Bio sam začuđen. Znao sam rat još traje, ali ipak to nije išlo. Dobio sam prve informacije o načinu kako se to planira. Ideja je bila prva liga, dobitna kombinacija, zarada do neba, ali samo za one koji se u to ne razumiju. Naime, u Plomin bi neka „bjelosvjetska tvrtka“, zajedno s nekom našom „bijelo-lokalnom tvrtkom“ počela dovoziti opasni otpad iz cijelog svijeta i unaprijed naplaćivati troškove postupanja. Tim bi se novcem kasnije gradila spalionica. Mi u to vrijeme za to nismo imali niti jedan dokument. To nije išlo ni po prostornom planu, a nije postojala ni studija utjecaja na okoliš. Nije išlo ni po pravilima struke, po Bazelskoj konvenciji. Jednostavno nije išlo.
No, bilo je ratno vrijeme, kada se odluke brzo donose i znaju provoditi na čudne načine. Nije bilo jednostavno. Nisam samo tako naglas mogao biti protiv. Isprovocirao sam sastanak nekog Odbora u Saboru. Kao, priča se da se nešto sprema. I to je bilo dovoljno. Postaje javno i odjednom, kako je počelo, tako je i prestalo. Vjerujem da su u tadašnjem Ministarstvu gospodarstva imali najbolje namjere, ali ne i dovoljno znanja vezanih uz (ne)mogućnost gradnje takvih objekata.
Greenpeace-ovci su bili uporni. Uvjeravao sam ih. Vodio sam dugotrajni razgovor s Amsterdamom iz Antalije. Rekao sam, ako organiziraju konferenciju i za to optuže Hrvatsku, da ću iznijeti pisane dokaze koje imam i da ćemo i mi krenuti ofenzivno, ali protiv njih i njihovog senzacionalizma. Konačno su mi povjerovali, iako sam ih uvjeravao na svom slabom engleskom.
Izgleda da su oni opravdano pokrenuli hajku, jer se po svijetu počelo pričati kako se opasni otpad skuplja i nekamo vozi. Brzo je ispalo da nije u pitanju lokacija u Hrvatskoj, već koliko se sjećam u Kolumbiji.
Nakon povratka u Hrvatsku ponovno se pojavila afera s tim u vezi. Kao naš brod, da se nije možda zvao „Velebit“, treba prevesti opasni otpad iz Kolumbije natrag u Sloveniju. Slovenci su po drugi put nasjeli na prazne priče da zbrinu opasni otpad na način kako se ne smije. Neki su iz toga željeli napraviti aferu, kao vidi njih kakvi su, mi to nikada ne bismo tako, a htjeli smo i gore. Dao sam savjet Slovencima kako se ponašati. Sve sam zaustavio.
Došlo je do glasovanja u Antaliji. Hrvatska, zajedno s Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom postala je punopravnom članicom Barcelonske konvencije. Srce je veliko kao kuća.
dr.sc. Viktor Simončič
|
- 08:22 -
Komentari (14) -
Isprintaj -
#
Sve je rečeno u ovoj rečenici: "Protiv jeftinog senzacionalizma treba se znati boriti znanjem i argumentima. A time se najčešće ne odlikujemo." (Valcer 28.07.2014.
08:33)
Sve si rekao.....nema se što dodati ni oduzeti...
imam dodatak nevezan uz post....pročitala sam da si i ti lav, e, pa lave sretan ti rođendan !!!!!! (Čuvarica pinkleca 28.07.2014.
08:42)
@Valcer - znanja i strpljenja nikad dosta. A kad bi se barem čuli i poslušali, gdje bi nam kraj bio? @Čuvarice - hvala na unaprijed poslanim čestitkama. Ja jesam lav s kraja prve dekade kolovoza :-) (Plastik 28.07.2014.
08:51)
Dobro je da se ovakvi tekstovi šire ,jer neznanje i to namjerno izazvano je sve veće. (proricatelj 28.07.2014.
09:08)
čitam i čitam i samo me jeza prolazi ... (Zvonka 28.07.2014.
09:19)
Ja već odavno gledam na plominsku ugljenaru kao na posao na kome netko sa strane dobro zarađuje. Dok se u neposrednoj blizini kopao ugljen još je bilo razumljivo imati i ugljenaru. No kada se uporno nameče dovlačenje ugljena sa druge strane ove naše kuglice pored plina jadranskog, pored naših buretina, pored nasunčanije obale, pored tople vode koja iz podzemlja otječe direktno u kanalizaciju, tada me nitko nemože uvjeriti da nije u pitanju bogačenje ugljenarskog lobija. Tko nam to prodaje južnoamerički ugljen za bubrege?? NIje li van svake pameti ograničavanje korištenja obnovljivih izvora kada je već dobrano startala naša industrija takvih elektrana. Treba ih natjerati da propadnu, pa da opet neki naš "pametni" lobi shvati kako je ipak spas u suncu, vjetru, vodi i moru, pa pokrene uvoz takvih sustava iz Alđumhurije uz punjenje vlastitog džepa. Tko nam to postavlja naopačke ono što imamo? A vjerujem da već sada netko računa kako će dobro zaraditi kada proda naše podmorje nekome tko će izvlačiti ugljikohidrate ( ma šta to značilo) a onda upumpavati u to isto podmorje dim koji bude hvatao na plominskim dimnjacima. Jasno da će nam i to hvatanje dima i njegovo spremanje u podmorje debelo naplatiti. Blago nama sa onima koji ne razumiju u kakvoj bogom danoj zemlji živimo, onima koji kroz vlastiti profit gledaju budučnost zemlje. A kada je švabeland u pitanju ... Njima netreba kineski ili brazilski ugljen pored onoga što imaju. (More ljubavi 28.07.2014.
10:23)
Slažem se sa Valcer, upravo je u toj rečenici sve rečeno. Neuki smo, imamo neke tamo znanstvenike koji se bave svime samo ne onim s ćim bi trebalo, vlast u kojoj je najveći doseg bilo kojeg njihovog člana možda bilo naučiti čitati, pisati i srati... (Zack 28.07.2014.
11:42)
za promotore plastičnog (koje je ukusno, fantastično!) normalno da su ekolozi zli. ma, GreenPiss(off)!! šta ćete nama vi pričati kako je ugljen nezdrav. mi jedemo i ugljenu prašinu i pljastiku i sva ostala govna. a maliciozni ekolozi tvrde da treba 500+ godina da se pljastika raspadne. mi, koji jedemo i pijemo plastično - mi znamo bolje. plastično jest fantastično u zemlji idijota, slažem se. (Wall 28.07.2014.
11:56)
@Wall - ne razumijem čemu nepristojnosti i vrijeđanja. Slažem se da se ne slažeš. Ali to se može reći i na pristojniji način. Ako nemaš argumenata za diskusiju ili ako svoje neslaganje ne znaš iznijeti na kulturan način, molim te okani se komentiranja na ovom blogu. Hvala. (Plastik 28.07.2014.
12:51)
@ Plastik, iskreno, malo mi je čudno da se forsira uvozni ugljen, a ne domaći plin. S jedne strane, najjeftiniji kilovati se proizvode iz ugljena i to je činjenica. Sa druge strane, ako je poanta biti istinski energetski neovisan, plin je riješenje. Mislim da su tu ipak neke druge igre. Tko će taj ugljen prevoziti i sl. Ali ima jedan mali detalj koji su svi zaboravili. U očajnom nastojanju, da RH što prije dopuzi u EU, vlade Sanadera i Kosorice, sklopile su sa 5 susjednih država ugovore koji su proglašeni tajnima. Niti se zna koje su to točno zemlje, niti na što se ti ugovori odnose. Možemo samo špekuliraati na osnovu rezultata, pa npr. nemamo gospodarski pojas, Plomin ide na ugljen i sl... :-) (sagittariusclassic 28.07.2014.
13:11)
@Sagi - ne zastupam ja a'priori ugljen. Samo prenosim razmišljanja čovjeka koji je jedan od naši prvih (ako ne i prvi) doktora znanosti iz područja zaštite okoliša. Nadalje, dr. Simončiča iznimno cijenim pogotovo kad sam pročitao njegovu knjigu "Društvo umanjene vrijednosti".
A što se tiče ugljena i Plomina - da se mene pita ja bih napravio jednu poštenu nuklearku i sve prebacio na struju. Koliko mi je poznato (iz poznatih mito i korupcija razloga) Hrvatska nema dovoljno svog plina za sve svoje potrebe za energijom. Istovremeno obnovljivi izvori (sunce, vjetar i voda) su nepouzdani i nestalni da bi se na njima gradio stabilni industrijski razvoj. Izvore energije treba diverzificirati - a samo jedan od izvora je ugljen, koji u ovom trenutku može biti jeftin. Diverzificiranje treba biti takvo da danas sutra snažna hrvatska industrija može ostati stabilno napajana energijom i kad su suše i kad je ovakvo kišno ljeto.
Današnje tehnologije korištenja ugljena odnosno ugljene prašine su takve da su ložišta skoro ista kao i plinska i izgaranje je potpuno, bez ostakata pepela i bez velikih potreba za filterima. Priča o CO2 je, i ti to dobro znaš, u najmanju ruku nategnuta. Današnja tehnologija se više ne bazira na filterima koji su na kraju lanca stvaranja nečistoća, već se nečistoće sprečavaju na samom izvoru nastajanja, već u ložištima.
Dakle, da zaključim, Hrvatska ako želi stabilni razvoj industrije (a to je nužnost - vidjeti ćeš što će biti s turizmom kada se malo povrate Grčka, Egipat, Alžir, Tunus), mora imati različite izvore energije koji svaki za sebe može garantirati stabilnost. Je li ti znaš da DINA Petrokemija, onako mala kakva je bila kad je radila trošila je struje koliko i cijela Primorsko-goranska županija?
Da, svakako treba koristiti sunce i vjetar lokalno - s fotonaponskim ćelijama i vjetroparkovima, koji će rasterećivati velike sustave, a koristiti će lokalnom stanovništvu - naselju, hotelu i slično. Samo, poznavajući naše dušebrižnike, reci ti meni gdje u Dubrovniku, Trogiru, Šibeniku, Hvaru, Splitu i ostalim predivnim povijesnim mjestima na krovove staviti sunčeve kolektore? Društvo za obranu i zaštitu romansko-ilirskog nasljeđa na čelu s Markićkom odmah bi organiziralo referendum protiv - pa bilo čega, ali protiv. (Plastik 28.07.2014.
14:29)
@Plastik, gdje si pročitao moje "nepristojnosti i vrijeđanja" ? pišeš javno, godinama svoju furku furaš i to je OK. no, budi spreman i na sud, pa i osude svog javnog stava i-ili djelovanja, pogotovo što su krajne upitni tvoji stavovi, zalaganja, s moralnog, etičnog, ekološkog, pa i ekonomskog gledišta. no, stisni zube, budi muško dok se zalažeš za plastiku, ugljen i nuklearke... ,zašto one koji izraze suprotan stav prozivaš i pri tome insinuiraš? možda sam bio neduhovito ironičan, no to nije vrijeđanje. slabo toleriraš drukčije stavove ti, ne ja. javno djeluješ, pri tome se zalažeš za grozne stvari, uz neuvjerljivu argumentaciju, pa što? jesam li ti prigovorio, uvrijedio te? znam (i ovdje is ponovio tezu koja te dobro opisuje): "ja bih napravio jednu poštenu nuklearku..." to tako divno ide uz plastiku, kaj ne? a ja bih, vidiš, takve ideje proglasio opakima, opasnima i štetnima. (Wall 28.07.2014.
15:05)
Meni su iznesena razmišljanja stručnjaka, i onda isto tako da li ja to uvažavam i prihvaćam kao znanstveno iznesene činjenice ili ih odbacujem što zbog neznanja a onda k tome više što zbog suprotnog stava neću prihvatiti. Pri tome naravno mislim na sve one koje će pročitati post ili neće uopće pročitati. I ne vjerujem ni u ironiji a ni sarkazam jer to je obrana slabih, ili onih koji na drugačiji način misli a ne znaju drugačije iskazati. I da, slažem se da je senzacionalizam odlika u našoj državi isključivo iz neke neznajuće potrebe, jer lakše je ploviti niz rijeku nego svojim koracima krenuti negdje. (tiana 28.07.2014.
16:15)
@Plastik, nemamo plina za ložit Plomin?!? Zbilja, to mi nije bilo ni u primisli... NE, na torij - odmah! ... :-) Alternativa, sunce-vjetar i sl. - može, ali bez ikakvih subvencija! Neka izvole onim tuči po koprivama za svoju lovu, a ne da im svi građani uplaćuju profit! Subvencije su jedan od faktora zbog kojeg nam je gospodarstvo totalno u falusu. Najnemoralnija stvar koju država može napraviti je da uzme lovu svima, pa podijeli odabranima... :))) (sagittariusclassic 28.07.2014.
16:25)
nedjelja, 27.07.2014.
Plastični humor 15 - ljeto bez plastike 2?
Ako je neki čitatelj bloga i pomislio da može pobjeći od plastike ovog ljeta, nakon jučerašnje fotografije, ovaj prikaz sveprisutne plastike u cilju ljetnog uživanja i opuštanja, zasigurno će ga natjerati da se pomiri s plastičnom sudbinom.
|
- 14:04 -
Komentari (9) -
Isprintaj -
#
Kaj je ovo morska utrka bikova?? hh :DDD (Zack 27.07.2014.
14:49)
ja ovo ne razumijem...:-(( (Čuvarica pinkleca 27.07.2014.
15:44)
Haha plastično more ponovno napada :-)) (Nisa 27.07.2014.
15:46)
da so svi tu mene nebi vidjeli...ne volim gužve...ni pod razno!!! (modrinaneba 27.07.2014.
16:17)
Na putu hodočašća ka plastici.....ljetno otkriće tvoje sunčane duhovitosti..... (tiana 27.07.2014.
17:28)
Odlično!
I ja bih da sam mogla (Annaboni 27.07.2014.
17:45)
Ja ipak zbrišem u neku osamu gdje mi se more nudi baš onak kak ga volim. A da smo okruženi plastikom je istina. Osobno volim lijepe predmete od kvalitetne plastike. Pozdravljam. (Demetra 27.07.2014.
17:59)
Zbilja smiješna scena u kojoj ne bih želio sudjelovati, ali volio bih nabaviti plastični kajak na napuhavanje, makar i Mejdinčajna. (gogoo 27.07.2014.
20:14)
Što oni zapravo rade ;))))))? Neki novi sport, nešto za Guinnessa ili..... (Mayday 27.07.2014.
22:31)
subota, 26.07.2014.
Plastični humor 14 - ljeto bez plastike?
Možete li zamisliti ljeto bez plastike?
|
- 15:00 -
Komentari (19) -
Isprintaj -
#
aleluja!!! (modrinaneba 26.07.2014.
15:10)
stvarno ne možemo :) (Sjedokosi 26.07.2014.
15:23)
Dobro veliš, zamišljam sve ove guze u vodi...ccc.:)) (fra gavun 26.07.2014.
15:32)
iz tog razloga ja ni ne idem na more :) više mi paše prijestolnica :) na prijestolju bar hladovina :))) (lion queen 26.07.2014.
17:15)
Ne mogu, danas sam se osobito uvjerila u vrijednost prijenosne ambalaže. A prikazana gužva baš i nije po mom ukusu, rađe se separiram negdje. (malo ti malo ja 26.07.2014.
18:53)
Možda sam ipak pogriješio, eto ljudi smo, nezahvalni u svojoj srži, i ne odveć logični, kamoli pametni, e sad, više ili manje, svemiru možda bitno, a nama kako već ispadne, naoko nevezano, a naravno da nije. Neka si ti meni živ i zdrav ;) (dražeN ;) 26.07.2014.
20:44)
Ti kroz drugu, do ovih zadnjih nekoliko postova neotkrivenu dimenziju (za novu blogericu sve je novo) i kao i oni otkrivajući nešto novo, zanimljivo, korisno i istinito postovsko tvoje plastično, tako mi se i ovi ljetno-duhovito-zabavni sviđaju...:)))) I uopće život bez plastike, kako? Pa plastike ima i u svemiru..... (tiana 26.07.2014.
20:47)
Plastično je plastično. Vraćanje u prošlost , gumu, je nemoguće baš kao i dinosaurusima dolazak u budućnost :)) (mecabg 26.07.2014.
21:11)
Očigledno ne, ubijedio si me u par riječi :) (Valcer 26.07.2014.
21:56)
Đizs a ja mislila da je na Žurkovu najgore ;))) (Mayday 27.07.2014.
01:10)
Čestitam ti, blogeru dana! (Valcer 27.07.2014.
08:55)
gumenjak, vesla obavezno iako je poželjno imati motorček, naravno nožna pumpa za napuhavanje luftića i čamca; posudice za peseka (jedna za vodu, druga za hranu); termo torba ili frizer sa kutijicama netom izvađenim iz dubokog smrzavanja; maska i peraje ali ne od morskog psa; čaše i tanjuri svih veličina i boja; naočale za sunce sa zaštitnim faktorom; anti-AIDS gumice sa mirisom breskvice; ... jesam li što zaboravio? :-))))) (Bocaccio 27.07.2014.
09:12)
Ajooooooooooooj! Bože sačuvaj! (White Lilith 27.07.2014.
09:43)
Čestitam ZA blog dana....zaslužeješ i Hvala Tebi! (modrinaneba 27.07.2014.
10:10)
Haha, nakon ove fotke nikako! Čestitam blog dana! :))))) (Zack 27.07.2014.
11:46)
.....hahahaa, molimo sve putnike za strpljenje !!......čestitam prijatelju na plastičnom blogu dana :))) (20 do asa 27.07.2014.
12:20)
:D (NF 27.07.2014.
12:31)
Zasluženo blog dana, čestitam. (Demetra 27.07.2014.
18:11)
Ljeto još kako tako (pogotovo ovakvo), no možemo li zamisliti život bez plastike? :))) (Goga i Mario 27.07.2014.
21:16)
petak, 25.07.2014.
Plastik o Plastiku i plastičnom bloganju
Duričice, hvala ti na pozivu. Pa da ne budem nepristojan, evo moje domaće zadaće, odnosno eto mene kao blogera:
1. Kako, čemu, zašto ili na koji način ste se prvi puta susreli s blogom i započeli taj čudesni put bloganja?
Sredinom devedesetih, iz neba pa u rebra, upao sam u sport za koji do tada nisam znao ni da postoji. Kickboxing. Malo poznat, a prekrasan. Vrijedan pažnje. A zapostavljen. Omalovažavan. Tada je malo koji novinar i znao izgovoriti ime tog sporta, a majka mi je savjetovala da sebe i svog sina maknem od tog kiksboksinga. Moj prijatelj (trener moga sina) koji me je u sve to uvukao, postao je predsjednik Hrvatskog kickboxing saveza, a mene predložio za tajnika. Tako sam i službeno dobio promovirati taj sport, pored ostalih milion zaduženja. Počeo sam s news grupama, pa zatim s forumima, pisao sam, obavještavao, ispravljao krive Drine, ali i slao nebrojeno članaka koje je tada malo koja novina objavljivala. O televizijama da i ne pričam. Ni sam ne znam kako, ali u siječnju 2006. započeo sam pisati blog Kickboxing333. I pisao sam ga sve do kraja 2010. Objavio sam skoro tisuću postova. Skupio sam oko 700000 posjeta, a prve godine nisam ni znao postaviti brojač.
Na žalost, lijepa priča je ne lijepo završila i prestao sam biti tajnik, prestao sam pisati blog i koju godinu dvije bio sam oslobođen pisanja, osim nešto stručnih članaka vezanih uz posao. Ostao mi je samo posao, bez nekih dodatnih aktivnosti (što se pisanja tiče - ali i dalje sam u svijetu kickboxinga, dužnosnik svjetske federacije WAKO i službena osoba u Hrvatskoj).
Nije dugo vremena prošlo, situacija se u firmi zakomplicirala, našlo se vremena za više čitanja koje kakvih web portala i tada (mada sam to i prije znao, ali nisam baš puno mario) sam vidio koliko se gluposti piše i po domaćim i po stranim medijima o plastici, plastičnim proizvodima, o materijalu s kojim se bavim više od trideset godina svog radnog staža i kojeg mislim da dobro poznajem (naravno, ne sve). Počeo sam pisati neka reagiranja, ali vrlo brzo budi se blogerski crv - jer ono što napišem ili se ne objavi, ili se prekroji, ili izgubi na aktualnosti. Ali, često puta niti se ne uklapa u koncepciju medija tamo gdje sam slao reagiranja. Bilo je slučajeva da su mi uvažene svjetske novine objavile komentar, a da nakon toga diskusija zamre. I tko će kasnije tvoju umotvorinu naći, kada jedan npr. Washington Post dnevno objavi stotine članaka koji imaju tisuće komentara. Izgubi se tvoja umotvorina.
A da bi nešto objasnio, treba to kvalitetno pripremiti, obraditi, provjeriti i detaljno opisati. Divim se onima koji znaju kratko, ali ja to ne znam. Stoga, dugačke traktate rijetki i ciljano zainteresirani čitaju, tako da mi je blog došao kao mjesto na kojem sam objavio svoje umotvorine, a čitateljima nekog web portala ili novina sam kratko prokomentirao, a zainteresirane čitatelja uputio na neki konkretni post.
Osim toga, kao što svi vidite, percepcija javnosti je prema plastici negativna. Jednostavno ne želi se priznati da smo mi krivi, da smo neodgovornog ponašanja, da smo mi ekološki čistunci, a kriva je tamo neka plastika, neka kemija, neka industrija i njihovi prljavi interesi. To pokušavam razbiti. I to me drži upornim u pisanju. Naravno, čitanost je važna, krug blogera s kojima sam u komentatorskom kontaktu podržava i čak koji puta prizna da mijenja svoje stavove jer su doznali neke druge podatke, i to mi je jako važno. I moje Društvo za plastiku i gumu su to prepoznali, i jednostavno prema svima njima imam neku obavezu ne razočarati ih.
2. Kakve blogove pratite i koje teme su vam najzanimljivije?
Evo spiska blogova koje pratim:
20 do asa. Alexxl, Ama Gi, AnaM, Anaboni, B-612, Blogdog, Babl, Dream land, Durica, Eduard Pranger, Eurosmijeh, Fotografi svih zemalja naoružajte se, Fotografske priče, Fra Gavun, Geomir, GP Zagrebancije, Križar, Kule u pijesku, Lion Queen, Malo ti malo ja, Mayday, Dražen, Misli, Modesti Blejz, Modrina neba, Moj pinklec, More ljubavi, Nachtfresser, Nepoznati Zagreb, Nije vino alkohol, Nissnisa, Odsutnost matične ploče, Pablon, Po putu i azimutu, Poslije ponoći, Primakka, Pripadan tebi, Ribafish, Semper Contra, Sjećanja i osvrti, Slaven, Splitkarenje u po bota, Stakleno zvono, Sve je politika, Šok za sistem, Valcer, Vještičje sijelo, White Lilith, Yulunga 2, Zagrebački dekameron, Zapuštena didovina, Zoran Oštrić.
Teme: pa sve o kojima cijela ova gore spomenuta družina piše.
3. Da li bi prihvatili ulogu urednika bloga i što biste tada prvo napravili?
Ne bih prihvatio, hvala ne.
4. Kako birate teme kojima se bavite i što vas sve može inspirirati?
Mislim da sam na to odgovorio pod prvim pitanjem. Smeta me glupost, laž, licemjerje, dvostruki kriteriji, manipulacija i sve to pokušavam svojim pisanjem razbucati i držati se teme - plastika.
5. Kada biste kuhali "večeru za blogere" što bi bilo na meniju?
Definitivno, roštilj, ali svakako bih se posavjetovao s Draženom, Alexxlom i Ribafishom.
6. Jeste li na blogu doživjeli neke neuobičajene, zanimljive trenutke, bilo pozitivne ili negativne?
Pozitivnih je bilo jako puno i svakog se rado sjetim. Lijepo je kad ti netko, od koga možda i ne očekuješ, potvrdi da se slaže s onim što si napisao, kad te netko pohvali, kad drugi prepoznaju trud, a od negativnih sam zapamtio samo jednu budalu, neću je spominjati jer ću se ponovno svraba natrapiti (ne nije Branko Stojković i njegov Štit)
7. Znaju li vaši bližnji za vaš blog ili je on samo vaše mjesto?
Znaju i volio bih da ga više čitaju, pa i komentiraju, ali ostavljaju me na miru, nemaju oni vremena za moje mudrolije.
8. Da na jedan dan možete biti neki drugi bloger kojeg biste odabrali i zašto?
Ma što ja znam. Sve mi se od svakoga pomalo sviđa. Ali, evo mog komentara kolegica i kolega koje skoro pa svakodnevno pratim (svi su mi dragi i sve poštujem i svakome od njih se divim na volji i upornosti, a to naglašavam u uvodu, da se kasnije ne ponavljam ili da ne ispadne da nekog dragog nisam posebno naglasio).
20 do asa (http://belator.blog.hr/) - ima jednu divnu jednostavnost i fasciniran sam njegovim odnosom prema okolini, a najviše kako na jednostavan, nenametljiv način pokazuje svoju neizmjernu ljubav prema Fichi. I Belator je sudjelovao na "fotografskom natječaju koji to nije" s cijelom serijom vrlo zanimljivih fotografija.
Alexxl (http://alexxl.blog.hr/) - oduševljava me ta njegova otkačenost, a sve kaže. Direktno, jasno i uvijek mi izmami osmijeh na lice.
Ama Gi (http://amagi.blog.hr/) - piše vrlo zanimljivu poeziju, mada meni nerazumljivu na prvo čitanje. Ali, ja čitam opet i opet.
AnaM (http://mecabg.blog.hr/) - povezalo nas je njeno sudjelovanje na "fotonatječaju koji to nije", a onda sam vidio kako piše jednostavne i zanimljive pričice iz svakodnevnog života
Anaboni (http://annaboni.blog.hr/) - Anči je također autorica kratkih postova koje s radošću i zanimanjem pročitam. Osjetim poštene i zdrave stavove, osjetim neku ljudskost. Samo mi je žao što je toliko samozatajna da ne mogu pročitati više od jednog ili dva njena posta. Skriva se.
B-612 (http://b-612.blog.hr/) - bio je uporan, a ja poštujem uporne. Sjećate se onoga "Rekli su mi da će mi blog postati čitan ako budem ostavljao komentare na popularnim blogovima... Hmmm... Baš me zanima. ;)", pa sam tako počeo posjećivati njegov blog, pa sam otkrio da prekrasno priča, da je njegov Nenad nenadmašan, a njegove priče tako rado pročitam kao da čitam Malog princa.
Blogdog (http://blogdogg.blog.hr/) - uvijek različit, uvijek neka nova tema. Zanimljivo za doznati neke poglede na svijet, neke informacije, a niša usiljeno, ništa pretenciozno.
Babl (http://babl.blog.hr/) - uvijek različite i zanimljive teme, specifičnog pogleda na svijet i događanja u našem društvu.
Dream land (http://dream-land.blog.hr/) - jedna od adresa Andreje koja piša s toliko osjećaja, u pozadinu stavi nježnu muziku i kad pročitam njenu pjesmu ili tekst, uvijek mi u glavi prođe da joj moram napisati neki komentar pozitive, podrške.
Durica (http://durica.blog.hr/) - reklo bi se tematski blog mlade majke, ali divim se toj tečnosti pisanja, uvijek zanimljiva priča, a da budem iskren, tema koja se kod nje provlači, mene je prošla prije trideset godina. Svejedno, pisanje Durice, pa i kad se ljuti, izaziva smiješak na moje lice.
Eduard Pranger (http://domena.blog.hr/) - katkad lijepe životne priče, katkad komentari s kojima se slažem.
Eurosmijeh (http://eurosmijeh.blog.hr/) - Anton ima toliko volje i vremena da mu se divim. I uopće se ne ljutim kada pročitam neki stari vic. A on uporno, već više od 10 godina, iz dana u dan, novi post, novu porciju smijeha i naših balkanskih gluposti.
Fotografi svih zemalja naoružajte se (http://toco1980foto.blog.hr/) - zanima me fotografija jer želim više znati o toj umjetnosti, a o fotografiji, odnosu okoline prema fotografima i fotografiji, licemjerju u tom području, ali i o nekim velikanima može se puno naučiti na ovom blogu.
Fotografske priče (http://blueveki.blog.hr/) - Tomislav svakog dana s novom fotografijom iz koje se može puno naučiti. Jedan je od prvih sudionika na "Fotografskom natječaju koji to nije", a žao mi je što nije sudjelovao na "pravom" natječaju. Uglavnom, navukao sam se na odličan spoj fotografije i naslova s kojima Tomislav imenuje svoje uratke.
Fra Gavun (http://civordnaratep.blog.hr/) - Često znam reći "Fra Gavune, Bog će te" i nasmijem se. Odlične priče iz života, jednostavno i čitko napisane, vrlo često pune onog običnog, ljudskog humora vezanog za Dalmaciju.
Geomir (http://geomir.blog.hr/) - Uvijek zanimljive foto reportaže iz područja koje slabo poznajem. Prikaz vrijednih običaja, događanja kojima se njeguju ti običaji, sve u svemu prilika za maknuti se od svoga sela i pogledati malo preko gromače.
GP Zagrebancije (http://gp-zagrebancije.blog.hr/) - Svaki dan odnosno svaku noć u ponoć zanimljiva fotografija iz našeg svakodnevnog života. S ulice. Tu oko nas. A naslovi jednostavno vuku da se da nekakav komentar.
Križar (http://krizar.blog.hr/) - svega tu ima. Priča, poezije, brojalica, ali čitajući ih uvijek prepoznajem da se vrti nešto u pozadini, neka životna priča, neko životno iskustvo. I sve to Križarica lijepo pretoči u bilo koji tekstualni oblik, jer, ne sjećam se da je ikada objavila koju fotku.
Kule u pijesku (http://sjedokosi.blog.hr/) - Sjedokosi me uvijek navodi da njegovu poeziju pročitam više puta. Sviđa mi se, ali je ne razumijem od prve. Pa onda ja polako, pitam se što je pjesnik htio reći, pa si umišljam da sam razumio. Ali ono što sam razumio iza sjedokosog je veliko životno iskustvo, prevaljenih lijepih i ružnih trenutaka koje dijeli s nama.
Lion Queen (http://lionqueen.blog.hr/) - Lionica ima različite priče i volim ih pročitati. Ne slažemo se politički, ali osjetim i prepoznajem da zastupa prave vrijednosti. Zanimljivo piše, pa katkada te "političke" razlike jednostavno zanemarim.
Malo ti malo ja (http://nebriniza60.blog.hr/) - Priče iz života ispričane na humorističan način, ali vrlo realne, bez imalo ružnoga, lošega ili negativnoga. Nasmijem se jer kroz svoj specifični način prokomentira događanja oko nas. Ali i ljudske odnose.
Mayday (http://relay.blog.hr/) - počelo je s njenim komentarima na mom blogu, pa rekoh da vidim tko je i što je, o čemu piše. Pročitaš jednom, dva put i navučeš se. Svega i svačega kod nje, a zanimljive su mi njene fotoreportaže. Ipak, tek nedavno se je otkrila da je njen život muzika. Rekli bi pjesma jedna.
Dražen (http://minus40kg.blog.hr/) - Dugo sam bježao od ovog bloga iz vrlo sebičnih (kolesterolsko-trigliceridnih) razloga. Međutim Dražena često susrećem na blogovima koje ja pratim i vidim da ima vrlo zanimljive, čitljive i upečatljive komentare, s kojima se u pravilu slažem. Da ne kažem, često me pretekne u namjeri.
Misli (http://misli2204.blog.hr/) - t.f. sam počeo čitati kad je počela pisati o djevojci u bolnici, odnosno o životu punom ožiljaka. Lijepo piše i volim pročitati te priče.
Modesti Blejz (http://modestiblejz.blog.hr/) - ni sam ne znam kada sam došao do Modesti, ali bilo je to davno. Uvijek zanimljive teme, britki i kritički komentari događanja oko nas, teme, u pravilu ozbiljne, ali svakodnevne, od svuda i svakuda.
Modrina neba (http://modrinaneba.blog.hr/) - napisao sam neki dan Andreji u komentaru "Od zemlje snova, preko jezera mirnoće do modrine neba. Kratki, ali lijepi put. Idemo dalje." Ne treba više ništa dodati onome što sam napisao kod Dream land.
Moj pinklec (http://moj-pinklec.blog.hr/) - Čuvarica i njen brat, ali prvenstveno Čuvarica oduševljava me svojim svakodnevnim postovima. Vrlo često i po dva dnevno. Poezija je toliko osjećajna, čitka i pitka, meni razumljiva, i da slučajno ne znam, rekao bih jedna topla, divna, dobra, do ušiju zaljubljena i zaljubljiva - sedamnaestogodišnjakinja.
More ljubavi (http://teutinaljubav.blog.hr/) - I osobno sam upoznao ovog blogera. Čovjek koji živi s prirodom i u prirodi, piše lijepe postove iz mog primorskog okruženja, okrenut tradiciji i tradicijskim vrijednostima. Ekološki osviještene, ali o tome bi još trebali popričati. Drago mi je da ga je jedan moj komentar uputio u riječki foto klub i eto, sad je aktivni član te lijepe družine.
Nachtfresser (http://nachtfresser.blog.hr/) - I NF-a sam osobno upoznao, popričali, kao da se znamo godinama. Eto, tako čitam i njegove zanimljive postove - kao da se znamo godinama, kao da znam što će sljedeće napisati i koju fotku će, onako po skrivećki snimljenu, objaviti.
Nepoznati Zagreb (http://nepoznatizagreb.blog.hr/) - Vanja je vrijedan zaljubljenik u svoj grad koji mi je otkrio o Zagrebu toliko novosti da uopće nisam ni pretpostavljao da postoje. A posebno su mi zanimljive njegove fotke iz susjedstva, za koje vjerujem da ni prvi susjedi ih ne primjećuju.
Nije vino alkohol (http://maliganskaterapija65.blog.hr/) - Nekoliko je puta kod mene ostavljala komentare, pa rekoh da vidim tko je to. I navukao sam se. Ne objavljuje tako često, ali piše lijepe životne priče.
Nissnisa (http://nissnisa.blog.hr/) - Ah te njezine makro mikro fotke me ostavljaju bez daha. Ne znam ja prepoznati tu neku fotografsko-umjetničku vrijednost, ali uvijek na ovom blogu stanem i gledam, gledam i uživam.
Odsutnost matične ploče (https://blog.dnevnik.hr/maticnaploca) - rijetke, kratke priče, ne pratim dugo ovaj blog pa bi bilo pretenciozno davati bilo kakve ocjene. Meni su pričice čitke.
Pablon (http://pablon.blog.hr/) - najprije sam na svom blogu naišao na njegove komentare, pa onda smo se gurali među komentarima na tuđim blogovima, pa sam onda počeo pratiti njegove fotografije noćnoog Zagreba, oblaka, bandera s popratnim komentarima. Rado ga posjetim. Posebno mi se sviđa njegov najnoviji cover foto. Ako Bog da i ja ću uskoro - makar se i slikati.
Po putu i azimutu (http://mcind.blog.hr/) - lijepe foto reportaže s brojnih izleta, rijetko, ali ima se što pogledati uz kraći komentar koji daje jednostavna pojašnjenja.
Poslije ponoći (http://zlicaodopaka.blog.hr/) - Zlici od opaka jednom sam napisao: "Oduvijek su me privlačile žene koje znaju što hoće i koje su meni rekle što ja hoću", a ona mi je odgovorila "nažalost ne znaš kaj hoću, znam kaj neću" - i eto ti povezanosti. I dalje tvrdim da volim žene koje znaju što hoće.
Primakka (http://tu-sam.blog.hr/) - više se ne sjećam tko me je uputio na ovaj blog, ali uvijek tamo naiđem na razne stvari. Kraći tekstovi, slikopisi, fotke, uglavnom zanimljivo mi je navratiti na ovaj blog.
Pripadan tebi (http://pripadantebi.blog.hr/) - Čiovka se javila na "fotonatječaj koji to nije" i od tada pratim njen blog. Uvijek se nađe neka zanimljiva priča s lijepim fotografijama iz tog meni dragog dijela Dalmacije - Trogira i okolice.
Ribafish (http://www.ribafish.blog.hr/) - sad će ispasti da se ulizujem novom uredniku bloga. Nije, Ribafish je popularan, a ja sam jedan o onih koji ga povremeno prate.
Semper Contra (http://sempercontra.blog.hr/) - Kolega bloger s iskustvom (i blogerskim i životnim) s uvijek zanimljivim stavovima s kojima se najčešće slažem. Pa kad se s nekim slažem, nije teško posjetiti ga, pročitati svako toliko razne postove.
Sjećanja i osvrti (http://potok.blog.hr/) - Albina piše prekrasnu poeziju i hvala joj što to dijeli s nama. Svega lijepoga se na ovom blogu može pročitati. Od novih stvari, napisanih baš za tu priliku, za taj trenutak, do stvari koje Albina izvlači iz svojih objavljenih zbirki.
Slaven (http://slaven178.blog.hr/) - najprije sam mislio maknuti s popisa ovaj blog jer se možda nekome neće svidjeti. Ali, to je pogled na jednu drugu stranu i puno sam s tog bloga saznao kako razmišljaju, vole, pate ali i uživaju oni u manjini. Kaže da je trenutno otišao u k. ali znam da će se vratiti. I zanimljivo je koliko uvijek ima komentara, u pravilu pozitivnih, podržavajućih. A zašto ne?
Splitkarenje u po bota (http://splitkarenje.blog.hr/) - svakog dana u podne i pol ili u po bota nova fotografija iz Splita. I uvijek se ima što za vidjeti. Blog je kombinacija radova dvaju drugih blogera GP-ZG iz Zagreba i Primakka iz Splita. Zanimljiva kombinacija sa zanimljivim rezultatima.
Stakleno zvono (http://staklenozvono.blog.hr/) - Vrijedna Zvonka, uvijek puna ideja. Upoznali smo se preko "fotonatječaja koji to nije", i onda sam nastavio pratiti njene radove. Uvijek neka nova ideja, uvijek kreativnost na visini.
Sve je politika (http://sve-je-politika.blog.hr/) - Eduard Pranger ne samo da piše na svom istoimenom blogu. već ovdje daje aktualne slikovne komentare - bilo da ih crta, bilo da ih kolažira. U pravilu se slažem, pa ih zato rado i pogledam.
Šok za sistem (http://sagittariusclassic.blog.hr/) - koliko sam uspio shvatiti Sagittariusclassic je jedan od rijetkih tehničkih blogova, ali ne samo to, nego i on se vrlo kritički odnosi prema svim tim kvazi zelenima i manipulacijama u području klimatskih promjena te ih uporno pokušava razotkriti. A posebno me dojmio njegov post "Za sve je kriv plastik".
Valcer (http://sanjarenja56.blog.hr/) - može li netko imati toliko dobrote, vedrine, dobronamjernosti, veselja, želje za uživanjem i sve to znati prenijeti na čitatelja kao što to radi Anka. Prema svakome topla, uvijek lijepi komentar, uvijek odgovor na komentar, a sve s užitkom - s užitkom za dušu, s užitkom za srce, ali i s užitkom za nepce. Imam osjećaj da kad otvorim njen blog da se dobra volja prelije s ekrana.
Vještičje sijelo (http://lilianke.blog.hr/) - kod Lilianke ima svega, a ponajviše velikih fotografija (sporo se otvaraju!) koje uvijek rado pogledam. Pogotovo one koje od prve ne skužim što su. Trudim se, koji puta pitam.
White Lilith (http://whitelilith.blog.hr/) - White Lilith je prva počela. A ja uzvratio. Mislim na komentiranje na blogu. Pa rekoh, pristojno je uzvratiti istom mjerom, a kad malo pogledaš, uvijek naiđeš na neku zanimljivu temu - red poezije, red proze.
Yulunga 2 (http://yulunga2.blog.hr/) - malo fotografija, malo recepata, kombinacija koja me oduševljava. Prvenstveno njeni makro motivi i neizbježne kapi. A o sladoledu neću ni pričati. Samo ću žaliti što nisam njen sladoled probao. Tko zna, svijet je mali, a vremena (valjda) još ima.
Zagrebački dekameron (http://zagrebackidekameron.blog.hr/) - fascinirala me je njegova priča: Legenda o Sretnom Princu na dvoru kralja Artura - ta je priča na način kako je pripremljena i obrađena vrlo lako mogla spotati roman. Ako nije šteta, ako jeste, obavezno pročitajte. A onda sam naišao i na njegove "nepristojne priče". Sve u svemu vrlo zanimljiv autor kojeg vrijedi čitati.
Zapuštena didovina (http://kamena-kucica-na-skoju.blog.hr/) - Kamena, meni draga Kamena koja je objavljivala zanimljive fotke, pa sudjelovala na oba foto natječaja, pa me navukla sa svojim (nedovršenim) pričama. I stalno čitam i stalno je pokušavam nagovoriti - nastavi dalje tu priču, baš me zanima što je bilo sa Zakojem i drugim likovima iz njezinih priča.
Zoran Oštrić (http://zoranostric.blog.hr/) - stručan i ozbiljan (ne kažem da su ostali neozbiljni) komentator naše društveno - ekonimske i političke zbilje. Oštar kritičar svakodnevnih nepravilnosti koje nas okružuju. Malo je nekritički i previše "eko, green", ali to pripisujem činjenici da je sada sve "eko" in i alternativa postojećem, a čini mi se da ne posvećuje dovoljno pažnje stvarnoj pozadini svih tih tzv. eko trendova. Ili možda nisam dovoljno upoznat s njegovim ukupnim radom. Možda griješim. Uglavnom puno razmišljanja i stavova s kojima se slažem i koje vrijedi pročitati - edukacije radi.
9. Koliko ste najduže izdržali bez bloga i jeste pokušali prestati?
Jesam, godinu dana, a onda je crv opet proradio, kao što sam napisao u prvom odgovoru. Kad sam prestao, mislio sam da ću se odmoriti od te obaveze, ali kad sam shvatio da to nije obaveza već gušt, hobi, volja - krenuo sam ponovno. Hoću li pokušati prestati za neko vrijeme - tko zna. Nikad ne reci nikad, ali za sada imam još jako puno ideja koje bi želio podijeliti s čitateljima. Ali i puno posla ne bih li pokušao doći na pristupni put za put koji vodi na autoput do aerodroma s kojeg se leti u bolju percepciju plastike.
10. Ima li života bez bloga, te ima li bloga u svemiru?
Ima života i bez nas, ali bez bloga, više ne vjerujem. Uvijek će se naći netko tko će imati u neko svoje slobodno vrijeme nešto za reći, dati na uvid i ocjenu javnosti, očekivati lijepe komentare, poslušati korektne savjete. A blog je najčešće plod mašte, mašta je kao i svemir - beskrajna, kao da se isprepliću. Da katkada netko upadne u crnu rupu, privuče ga neko drugo veliko tijelo, opeče se o neko užareno sunce, ali i mašta i svemir i blog postoje.
x. Joker pitanje - koje vam je najdraže sigurnosno pitanje?
Užasava me kad mi kaže:
"osamstopedesetmilijunačetiristitruidesetidvijetisućeiosamstopedesetidva - napiši petu znamenku". Ili tako nešto slično. A najveći biser mi je ipak "Koliko je 60 % od 100", a odgovor je "40". A ima toga još. Npr. nije li glavni sastojak limunade voda?
PS. Lion Queen - vidio sam da sam i od tebe dobio domaću zadaću, ali ja kao perfekcionist kakav se trudim biti, jednostavno nisam stigao kvalitetno pripremiti odgovor, a bio bih to napravio baš kako si i ti to napravila - sve s dokazima. Takvoga nisam mogao objaviti u komentarima. Stoga i tebi hvala na pozivu, nadam se da se ne ljutiš.
|
- 13:03 -
Komentari (21) -
Isprintaj -
#
Znaš, ona što je digla nos do Marsa od uobraženja nakon tvog lijepog opisa sam ja, ali pažljivo sam čitala i mislim da će se bar još dvadeset noseva ispružiti do Marsa :) (Valcer 25.07.2014.
14:14)
.....a joj Plastik@, zašto me nije previše iznenadio tvoj post ????.....pa zato kaj smo do sad vidli da si ti toliko pozitivan čovjek, vrijedan i uporan....to sad velim za tvoj blog inače :)....ne trebam više ponavljat koliko je tvoj blog koristan i zanimljiv, a znamo taj tvoj put......i ovaj post pokazuje koliko je tebi lagano posvetiti vrijeme i pažnju drugima......naravno da paše kad te netko spomene, pohvali, ali nadam se da će to blogeri i cijeniti.....možda je ovo i jedan od dužih postova koji sam uopće pročitao.....više-manje i čitam sve ove blogere koje si spomenuo, i mogu reći da to tako i jest.......si vidio što nam učini Durica@, ccccc.........bio sam sretan kad si me jednom pitao (prije par mjeseci) : mogu li te zvati blogo-prijateljem !?......hvala ti blogo- prijatelju :)))...... (20 do asa 25.07.2014.
14:21)
Viteže plemeniti, hvala uz moj duboki naklon! (križar 25.07.2014.
15:08)
dragi Plastik, oduševljena sam! svi odgovori su jako zanimljivi, a odgovor na zadnje pitanje me dirnuo, kao i opisi nas blogera. divim se uloženom trudi, ali i svestranosti, te zanimanju za potpuno različite teme i ljude. jako cijenim ljude koji usprkos neslaganju i razilaženju u mišljenjima imaju pozitivne stavove prema drugačijima od sebe. svaka čast, moj duboki naklon. ( sve draže i draže mi je kaj sam ovo pokrenula ) (durica 25.07.2014.
15:30)
i da ne piše čije je to post i da nema avatara rekla bih od prve da je tvoj.....duboki naklon , kako za ovaj, tako i za sve ostale postove kao i izložbu.... jedino, dao si mi misliti i to fest (jako)....bem mu, prvo je jedno dijete reklo da misli da sam mlađa od njega, a ti 17....morat ću na komisiju da mi stručno utvrde mentalnu dob, a i pisanje.... (Čuvarica pinkleca 25.07.2014.
15:47)
Prekrasno Si sve napisao...čitala sam sve s posebnim guštom i Hvala Ti...jedni što si spomenuo i onaj dream-land...neki so mi zamjerili što sam tada obrisala blog, neki što sam počela dalje na modrinineba ali ja sam sredila po svome...pišem tu gdje mi je ljepo bilo od početka...Puno Ti Hvala što me razumješ!!! Pozdrav! (modrinaneba 25.07.2014.
16:28)
e, pa, ako ovo nije kvalitetno obrađena tema, ne znam što jest ! :-))) (Zvonka 25.07.2014.
17:00)
Natječaj nije bio, već dobrohotni poziv blogerice @Durice i kao što je ona sam rekla, ja s velikim zadovoljstvom pohvaljujem ovaj poticaj. Moja skromnost kaže da je ovo lijep oblik blogo-upoznavanja. Kako sam o jednom postu na ovu temu napisala da je na najduhovitiji način prikazan, tako za tebe (ali to je bilo i neupitno jer sve što sam do sada tu pročitala je upravo bilo takvo) pišem da je najstudiozniji način ispisan i napisan. (tiana 25.07.2014.
18:26)
ma ti si jedan od mojih najdražih blogera i politika među nama ne igra nikakvu ulogu, bar što se mene tiče :) volim te kao blogera zato što si jako vrijedan, stručan i drag :) i snažan i dobar i pametan! eto! i što se boriš kroz život i što održavaš tu svoju familiju na okupu onako kako ti najbolje znaš u svim tim problemima oko posla u plastici. i za sve zašto se kroz život teško boriš...znaš i sam! (lion queen 25.07.2014.
19:10)
a vidim da me nema (Sjedokosi 25.07.2014.
20:57)
Drago mi je da smo se "upoznali" na konkursu. Pratim te redovno i uvjek nadjem u tvojim tekstovima nešto o čemu bih volila satima raspravljati. Plastika za i protiv... poželeh da bacim kockice i odaberem stranu koja će prevagnuti :)) (mecabg 25.07.2014.
21:25)
ajooj, da mi je biti morski pas... ups, ups... Plastik na jedan dan :)... ne znam ja sad, ni glava di mi je, a kamo li nos :)... skuliraj se, Kamena, ili u školu opet... nema ti druge :)... ČČČovječe, skidam ti ja i kapu, i šešir, i cilindar, i kačket... ima li još šta... ma, sve skidam sa sebe... ajte, molim vas, lapsus, dašta da je lapsus... desi se to, kad na glavu misliš, a ne znaš di je :) (kamena 25.07.2014.
22:05)
Svatko od nas je svijet za sebe i svatko ima svoje razloge biti na blogu. Jednostavnije rečeno, svatko ima svoje područje interesa pa time i tema koje obrađuje. Na isti će nas način, ovisno o našim sklonostima neki blogeri svojim radom privuči, drugi opet ne. Ima i jedna činjenica kojom se vodim prilikom posjeta: ako vidim da sa nekim blogerom mogu postiči obostrano uvažavanje, tada rado posječujem blog. Ako vidim da nema odaziva, tada bez obzira koliko mi netki blog bio zanimljiv jednostavno ga zaboravim. (More ljubavi 25.07.2014.
23:57)
Dragi moji blogo prijatelji, ne znam zašto, ali čitajući vaše komentare, kroz glavu pri prolazi stih jedne divne balade Zdravka Čolića, koji kaže: Od onolkih žetvi osta šaka raži od onakve rapsodije samo šum od riznice iskrenosti kusur laži i nema srce šta da trazi tu. E ovaj puta upravo suprotno. Baciš zrno lijepe riječi (jer stvarno tako mislim i osjećam) a dobiješ žetvu dobrote, prijateljstva, podrške. Od srca, hvala Vam.
@Valcer - i trebaš dignuti nos do Marsa (mada znam da to nećeš) ne zbog toga što sam ja napisao, već zbog sebe i onoga što mnogi osim mene prepoznaju. @20 do asa - je li dovoljno reći prijatelju? Ne treba više komentirati. Prvi sljedeći moj dolazak u Zg javljam se. @Križarice - hvala tebi, jer, kad imaš što onda to hvališ. Dakle, prva si počela :-) @Durice - i neka ti je drago da si sve ovo pokrenula. Imem neke ideje, javiti ću ti se. @Čuvarice - ne ocjenjujem ja tebe po sadržaju ni po tekstu, već po uloženim emocijama. Takve emocije, tako iskreni osjećaji rijetko se nalaze. A je li to u 17 (ti je godine tek) ili u dvadesetim , ili u tridesetim ... nevažno, jer samo dobra i topla osoba može imati tako lijepe emocije vezane uz ljubav, čežnju, iskonsku potrebu. @Modrina neba - nije važno gdje, važno je da se ljudi uvažavaju i razumiju. Nekome jako puno znači i najmanja riječ pozitive, nekome treba više, ali ljudi smo. Bili bi roboti da smo isti. @Zvonka - hvala, ja to uvijek tako, a zar nisi i ti na tom tragu. Kvaliteta uz malo osobnog stila. :-) @t.f. - hvala, pokušavam najprije sebi biti jasan, pa ako sam sebi, nadam se da sam i drugima. @Lionice - izgleda da ti mene više poznaješ no što ja mogu iz tvog bloga pronikunuti o tebi. Hvala ti na lijepim riječima. A razlike, neka ih, da ih nema, ne bi znali svoje greške popravljati. @Sjedokosi - pažljivo pišeš, ali manje si pažljiv u čitanju. :-) @Mecabg - samo pitaj, pošalji upit u komentaru, pošalji pitanje e-mailom, ja ti imam odgovore na sva pitanja, ako se i "ne znam" uvažava kao validan odgovor. Tu sam, zbog pitanja koja ostaju u zraku, u stvari, i pišem ovaj blog. @Kamena - ne skidaj pokrivalo s glave, vrućine su, zvjezdan je u našim krajevima pripeko. Pusti, znamo mi što znamo :-) @More - u svemu u životu je važno obostrano uvažavanje, pa čak i uvažavanje da netko ima sasvim drugačije mišljenje od tvoga. To je prvi preduvjet za bilo kakvu diskusiju, razmjenu informacija i stavova. Oni koji nemaju snage uvažiti protivnika i njegove stavove, gube, ostaju uskraćeni za neke informacije koje bi im možda pomogle da unaprijede svoje stavove ili baš utvrde sebe u svom razmišljanju. (Plastik 26.07.2014.
01:45)
Tebe sam ostavio za kraj današnjeg (zapravo jučerašnjeg s ponoćnim prijelazom) čitanja postova i komentiranja, ne slučajno. Da si tako ćaknut, ni slutio nisam, ali hajde, baš mi je drago da imaš što reći, a imaš i volje to odraditi od početka do kraja. Sada mi ne preostaje drugo nego da svoj fotoaparat s metalnim kućištem zamijenim nekim s plastičnim, ma koliko sam do sada na tu ideju gledao gotovo kao na svetogrđe. Zapravo lažem, zanima mene više MP-a, optičkih x-ova, i još neke bedarije, ali baš mi se ova prispodoba s kućištem prigodno svidjela. S druge strane, u svakoj laži ima i nešto istine, jer moram priznati da me ipak zbunilo kada sam u rukama imao noviji, veći i puno bolji aparat, koji mi se učinio nekako lagan, upravo zbog plastičnog kućišta. Kada sam doma u miru uspoređivao karakteristike, ispalo je da je moj stari ipak znatno lakši, istina, i manji, pa je taj odnos u sinergiji s općim predrasudama o plastici s lakoćom stvorio dojam koji ne odgovara istini. Kako god, evidentno je da će plastika izbaciti metal iz fotoaparata, a neće me iznenaditi ni kada zamjeni staklo u lećama objektiva. Eto, tako to ide, jer sviđala nam se plastika idejno, ideološki i politički ili pak ne, puno je tu vezanoga što nas privlači ;)
P.S. I da, sada kada si nas sve tako nahvalio nećeš moći živjeti od komentara. Zbog moje loše navike automatike uzvraćanja, bar u htijenju, ponekada mi dođe čisto drago kada vidim da mi je post slabo komentiran (kako opet bezočno lažem sam sebe :))). Ali dobro, i tebe možda od komentatora spasi dužina postova, baš kao što i nitko, osim tebe i još par kljunaša, ne čita moje "sažete" komentare. (dražeN ;) 26.07.2014.
01:53)
da slabo čitam, jer sam tražio Sjedokosog a ne Kule - oprosti!!! Toliko si iscrpan i temeljit da jednostavno nisam čitao nego tražio po abecedi. Sada sam pročitao sve od a do ž. Do čitanja :) (Sjedokosi 26.07.2014.
07:18)
Nisi ti samo u ovom postu posijao zrno lijepe riječi i u prijašnjim postovima, kao i u komentarima bilo ih je dovoljno da nas u velikom broju zainteresiraš za svoju osnovnu temu nešto s čim živiš i očito voliš, kao što si i sam rekao, više od trideset godina. Hvala na hvali i tvojem viđenju svih nas blogera - lijepo je to čuti nemojmo biti neiskreni ;))) a još ljepše bi bilo čuti da tvoja izložba kreće na put lijepom našom eto, to je nešto što ti od srca želim! (Mayday 26.07.2014.
13:18)
Da, raduje čuti da te netko čita, a kamoli pohvalnu riječ! Mene je tvoj post baš razveselio jer nikad nisam još naišla na tako precizno, pronicljivo i dobronamjerno skeniranje pojedinih blogova i njihovih autora. Svaka čast, rijetki su oni koji imaju sposobnost s takvom tankoćutnošću čitati druge - ljude ili tekstove, svejedno! (Ama Gi 26.07.2014.
15:20)
Poštovani kolega bloger, samo jedan ispravak... Naslov mojeg bloga je "Fotografi svih zemalja naoružajte se..." a ne "Fotografi svih zemalja ujedinite se..." kao što ste naveli u tekstu, pa bih molio, ako je moguće, da se to ispravi. Inače, zašto takav naziv bloga napisao sam u jednom od postova... (link) (Fotografi svih zemalja, naoružajte se 26.07.2014.
16:09)
@Plastik, za pohvalu je ovoliki (i inače) tvoj trud u svačemu čega se uvatiš!! Godi da vidiš moj skromni doprinos širenju pogleda. Hvala. (geomir 26.07.2014.
18:38)
Čestitke Plastiku na ovakvom prilogu (proricatelj 27.07.2014.
08:12)
četvrtak, 24.07.2014.
Otrovi oko nas
Riječki Novi list je 21. lipnja 2014. objavio članak "Otrovi oko nas - Milijarde eura za bolesti uzrokovane kemikalijama":
Odmah, istog dana sam sjeo i napisao reagiranje sa željom da i uredništvo, i novinarku, ali i čitateljstvo informiram o netočnostima koje su paušalno i neprovjereno te nekritički prenesene i iznesene u članku. Čekao sam da se reagiranje objavi na stranicama Novog lista, eto već više od mjesec dana, a kako se to nije dogodilo, evo, svoje reagiranje objavljujem na stranicama bloga.
Istini za volju valja reći da mi se je nakon dva tri dana javila sama novinarka putem e-pošte, ali kako je obraćanje bilo osobno, ne želim ga prenositi, samo ću izdvojiti da sam se novinarki, ako se je osjetila na bilo koji način povrijeđena, ispričao, jer moje reagiranje nije imalo namjeru biti usmjereno prema novinarki niti novinama, već prema nekritičkom prenošenju neprovjerenih informacija.
Evo tog reagiranja:
Poštovani glavni uredniče Novog lista, g. Branko Mijić
Noam Chomsky poznati je američki lingvist, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač. On je profesor emeritus lingvistike na Massachusetts Institute of Technology. Smatra se ključnom intelektualnom figurom unutar ljevice SAD-a. Chomsky je široko poznat po svom političkom aktivizmu i kritici vanjske politike SAD-a i ostalih vlada.
Autor je više od sto znanstvenih knjiga, a jedno od njegovih zapaženijih područja rada je odnos medija, politike i javnosti. Započevši sa svojom kritikom Vijetnamskog rata u 60-ima, Chomsky je postao poznatiji – osobito međunarodno – za svoju kritiku medija i politike.
Autor je vrlo poznatog teksta "10 strategija manipulacije medija" u kojima između ostaloga kaže (prenosim djelomično prerađeno i usklađeno s namjerom moga komentara):
- Informacije prikažite jednostrano, određenu pojavu, tvar ili kemikaliju koja može biti opasna, ali je ujedno i jako korisna prikažite samo s jedne strane. Kemijski spojevi su korisni, to je poznato, ali mogu biti i opasni. Isto vrijedi i za gravitaciju, toplinu, kisik, automobile, lijekove, itd.
- U svojim tekstovima koristite manje poznate ili široj javnosti nepoznate izraze, poput ftalati, bisfenol A, parabeni. Ljudi se plaše onog što ne poznaju, pogotovo ako riječ zvuči opasno.
Koristite emotivno nabijene riječi poput "kemikalija", "opasne", "otrovi", "kancerogeno", "neplodnost". Iako je pogođeno značenje, odbojnost tih riječi se prenosi i na ono što želite ocrniti.
- Koristite zavaravajuće ilustracije jer je to još jedan način da se utječe na emotivni dio mozga bez da razum primijeti da ste izjavili išta neistinito. Npr. sliku djeteta kojeg majka hrani plastičnom žličicom.
- Nemojte navoditi količine. Ili ako ih koristite, koristite velike, ogromne brojke - milijarde, više od. Malo je vjerojatno da ćete stradati od trovanja npr. vodom, jer biste morali popiti jako velike količine vode u vrlo malo vremena. Ali, ako ignorirate pitanje doze, gotovo sve možete prikazati otrovnim.
- Nemojte navoditi okolnosti pod kojima postoji opasnost. Podne obloge možda i sadrže neke nečistoće, ali ako pojedete podnu pločicu, sigurno će vam teško pasti na želudac. Ili, naša svakodnevna voda koja može uzrokovati opekline, ali ne zbog toga što je posebna u odnosu na druge kemijske spojeve, nego zato što može biti vruća.
- Općenito, izbjegavajte specifičnosti. Ostavite tvrdnje dovoljno općenitima, ali intonirajte cijeli članak tako da čitatelj, u želji da razumije ono što mu želite reći, sam između redaka izvuče neke zaključke. Ako zaključi nešto što nije istina — njegov problem.
- Na kraju možda najvažnije: obilno koristite riječ "može". Svašta je moguće. Ali samo zato što se nešto teoretski može dogoditi ne znači da će se uopće događati u praksi.
Kako jedan takav članak može izgledati evo u sljedećem primjeru opisa jednog kemijskog spoja:
Dihidrogen monoksid
Dihidrogen monoksid (DHMO) nema boje, okusa ni mirisa. Danas se nalazi svugdje: u našim rijekama, u zraku kojeg udišemo, u samoj hrani koju jedemo.
DHMO ubija stotine tisuća ljudi svake godine!
• Udisanje ove kemikalije može dovesti do smrti u roku od tek par minuta!
• Konzumacija kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja, te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu - pa čak i smrti!
• U plinovitom ili tekućem stanju može uzrokovati opekline po cijelom tijelu!
• Dulje izlaganje DHMO-om u čvrstom stanju može dovesti do trajnih oštećenja tkiva!
Kako DHMO uništava naš prirodni i radni okoliš?
• Uzrokuje eroziju tla.
• Glavna je komponenta kiselih kiša.
• Ako dođe u kontakt s električkim uređajima, dovodi do kvarova koji mogu ugroziti ljudski život, i svake godine izaziva milijarde eura štete.
• Čak i u manjoj količini može djelovati korozivno.
Zašto se koristi?
DHMO je jako koristan, pa čak i nezamjenjiv u suvremenoj industriji. Između ostalog, koristi se:
• u nuklearnim elektranama;
• na GMO plantažama;
• kao protupožarno sredstvo;
• za čišćenje industrijskih pogona;
• kao otapalo za druge kemikalije;
• za hlađenje industrijskih postrojenja.
Djeluje vrlo zastrašujuće. Ali svaki pučkoškolac zasigurno je prepoznao da se iza tog široj javnosti nepoznatog naziva dihidrogen monoksid krije H2O odnosno voda.
Da točno je da voda ubija stotine tisuća ljudi. Glavni način kojim voda ubija je utapanje. WHO procjenjuje da je 2002. godine bilo 382 tisuće utapanja. Točno je da udisanje ove kemikalije može dovesti do smrti u roku od tek par minuta jer udisanje tekuće vode u većim količinama može dovesti do gušenja i brze smrti. Konzumacija kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja, te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu - pa čak i smrti. I to je točno jer postoji medicinsko stanje koje se naziva otrovanje vodom, i koje nastupa ako se progutaju iznimno velike količine vode. U nekim slučajevima je dovelo i do smrti. A od vruće vode ili pare (vode u plinovitom stanju) možemo se jako opeći, pa zadobiti i smrtne opekline po cijelom tijelu. Istovremeno, dulje izlaganje vodi u čvrstom stanju odnosno ledu može dovesti do trajnih oštećenja tkiva. Smrzotina.
Kako DHMO odnosno voda uništava naš prirodni i radni okoliš?
Erozija tla se uglavnom događa zbog ispiranja kišama. Voda je glavna je komponenta kiselih kiša. Voda je osnovni element i katastrofalnih poplava kojima smo svjedoci u prošlim danima. Svima je poznato da ako voda dođe u kontakt s električkim uređajima, dovodi do kvarova i kratkih spojeva koji mogu ugroziti ljudski život. Čak i u manjoj količini može djelovati korozivno. Jer, hrđanje je oksidacija željeza u prisustvu vode.
Voda se naširoko koristi u industriji pa i u nuklearkama jer je praktična za hlađenje, čišćenje, otapanje, na GMO plantažama za navodnjavanje i gašenje požara.
Da je Vaša novinarka Bojana Mrvoš Pavić kojim slučajem pisala seminarski rad na kolokviju "Manipulacija javnosti" kod uvaženog profesora Chomskog, i da ga je nazvala "Otrovi oko nas - milijarde eura za bolesti uzrokovane kemikalijama", baš kao što je nazvala članak objavljen u cijenjenom i rado čitanom Novom listu u subotu, 21. lipnja 2014. na 9. stranici - dobila bi peticu, vjerojatno i profesorovu pohvalu.
Treba li ponavljati sve što je u uvodu rečeno. I o opasnim kemikalijama (a sve su opasne), što se vidi iz primjera vode, pa do velikih brojeva milijardi do one svemoguće riječi "može". Sve može.
Stoga ovakva manipulacija javnosti nije na čast uglednoj novini kao što je Novi list. Postoje u Hrvatskoj stručnjaci koji mogu nešto reći o plastičnoj ambalaži, o omekšavalima koji se koriste u procesima prerade ( ftalati), o koncentracijama u kojima se nalaze i o količinama koje se izlučuju, odnosno ne izlučuju. I kakva je povezanost s bolestima modernog doba. Ono što je točno, stručno i znanstveno dokazano, jeste da je plastična ambalaža sigurna za upotrebu u kontaktu s hranom, da plastična ambalaža upravo omogućava higijenske uvjete držanja te hrane, da plastična ambalaža upravo priječi opasnosti koje se pojavljuju u dugotrajnim pakiranjima - kao što je korištenje metalnih kantica za konzerviranu hranu gdje upravo premaz koji sadrži bisfenol A priječi kontaminaciju hrane.
Također valja reći da je plastična ambalaža pod stalnim nadzorom brojnih državnih medicinskih institucija i laboratorija širom svijeta, da su određeni ftalati zabranjeni, ali i da su određeni sasvim bezopasni, pogotovo u koncentracijama u kojima se nalaze u plastičnoj ambalaži. Nekorektno i stručno netočno je karakteristike jedne vrste plastike pripisivati drugoj vrsti. Jednako je kao i kod metala - ne možemo otrovnost metala žive pripisivati drugom metalu kao što je medicinski čelik koji se ugrađuje u ljudsko tijelo - a obje tvari su metal. Nekorektno i stručno netočno je govoriti o otrovima, bolestima i opasnostima, a ne spomenuti eventualno prisutne koncentracije, duljinu vremena i uvijete izloženosti.
Također valja reći da je jednokratna plastična galanterija i oprema koja se danas koristi u modernoj medicini (šprice, cjevčice, kateteri, uvodnice, bočice, rukavice, vrećice, dozatori, posude, plitice) izrađena od iste te plastike kao što je i plastična ambalaža doveli do deset puta manje smrtnosti naših bolesnika.
Jednom su me pitali je li PET ambalaža (plastenke) opasna. Rekao sam da, može biti opasna, čak i smrtonosna. Baš kao i voda. Jer, ako čovjek proguta jedno i pol litrenu plastenku, vrlo vjerojatno će se ugušiti. Da, PET kao i voda mogu biti smrtonosni.
Stoga, zaključiti ću. Vaša novinarka je napisala članak koji jeste manipulacija šire javnosti od strane medija. U nedostatku konkretnih tema u ljetnom razdoblju, odnosno kako to vi zovete "sezona kiselih krastavaca" novinari pribjegavaju "patkarenju" odnosno "novinarskim patkama". Za nadati se je da će se uvažena i rado čitana novina kao što je Novi list znati i moći oduprijeti tom novom (starom) trendu - "patkarenju".
Brojne informacije možete pročitati na blogu "Plastično je fantastično", a za sva dodatna pitanja kao i pojašnjenja i Vama, Vašoj novinarki i Vašim čitateljima rado stojim na raspolaganju.
Romeo Deša
Eto.
|
- 13:59 -
Komentari (9) -
Isprintaj -
#
Priznajem prva - od lani u frižideru držim vodu u staklenom bokalu godinama sam za to koristila plastenke koje bi ostale od kojekakvih Donata, ali uvukao mi se, s takvim i sličnim medijskim tekstovima, nekakav crvić sumnje u misli, te sam krenula s tom, ajmoreć, minimalnom promjenom. Isto tako, vječite bočice vode, neizbježne kad ideš na neki put ili zborski nastup/probu, počela sam mjerkati s podozrenjem. Naime, kako mi je riječka voda najbolja, obično izbacim kupljenu i ulijem našu; bočicu koristim višekratno, naravno. Griješim li i gdje? Naravno da pitam tebe (drugih paranoja nemam :D), s punim povjerenjem, dakle Lastane? ;)) (Mayday 24.07.2014.
14:43)
@Plastik svaka ti čast, a o novinarki, glavnom uredniku neću ni riječ....čitala sam i ja o načinima manipulacije, pa sam opet "popušila" kupujući bočice za vodu 0,5 l po 70 kuna, jer su zdrave, jer su od zdrave plastike....ubij me ako znam od koje plastike i sastav, bitno da su napisali na čepu eco i da ima budala poput mene..... (Čuvarica pinkleca 24.07.2014.
15:59)
Blog gdje otkada sam tu uvijek volim doći i pročitati. Stručno i onako kako treba biti napisano. A o manipulacijama, lažima i nebitnostima što se piše samo dok se ispunjavaju stupci i stranice, nemam što reći, jer previše i previše toga ima. Kao da nitko nema u sebi svijesti da ono što napiše je potrebno da iza toga stoji, da se raspita što je i kako je, i da ne može bez odgovornosti pisati nešto što je netočno. (tiana 24.07.2014.
16:32)
Da mi je znati zašto su nestale staklene amalaže... Možda su ih odneli Marsijanci, tamo nema vode :)) (mecabg 24.07.2014.
16:33)
Ovo ću još jednom pažljivo pročitati. (Valcer 24.07.2014.
16:48)
...Da bi reč rekel...:)))))) (sagittariusclassic 24.07.2014.
17:01)
Drago moje društvo, hvala na komentarima, a evo nekih odgovora: @mayday - plastična PET ambalaža je idealna ambalaža za jednokratnu upotrebu, ali nema problema ni ako se više puta koristi. Naravno, i staklena je s te strane sasvim ok. Osim što je staklena skuplja, teška i lomljiva. I jedni i drugu, ako se više puta koristi treba prati, a ako se misli o zdravlju onda prvenstveno treba voditi računa o čistoći ambalaže pa bila ona staklena ili plastična. @Čuvarice - točno znam o čemu se radi, imam "jednu takvu" (mislim na ženu) doma. @t.f. - nisam ni ja protiv toga da se objave rezultati tamo neke studije. Neka čitatelji vide i tu tzv. drugu stranu. Ali, kad se tako nešto piše, elementarna pravila novinarstva (a možda i domoljubne pristojnosti) nalažu da se nešto priupita i domaće stručnjake. Pa barem njih nije na stotine. Žašto se ne uputi pitanje npr. Zavodu za javno zdravstvo, Toksikološkom zavodu, Kemijsko-tehnološkom fakultetu, nekom od brojnih profesora midicinskih, kemijskih, tehnoloških fakulteta? Siguran sam da će rado dati odgovor i prokomentirati navode. @mecabg - plastična ambalaža (već je dosta pisano o tome na ovom blogu) je jeftinija, praktičnija, higijenskija, lakše ju je transportirati, nositi, značajno doprinosi uštedama pri transportu. Evo jednog primjera: kada se iz okolice Aranđelovca, gdje je izvor i punionica Knjaza Miloša do Beograda prevozi kamionom oko 25 tona tereta - upakirane vode, tada bi u slučaju da je voda upakirana u staklenu ambalažu, oko 7 t bila staklena ambalaža, 0,6 t ostala ambalaža, a 17,4 t bi bio osnovni sadržaj kojeg želimo prevesti - mineralna voda. Za taj prijevoz šleper će potrošiti oko 40 litara goriva u jednom pravcu, odnosno 2,3 litre goriva po toni osnovnog sadržaja. S druge strane, korištenjem PET ambalaže u našem šleperu do Beograda našlo bi se oko 0,5 t odnosno 500 kg plastične ambalaže, oko 600 kg ostale ambalaže (drvene palete i folije za zamatanje) te čak 23,9 tona osnovnog sadržaja. Pa će u tom slučaju potrošnja goriva po toni osnovnog sadržaja biti 1,67 litara - dakle oko 30 % manje odnosno jeftinije, a da ne govorimo o zagađivanju. Pa sad ti izračunaj koliko se dnevno Knjaza Miloša dopremi iz Bukulje do Beograda, pa da vidimo tko je ekološki svjestan. @Valcer i @Sagi - hvala.
A sve komentatore i čitatelje podsjećam da je na blogu već pisano o PET ambalaži u postu: PET ambalaža: da ili ne?, pa pogledajte. (Plastik 24.07.2014.
18:13)
Pijem Janu iz plastične boce i drž! (Annaboni 24.07.2014.
18:19)
pa nisam ni znala koliko plastike zapravo koristim, dok nisam počela čitati tvoje postove...tek sam tada to počela primjećivati...zapravo mislim da i ne bismo mogli bez plastike... a ono s plastičnim vrećicama za led, što si nedavno objavio, živa je istina. isprobala sam. npr. odrezala pola paprike, prekrila taj rez kuhinjskim papirom i stavila sve skupa u plastičnu vrećicu za led, istisnula zrak i stavila u frižider...odlično se održalo :)) znaš što nama ženama znači u jednoj turi oprati povrća i voća za par dana, pa kasnije smao vaditi, a ono kao da je jučer ubrano :))) (lion queen 25.07.2014.
11:24)
utorak, 22.07.2014.
Upitno recikliranje u Zagrebu
Građani svjesni ušteda, ali poručuju da se stare navike teško mijenjaju
Recikliranje u Zagrebu problematično zbog manjka volje i odgovornosti
Zagreb se već petnaest godina sprema za odvojeno prikupljanje otpada koje zapadna Europa provodi barem dvostruko dulje. Sada je pak slovo EU zakona reklo svoje pa je konac ove godine posljednji rok do kojeg mora i u glavnom hrvatskom gradu zaživjeti gradonačelnikovo “Stavi pravu stvar na pravo mjesto”.
Nabavljeno je 4 tisuće spremnika za karton i papir, staklo, plastičnu i metalnu ambalažu, za sada otvoreno devet reciklažnih dvorišta, uveden besplatan odvoz glomaznog otpada. No i nadalje ostaje poražavajuća činjenica da svega jedan posto Zagrepčana - odvojeno prikuplja otpad.
- Ima puno nesavjesnih građana koji ne brinu o tome i nije im stalo. Trebat će jako puno vremena u Zagrebu da odvojeno prikupljanje otpada postane stvarnost. Jer sve je to stvar mentaliteta i stjecanja navike - jasan je Željko Bandl sa zagrebačke Ferenčice (53) koji je svoje navike stjecao tijekom šesnaest godina života provedenih u Francuskoj.
Tamo je, kaže, odvojeno prikupljanje otpada toliko normalno da se o tome niti ne govori više.
- Pred zgradom su nam stajale kante za odvojeno prikupljanje otpada koje su se praznile jednom mjesečno, a svaki grad bi imao svoju lokaciju odvoženja glomaznog otpada - prisjeća se Bandl života u Francuskoj komentirajući kako će Zagrepčanima trebati dosta vremena dok također i kod nas zaživi odvojeno prikupljanje otpada koje je tamo iskusio. A odvojeno prikupljanje otpada ovaj savjesni Zagrepčanin redovito provodi u svom domu - odvaja pet ambalažu, papir i staklo, ali kaže nema gdje s bio-otpadom.
Isti problem sa zbrinjavanjem organskih ostataka iz kućanstva ima i Nada Orač koja smatra da infrastruktura namijenjena odvojenom prikupljanju otpada nije uopće prilagođena potrebama građana.
Češće voziti glomazni otpad
da ne završava posvuda
- Nedostaje kontejnera, nisu funkcionalni i dovoljno prepoznatljivi. Nemamo gdje zbrinjavati bio-otpad, na kojeg očito nisu mislili, a čini i do jedne trećine volumena komunalnog otpada. Što da činimo sa starim tekstilom, kuhinjskim krpama - pita se Nada Orač koja ističe da također reciklira. A koliko će to činiti njezini susjedi sve ovisi, kaže, koliku kulturu stanovanja imaju.
- Ja sam da se kažnjava ne odvajanje otpada većim računima za odvoz miješanog otpada; nisam sigurna da je to najučinkovitiji način, ali bi u odnosu na sadašnju situaciju dao rezultata - prognozira ova Zagrepčanka i poručuje da je potrebno više edukacije posebice kod mladih koji trebaju od malena usvajati navike odvojenog prikupljanja otpada. Savjetuje Čistoći da treba glomazni otpad odvoziti češće jer nestrpljivi građani pronalaze lošija rješenja pa on završava u prirodi, iza zgrada, u zajedničkim prostorijama…
Da nešto “smrdi” za zagrebačkim smećem kad je razvrstavanje u pitanju vrlo je jasan Darko Stošić, poznati zagrebački “zeleni” aktivist i član stranke OraH. Smatra da je za sve kriv gradonačelnik Milan Bandić koji, komentira Stošić, Zagreb pretvara u slučaj Soprano.
Zagreb je slučaj Soprano
- Mi smo imali prije desetljeća započetu aktivnost u Čistoći za odvojeno prikupljanje otpada, ali to Bandiću ne odgovara jer gura spalionicu otpada koja će biti na teret građanima,povećati će troškove kućanstvima dok će onaj zlatni dio kolača u prikupljanju i trgovini sekundarnih sirovina prepustiti lokalnom Sopranu. Gradu nije u interesu smanjiti količinu otpada kroz reciklažu, nego želi sve gurnuti u skupu spalionicu čiju ćemo izgradnju plaćati desetljećima, a to doista podsjeća na rad mafije - proziva ovaj ekološki aktivist. Ističe da Zagrebu ne treba spalionica nego više edukacije kojom bi i zagrebačko smeće došlo do čak 80 posto iskoristivosti.
- Najlakše je spaliti smeće. A gdje je tu izuzetno skupa investicija u spalionicu, zagađenje okoliša zbog ispušnih plinova, ogromna potrošnja energije, te najgore od svega - spaljivanje sekundarnih sirovina koje razdvajanjem otpada možemo dobiti - ocjenjuje Stošić uvjeren da loša provedba recikliranja u Zagrebu ide na ruku gradonačelnikovim planovima o spalionici kao opravdanje da drugog rješenja za zagrebačko smeće - nema.
S druge strane gradska uprava jasno poručuje da ostaje pri planu odvojenog prikupljanja otpada, koji će se od početka 2015. više naplaćivati za one koji ga ne recikliraju.
- Od Nove godine svatko će plaćati onoliko otpada koliko ga bude imao u vreći ili kanti jer što ga se više reciklira, manje će ga biti za platiti. Pamet u glavu i vi koji to još niste počeli, počnite odvajati otpad, jer ja to radim već dulje vrijeme - poručio je Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik nastojeći probuditi savjest građana da krenu njegovim putem.
Gradonačelnik nije za kažnjavanje, ali upozorava da će svi koji ne razdvajaju otpad svakako biti kažnjeni - većim računima za odvoz smeća. A hoće li se on zbrinjavati u novoj spalionici ili ćemo uspjeti prepoznati blago koje leži u recikliranju, Zagreb će vrlo brzo upoznati.
Spalionica ili ne
- pitanje koje desetljećima bruji Zagrebom
U Hrvatskoj je najlakši način za provesti neki projekt ili uvesti neki zakon dovesti državljane pred gotov čin tako da ne vide drugo rješenje, već ono koje im političari ponude. Godinama se, sad nam je jasnije i zašto, ne rješava problem odlagališta otpada u Zagrebu. Odlagalište na Jakuševcu je samo po sebi loše rješenje, a gradnja spalionice tj. postrojenja za termičku obradu otpada je vrh nesposobnosti (ili nemara).
Jakuševčani govore kako sve veći broj njih obolijeva od raka. No, za našeg gradonačelnika i vijećnike Gradske skupštine to nije dovoljno. Umjesto da se vapaj stanovnika Jakuševca shvati jako ozbiljno (jer je to problem svih nas), oni planiraju još veći dio Zagreba dovesti u istu situaciju.
U Resniku je planirana izgradnja spalionice. Upućeniji stanovnici Zagreba se ne slažu se s tim rješenjem. Spaljivanjem se u zrak ispuštaju otrovne čestice i spojevi koje filteri ne pročišćavaju i koje bismo svakodnevno udisali.
Spomenut ćemo samo dioksine koji se osim u ispušnim plinovima nalaze i u pepelu koji ostaje nakon spaljivanja. Ne želimo ni zamisliti što slijedi nakon što sve te otrovne i kancerogene čestice dođu u zemlju, vodu, hranu, životinje i na kraju ljude.
Drugi razlog zašto su spalionice loše rješenje je ekonomski. Izgradnja jednog takvog sustava je jako skupa. Prvo se spominjala svota od 250 milijuna eura. Sada su se troškovi popeli na 300 milijuna eura. Previše je to naših novaca za nešto što uništava zdravlje i u konačnici traži još novca jer će bolesti uzrokovane spalionicom dodatno opteretiti gradski i državni proračun.
Zar naši vijećnici i gradonačelnik zaista mogu mirno spavati nakon donošenja ovakvih odluka?!
Neki su stručnjaci su potvrdili opravdanost izgradnje spalionice zbog dobivanja toplinske energije. No, i sam zdrav razum govori da je lakše uštedjeti energiju recikliranjem, a pogotovo kad se pogledaju konkretne brojke (samo u jednom krugu recikliranja papira uštedi se više električne energije negoli što bi se dobilo toplinske energije spaljivanjem iste količine starog papira).
Obzirom da se mnogi danas i u Hrvatskoj i u svijetu smatraju stručnjacima dovoljno je progooglati rezultate ili posljedice pojedinih projekata na zdravlje ljudi te uštedu ili proizvodnju energije. Bolje je učiti na tuđim greškama, pogotovo kad su tako skupe.
Kao suprotnost spalionicama, diljem svijeta gradovi se okreću razvrstavanju otpada i recikliranju. Neki su gradovi došli i do 70%. I u Hrvatskoj imamo pozitivne primjere - otok Krk. Ljudima postaje jasno da je jedini održivi način Zero waste koncept ili Nula otpada. Ekološki je prihvatljiv, a donosi nova radna mjesta.
Ukoliko zagovornici i podržavatelji spalionica nisu znali o njihovoj štetnosti, nakon javnih rasprava ovih dana više nemaju izgovor. Na ključnim mjestima u gradu trebamo vizionare, a ne grobare.
Napomena autora bloga:
Treba biti racionalan i praktičan pa reći da najvećim dijelom ovakve predložene koncepcije prikupljanja otpada jednostavno nemaju šansu u potpunosti uspjeti. Evo zašto:
- potrebno je vrlo precizno odvajanje na mjestu stvaranja otpada, što je vrlo teško (nemoguće) postići s našim stanjem svijesti, odgovornosti i edukacije. Naravno, snažnu i dugotrajnu, da ne kažem cjeloživotnu edukativnu kampanju treba već sada započeti i stalno i uporno provoditi.
- da bi se aktualni prijedlozi realizirali potrebno je na svaki ulaz, ispred svake zgrade postaviti najmanje 4 ili 5 plastičnih kanti, gdje bi stanari bacali ono što su odvojeno prikupili u svojim stanovima. Možemo li biti sigurni da će to biti u potpunosti ispravno? Gdje smjestiti sve te kante? Koliko koštaju sve te kante? Pa različiti kamioni? Otok Krk koji to provodi još od 2006. godine postigao je 38 % primarno odvojenog otpada, a što je sa preostalih 62 %?
- i pored svog primarnog odvajanja - koje je upitne čistoće po tipu otpada, opet sve treba odvesti na linije za razvrstavanje i odvajanje i tamo odvojiti korisni otpad od nekorisnog.
Stoga, postavlja se otvoreno pitanje zašto se ne poslušaju hrvatski stručnjaci koji daju jeftinija, tehnološki kvalitetnija, primjenjiva i ekonomična rješenja. Već je pisano na ovom blogu o prijedlozima dr. Viktora Simončiča: Moderno postupanje s otpadom i Održivost aktualnih prijedloga tehnika CGO, a evo ih pojednostavljenih s moje strane:
- građanima omogućiti da svoj kućni otpad bacaju u dvije kante - bio-otpad (tzv. mokri) i ostali otpad (tzv. suhi) i odvoz takvog otpada treba naplaćivati
- na pogodnim mjestima u gradu napraviti reciklažna dvorišta s mogućnošću predaje svog korisnog otpada - otpada koji se može reciklirati, u tim reciklažnim dvorištima zaposliti radnike koji će od građanstva prihvaćati taj otpad, provjeravati ga i pravilno raspoređivati. Građani bi u takva dvorišta mogli svoj korisni otpad dovoziti besplatno. Naravno, poticati da veliki supermarketi otkupljuju ili preuzimaju od građanstva PET ambalažu, plastični ambalažni otpad, papir, limenke, staklenu ambalažu i slično. Vrlo je pozitivan primjer da npr. "TISAK" na svojim prodajnim mjestima otkupljuje stari papir. Tisak ima logistiku koju treba još bolje iskoristiti, prijevoz kombijima koji su doveli novine, gotovo pa je besplatan za povrat otkupljenog starog papira. Zašto npr. "DM" (kad su tako ekološki osviješteni) ne bi preuzimao (besplatno) plastičnu ambalažu proizvoda koje prodaje? (A ne da se bave vrećicama i zavaravaju javnost!). U pravilu se tu radi o dvije ili najviše tri vrste plastike (polietilen (PE-HD i PE-LD), polipropilen (PP) i eventualno polistiren (PS)). Naravno, DM bi taj pravilno razvrstani otpad mogao unovčiti kod hrvatskih plastičara koji se bave recikliranjem.
- gradska komunalna poduzeća mogu svakodnevno prazniti one dvije kante (manja kontejnera) ispred kuća i odvoziti ih na odlagališta (dakle, nema opasnosti da se smeće pred kućama usmrdi). Najprije na linije za odvajanje gdje bi osposobljeni radnici, uz pomoć moderne tehnologije (magneti, foto-ćelije, posebni grijači, i sl.), odvajali i odvojeno odlagali korisne vrste otpada te ih pripremali za daljnju preradu (recikliranje).
- bio otpad i biorazgradivi otpad usmjeravati na posebna odlagališta ili kompostane, iskorištavati dobiveni bio plin, proizvoditi kompost
- preostale količine nerazvrstanog, uključujući i opasni otpad preusmjeriti u spalionice, ali ne kakve se sada predlažu već spalionice s plazma tehnologijom te dobivati korisni građevinski materijal (iz negorivog dijela otpada) te toplinsku i električnu energiju. Više informacija o plazma spalionicama zainteresirani mogu pronaći na sljedećim poveznicama:
- J.Miličić, G.Vego: Tehnologija rasplinjavanja na osnovi plazme pri rješavanju problema otpada
- Labin.com: Plazma tehnologija gospodarenja otpadom
- Wikipedia: Plasma gasification
Prikaz tehnološkog procesa plazma spalionice dan je na sljedećoj slici.
Izvor:
Zagreb Info: Recikliranje u Zagrebu problematično zbog manjka volje i odgovornosti
|
- 12:48 -
Komentari (15) -
Isprintaj -
#
U zaključku prva stavka poništava sve ostale i zato.... Kasno ćemo mi na zelenu granu!! :-(((
A da je da se građanima plaća otpad, a ne da mi plaćamo društvu!? Kao za plastične boce!! Samo sada vidim da se ne može predati plastična boca koja izgubila etiketu da se za nju dobija pola kune!?? (geomir 22.07.2014.
13:42)
lijepo si ti sve opisao, evo educiram se kod tebe od kad sam na blogu i sve je to za POHVALU, ali nekako ne vjerujem da će to zaživjeti....daj Bože da se varam... (Čuvarica pinkleca 22.07.2014.
13:47)
Optimista si... (Valcer 22.07.2014.
14:43)
To ne odgovara 'čistoći', ima ih kao miševa a rade 1uru dnevno. Tako je kod nas. (fra gavun 22.07.2014.
14:47)
ljuti me kad lijepo poslažem otpad po kontejnerima i onda dođe kombi iz Bjelovara okrene kontejner i proberu dečki papire i zarade na njima. Unište ujedno i kontejner. I nikom ništa. :) (Sjedokosi 22.07.2014.
15:42)
Kod nas su mnoge stvari problematične zbog manjka volje :)) Možda se samo većina vraća svojim precima koji su živjeli u pećinama i bacali smeće oko sebe. Hm... kako su živjeli u pećinama ako nisu imali plastične vrećice?? :)) (mecabg 22.07.2014.
16:11)
Koliko god se @geomir šalio, ja sam skroz ozbiljna: - plaćam ambalažu kad kupujem proizvod, ne dobijem besplatno niti jednu plastenku, staklenku ni limenku - sav napor razvrstavanja otpada pada na mene, jer gospoda smetlari (u idealnom društvu, dakako - jer ovdje na moje oči pohitaju sve u isto vozilo!!!) samo dođu i izvrnu određenu kantu u određeni kamion - za odvajanje sam, dakle, kažnjena, a ne plaćena, jer računi, mada smanjeni, i dalje dolaze;
Koji je onda moj interes (osim čisto etičkog, tj. savjesnog načina korištenja Zemljinih resursa) u cijeloj priči? Strah da me Bandić/Obersnel ne kazne jer ne želim raditi tuđi posao i besplatno davati vlastite sirovine?
Dakle - platim sirovinu, razvrstam sirovinu, Pr...ups, Soprano (ili njegov riječki pandan, jer u Rijeci živim) mi naplati to što mi uzme sirovinu biootpad zaboravih - falabogu gnojivo je gnojivo i isto ima svoju cijenu na tržištu; ako se radi o raznoraznim uljima, vidjela sam kako Ameri to nakon pročišćavanja koriste kao biogorivo. Btw, restorani ne plaćaju skupljačima užeglog ulja odvoz; sve je besplatno i svi veseli.
Okej, možda malo karikiram ali ne stoje li stvari zapravo tako, kad smo mi, tzv. mali ljudi (koji vječito nekome nešto plaćaju) u pitanju? (Mayday 22.07.2014.
18:37)
recikliranje je problem i kod nas u Ljubljani....strašno je to u naselju gdje živim ja...ali imam sreču, da nemam stan kraj kontejnera...da bi imala selim se u prvu...ali ispunila sam što si napisao....napisala nešto novo....Laku noč Tebi!!! (modrinaneba 22.07.2014.
21:49)
Zašto iči do Vrancuske. Kada sam prije mjesec dana bio kod sina u Ljubljani vidjeo sam da u kuhinji imaju kante za razne vrste otpada. Zagreb bi sa time ipak morao imati najmanje problema. Nije li Bandić rekao da će on sam pojesti svaki komad koji ne bude zbrinut. Samo što će morati ujutro malo duže trčati. (More ljubavi 23.07.2014.
00:53)
Dobro ti jutro ;) Kako smatram da je blogonesporazume bolje spriječiti nego liječiti, molim te da se ne ljutiš što osjećam potrebu da ti kopipejstam i ovdje nešto što sam ti napisala i kod mene: "Plastik nadam se da si shvatio kako moja reakcija na tvoj post nema ama baš nikakve veze s tobom osobno, kao ni s poslom kojim se baviš, a još manje s vrlo informativnim i zanimljivim blogom kojeg pišeš - jednostavno, ljuta sam na lopovske državno-privatne strukture koje nam sve više stežu omče oko vratova danas smeće, sutra voda, što nam još preostaje zrak koji dišemo??? Ma smrači mi se pred očima kad se sjetim koliko smo bespomoćni pred njima..." Eto, nadam se da te nisam previše ugnjavila ;))) (Mayday 23.07.2014.
08:39)
Ne želim se hvaliti, ali za sada odvajam papir, staklo i plastiku koja nije povratna. Voljela bih da bude nešto slično kao što imaju moja djeca u Italiji (Milano) odvajaju: papir, staklo i konzerve zajedno, plastiku, bio otpad i kao posebno otpad koji ne spada ni u jednu od kategorija. Mafija se u sve uvukla, od crkve do smeća pa me ništa ne čudi. Pozdravljam (Demetra 23.07.2014.
08:55)
Ja odavno recikliram sve, pa i jučerašnji ručak danas je u postupku reciklaže, ali kod nas nema dovoljno (svega na tri mjesta po tri kontejnera-treba ti auto da dođeš do njih)specijaliziranih i namjenskih kontejnera.Pozdrav! (križar 23.07.2014.
09:31)
U nas bi bilo efikasno samo plaćanje kazni, nikakvo apeliranje na svijest! A to, da na bocama mora bit etiketa prvi put čujem! Pa zar ne bi bilo logično da su ljudi dužni maknut etikete (ili svejedno, maknuti ili ostaviti, pa će se skidati prije reciklaže)? (Sjećanje i osvrti 23.07.2014.
11:45)
Svi bi sve rješavali, ali ne baš u svom dvorištu ;) (dražeN ;) 23.07.2014.
20:10)
svako ljeto u berlinu sam u stanovima u kojima se razvrstava otpad i još nisam upamtio kamo ide što, a imam kontrolore uz sebe, a ako se naljutiš na mayday evo ja se unaprijed solidariziram s njom, a glede kazni ja bih princip koji branim i u školi, ne smiješ kažnjavati ako i ne nagrađuješ, a kod nas se sustavno uglavnom samo kažnjava. (NF 23.07.2014.
20:54)
ponedjeljak, 21.07.2014.
Praktična plastika - igračka za ljubimca
Vjerujem kako znate da je sretan i zdravi pas onaj koji ima priliku za stimulaciju kako tijela, tako i uma. Upravo iz tog razloga mnogi psi obožavaju 'igre mozgalice' nakon kojih slijedi nagrada. Da je tome tako, svjedoči i Bella koja se naprosto ne može odvojiti od svoje nove igračke.
Kako je svladala zadatak pogledajte u sljedećem videu:
Izvori:
Večernji list: Vlasnik napravio savršenu igračku za svog 'najboljeg prijatelja'
You Tube: Bella's Bottle Game
|
- 15:27 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
U mom današnjem postu imaš link o Širi koja se, a to sam mislim spomenula u komentaru tebi, rado igra i prenosi plastične boce. No kako je radni pas (možeš vidjeti ako te zanima) naučila je puno rasnih vještina. Psi su čudesna stvorenja. (Demetra 21.07.2014.
15:37)
e, da samo znaš kako si me razveselio ovim postom :)) pametno pseto. svom psiću, kad je bio mali, davala sam te plastične boce za igru, kako se samo naganjao s njima, grizao, a najviše ga je veselilo kad zagrize, a one pucketaju :))) cijela kuća je bučala od njegove igre :))) već sam to bila zaboravila, a ti si me sad sjetio...puno ti hvala :))) (lion queen 21.07.2014.
15:56)
Pametnica jedna ;) Belgijanka, Malinois....moj je bio Groenendael, čupavi, dugodlaki, crni, ali to ti je potpuno ista vrsta, samo se dlaka razlikuje u četiri podtipa. A ovo o čemu @demetra priča gledala sam (i slušala, hahaha, božemiprosti!) svih šesnaest godina njegovog života - mislim da su mu služile slično kao bebama dude-varalice bio je naprosto lud za tim plastičnim bocama, pomno ih je obrađivao dok ne bi postale potpuno flat a samim tim i ekološki prihvatljivije za bacanje u smeće, zar ne ;))) (Mayday 21.07.2014.
16:12)
lijepi video ....hvala ti ! (Čuvarica pinkleca 21.07.2014.
18:56)
Fantazija...što sve pas može :) (Valcer 21.07.2014.
19:03)
Boce su zanimljive svima, dici, pasima i siromasima! (Sjećanje i osvrti 21.07.2014.
20:33)
ovo je stvarno fora. i pes i ideja. sad sam dobila još neke nove ideje za izradu igračaka. (durica 22.07.2014.
00:08)
pravi užitak mi je gledati kako se neki psiči znaju zabaviti...moja mopska se je znala igrati sa lopticu ali godine nazad..sada je stara i sve više ona odmara..Pozdrav Tebi!!! (modrinaneba 22.07.2014.
09:12)
nedjelja, 20.07.2014.
Praktična plastika - sigurnost prije svega
|
- 19:50 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
Ha ha ha ha ha ha upravo je frenetična pored fantastičnosti.......:))))))) (tiana 20.07.2014.
21:03)
E sad sam stvarno ljuta, opet mi nije prihvaćen komentar (ne samo kod tebe danas popodne, nego i prije par dana i kod mene i kod may!)...eto više ni ne znam što sam napisala, nešto u stilu da njemu ni boce neće pomoći!":) (White Lilith 20.07.2014.
21:13)
sigurno je sigurno..... :-))) (Čuvarica pinkleca 20.07.2014.
21:43)
za njega neznam...za nju sam sigurna da neče potoniti.... (modrinaneba 20.07.2014.
21:46)
dobio si tamo kod mene domaću zadaću :)) molim, napiši za peticu! (lion queen 20.07.2014.
22:37)
Haha dobar je. Na kojima se Sekš učio da mi je znati?:)) (fra gavun 20.07.2014.
23:20)
Prihvatit ću tvoj savjet između redaka ;) (dražeN ;) 20.07.2014.
23:54)
Treba znati snači se. Koliko je vremena izgubio da ih sve poveže, mogao je naučiti plivati. Bio bi sigurniji (More ljubavi 21.07.2014.
01:02)
subota, 19.07.2014.
Praktična plastika - zaštita telefona na biciklu
Biciklisti, oprez, nema više nekažnjenog slanja SMS-a ni pričanja na mobitel u vrijeme vožnje! Oni koji tu novu zakonsku odredbu zanemare, mogli bi u državni proračun uplatiti 500 kuna, kolika je kazna za taj prekršaj. Stoga evo praktičnog savjeta kako u vožnji vidjeti da vas netko zove (naravno, stati sa strane pa se javiti), a istovremeno i zaštititi svoj telefon.
|
- 13:41 -
Komentari (12) -
Isprintaj -
#
Ideja kad budem kupovala bicikl s dodatnom opremom....ipak plastični poklopci i zaštitnici na pola potrošenog su "zakon" i po meni br. 1........ (tiana 19.07.2014.
15:29)
SUPER ideja....još nisam vidjela...evo kradem sliku...Hvala!!! (modrinaneba 19.07.2014.
16:24)
Podržavam više bicikla, manje mobitela, a Pero, neka on ide svojim putem, ja ga neću zvati, kamoli tražiti bicikl ;) (dražeN ;) 19.07.2014.
16:42)
Haha, super ideja, samo se bojim da bi toliko švrljao po blogu da se ne bih mogao skoncetrirati na vožnju.., :DD (Zack 19.07.2014.
17:18)
ostavljam pozdrav :-)) (Čuvarica pinkleca 19.07.2014.
20:32)
Zgodno za bicikliste ali znaš za zabranu vožnje i mobiteliranja (Annaboni 19.07.2014.
20:48)
Još uvijek nisam takav ovisnik. Ljudi misle da se moraju javiti isti tren kad pozvoni mobač, inače će svijet propasti. Čujem ga kada mi svira u naprtnjači ili pogledam kada stanem. Dovoljno sam se nagledao vozača automobila kojima je bitniji mobitel od onoga što bi trebali činiti u tijeku vožnje pa tipkaju ili bulje u mobitel dok ulaze u najzahtijevnija raskršča. Zaboravljaju da imaju dvije ruke i da su im u tim trenucima obje potrebne. NIje bitno šta se na cesti dešava, bitno je samo reči ili odgovoriti ... Koliko je ljudi izgubilo život zbog takvih vozača????? Jednako su opasne i slušalice u ušima biciklista. Ja iza sebe čujem promet i spreman sam reagirati i na ono što nevidim. Vožnja sa slušalicama u ušima jednaka je vožnji na slijepo. Takav se biciklist može usporediti sa konjem koji ima one štitnike na očima da može gledati samo pravo ispred sebe. (More ljubavi 19.07.2014.
21:33)
@more ljubavi...imam ideju...ovu bocu okreneš okomito i umjesto mobitela u nju staviš bocu za piće :))) tako da plastikova ideja ipak bude korisna i tebi :))) (lion queen 19.07.2014.
23:03)
Nažalost bit će slabe vajde od Zakona kad nema dovoljno pametnih, savjesnih i ustrajnih koji bi ga provodili. Oni koji su zbog "takvih" (vozača) za dlaku izbjegli frontalac..., sorry, ne mogu imati "razumijevanja"... (Bergaz 20.07.2014.
01:26)
svašta!!! Bez gledanja molim! Poludim kad ovako nešto vidim. Na svaku desetu vozačicu vidim jednog vozača da piše poruke. Tu pojavu bi trebalo proanalizirati i zabraniti rigoroznim kaznama. :) (Sjedokosi 20.07.2014.
04:12)
Ja mobitel nosim u ruksaku pa tekar kad dođem na odredište odgovaram onima koji su zvali. Zapravo mi ide na jetarca da se istog momenta moram javljati čim to čudovište zazvoni. Ubija me mobitelizacija. (Demetra 20.07.2014.
09:08)
Ideja ti nikada ne manjka, lijepo...! (White Lilith 20.07.2014.
17:45)
petak, 18.07.2014.
Šareni kolutovi koji čuvaju hranu tjednima
Je li ovo kraj aluminijske folije?
Dvoje dizajnera osmislili su silikonske kolutove koji bi trebali zamijeniti upotrebu aluminijske folije za očuvanje polu upotrebljenih namirnica. Osim što ne zagađuju okoliš i mogu se jednostavno koristiti više puta, čuvaju namirnice tjednima!
Adrienne McNicholas i Michelle Ivankovic osimislile su silikonske kolutove koje osim za čuvanje svježeg voća i povrća mogu nadomjestiti netragom nestale poklopce za teglice i čepove boca. Ovo je još jedna inicjativa protiv bacanja viškova hrane i podizanja ekološke svijesti. Smatra se da bi ovi šareni kolutovi po cijeni oko 15$ trebali zamijeniti stotine kilograma potrošene aluminijske folije. U videu pogledajte o čemu se točno radi:
Dodatno pojašnjenje:
Silikonska guma je elastomer (materijal sličan gumi) koji se sastoji od polimera silikona s ugljikom, vodikom i kisikom. Silikonska guma ima vrlo široku upotrebu u industriji i tamo se pojavljuje u različitim primjenama i oblicima. Uobičajeno je da je silikonska guma jedno ili dvo komponentni polimer, a može sadržavati i aditive koji poboljšavaju svojstva i smanjuju trošak proizvodnje. Silikonska guma je nereaktivan materijal, stabilan i otporan na ekstremne vanjske utjecaje, a u temperaturnom području od -55 0C do +300 0C zadržava svoja upotrebna svojstva. Upravo zbog tih svojih primjenskih svojstava, silikonska guma se vrlo lako proizvodi i oblikuje za različite primjene. Primjenjuje se za vrlo široku lepezu proizvoda koje nalazimo u domaćinstvima za pripremanje i čuvanje hrane, vrlo široku primjenu ima u automobilskoj industriji, primjenjuje se u industriji odjeće i obuće (dijelovi donjeg rublja, sportska odjeća i obuća). Vrlo široku primjenu ima u medicini, bilo kao dijelovi opreme ili kao implatati. Koristi se u elektroničkoj industriji, a možda najšira primjena određenog oblika silikonske gume je kod kućnih radova za razna brtvljenja i osiguranja vodonepropusnosti.
Izvori:
Jutarnji list / Dobra hrana: Je li ovo kraj aluminijske folije?
Wikipedia: Silicone rubber
You Tube: Food Huggers Video
|
- 18:54 -
Komentari (13) -
Isprintaj -
#
a miris luka? zanimljivo... (Sjedokosi 18.07.2014.
19:03)
Interesantno! Ne kraj aluminijumske, nego prianjajuće folije. Ona se obično za ove potrebe koristi. (Valcer 18.07.2014.
19:05)
Ja dajem vijest iz prve ruke, a ta je da se u restoranima ništa ne baca. Nema nikada viška hrane i zbilja mi nisu jasni ljudi koji su spremni neiskorištenu polovicu paradajza, recimo, baciti. To ni životinje ne rade. A ovi kolutovi su mi simpa, čak ih je i jdnostavnije koristiti nego recimo foliju. :)))) (Zack 18.07.2014.
19:44)
znala sam da mi u kuhinji nešto fali. sad znam i što ! :-)))) (Zvonka 18.07.2014.
19:51)
baš SUPER....konačno so nešto dobro izmislili!!! (dream-land 18.07.2014.
19:54)
sviđaju mi se kolutovi....jednostavnije i praktičnije i od alu folije i od one prijanjajuće....koristiš, opereš i ponovo koristiš....super.... (Čuvarica pinkleca 18.07.2014.
20:15)
Nadam se da se ne šališ (a kao što mogu primjetiti ni ti ne rabiš novine podvučeno sa žutom, dnevne vjerojatno da) jer ovo je istinski "PLASTIČNO JE FANTASTIČNO"!......iako ponekad znaju neki proizvodi biti i prilično skupi....Da li je to cijena dizajna ili proizvodnje? (tiana 18.07.2014.
20:15)
već na prvu... kupljeno :))), jer me asociralo na slične plastične (prozirne) "poklopce", kojim imam 4-5... više i ne znam, da li sam ih sve dobila uz gavrilović paštetu, ili uz još nešto, ali ih čuvam k'o oči u glavi :), da nečijom, pa i mojom, nepažnjom ne završe u smeću :)... poklapaju i paštete, i sve vrste namaza, i važiće (poma, recimo), i čašice od jogurta (ako ostane, manje jogurta, više, recimo, kiselog vrhnja, ali i za smrzavanje hrane)... ma, prva liga :) (kamena 18.07.2014.
21:40)
mislim da od sličnog materijala imam posudice za dječju hranu i jako su mi praktične, jer se mogu i zamrzavati i onda odleđivati u vrućoj vodi, a da pri tome ne gube oblik. stvarno dobar izum. inače, moja sestra jako voli one " silikonske " kalupe za pečenje kolača, možda je i to slično. (durica 19.07.2014.
00:26)
Možda to ovako ispisano u $ izgleda jeftino. No ja sam naučio da mi čak ni alufolija nije potrebna da bih sačuvao namirnicu i to ne samo komad po komad kao što bi to bilo prilikom uporabe ovih kolutiča. Nekome je pala na pamet zgodna ideja no za mene to nije ništa više od toga. (More ljubavi 19.07.2014.
01:25)
Eto napokon silikona u koje bih i ja investirala ;)))) Genijalna mala velika kućna pomoćnica-grlilica. (Mayday 19.07.2014.
09:09)
a dobro, čut ćemo i propagandu konkurencije na tržištu pa odlučiti xD (NF 19.07.2014.
12:26)
Joj, meni ovo treba :)) (. 19.07.2014.
16:08)
četvrtak, 17.07.2014.
Povećani ciljevi za recikliranje
Europska komisija je 2. srpnja 2014. godine prihvatila prijedloge koji će Europu pretvoriti u cirkularnu ekonomiju i potaknuti recikliranje u državama članicama. Postizanjem novih ciljeva u području upravljanja otpadom otvorilo bi se 580 000 novih radnih mjesta, a Europa bi bila konkurentnija te smanjila potražnju za skupim sirovinskim resursima. Prijedlozi također podrazumijevaju slabljenje negativnog utjecaja na životnu sredinu i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Ovim se planovima od Europljana traži da recikliraju 70 % komunalnog otpada i 80 % ambalažnog otpada do 2030. te se zabranjuje zatrpavanje otpada koji se može reciklirati na odlagalištima od 2025. Ciljevi također obuhvaćaju smanjenje otpada koje završava u morima, kao i otpada od hrane.
Revizija, radi jačanja ciljeva u upravljanju otpadom u postojećim direktivama, stavljena je u kontekst ambicioznih koraka prema temeljnoj promjeni iz linearne ekonomije u cirkularnu. Umjesto pridobivanja, jednokratnog korištenja i bacanja sirovina nova je vizija usmjerena na drugačiji model upravljanja. U cirkularnoj ekonomiji ponovna upotreba i recikliranje postaju pravilo, a otpad se smatra dijelom prošlosti.
Dugoročnom učinkovitom i održivom upotrebom materijala, njihovim ponovnim korištenjem i većom efikasnošću doprinijelo bi se jačanju konkurentnosti EU-a i na svjetskoj razini. Taj je pristup utvrđen u Komunikaciji u kojoj se objašnjava kako inovacije na tržištima za reciklažne materijale, novi poslovni modeli, simbioza ekološkog dizajna i industrije mogu doprinijeti stvaranju društva i ekonomije bez otpada.
Također, 2. srpnja Europska komisija je revidirala ciljeve u reciklaži i dopunila “EU Waste Framework Directive 2008/98/EC”, “The Landfill Directive 1999//31/EC” i “The Packaging and Packaging Waste Directive 94/62/EC.”
Europska unija želi ambicioznim ciljevima omogućiti razvoj sustava recikliranja, osigurati pristup sirovinama, stvoriti nova radna mjesta i potaknuti ekonomski razvoj. Novi ciljevi predviđaju:
• 70% komunalnog otpada mora biti reciklirano ili spremljeno za ponovnu upotrebu do 2030. godine.
• 80% ambalažnog otpada mora biti reciklirano ili spremljeno za ponovnu upotrebu do 2030. godine i to: 90% za papir i 60% za plastiku do 2025. godine, 80% za drvo, 90% za metal, aluminij i staklo do 2030.godine)
• Postepeno ukidanje odlaganja na odlagališta do 2025 za otpad koji se može reciklirati (plastika, papir, metal, staklo i organski otpad).
• Povećanje efektivnosti sheme produžene odgovornosti proizvođača određivanjem minimuma uvjeta za njihove operacije;
Izvori:
EU, European Commission, Okoliš, Press release: Okoliš: Veći ciljevi u pogledu recikliranja za poticanje prelaska na kružno gospodarstvo s novim radnim mjestima i održivim rastom
European Commission, Environment, Waste: Review of Waste Policy and Legislation
Animated flags
|
- 20:32 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
evo danas smo te spominjali muškom blogerskom mini summitu, i more ljubavi te pohvalio;) (NF 17.07.2014.
22:18)
Hvala, hvala, sljedeći puta zovite. Pa neka summit bude veći. Pa ćemo izdati Deklaraciju :-) (Plastik 17.07.2014.
22:34)
Muški senatori blogeri, svaka vam čast. Uvijek pametno utrošite vrijeme i poznanstva ničim ili nečim izazvana. Ne zamjeri @plastik ali potaknulo me ovo lijepo vaše ćaskanje. A sad da napišem onih nekoliko riječi koje htjedoh napisati, ovo je za mene zadivljujuće, pročitano danas tu na postu... i što nego zahvaliti na ovih nekoliko blogova za koje kažem da imam privilegiju što ih mogu čitati a i ponekad par svojih dojmova ispisati.... (tiana 17.07.2014.
23:28)
Odlicna zamisao. Daj Boze da se otvori 580.000 novih radnih mjesta. Inace je ovo sve otislo u 33 pm. (Mrvicak 18.07.2014.
02:58)
Ambiciozni planovi, ali morat će se raditi na tome.
Uzgred, Rijeka ima jak blogerski centar, još ako nagovorite Vitae da češće piše, gdje će nam biti kraj! (Valcer 18.07.2014.
04:15)
Poučno! (Sjećanje i osvrti 18.07.2014.
08:41)
Plastik HVALA...baš to radim kako si mi napisao....odmaram od svega...i godi mi...Pozdrav i Hvala Tebi! (dream-land 18.07.2014.
10:05)
srijeda, 16.07.2014.
Plastični humor 13 - ekološki svjesni
|
- 21:24 -
Komentari (17) -
Isprintaj -
#
Haha, a pas nosi vodu zbog vrućine! :DD (Zack 16.07.2014.
21:44)
:-))))))) ....pozz (Čuvarica pinkleca 16.07.2014.
21:48)
predobro :)))) (lion queen 16.07.2014.
21:52)
Jučerašnji post, pa ovaj koji su izuzetno veseli što priliči opuštenosti ljeta, to je rezultat opuštanja nakon odlično obavljenog posla i organizacije i svega ostalog. Baš lijepo......... (tiana 16.07.2014.
22:34)
Prva asocijacija: Pola pije, pola šarcu daje (More ljubavi 16.07.2014.
23:30)
pa vidi se da ima pravog pomagača, hehe (Sjedokosi 17.07.2014.
06:15)
Da li je fotka sa izložbe? Sjajna je! (Valcer 17.07.2014.
06:25)
I, naravno, zaslužila je blog dana! (Valcer 17.07.2014.
07:09)
:D (NF 17.07.2014.
08:39)
odlično! (Bookeraj 17.07.2014.
08:40)
I moja Šira se najradije igra sa nečim što pucketa, šuška, krcka pa ponekad dobije veliku plastičnu bocu. kada ju dobro izdavi boca odlazi u kontejner za plastiku. Osobno ne mogu dočekati da se konačno počne primjenjivati zakon o razvrstavanju otpada. Za sada u mom kvartu možemo samo staklo, plastiku i papir. (Demetra 17.07.2014.
08:41)
Pas je prva liga :)) (mecabg 17.07.2014.
10:18)
Haha, tako je i moj boce nosio naokolo samo što nismo bili ovako modno usklađeni, tek ekološki ;))) Čestitam, blogeru dana! (Mayday 17.07.2014.
10:43)
Haha ovo je dobro. Tako sam ja fridu naučio da mi skuplja bakar ali nam ne daju više ući u otpad pa sad kući samo struže po zidu. Ne mogu joj dokazat da to vodi struju.:)) (fra gavun 17.07.2014.
11:05)
moj đukac nikad ne nosi smeće iz kuće van, al zato svo smeće koje nađe, donese doma. pa tako imamo: plastični demižon, bovu za barku, desetak lopti, nekoliko plastičnih poklopaca od kanti i nešto plišanih igračaka. (Zvonka 17.07.2014.
12:00)
To se zove "dati štih" svom poslu. I ujedno cjelodnevno šetati psa. Između vrućine zbog "benkice" i sigurnosti za psa odabrao je bolje. *** Zvonka, takav sam i ja... (Bergaz 17.07.2014.
13:47)
Bravo za tebe ! (Annaboni 17.07.2014.
16:36)
utorak, 15.07.2014.
- 00:01 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 14.07.2014.
- 12:03 -
Komentari (15) -
Isprintaj -
#
Još jednom Čestitke...plastično je stvarno fantastično!!! (dream-land 14.07.2014.
12:07)
Svaka čast, rijetka su događanja iza kojih stoji toliko entuzijazma. (Valcer 14.07.2014.
12:14)
BRAVO, BRAVO, BRAVO !!!!! (Čuvarica pinkleca 14.07.2014.
12:42)
ne da mi se tražiti do kad je otvorena, blogerica s kojom sam se našao sad ide na put i u četvrtak je planirala pogledati? (NF 14.07.2014.
12:57)
@NF - Još danas, do 19 sati. (Plastik 14.07.2014.
13:35)
Čestitke @Plastik !!! :-) (Nisa 14.07.2014.
13:50)
Neka se kotrlja sretno dalje ;) (Mayday 14.07.2014.
14:41)
Ljubav prema nečemu i znanje o tome nečemu su ovaj rezultat. Malo je samo čestitati već reći neka je ovo samo početak (iako je puna truda uloženo u ovaj početak)...... (tiana 14.07.2014.
15:03)
Hvala Plastik...poznata mi je več dugooo nazad sam jo dobila na mail... (dream-land 14.07.2014.
15:06)
svaka cast na borbi i ustrojenosti... (Euro 14.07.2014.
15:23)
Bravo, neumoran si! (fra gavun 14.07.2014.
15:37)
ti si, plastik, fantastik! bravo! (primakka 14.07.2014.
20:17)
Kravata za 10!! Čestitam :) (White Lilith 14.07.2014.
21:39)
Odličan govor pred kamerom :) Super izvještaj s izložbe, kao da sam bila tamo! Da te nema, trebalo bi te izmisliti :)) (lion queen 15.07.2014.
22:25)
Drago mi je da je sve uspjelo. (mecabg 16.07.2014.
08:27)
nedjelja, 13.07.2014.
Novi broj časopisa Polimeri
Ovih dana je svjetlo interneta, a uskoro će i na adrese pretplatnika te članova Društva za plastiku i gumu stići i tiskani novi broj časopisa Polimeri.
Časopis POLIMERI,
Volumen 34, Svezak 4,
Godina 2013
I u ovom broju cijeli je niz zanimljivih članaka. Izdvajam iz uvodnika glavne urednice prof.dr.sc. Đurđice Španiček:
Objava posljednjeg sveščića časopisa Polimeri iz godišta 2013. podudario se s održavanjem izborne skupštine Društva za plastiku i gumu. Stoga se ovaj prostor, namijenjen inače uvodničkim promišljanjima glavne urednice, posvećuje tom, za Društvo važnom događaju. Najprije nekoliko najvažnijih podataka. Nakon 13 godina na čelu Društva, mjesto predsjednika i Društva i Upravnog odbora napustio je dipl. ing. Vladimir Ferdelji. Zbog svojega cjelokupnog rada i velikog doprinosa Društvu izabran je za zaslužnog člana DPG -a. A zbog cjelokupnog doprinosa području plastike i gume, kao i društvenih aktivnosti na tom području izabran je za počasnog člana.
Vodeću dužnost u Društvu preuzeo je član Upravnog odbora mr.sc. Vatroslav Sablić. Novi predsjednik na čelu je Uprave jednoga od najstarijih poduzeća u Hrvatskoj koje se bavi preradom plastike i kaučukovih smjesa, tvornice ELKA. Vrijedno iskustvo stekao je na području proizvodnje plastike obnašajući dužnost predsjednika Uprave DIOKI-ja, koje će mu, nadamo se usprkos za plastiku kod nas nepovoljnim vremenima, pripomoći u vođenju Društva.
Nakon duljeg vremena DPG ponovno ima glavnog tajnika, odnosno glavnu tajnicu. To je dugogodišnja aktivistica u Društvu mr.sc. Maja Rujnić-Sokele, koja već dvadesetak godina radi na Katedri za preradu polimera Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Isto tako je dugogodišnja članica Uredništva Polimera u kojem se često javlja s vrlo uspješnim i posjećenim tekstovima vezanima u prvom redu uz plastične vrećice.
Glavna urednica časopisa Polimeri, koja je određeno vrijeme obavljala i dužnost potpredsjednice za stručni rad, vraća se obavljanju isključivo uredničke dužnosti. Njezinu dužnost preuzela je prof.dr.sc. Mirela Leskovac s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Poznajući njezinu upornost, nadamo se uspješnom ispunjavanju očekivanih zadataka.
Posebno priznanje Skupština je dodijelila, za njegov neumorni i vrlo uspješni rad na promidžbi plastike, ali i gume, uredniku portala plasticno-je-fantasticno.blog.hr, članu Upravnog odbora i djelatniku DINE ing. Romeu Deši. Njegov blog zabilježio je do sada više od 132 000 posjeta.
Zbog podrške radu DPG -a koje traje gotovo 45 godina dodijeljeno je priznanje Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Dekanu FSB -a prof.dr.sc. Ivanu Juragi dodijeljeno je priznanje za vrlo aktivnu podršku radu Društva tijekom njegova mandata od 2010. do 2014. Ostale pojedinosti bit će objavljene naknadno.
Skupština se oprostila od Ranke Čatić, ne samo terminologinje i dugogodišnje dužnosnice Društva. Ranka Čatić povezana je s Društvom od trenutka kada se počela razvijati ideja o njegovu stvaranju, tako davne 1964. Njoj smo posvetili nekoliko misli ljudi koji su je okruživali.
Najavljena je sjednica Upravnog odbora početkom jeseni. Na njoj će se morati donijeti možda i vrlo teške odluke, pa čak i o ukidanju časopisa Polimeri, a u konačnici i Društva, ako ono nikomu nije potrebno. A da su Društvo i časopis Polimeri potrebni, pokazuje stvaranje zajedničke platforme s industrijom za obranu plastičnih vrećica, o uspješnosti koje govori i to da na toj platformi zasnovano stajalište sada Ministarstvo zaštite okoliša zastupa na razini EU.
Na kraju želimo istaknuti da smo izradili novu mrežnu stranicu Polimera. Možda ste je posjetili. Ako niste, učinite to svakako. Ima nekoliko speci čnosti. Navedeno je nekoliko stotina kratica polimera s ispravnim pisanjem kratice i punog naziva, što je od velike pomoći svima koji su na bilo koji način vezani uz polimere. Dostupno je pet knjiga u e-obliku besplatno. A posebna je novost da možete sada listati časopis i zatim odabrati što ćete preuzeti za dopunsku uporabu.
Zamolili bismo vas da kao članovi (mnogi od samog osnutka Društva) razmislite treba li Hrvatskoj časopis poput Polimera. Godinama smo stvarali veze u domaćoj i stručnoj javnosti, danomice dobivamo velik broj podataka o kretanjima i novostima u svjetskoj plastičarskoj industriji koji nam inače ne bi bio lako dostupni. Usprkos velikim teškoćama nastojali smo održati rad Društva i izlaženje časopisa. Ako mislite da nam časopis treba, javite se s prijedlogom o tome kako da osiguramo potrebna sredstva.
Uredništvo
IZLOG KNJIGA
Elvira VIDOVIĆ
Edicija Istaknuti profesori Zvonimir Janović
RIJEČ UREDNICE
Uredništvo
Uvodnik
KATEGORIZIRANI RADOVI
Ana PILIPOVIĆ, Ivan STOJANOVIĆ, Vesna ALAR
Impact of ageing on mechanical properties of polyamide castings
Hayat TABEIKH, M. Hassan Al KURDI, Zaki AJJI
Effect of Cd2+, Cr3+, Cu2+, Al3+, Co2+ ions on the chemical recycling of poly(ethylene terephthalate) in sulphuric acid
IZLOG KNJIGA
Damir GODEC
Andreas Schötz: Abmusterung von Spritzgießwerkzeugen Strukturierte und analytische Vorgehenweise
KATEGORIZIRANI RADOVI
Domagoj VRSALJKO, Vera KOVAČEVIĆ
Uleknuće plastenki od polietilena visoke gustoće
STRUČNI SKUPOVI
Tatjana HARAMINA
4. radionica Polimeri iz perspektive kemičara i strojara
AKTUALNO
Jelena PILIPOVIĆ
3D tiskanje sve raširenije u proizvodnji
SAJMOVI
Ana PILIPOVIĆ
Samumetal - 17. sajam metaloprerađivačke industrije i SamuPlast - 1. sajam za preradu polimernih materijala
SVEUČILIŠTE
Saša BORŠIĆ, Jelena PILIPOVIĆ, Ana PILIPOVIĆ
Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu - polimerni materijali u nogometu
Đurđica ŠPANIČEK
Poliamidi
Jelena PILIPOVIĆ
Polimer koji hladi tople elektroničke uređaje na 200 oC
IZ SVIJETA PLASTIKE I GUME
Ana PILIPOVIĆ
K 2013
SAJMOVI
Ana PILIPOVIĆ
EuroMold 2013. - 20. svjetski sajam alatničarstva, aditivnih postupaka i skeniranja
IZLOG KNJIGA
Jelena MACAN
Johannes Karl Fink: The Chemistry of Bio-based Polymers
Đurđica ŠPANIČEK
Gottfried Ehrenstein, Sonja Pongratz: Resistance and Stability of Polymers
IN MEMORIAM
Đurđica ŠPANIČEK, Ranka FRANZ-ŠTERN, Krešimir ŠINTIĆ
Otišla je naša Ranka
VIJESTI
Jelena PILIPOVIĆ, Ana PILIPOVIĆ
4D tiskanje – nove mogućnosti aditivne proizvodnje
Izvor: e-izdanje časopisa Polimeri
|
- 14:47 -
Komentari (15) -
Isprintaj -
#
Gle, kako su te lijepo pohvalili. Baš mi je drago! Zaslužio si to. (lion queen 13.07.2014.
15:40)
I jesi li se sada uobrazio ? :) (Valcer 13.07.2014.
15:43)
čestitam,! (Sjedokosi 13.07.2014.
16:02)
čestitam !!! ( stalno ponavljam isti komentar, ali nije do mene ) (Čuvarica pinkleca 13.07.2014.
16:40)
Ma pobogu ljudi, zna se da se u tom Društvu nagrađuje samo one koji to stvarno zaslužuju. A Plastik je to zaslužio. (proricatelj 13.07.2014.
16:40)
Plastik, da mene netko pita, ja bih tebe postavila za generalnog direktora Dine i uvjerena sam da bi se naša plastična industrija izvukla iz krize u koju su ju uvalili oni koji nemaju pojma o plastici, već o lopovluku! Ti si srcem u svemu tome, pa je sigurno da bi se potrudio učiniti sve što se može da potegneš to sve skupa naprijed! (lion queen 13.07.2014.
17:50)
Uvijek je lijepo pročitati i naučiti ono što ne znam. Ovo je blog na kojem to uvijek mogu. I čekam uvijek novi post.......Izdavaštvo je teško, i teško održivo izdavanje nekog časopisa. Ali vjerujem da kao što ste uz puno truda došli do toga možete uz dobre savjete, tržište kojem možete ponuditi mjesta za reklame ili slično i održati postignuto i unaprijediti. (tiana 13.07.2014.
18:10)
Bravo,čestitam (da imam konfeta bacala bih) isto bravo i za komentar kod mene jer moj pjesmičuljak je - parodija te pjesme i pjesmica rugalica samoj sebi! (križar 13.07.2014.
18:48)
Čestitke....Zaslužuješ!!! (dream-land 13.07.2014.
21:05)
Lijepo je što su prepoznali vrijednost svega što si napravio, čestitam! (Mayday 13.07.2014.
23:39)
Pa još i komentar dana...vidi ti njega...! :) (Valcer 14.07.2014.
07:45)
taj Romeo, ne samo da je stručnjak, neg je još i bloger ! oho ! :-))))) (Zvonka 14.07.2014.
09:57)
čestitke uduplo... za generalnog Dine, da, a mogla bi i kakva funkcija na Blogu, bez zezanja :) (kamena 14.07.2014.
11:03)
Draga moja blogerska družino, kao prvo hvala na čestitkama i pohvalama. Neću biti neskroman, godi, podgrijava sujetu, ali i podržava u nastojanjima da budem uporan i dalje, još bolji, precizniji, korektniji, informativniji, čitaniji. Koliko god se trudim da prvenstveno ja budem zadovoljan sobom i svojim rezultatima (jer pohvale drugih katkada znaju biti kao droga - kad izostanu padaš u apstinencijsku krizu) ne može se izbjeći dragost kad drugi prepoznaju nešto do čega je tebi stalo, i želiš to drugima pokazati. Zato, hvala od srca, a zbog vas uporno nastavljam dalje.
Ipak, objavljujući post o novom broju časopisa Polimeri i prenoseći Uvodnik prvenstveno sam želio informirati o nekim postignućima uredništva i ekipe koja ga uređuje, a to je da je časopis sada u potpunosti prilagođen čitanju na kompjuterima, laptopovima, pa i na pametnim telefonima, slobodno se mogu skidati čitateljima zanimljivi članci. Tu je i popis i pretraživač kratica polimera (ali o tome nešto više uskoro i na ovom blogu).
I drugu stvar koji sam htio prenijeti je da je časopis u teškoj situaciji. Ovo je prvenstveno usmjereno plastičarima i gumarcima te brojnim ljudima iz struke. Jedan (na žalost) manji dio stalno je tu, zna koje su koristi od Društva i časopisa, pomaže, sudjeluje, tu je. Drugi (na žalost) puno veći dio kao da nikada nije ni čuo za ovaj jedan od najstarijih strukovnih časopisa u Hrvatskoj.
Izgleda da ta velika većina plastičara i gumaraca samo čeka neki vanjski napad pa da se onda konsolidiraju redovi i krene u obranu nečega. Upravo ta letargija dovela je i do negativne percepcije plastike u javnosti. Plastičari su radili, nisu brinuli o dojmu i sad imamo to što imamo. Društvo i cijela ta stručno znanstvena ekipa itekako su se angažirali u mijenjanu te percepcije javnosti stalno reagirajući, objavljujući stručno i znanstveno provjerene činjenice. Društvo se itekako angažiralo i u obrani plastičnih vrećica - koliko smo mogli, učinili smo. Ali nije to od jučer, od posljednjeg napada. Ta i takva aktivnost traje već više od dvadeset godina. Društvo i časopis Polimeri stali su svojevremeno u obranu PVC-a, i slobodan sam reći, obranili ga.
Društvo i njegovi stručnjaci priznati su u svijetu, o njima se pišu članci, uvažavaju se i oni i njihova mišljenja i znanstvena postignuća (upravo je u pripremi članak "Scientists propose new systematization for polymers and nonpolymers" kojeg je o našem prof. Igoru Čatiću i njegovim promišljanjima objavio jedan od najvažnijih i najuticajnijih svjetskih portala plastičara "Plastics Today"), ali kod kuće to slabo ide, što u konačnici rezultira stanjem kakvo je.
I nisu u pitanju samo plastičari i gumarci već i brojna druga intelektualna ekipa. Pitam se gdje su svi ti profesori kemije, tehnolozi, kemičari, inženjeri tehnologije, procesni inženjeri, inženjeri materijala, kojih svake godine na tržište rada s naših fakulteta dođe veliki broj - i velika većina ih se odmah zaposli? Gdje su? Što rade, zašto šute, zašto ne sudjeluju u promociji onoga za što su se školovali, za što su odvojili velike novce i vrijeme?
Eto, to je bio razlog prenošenja uvodnika iz najnovijeg broja časopisa Polimeri. A neka bude i poziv, da ne bude prekasno.
U svakom slučaju hvala vama dragi blogeri na lijepom druženju na blogu, nastavljamo dalje, čitamo se, zar ne? (Plastik 14.07.2014.
11:48)
Plastik je upozorio na na članak: Scientists propose new systematization for polymers and nonpolymers- Upisao sam u tražilicu naslov i u 6 dana tekst iz Plastics Today prenijelo je 20 portala u svega 6 dana. Kada sam malo bolje pogledao što piše u tekstu, zapravo se radi o prepričavanju izvornog teksta objavljenog u Njemačkoj na engleskom jeziku početkom 2014. No čini se da izvorni tekst nikada u tom obliku nije objavljen na ovom prostoru.
Još jednom čestitke Plastiku na trudu. Međutim trebat će odgovoriti na jedno njegovo ptianje. A što radi plastičarska znanstvena zajednica u cjelini. (proricatelj 14.07.2014.
14:38)
subota, 12.07.2014.
Praktična plastika - budite brži i precizniji kod pripreme kolača
Dva posta mojih dragih i rado čitanih kolegica Valcer i Yulunga ponukale su me da iz arhiva izvučem ovaj video prilog - kako praktično iskoristiti islužene plastične predmete, ovaj puta plastenku. Vjerujem da će savjet biti od pomoći i nekim kolegama blogerima, ali i ostalim čitateljima bloga.
|
- 11:21 -
Komentari (10) -
Isprintaj -
#
Ovo je šašavo! Nisam znala, probat ću! Jedino, ne valja ako u prvom razbijanju povrijediš žutanjak, a to se često dešava. (Valcer 12.07.2014.
11:54)
ne povrijedi se ako se pravilno razbije - poznati štos, upotrebljavam ga ponekad kad mi je bočica pri ruci hvala na podsjećanju :) (Sjedokosi 12.07.2014.
12:49)
zanimljivo :))) (lion queen 12.07.2014.
12:54)
Hvala! (dream-land 12.07.2014.
13:13)
Ma, ja još od malena "lupam jaja k'o velika" i nemam problem s brzinom, ali ovo djeluje jako zabavno :D (. 12.07.2014.
13:42)
Ovo ti je dobro ako znaš (Annaboni 12.07.2014.
14:18)
Ovo je onaj video za koji nema napomena "ne pokušavajte ovo kod kuće". Let's go i pokušati ću......Pokupim recept za onaj sladoled pa na razbijanje i odvajanje bjeline....za kraj plastično je fantastično... (tiana 12.07.2014.
15:23)
:))))))) super fora :)))) moram pokazati djetetu. (Lilianke 12.07.2014.
16:10)
Predobro!!! Možda to probam na poslu. :))))) (Zack 12.07.2014.
17:47)
Ma super,svi sve znaju-genijalno! (križar 12.07.2014.
19:23)
Fora i pol, sigurno ću isprobati naprosto moram vidjeti taj žumanjak kako ulazi u bocu! (Mayday 13.07.2014.
10:29)
petak, 11.07.2014.
Komentar dana - prof.dr. Dragoslav Stoiljković, Novi Sad
Prof.dr. Dragoslav Stoiljković je najveći živući poznavatelj poliolefina na ovim prostorima. Sveučilišni profesor na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, stručnjak i znanstvenik koji je potekao iz direktne proizvodnje.
Svoje inženjersko iskustvo započeo je sticati u HIP Pančevu gdje je radio na postrojenju za proizvodnju polietilena niske gustoće. Nakon toga radi kao inženjer savjetnik u NIS Srbije i već više od 30 godina uči studente, buduće inženjere tehnologije polimera na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu o proizvodnji polimera i procesnim tehnologijama. Autor je brojnih znanstvenih radova, sveučilišnih udžbenika, a najviše se bavio procesom polimerizacije kao i termodinamičkim procesima koji se odvijaju pri proizvodnji polimera.
Profesora Stoiljkovića zamolili smo da za ovaj blog prokomentira nedavno publicirano istraživanje grupe znanstvenika o plastici u moru i iznenađujućim rezultatima utvrđenim tom prilikom, a koje je nedavno predstavljeno na ovom blogu u postu "Ups, a što sad?".
Evo što je prokomentirao prof.dr. Dragoslav Stoiljković:
Autori priloga koji se tu pominju, izgleda kao da ne znaju da jedino polietilen i polipropilen mogu da plutaju na površini vode jer im je gustina manja od gustine morske vode. (PE-LD: 0,92 do 0.94; PE-HD: 0,95 do 0,96; PP: 0.91 g/cm3). Svi drugi visokotonažni plastični materijali (PVC, PS, PET...) imaju gustinu veću od 1 g/cm3. Oni mogu da plutaju samo u obliku boca i kanistera, dok u njima ima vazduha. Čim se ispune vodom, ili čim se razgrade na manje delove, oni će potonuti. Neće ih više biti na površini vode.
Ali time ekološki problemi nisu rešeni. Naprotiv, tek su postavljeni. Sve dok plastika pluta na vodi, moguće je prikupiti, pravilno odložiti, pa i reciklirati. Ali kad potone, sve postaje mnogo složenije. Mene više zabrinjava pitanje do koje mere su dna reka, jezera i mora prekrivena plastičnim otpadom. Da li je dno prekriveno i da li to ometa život biljaka i životinja u vodi?
|
- 14:29 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
Nimalo optimistično. Pitanje je kako će reagirati priroda na taloženje "plastike" po dnu... nekakvim "koraljiziranjem" kao na primjeru brodskih olupina ili... (Bergaz 11.07.2014.
14:52)
Ništa zapravo ne znam o sastavu plastike pa ne mogu komentirati. No odavno već nekoliko desetljeća nastojim koristiti platnene vrećice ili kako se nekad išlo na plac, u dućan, košare o šiblja ili rogožar. Konačno su se i kod nas počele skupljati plastične vrećice i ostala plastika pa tko zna možda će u dogledno vrijeme i drigdje biti bolje. (Demetra 11.07.2014.
15:29)
I ja se pitam, možda je GP-ZG blizu odgovoru. (Valcer 11.07.2014.
15:37)
Samo sam te došla vidjeti (Annaboni 11.07.2014.
17:03)
hm...neznam što reči jer se ne spoznam na to...Tebi Hvala! (dream-land 11.07.2014.
17:04)
Znate li koliko je staro drveno (organski polimer) koplje otkriveno u Njemačkoj. Najmanje 400 tisuća godina? Kako se sačuvalo tako dugo? U dubini zemlje. Pronađene su životinjske (organski polimer) kosti stare oko 2,4 milijuna godine, s tragovima zarezivanje s prirodnom kamenom oštricom. Tako je s plastičnim (organskki polimeri) proizvodima. Netko nam je napunio glavu da će se izdržati 500 godina (zašto ne 478 ili 624 godine). Možda pri nekim uvjetima i desetke tisuća godina, a izloženi suncu će degradirati i nestati. No najbolje je plastične proizvode kontrolirano odlagati. Plastični proizvodi su najizdašniji izvor energije. Ogrijevna moć polietilena (vrećice) je viša od one kamenoga ugljena. A koliko znam Plastik je htio na jednoj tribini progutati dijelove vrećice, jer je to kako ušlo, tako izašlo.
Nema potrebe histeriziranja plastičnih vrećica. Zašto nitko ne govori ozbiljno o pelenama, dijelovima automobila itd. Nasjedamo na poilitičarske spinove. A zbog uzgajanja pamuka pred desetak godina je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da se godišnje otruje milijun ljudi i njih oko 20 tisuća umre. A da ne pričamo kako su opasna osobna vozila. Pa nitko baš o njima nešto ne priča.
Manje brige što će biti pri odlaganju, više da se otpad pravilno odlaže. A to što će ZG to brzo riješiti o tom, potom. (proricatelj 11.07.2014.
18:30)
pravi znalci uvijek jednostavno logički razmišljaju, a kak će se snaći i obnavljati priroda stalna je zagonetka. (NF 11.07.2014.
20:21)
zanimljivi komentari....pozdrav tebi i proricatelju koji kao i ti uvijek daje još jedan pogled i poticaj da se razmisli (Čuvarica pinkleca 11.07.2014.
21:12)
četvrtak, 10.07.2014.
Plastična kravata
Kako povezati tradicionalni hrvatski modni dodatak i modernu plastičarsku tehnologiju plus specifični umjetnički izričaj - kravata od poli(metil metakrilata) odnosno od pleksiglasa dizajnirana od strane naše umjetnice Diane Sokolić.
Plastična kravata imala je nedavnu promociju na otvaranju izložbe fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas". Čestitam umjetnici na kreativnosti i inovativnosti.
Izvor:
Facebook profil: Diana'S
|
- 12:33 -
Komentari (16) -
Isprintaj -
#
ovo bi mogao postati pravi must have hit ! :-))) (Zvonka 10.07.2014.
12:48)
ova crna mi je šik :) (kamena 10.07.2014.
12:52)
Prepredobre, i ideja i realizacija s obzirom da se tako rado hvalimo tom našom, hrvatskom, a svjetski sveprisutnom stvarcom, autoricu treba samo malo potpomoći neko od ministarstava, da li kulture ili turizma (ili najbolje - oba) i imali bi baš ekskluzivan, vrhunski suvenir, kojeg se napokon ne bi morali sramiti. (ovu kombinaciju sa zadnje fotografije i sama bih rado prošetala ;) ) (Mayday 10.07.2014.
13:04)
Za tu priliku - bilo je ono pravo, ali inače, pošteno, ne sviđaju mi se. (Valcer 10.07.2014.
13:08)
Prvi i zadnji put kravata visila na mom vratu za sliku maturanata!! :-)) (geomir 10.07.2014.
13:19)
ma daaaj, geomire... pa ni na vjenčanju :))) (kamena 10.07.2014.
14:34)
Su-potpisujem kao mogući modni izričaj (k tome naravno hrvatski) i duh "croate iz davnina" prenesena u današnjost......umjetnici svaka čast... (tiana 10.07.2014.
14:34)
Ovo bi moglo proći za mlađu populaciju, originalno je mora se priznati:)) (nije vino alkohol 10.07.2014.
15:22)
@kamena, nije mi ima ko posudit za svadbu, ka šta su učinili maturantu!! :-)) Nemoj sumnjat i kladit se u suprotno! Izgubila bi!! :-))) (geomir 10.07.2014.
15:44)
Ne mećem to na sebe, a kamoli da bi mi (išta) bilo must have... no oko vrata Romea Plastičnog bila je to, po meni, u kontekstu nadahnutog otvorenja izložbe baš radosna "kombinacija". (Bergaz 10.07.2014.
17:38)
posebne so svaka za sebe..Tebi Hvala na posjeti! (dream-land 10.07.2014.
19:21)
ne bih, hvala!!! (Sjedokosi 10.07.2014.
20:01)
ne volim kravate, al ova tvoja mi se odmah svidjela, nikako stići do izložbe na kojoj još jednom čestitam, nisam ni stoposto siguran za lokaciju, danas sam išao nekim čudnim putevima pa malo promašio ;) (NF 10.07.2014.
22:18)
Stvarno je simpa uživo (More ljubavi 10.07.2014.
23:51)
odlicno.. (Euro 11.07.2014.
07:13)
Ima li ova zadnja modna kombinacija žensku košulju XXL? Uzimam! S kravatom naravno :) (White Lilith 11.07.2014.
20:48)
srijeda, 09.07.2014.
Riječki Novi list o izložbi
|
- 14:10 -
Komentari (10) -
Isprintaj -
#
sve se to lijepo zakotrljalo i zavrtilo do svog hepi-enda... ili nekog drugog početka... sve bez greške, sve za pet :))) (kamena 09.07.2014.
14:19)
Lijepo da su i oni pokazali interes (More ljubavi 09.07.2014.
14:58)
vrijedilo je truda....ostavljam pozdrav (Čuvarica pinkleca 09.07.2014.
15:16)
Naam se da su Rijeka i Omišalj samo prva stepenica želim vam jesen u Zagrebu i ostala godišnja doba širom lijepe naše ;) (Mayday 09.07.2014.
15:18)
Pozdrav,viteže, ni me tu dugo bilo jer nekak mi ko neugodno zbog onog ,kad sam se izvalila na tvoj plastični kauč i ni puko zbog težine!Al ko big sister pratim! Pozdrav i uživaj! (križar 09.07.2014.
21:59)
izvješća na sve načine od Mora... do Novog lista. čestitam još jednom (Sjedokosi 09.07.2014.
23:11)
Svakim danom sve više napreduješ! Drago mi je. (Sjećanje i osvrti 09.07.2014.
23:27)
Danas sam kupio dva kila 'plastičnih' pamidora. Čestitke na upornosti. (fra gavun 10.07.2014.
00:30)
:)))) (Zack 10.07.2014.
06:20)
ajde uslikaj i neku moju fotku tamo na izlozbi ako je ima.. (Euro 10.07.2014.
08:58)
utorak, 08.07.2014.
Otvorenje izložbe
Galerija Principij
IZLOŽENI RADOVI:
Riječ profesora Borislava Božića, predsjednika Fotokluba Rijeka, na otvaranju izložbe:
PLASTIKA
Pored mnogih značenja u okviru likovne umjetnosti, riječ plastika označava i umjetnu masu kao materijal koji je već preko stotinu godina u svakodnevnoj upotrebi. Niz je njenih inačica koje ne zaobilaze niti jedno područje ljudskog rada. I nezamisliv je više život bez nje. Vrlo često u svakodnevnim, kolokvijalnim razgovorima, plastiku kao materijal negativno se interpretira. To negativno poimanje plastike uglavnom je povezano s odbačenom ambalažom proizvoda iz svakodnevne upotrebe. Ustvari, ovdje je zamijenjena teza. Vrlo rezolutno reagiramo na hrpe odbačene plastične ambalaže, umjesto da u takvim slučajevima komentiramo neodgovorno ponašanje pojedinaca. Kultura življenja uredila je ili pokušava urediti sve naše segmente života pa tako i odgovorno zbrinjavanje otpada. No, čovjek je vrlo teško ukrotiv pa baca sve svoje viškove gdje stigne. Pa boca, bočica, vreća i vrećica imamo na svakom koraku. Drugi mogući izvor negativnih raspoloženja proizlaze iz dobro smišljenih propagandnih akcija suprotstavljenih lobija, lobija iz nekih drugih proizvodnih programa čiji se profit umanjuje prisutnošću i umnažanjem plastičnih proizvoda. Dakako ima mjesta, itekako ima mjesta i prostora za diskusiju o tome da li se svi u lancu proizvođača i korisnika plastike dovoljno humano i etički i profesionalno ponašaju i postupaju. Ali, imati ideju i inicirati fotografski natječaj na temu plastike je originalno razmišljanje. Zašto je izvrsno? Zato što je plastika toliko premrežila naše svakodnevlje da je njeno prisustvo postalo normalno i uobičajeno. Pa kako ćeš snimati nešto što je uobičajeno i svakodnevno? Čim otvorimo oči, plastika je tu: prekidač na noćnoj lampici, kazaljke ili nešto na satu koji nas budi. Doduše, sad nas uglavnom budi mobitel s odabranom glazbom, a tek koliko ja na njemu plastičnih dijelova. I tako redom od ranog jutra: četkica za zube, a možda i pokoji plastični zub ili samo njegov dio, pa niz sitnica u kuhinji... Cijeli nas dan prate proizvodi od plastike.
S idejom da se organizira fotografski natječaj na temu plastike došao mi je gospodin Romeo Deša. U prvi tren bio sam zbunjen, ali sam vrlo brzo prepoznao neiscrpnost teme. U tom razgovoru sa spomenutim gospodinom rekoh mu da imam predrasude o plastici. Razgovor o ovoj temi nagnao me je prvo na misaonu pa tek onda na vizualnu akciju. Do tada sam vrlo jednostrano razmišljao. Nisam imao ni poticaja ni potrebe za kompleksnijim odnosom. Koliko smo katkada inertni i stereotipni u razmišljanju...?
Dakle, natječaj je raspisan i vrlo brzo su prijave počele stizati i redoslijedom prijavljivanja objavljivane su na blogu „Plastično je fantastično“. Ukupno je prijavljeno 440 fotografija od 63 autora. Prvim, letimičnim pregledom pristiglih fotografija vidimo zastupljenost svih područja života. Snimatelji su doista krenuli od svoje kuhinje, dnevnog boravka, fasada svojih kuća ili većih zgrada pa sve do umjetničkih galerija gdje je ambalažni plastični materijal poslužio umjetniku za interpretaciju vlastite ideje. Doista nemjerljiv raspon primjene ili prisutnosti plastike i plastičnih proizvoda.
Sve pristigle fotografije pregledao je žiri u sastavu: dr.sc. Đurđica Španiček, glavna urednica časopisa Polimeri, mr.sc. Maja Rujnić Sokele, stručni tajnik Društva za plastiku i gumu, mr. sc. Ervin Dubrović, muzejski savjetnik, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, Romeo Deša, ing., član UO Društva za plastiku i gumu, urednik bloga (administrativni tajnik natječaja) i Borislav Božić, prof., predsjednik Fotokluba Rijeka i predsjednik žirija. Kod vrednovanja radova primijenjena je metodologija bodovanja po kojoj je zbrajanjem bodova za svaku pojedinu fotografiju dobivena u konačnici rang-lista prijavljenih fotografija. Po propozicijama natječaja dodjeljuje se prva, druga i treća nagrada, tri diplome i tri pohvale te jedna izdvojena nagrada u obliku diploma za fotografiju koja na najoriginalniji način prikazuje plastični proizvod i/ili primjenu plastike kao materijala.
Fotografija „Božićna PVC stolarija“ autorice Ljiljane Žegrec prikazanim sadržajem prezentira tipičan duh ovovremenosti. Ulazni dio fasade privatne kuće s dominantnim zelenilom biljke penjačice te netom ugrađenim ulaznim PVC vratima. Atmosferu gledljivosti svakako daje blagdanski vjenčić Božića. Po izgledu vidljivog dijela fasade zaključujemo da to nije reprezentativna vila ili kuća, ali po svim ostalim već nabrojanim detaljima govori da je to dom susretljivog čovjeka, čovjeka koji rado i s iščekivanjem prima gosta. Razgrnuti snijeg prilazne staze i već spomenuti adventski vijenac te živo zelenilo uz umjetni cvjetni aranžman lijevo od ulaza, samo nam šalju poruku: „Dođi, čovječe, uđi u moj dom! Dobro došao si !“ Kao da stanovnik ove kuće kaže: „Evo ti nova vrata koja nisu samo ulaz u moju kuću, već je to ulaz u moj dom, u moj život.“ I pored, na trenutke, kič ozračja ove slike autorica Žegrec nas je sve počastila ovim lijepim „ulazom“ u dobrotu, u prostodušnost, u dobronamjernost malog čovjeka. Malog čovjeka na društvenoj ljestvici značenja, kako se danas ljudi mjere, a velikog i najvećeg po naravi svog stvaranja i postojanja.
Drugu nagradu zasluženo dobiva Josip Banović za fotografiju „Plastična jelka“. Nekoliko važnih poruka čitamo iz njegove fotografije. Kao prvo, taj suvišak u obliku ambalaže ne mora uopće biti odbačen niti se mora u klasičnom smislu reciklirati. Dovoljna je idejna razigranost, kreativna dinamičnost i evo nove instalacije, novog recikliranja od odbačene ambalaže. To je jelka. Udahnut je novi smisao i značenje u novoj kompozicijskoj strukturi ambalažnih boca. I sljedeća poruka je svakako Banovićeva snimateljska invencija u interpretiranju ove teme.
Treću nagradu osvaja Dragan Nišler za fotografiju „Manje je više“. U skoro monokromnom i monotonom kadru slike, dominantna bojom i oblikom plastična plutača lancem privezana čuva ili označava poziciju pomorcima. Minimalizam kao mogući način izražavanja i interpretiranja u slikarstvu je u jednom trenutku bio snažno prisutan, a ova fotografija vrlo lijepo pokazuje kako je i ovakav način kreativnog rada moguć i u fotografiji.
Tri ravnopravne diplome za kreativne dosege u interpretaciji teme natječaja dobivaju: Tina Štambuk za fotografiju „Barbie girl“, Diana Sokolić za fotografiju „Aurora Australis“ i Vjekoslav Šabarić za fotografiju „Usamljena“.
Tri ravnopravne pohvale dobivaju: Eda Kerekeš za fotografiju „Stvoreni za sve", Aleksandar Tomulić za fotografiju „Kraj djetinjstva“ i Željko Car za fotografiju „Sjećanje na budućnost 2“.
Žiri je izdvojio fotografiju „Nedoumica“ Bojana Bonifačića i nagradio je diplomom za najoriginalniji prikaz plastičnih proizvoda i/ili primjenu plastike kao materijala. Pravilni nizovi, pravilna ponavljanja raznobojnih plastičnih stakalaca sunčanih naočala doista dovodi u nedoumicu potencijalnog kupca. A mogući kupac u svojoj siluetnoj pojavnosti doista se treba odlučiti koju boju i oblik ponijeti sa sobom, na sebi. I sam naslov ove fotografije u duhu je prikazane atmosfere.
Možemo mi misliti što hoćemo, ali plastika je nezamjenjiva i sveprisutna je. I ne samo to, u mnogom čemu olakšala nam je i unaprijedila život. Naravno, u cijelom procesu ima i gorčine ali je svakako prije treba tražiti u mjeri odgovornog ponašanja, a ne u brzopletom i neargumentiranom stavu generaliziranja i negiranja svega i svačega.
Fotografija se i u ovom slučaju pokazala vrlo svrhovit i opravdan medij za diskusiju i komentare, a nadasve za umjetničku interpretaciju uobičajene, dnevno sveprisutne plastike.
Riječ Romea Deše, autora i urednika bloga, organizatora natječaja:
Poštovani posjetitelju,
ova izložba rezultat je fotografskog natječaja na kojem su sudjelovala 63 autora iz Njemačke, Italije, Slovenije i Hrvatske s ukupno 440 fotografija. Sve su ih već imali prilike pogledati čitatelji na blogu "Plastično je fantastično", na kojem su fotografije objavljivane od 28. ožujka pa sve do 23. svibnja 2014. godine.
Na ovom foto natječaju kao i na foto izložbama imamo prilike vidjeti cijelu seriju fotografija - najrazličitijih - od umjetničkih gdje su autori izrazili svoju kreativnost, preko snimljenih fotografija samo za ovu priliku pa sve do fotografija koje su autori imali od ranije snimljene, a prikazivale su plastične predmete. Imali smo prilike vidjeti različite foto tehnike, različite umjetničke pristupe i kreacije, ali i iščitati iz njih različite poruke.
Kako god, sve su fotografije zorno pokazale koliko su plastični predmeti sveprisutni u našim životima, koliko se danas bez njih više ne može, ali i nužnost odgovornijeg ponašanja s isluženim plastičnim predmetima. U stvari fotografi i njihove fotografije pokazale su upravo ono što je i smisao bloga "Plastično je fantastično".
A to je prikaz plastike, a posebno plastičnih proizvoda, što su, kakvi su, od čega su, što nam znače i što nam čine u našim životima, koja i kakva je korist od njih, koja i kakva je šteta i je li plastika Bogom dana ili je vražje djelo. Blog nastoji pozitivno, znanstveno dokazano prikazati plastiku u cjelini. Katkad se čini da se bori protiv vjetrenjača, ali iz dana u dan čitateljstvo počinje drugačije sagledavati plastiku i svakodnevne plastične proizvode. Pokušava se na jedan prihvatljiviji, stručno i znanstveno popularniji način pisati o plastici, dati relevantne stručne i znanstvene dokaze o izvorima i podacima koje se koriste, razbiti neke uvriježene mitove, neistine i poluinformacije, sve ne bi li se proširila istina i suprotstavljalo neopravdanim protivnicima i katastrofičarima koji su protiv svega, pa i protiv plastike. Blog odnosno autor bloga provjerenim stručnim i znanstvenim činjenicama želi promijeniti percepciju plastike i plastičnih proizvoda koji nas svakodnevno okružuju u svim sferama našeg života, zbog čega ja kao autor i urednik bloga pišem sve što pišem.
Podjela nagrada:
Treća nagrada: Dragan Nišler
Diploma: Diana Sokolić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Priznanje: Aleksandar Tomulić
Ostali nagrađeni i dobitnici diploma i priznanja nisu bili na otvaranju,
Ugodno druženje nakon otvaranja:
Ipak, možda najviše pozornosti na izložbi privukla je plastična kravata, koju je specijalno za ovu priliku u svom prepoznatljivom stilu napravila umjetnica Diana Sokolić, a ponosno nošena je od autora bloga.
Krasan izvještaj sastavio je kolega bloger "More ljubavi" koji je i sam sudionik natječaja i čiji je jedan rad izložen. Pogledajte post s video prilozima na blogu More ljubavi: Plastika i plastični proizvodi oko nas, izložba
Još jednom, zahvaljujem se svima - sudionicima natječaja, svima koji su na bilo koji način pomogli i dali podršku realizaciji ovoga projekta, zahvaljujem se brojnim gostima na otvaranju kao i dragim kolegicama i kolegama blogerima na pohvalama i lijepim komentarima,
Hvala svima.
|
- 19:34 -
Komentari (17) -
Isprintaj -
#
Svaka čast za ideju i organizaciju! (Valcer 08.07.2014.
20:13)
i još jednom i ponovo čestitke svima, a posebno tebi kao inicijatoru i organizatoru.... (Čuvarica pinkleca 08.07.2014.
20:13)
I kravata je dobra , baš dobra!
A gdje je Romeo osim u organizaciji ? (Annaboni 08.07.2014.
21:38)
Puno više nego sam očekivala, a tek druženje...:))) (malo ti malo ja 08.07.2014.
22:25)
Iskrene Čestitke!!! (dream-land 08.07.2014.
22:39)
Bravo, baš lijepa ideja i lijepo izloženo!! :) (Lilianke 08.07.2014.
22:45)
Kao što već rekoh, izložba je ispunila postavljene zadatke. Posebno je interesantno bilo čuti govor Vas kao stručnjaka za plastiku i sa druge strane govor prof. Božića o umjetničkom doživljaju izloženih radova. (More ljubavi 08.07.2014.
23:34)
jako, jako lijepo! i meni se sviđa kravata. baš orginalna i efektna. (durica 08.07.2014.
23:40)
Čestitke! (lion queen 08.07.2014.
23:55)
Ne volim kravate, al ova mi je guba! :)))) (Zack 09.07.2014.
00:00)
Simpa, nema šta! "Domaćin" može biti s pravom ponosan! (Bergaz 09.07.2014.
00:16)
Lijep izvještaj sa otvorenja izložbe (makar je nezahvalno snimati izložene fotografije, nadam se da ima prospekt i CD svih fotki sa izložbe) na koju nisam mogao doći zbog posla, ali srećom nije mi daleko i pogledat ću je. (gogoo 09.07.2014.
00:35)
Diana Sokolić ima izvrsnih zamisli. Čestitka na kravati još jednom zanimljivom proizvodu ove vrsne umjetnice. Njezine ogrlice su sve prisutnije, a rado ih nose dame s HRT-a.
A osobito treba naglasiti izvornost ideje Plastika da se organizira ova izložba. Nadam se da će je vidjeti i drugi osim Rijeke i Omišlja. Osobno pogledat ću ju u rujnu u Omišlju. (proricatelj 09.07.2014.
06:36)
Kravata je predobra, i ideja i realizacija...jesam li dobro zapamtila da je na otvorenju i umjetnica imala haljinu od plastičnog tkanja? Ako je, pokaži, please ;) "..nužnost odgovornijeg ponašanja s isluženim plastičnim predmetima." To je jedini problem s plastikom kojeg ja kao laik vidim, no i s drugim se vrstama otpada nekako izlazi na kraj, ne vidim zašto se i za plastični ne bi iznašao nekakav hepiend. Čestitke, još jednom! I da - ova je izložba zaista zaslužila prezentaciju na državnom nivou, ustrajte na tomu...predobro oslikava drugu stranu plastike i tjera na ponovno promišljanje tog sveprisutnog ali i sve većeg "dežurnog krivca" za globalno zagađenje ;) (Mayday 09.07.2014.
07:23)
bravo ! moje čestitke na izložbi i na izvrsnim idejama koje ste sproveli u djelo :-))) (Zvonka 09.07.2014.
07:35)
Svaka čast!!! Čestitke svima, a posebno autoru bloga!
Lijep pozdrav iz Splita. (Josip 09.07.2014.
12:01)
Od plastike se ne more pobić!! :-)) Čestitke !! (geomir 09.07.2014.
16:58)
ponedjeljak, 07.07.2014.
Izložba je otvorena
Slikovni izvještaj slijedi.
|
- 23:23 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
Kad već ne mogu biti tu, lijepo će biti pogledati barem mali djelić dojma stvarnosti izložbe. Šteta da sam daleko. (tiana 07.07.2014.
23:57)
Šteta što nisam mogao doći na otvorenje zbog posla (smjene) , ali navratit ću danas ili sutra. (gogoo 08.07.2014.
00:55)
Natječaj i izložba u potpunosti su postigli zadani cilj: Pokazati koliko je plastika ušla u naše živote i da je život bez nje danas nezamisliv. Lijepo si prilikom otvaranja izložbe spomenuo da plastika nije zagađivač već otpad koji na žalost prečesto završi tamo gdje mu nije mjesto. A kako bi to bilo da izložbu nisam popratio sa dva videa ... (More ljubavi 08.07.2014.
11:15)
Obavezno dolazim vidjeti uživo ove predobre radove nadam se da će još koji medij prenijeti informaciju, tema o plastici ionako je vruća sama po sebi...nadam se da će objektivno sagledati i tvoju stranu priče! (Mayday 08.07.2014.
12:18)
Sve pohvale organizatoru, gosp. Deši i gosp. Božiću s kojim je iznimna čast sudjelovati u vidu bilo kojeg foto natječaja. Čestitke svima nagrađenima i pohvaljenim autorima kao i sudionicima čije su fotografije uvrštene na izložbu. Kao sudionicu natječaja jedva čekam primiti tiskani katalog na kućnu adresu :-) Vidimo se dogodine. Pozdrav iz Međimurja. (nives 11.07.2014.
12:13)
nedjelja, 06.07.2014.
- 21:49 -
Komentari (13) -
Isprintaj -
#
Plastik, divim ti se.....za ovo je trebalo puno truda, upornosti, strpljenja, no ipak je tu utkano najviše ljubavi za to što radiš....čestitke tebi i suradnicima na katalogu (Čuvarica pinkleca 06.07.2014.
22:01)
U svakom slučaju potpisane riječi @čuvarice i čestitka.Istinska ljubav prema onome što radiš je evidentna, a bez truda ni ovog ne bi bilo. (tiana 06.07.2014.
22:40)
Ugodno sročen katalog... Čini se da bi bilo vrijedno pogledati izložbu "u velikom formatu". Vrijedilo je truda. (Bergaz 06.07.2014.
22:49)
Sretno
sutra
svima
Tebi veliki pozdrav (Annaboni 06.07.2014.
22:58)
i ja bi volila pogledat izložbu uživo. (durica 06.07.2014.
23:10)
Hvala svima na lijepim riječima i podršci. Bilo bi mi drago da sve Vas vidim na izložbi, više zbog upoznavanja nego zbog same izložbe, ali, ako ne ovom prilikom, vidjeti ćemo se kojom drugom. Vjerujem da će blogeri iz Rijeke i okolice navratiti na izložbu i iznijeti svoje dojmove na blogu, a ja, naravno, pripremiti ću foto izvještaj s otvaranja kao i redovno Vas izvještavati o događanjima tijekom izložbe. (Plastik 06.07.2014.
23:32)
Ovo je za svaku pohvalu, mnogo truda uloženo i rezultati se vide. Uspjet ćeš bar napraviti sastanak riječkih blogera. (Valcer 07.07.2014.
07:09)
lijepo, čestitam još jednom! (Sjedokosi 07.07.2014.
08:50)
Svaka čast, ja nikad ne bi' znala tako. Ove tekstove sa sitnin slovin ne mogu pročitat, to je vjerojatno napisano za puno "viđenije goste". Lipi pozdrav:))) (malo ti malo ja 07.07.2014.
12:14)
lijepo napravljeno, znači od sutra, dobro ak ništa i omišalj mi je usput ;) (NF 07.07.2014.
18:03)
čestitke i od mene iako sam samo ponekad tu, rado pogledam tvoje postove, a kada imam što lijepo za reći i izkomentiram, ostavljam ti iz tople i zlatne Slavonije pozdrav za izložbu: jujujuju! :) (White Lilith 07.07.2014.
18:37)
Trenutno nisam u Rijeci, pa neću moći doći, što mi je jako žao. Znam da će biti plastično-fantastično, jer drukčije ne može biti kad ti to radiš. Vidiš kako si pomoću bloga odradio veliku i važnu stvar, ništa u svjetu plastike kod nas više neće biti isto :))) U mislima s vama! SRETNO! (lion queen 07.07.2014.
22:04)
Mislim da upravo proslavljate otvaranje, zato - čestitam! Ima zaista dobrih (i više od toga) radova, svaka ti čast što si uspio prenijeti svoju emociju na druge i potaknuti ih na ovakvo nešto ;) (Mayday 07.07.2014.
22:12)
subota, 05.07.2014.
Ups, a što sad?
Ogromna količina plastičnog otpada polako nestaje s površine oceana, pokazalo je najnovije znanstveno istraživanje, kojeg je proveo međunarodni tim znanstvenika iz Španjolske, Saudijske Arabije, Čilea, Australije i SAD-a. Međutim, što se događa s otpadom za znanstvenike je i dalje nepoznanica. Nakon opširnog istraživanja koje je sprovedeno o utjecaju otpada na vodena prostranstva, znanstvenici su zaključili da ogromne količine plastike zapravo nestaju s površine mora i oceana. Pretpostavljaju da se otpad rastavlja u djeliće, a vrlo je moguće i da tone duboko u ocean, ili ga možda pojedu ribe, piše Sciencemag.org. Zastrašujući je podatak da je, prema izvještaju iz 1970. godine, čak 45000 tona plastike dospijevalo u ocean svake godine (tako je utvrđeno istraživanjem kojeg je provela Australska nacionalna akademija znanosti), a od tada do danas proizvodnja plastike se upeterostručila.
Napomena autora bloga:
Da ne bude zabune, tih "čak 45 000 tona plastike", činilo je tadašnjih 0,1 % proizvodnje plastike. Ipak, da bude jasno, stav autora bloga je da je i jedna plastična čaša u moru previše.
„Moguće je da manje ribe jedu te djeliće plastike ili ih razlažu na još sitnije dijelove. Veće ribe jedu te manje, a na kraju ribe dolaze i na trpezu ljudi, zato je veoma bitno istražiti kako toksini iz plastike utječu na zdravlje životinja. Dubine oceana su za nas još uvijek velika nepoznanica. Nažalost, plastika koja završava u oceanima mogla bi uvelike naštetiti prirodnom i za nas još uvijek nepoznatom eko sustavu“, rekao je koautor studije Andres Cozar, ekolog sa Sveučilišta Cadiz u Španjolskoj. Inače, današnje doba znanstvenici nazivaju i vremenom plastike. Naime, današnje društvo proizvodi sve više tog materijala koji završava na odlagalištima, a planinske vode i rijeke ga nose do oceana. Tako je nastao i poznati otok plastičnog otpada u Tihom oceanu tzv. Pacific Garbage Pach koji je dostiglo veličinu Teksasa.
Napomena autora bloga:
Ova tvrdnja da je veličina plastične nakupine koja pluta u Tihom oceanu, nastala utjecajem morskih struja koje razni plastični otpad kojeg u more donose rijeke sa strane zapadne obale SAD-a ili biva bačen s brodova, nosi i skuplja na mjestu rotacije i miješanja struja, veća od Teksasa, ili čak dvostruko veća, opovrgnuta je istraživanjem koje je provelo Sveučilište Oregon iz SAD-a, a o čemu je pisano na ovom blogu u više postova, a izvještaj se može naći na sljedećem LINKU.
Cozar i njegove kolege ovim su istraživanjem pokušali utvrditi utjecaj otpada i njegov obujam u oceanima. Brodom „Malaspina“ obišli su svijet i skupljali uzorke vode te mjerili koncentraciju plastike. Također su analizirali podatke iz nekoliko drugih istraživanja. A, njihovo otkriće prvo je za njih same bilo šokantno. Naime, utvrdili su da bez obzira na drastično povećanje proizvoda od plastike danas u oceanima ima oko 40 000 tona plastike, a statistički trebalo bi biti nekoliko milijuna tona. Ili, još točnije, 99 % plastičnog otpada je nestalo.
Karta s prikazom putovanja istraživačkog broda "Malaspina". Tijekom putovanja uzeto je s 442 mjesta 1127 uzoraka, a utvrđena gustoća plastičnog otpada u g/km2 opisana je u legendi unutar slike. Najveća gustoća je označena crvenim točkama i kreće 1000 do 2500 g/km2. Iz karte je vidljivo da najveći broj uzoraka (plave točke) nije imao pronađenog plastičnog otpada odnosno u kategoriji je od 0 do 50 g/km2
Napomena autora bloga:
Što bi bilo kad bi bilo? Obzirom da je svjetska površina oceana i mora 361 milijun km2 i da je kojim slučajem utvrđeno da je na svim uzorcima pronađen maksimalna količina otpadne plastike - od 2,5 kg/km2 ispalo bi da danas svjetskim morskim površinama pluta 902 500 t plastičnog otpada. Čak i da jeste tako, daleko je to od količina kojima nas katastrofičari, kvazi zeleni i eko manipulatori cijelo vrijeme plaše, a oni se korste izmišljenim brojkama u milijardama tona.
Osim toga, otkrili su da malih dijelova plastike, poput onih veličine od pet milimetara, uopće nema u oceanima. Kako tvrde, moguće je da su ti djelići razloženi u još sitnije i nemoguće ih je naći, a njihov utjecaj na ocean je nepoznat. Druga mogućnost je da ti djelići tonu u dubine oceana.
Napomena autora bloga:
A što sad? Sad kad je javnost toliko pripremljena na radikalne akcije, kada javnost očekuje poduzimanje stvarnih i učinkovitih mjera, kada se iznalaze rješenja za iskorištavanje svog tog plastičnog otpada, najednom ga nema. Ostaje otvoreno pitanje je li ga uopće i bilo u tolikoj količini s kojima su nas svi ti katastrofičari, kvazi zeleni i eko manipulatori cijelo vrijeme plašili.
Izvori:
Andres Cozar et all: Plastic debris in the open ocean
Oregon State University: Academic Report for 2010-2011.
Science: Ninety-nine percent of the ocean's plastic is missing
|
- 01:02 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
Dobijala sam slike riba i morskih ptica koje su gutale plastiku i ugibale. Ne znam koliko se često to događa. (Valcer 05.07.2014.
06:28)
...Ne očekuješ valjda da zeleni znaju računati? Da znaju, bavili bi se nečim konkretnijim. Njihov nivo je prepisivanje gluposti, jedni od drugih, na osnovu čega kreiraju paniku koja im u konačnici donosi lovu koju je netko drugi mukotrpno zaradio...:) (sagittariusclassic 05.07.2014.
06:55)
Naučila sam što znala nisam----Tnx (Annaboni 05.07.2014.
07:32)
strašno....pojma o tome nisam imala,osim što mi je bilo jasno da zeleni i nisu tako zeleni koliko se prave,,, (Čuvarica pinkleca 05.07.2014.
08:02)
četvrtak, 03.07.2014.
Predstavljen plastični sportski auto
|
- 19:03 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
...majko moja - što je ružan!!! ...:)))) Isprve, sam mislio da je jamačno engleski, oni nemaju sredine. Ili je najljepši na svijetu ( Jaguar, AM ) ili oslijepiš kad ga pogledaš ( Austin Princess)....:)))))))) (sagittariusclassic 03.07.2014.
20:16)
A šta mu ja mogu. Da je zlatan, meni auto samo smeta na cesti. Nikada me auto nije interesirao, vječiti pješak i korisnik jgp-a. (Upravo bacih pogled u podsjetnik pa vidim da sam pedalama naslagao ove godine preko 2600 km. Sumnjam da je večina mojih susjeda toliko autom naslagala) (More ljubavi 03.07.2014.
21:05)
Pa nije loš :) (Valcer 03.07.2014.
21:18)
Grozan je! Kao da su svemirci uzeli dizajn 60-ih. :D (Zack 03.07.2014.
21:33)
slika mi se dopadne ali ne bi ga ja vozila...Pozdrav Tebi!!! (modrinaneba 03.07.2014.
22:13)
ja sam mislila da će biti komentari o plastici, a ono o estetici....ja ti ostavljam pozdrav umjesto komentara (Čuvarica pinkleca 03.07.2014.
22:46)
fora je. (durica 03.07.2014.
23:19)
srijeda, 02.07.2014.
Poziv na izložbu fotografija na temu plastike
Poštovana, poštovani
čast nam je pozvati Vas na otvaranje izložbe fotografija
PLASTIKA I PLASTIČNI PROIZVODI OKO NAS
u ponedjeljak, 7. srpnja 2014.
Galerija PRINCIPIJ
u Rijeci, Pod voltun 4, u 20:00 sati.
Izložba će biti otvorena od 7. do 14. srpnja,
a moći će se pogledati svakog dana od 11 do 21 sat.
Ova izložba rezultat je fotografskog natječaja na kojem su sudjelovala 63 autora iz Njemačke, Italije, Slovenije i Hrvatske s ukupno 440 fotografija. Sve su ih već imali prilike pogledati čitatelji na blogu "Plastično je fantastično", na kojem su fotografije objavljivane od 28. ožujka pa sve do 23. svibnja 2014. godine.
Na ovom foto natječaju kao i na foto izložbi imamo prilike vidjeti cijelu seriju fotografija - najrazličitijih - od umjetničkih gdje su autori izrazili svoju kreativnost, preko snimljenih fotografija samo za ovu priliku pa sve do fotografija koje su autori imali od ranije snimljene, a prikazivale su plastične predmete. Imali smo prilike vidjeti različite foto tehnike, različite umjetničke pristupe i kreacije, ali i iščitati iz njih različite poruke.
Kako god, sve su fotografije zorno pokazale koliko su plastični predmeti sveprisutni u našim životima, koliko se danas bez njih više ne može, ali i nužnost odgovornijeg ponašanja s isluženim plastičnim predmetima. U stvari fotografi i njihove fotografije pokazale su upravo ono što je i smisao bloga "Plastično je fantastično".
A to je prikaz plastike, a posebno plastičnih proizvoda, što su, kakvi su, od čega su, što nam znače i što nam čine u našim životima, koja i kakva je korist od njih, koja i kakva je šteta i je li plastika Bogom dana ili je vražje djelo. Blog nastoji pozitivno, znanstveno dokazano prikazati plastiku u cjelini. Katkad se čini da se bori protiv vjetrenjača, ali iz dana u dan čitateljstvo počinje drugačije sagledavati plastiku i svakodnevne plastične proizvode. Pokušava se na jedan prihvatljiviji, stručno i znanstveno popularniji način pisati o plastici, dati relevantne stručne i znanstvene dokaze o izvorima i podacima koje se koriste, razbiti neke uvriježene mitove, neistine i poluinformacije, sve ne bi li se proširila istina i suprotstavljalo neopravdanim protivnicima i katastrofičarima koji su protiv svega, pa i protiv plastike. Blog odnosno autor bloga provjerenim stručnim i znanstvenim činjenicama želi promijeniti percepciju plastike i plastičnih proizvoda koji nas svakodnevno okružuju u svim sferama našeg života. Ovaj fotografski natječaj i izložba fotografija dio su tih nastojanja.
|
- 15:40 -
Komentari (18) -
Isprintaj -
#
Bilo je tu jako dobrih fotografija i posjetitelji će uživati. (Valcer 02.07.2014.
15:54)
e da je u kolovozu rado bi dosao jer sam tada na godisnjem prva tri tjedna.. (Euro 02.07.2014.
16:12)
Vrijedilo bi zbog toga zaletit se do Rijeke, onako usput, pa nakon izlozbe kod @NF na kavicu! ;)))) (Zack 02.07.2014.
16:30)
čestitke tebi, organizatorima, sudionicima na izložbi....lijepo i korisno....BRAVO ! (Čuvarica pinkleca 02.07.2014.
18:02)
....odlično !!......blogeri već znaju da je ovaj blog uspio u onome zbog čega je stvoren :).....nek vide i neki drugi......idemo dalje !!.... (20 do asa 02.07.2014.
19:01)
ček jel to u starom gradu, mislim guglat ću vjerojatno ako ne zaboravim al sigurnije bi bilo memorirati ;) (NF 02.07.2014.
20:19)
kao kruna dobro obavljenog posla... eh, da je malo bliže :) (kamena 03.07.2014.
00:47)
Inicijativa je prepoznata, blogeru dana! (Valcer 03.07.2014.
07:45)
Čestitam na istrajnosti... (turimti 03.07.2014.
08:14)
Vr dana i izložba, oba palca gore! Ko želi nešto naučiti o plastici ovaj blog neće preskočiti. (fra gavun 03.07.2014.
08:34)
Jedna od najboljih ideja u promicanju plastike na ovim prostorima je ova izložba Plastika. Sve je smislio i organizirao. Svaka čast (proricatelj 03.07.2014.
08:40)
bravo, sretno! (Shelly Kelly 03.07.2014.
12:16)
Čestitke na organizaciji izložbe, vjerojatno ću doći na otvorenje. (gogoo 03.07.2014.
13:33)
Zamišljat ću izložbu prema viđenim fotografijama. Ugodno druženje:)) (malo ti malo ja 03.07.2014.
15:17)
ćestitke! znači biti će i već viđenih na blogu, malo mi daleko do Rijeke, al' eto vidjela neke i na blogu (od kada sam tu) :) (White Lilith 03.07.2014.
19:36)
već neko vrijeme želim posjetiti Rijeku, pa nije preko svijeta :-) (double-trouble 03.07.2014.
20:36)
Natječaj je postigao svrhu i vjerujem da izložba bude interesantna. Jasno da budem svratio (More ljubavi 03.07.2014.
21:08)
Tko je blizu, šteta bi bilo propustiti nakon toliko uložena truda. Sretno svim "plastičarima":))) (nije vino alkohol 03.07.2014.
23:05)
utorak, 01.07.2014.
NEWSLETTER 15
NEWSLETTER 15
Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec Lipanj.
Lipanj mjesec uobičajenih aktivnosti, možda nešto manjeg intenziteta nego prethodnih mjeseci, kada je centralna tema bio MEĐUNARODNI FOTOGRAFSKI NATJEČAJ NA TEMU PLASTIKE i objava pristiglih fotografija. Završne pripreme za foto izložbe su u tijeku, prva izložba biti će u Rijeci, u Galeriji PRINCIPIJ od 7. do 14. srpnja 2014., a druga izložba će biti u Omišlju u Galeriji VIJEĆNICA od 1. do 15. rujna 2014. Svi primatelji ovog newslettera dobiti će i pozivnice za otvaranje obiju izložbi.
Evo pregleda objavljenih članaka tijekom lipnja na blogu "Plastično je fantastično" (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):
01.06. - NEWSLETTER 14 - pregled objavljenih članaka na blogu tijekom svibnja.
02.06. - Od budala zaštite nema - Komentar na e-poštu koja cirkularno kruži internetom, a govori o oznakama u boji na plastičnoj ambalaži, u pravilu na plastičnim tubama.
03.06. - Jesu li plastične vrećice najveća pokora čovječanstva? - Prikaz prezentacije koju je autor bloga održao na međunarodnom savjetovanju "Trendovi u ambalažnoj industriji - Eko forum: plastične vrećice pro & contra", koje je održano u organizaciji FEST.A. CROPAK 2014 na Plitvicama, 31. 5.2014.
04.06. - Tko to (opet) truje javnost? - Nedavno je internetom prostrujila poruka (opet!), a neke dnevne novine je web portal Dnevno.hr objavili su članak Tihi ubojica: Ovo je plastika koju obavezno morate izbjegavati! kojeg potpisuje novinar A.Pranjić o štetnosti plastike s obrazloženjima oznaka na dnu plastične ambalaže. Kako se radi o potpunim netočnostima, neprovjerenim, krivim i lažnim podacima koje nepotrebno uznemiravaju, da ne kažem truju javnost, poslano je uredniku portala reagiranje, koje je objavljeno i na stranicama bloga.
05.06. - Borba se nastavlja - Na facebook profili eKlinike objavljeno je upozorenje: "Ne ostavljajte plastične bočice s vodom u autu. Vrlo opasno!", a na blogu je preneseno reagiranje. Post je izazvao i dosta komentara čitatelja bloga.
10.06. - Plastika pobjeđuje - Od 5. do 11. 6. 2014. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, u sklopu likovnog programa 18. Međunarodnog uličnog festivala Cest is d' Best izloženo je 45 umjetničkih zastavica, renomiranih likovnih umjetnika. Radovi izrađeni šestu godinu za redom na temu Art zastava Europe pridonijeli su posebnoj atmosferi u dane festivala, a ujedno su i umjetnički vrijedna ostvarenja. Prvu nagradu dobila je Diana Sokolić iz Zagreba za rad Zvjezdano nebo Europe. Zastavica je izrađena u prepoznatljivom stilu ove umjetnice, a izrađena je od komadića poli(metil-metakrilata) (PMMA) odnosno pleksiglasa, materijala kojeg Diana Sokolić koristi za svoje brojne umjetničke instalacije i za izradu unikatnog umjetničkog nakita.
11.06. - Eto, da se malo pravim važan - Skupština Društva za plastiku i gumu dodijelila je posebnu nagradu autoru bloga "Plastično je fantastično". Nagrada je dodijeljena, kako se kaže u obrazloženju: zbog neprocjenjivoga doprinosa Urednika bloga "Plastično je fantastično" promicanju plastike i gume u cjelini, obrani plastičnih vrećica kako na blogu tako i u stručnim povjerenstvima, tribinama, skupovima te zamisli da se organizira vrlo uspješni foto-natječaj s motivima plastičnih proizvoda.
12.06. - Razmislite još jednom prije bacanja - video prilog - Coca Cola je u sklopu svoje propagandne kampanje prezentirala kratki video prilog o mogućnostima korištenja praznih plastenki pod nazivom "Drugi život Coca Cole".
13.06. - Što smo mogli, učinili smo - Prikaz članka objavljenog u riječkom Novom listu 13. lipnja 2014. Hrvatska želi zaštititi proizvođače plastičnih vrećica. Jedan od rijetkih članaka u novinama i općenito u medijima koji na pozitivan način tretira plastične vrećice i proizvođače tog svakodnevnog proizvoda.
14.06. Da banane duže potraju - video prilog - Video savjet kako duže sačuvati banane - plastičnom folijom omotati peteljku i potrajati će duže.
15.06. - Voda zaustavlja vodu - uz pomoć PVC-a - Riječka tvrtka MGK-pack d.d. ima rješenje za zaštitu od poplava. Riječ je o projektu »Vodom protiv vode«, odnosno PVC cijevima koje se pune vodom i služe kao brane, a izradila ih je spomenuta riječka tvrtka.
16.06. - Pelene su vrlo zastupljeni proizvod u mješovitom otpadu - Već sada je udio pelena, posebno zbog starenja pučanstva u zagrebačkom otpadu prešao je respektabilnu količinu od više od 5 %. Na pitanje je li pelenama baš mjesto u mješovitom otpadu, trebali bi odgovoriti stručnjaci. Posebno što učiniti s pelenama koje upotrebljavaju bolesnici u terminalnoj fazi koji su pod djelovanjem vrlo teških droga - piše prof. Igor Čatić i skreće nam pozornost na jedan sasvim zanemareni problem (između ostalog i) plastičnog otpada.
17.06. - Biorazgradnja ili recikliranje - Prethodni post uvaženog profesora Čatića o pelenama za djecu i odrasle, otvorio je i pitanje trebaju li takve plastične pelene s raznim polimernim umetcima biti razgradljive, odnosno biorazgradljive ili ne. Stav autora ovog bloga o biorazgradljivoj plastici je NE osim u strogo ciljanim i jasno definiranim proizvodima - baš kao što su pelene za djecu i odrasle. Naime, plastika je sirovinski i energijski prevrijedna da bi se tek tako bacala da se "sama razgradi i nestane", već taj sirovinski i energijski potencijal treba iskoristiti u sustavu recikliranja i/ili energijske oporabe. Pogotovo se to odnosi na plastične vrećice. U ovom postu dana su i dva mišljenja stručnjaka iz "protivničkih tabora" - European Bioplastics i Plastic Recyclers Europe koji su prezentirali stav svojih organizacija je li biorazgradljiva plastika moguće rješenje za problem otpada ili ona ometa cijeli sustav i proces recikliranja i uzrokuje više štete nego koristi.
22.06. - Protiv plastičnog otpada u oceanima - Prikazana je ideja mladog inovatora koji je otkrio kako očistiti sve oceane za samo pet godina. Pitanje je koliko je ova ideja sprovediva. Naravno da su upitne brojke koje se spominju. Malo mi se čini previše 20 milijardi tona plastike u morima. Naime, ako se uzme da je prošle godine ukupna proizvodnja plastike u svijetu bila 300 000 milijuna tona, ispada da je sva, ali baš sva plastika proizvedena u posljednjih 66 godina završila u moru. Složiti ćete se da ipak nije. Ipak, članak se prenosi jeste ideja da oceane treba čistiti i da se ta plastika može i mora iskoristiti. To je pravilan pristup rješavanju problema plastičnog otpada, a koji je posljedica prvenstveno i jedino neodgovornog ljudskog ponašanja.
23.06. - Plastične vrećice jesu hrvatski interes - Priča o neopravdanim napadima na plastične vrećice, ovaj svakodnevni proizvod seže unazad dvadesetak godina. Ovo je članak o povijesti nastojanja stručnjaka i znanstvenika okupljenih u Društvu za plastiku i gumu i drugih institucija u obrani ovog ekološkog, praktičnog i ekonomičnog proizvoda, te kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj u odnosu na predloženu Direktivu o smanjivanju potrošnje plastičnih vrećica.
25.06. - Koliko su zelene zabrane? - Prikaz istraživanja o ekološkim i ekonomskim utjecajima zabrana ili oporezivanja plastičnih vrećica. U posljednjih 15 godina, oko 190 lokalnih samouprava u SAD prihvatile su uredbe o zabranama, uvođenju naknada i poreza na plastične trgovačke vrećice. Mnoge od tih zajednica istovremeno su uvele naknade ili poreze na papirnate vrećice. Zagovornici uvođenja takvih uredbi tvrde da su nužne zbog smanjivanja otpada i drugih utjecaja na okoliš od korištenja sirovina pa sve do smanjenja emisija stakleničkih plinova. Dodatno, brojni zagovornici tvrde da će uredbe o zabranama i/ili uvođenju naknada ili poreza smanjiti komunalne troškove (kao što su troškovi povezani s odvoženjem smeća i skupljanjem otpada) koji će u konačnici smanjiti troškove poreznim obveznicima. Ovo istraživanje provjerilo je sve te tvrdnje zagovornika uvođenja zabrana i naknada koristeći se najnovijim podacima i nalazima.
27.06. - Plastičari industrijaliziraju Floridu - Vrlo zanimljiv članak prof.dr. Igora Čatića koji u uvodu kaže: U Hrvatskoj se najrjeđe čuje glas odgovornih za razvoj novih proizvoda i svih oblika proizvodnje, osobito industrijske. O tome govore i pišu drugi. Pa tako neki žele floridozirati Hrvatsku. Međutim upravo pristigla vijest iz SAD-a je naslovljena: Plastičarska industrija predvodi izgradnju industrije u Floridi.
28.06. - Industrijalizacija ili reindustrijalizacija - Vjesnik je 21. studenoga 2000. objavio tekst: Kad ne čuju oni koji bi trebali, ne čudi da je i ovaj puta poticaj za proizvodnju došao od Predsjednika države (S. Mesića). Dana 12. lipnja 2014. predsjednik Republike, prof. I. Josipović održao je predavanje na zagrebačkom forumu Znanje u gospodarstvu - strateški cilj Hrvatske, nove članice europske unije. Prof. Igor Čatić uspoređuje tekstove dvaju predsjednika Republike, te ih povezuje s industrijskom strategijom Ministarstva gospodarstva.
29.06. - Moderno postupanje s otpadom - Niti jedan materijal s kojim se susrećemo u našoj svakodnevnici nije toliko povezan s otpadom kao što je to plastika. Čim se spomene plastika velikom broju prosječnih ljudi odmah na pamet pada problem otpada, odlagališta, plastika u moru, plastika u prirodi, plastika koja se ne razgrađuje, itd. Dr.sc. Viktor Simončič napisao je tekst o modernom postupanju s otpadom - od kvalitetnog sustava prikupljanja, pravilnog i učinkovitog odvajanja do iskorištavanja korisnog otpada za druge svrhe te na kraju za pridobivanje energije. U cijelom tom sustavu plastika može biti vrlo dobar primjer i možda se s plastikom i najdalje otišlo.
30.06. - Održivost aktualnih prijedloga tehnika CGO - Drugi tekst dr.sc. Viktora Simončiča koji analizira aktualne prijedloge tehnika centara za gospodarenje otpadom koji se primjenjuju u Hrvatskom te ocjenjuje njihovu održivost.
ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:
ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa, Sjeverna i Južna Amerika):
U lipnju nisu evidentirane odluke o zabranama plastičnih vrećica u ovom dijelu svijeta. Međutim, čitatelje upućujem na prilog Plastic Bag Bans in the United States and Other Countries u postu Koliko su zelene zabrane?
- Zadnja obnova podataka: 29. svibnja 2014. - 23:00 - revizija 17.
ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Afrika, Azija, Australija):
U svibnju nisu evidentirane odluke o zabranama plastičnih vrećica u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 29. siječnja 2014. - 14:00 - revizija 5
IZ POVIJESTI BLOGA:
Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
04.12.2011. - "Zeleni" pucanj u prazno - Navodno zeleni (zato su u naslovu označeni navodnicima) često se služe prezentacijom u kojoj iznose cijelu seriju neistina, netočnosti, zlonamjernih falsifikata i podmetanja. Poznati američki web portal BAG THE BAN - u slobodnom prijevodu „Spremite zabrane“ – napravio je odgovor na tu prezentaciju, ali je svaku svoju tvrdnju povezao s dokazima.
Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO. I za kraj:
S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.
Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično
|
- 18:00 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
Hvala Tebi....za novi newsletter!!! (modrinaneba 01.07.2014.
18:21)
A nagradu si apsolutno zaslužio! (lion queen 01.07.2014.
18:27)
HVALA !!! (Čuvarica pinkleca 01.07.2014.
20:26)
Jako malo znam, osim naravno onog iz svakodnevne uporabe. Ali volim svratiti i pročitati i saznati uvijek nešto pametno i novo. I da, volim plastiku. (vjerojatno ostalo iz mladosti zbog blizine susjeda bivšeg i više nepostojeće jugovinila) (tiana 01.07.2014.
20:29)
A nagradu dobiva--------------------------Romeo Plastik !!!!
Bravo za tebe (Annaboni 01.07.2014.
21:07)
Bravo, viteže i hvala za sve novo što sam naučila.Plastik is fantastic! (križar 01.07.2014.
22:11)
Potpisujem @križaricu, od srca često sam ovdje, mada ne komentiram uvijek učim ;)) (Mayday 02.07.2014.
02:11)
Pozdrav! (Sjećanje i osvrti 02.07.2014.
05:59)
|