Oganj.blog.hr

USUSRET NESREĆAMA

Godinama smo svjedoci velikih nesreća: oluja, odrona zemljišta, klizišta, tsunamia, vulkanskih erupcija, požara, padova zrakoplova, industrijskih havarija, poplava, snježnih lavina, potresa …u kojima, pored ogromne materijalne štete, često stradava i brojno stanovništvo, Kod svih tih nesreća, pa i u najbogatijim zemljama, često se može uočiti nedostatak operativnih snaga, tehnike i dobre organizacije brzog spašavanja i zbrinjavanja stradalih i ugroženih osoba. Zato se za nesreće, svakodnevno, treba pripremati. Izim ostalog jedan od načina priprema su i vježbe.
Evo kako mi to činimo za potrese. Napuštena, samostojeća zidanica, nekoliko specijalističkih skupina za naročite vrste spašavanja , rezanje betonskog zida i izvlačenje nekoliko „ ozlijeđenih“ osoba, spašavanje s krova pomoću nosila i užadi, ekipa i vozilo hitne medicinske pomoći, odjeljenje vatrogasaca s vozilom, nekoliko uvježbanih, jednostavnijih, radnji…par televizijskih ekipa i velike izjave „ mi smo spremni“, što mi se opsegom vježbe i nedostatkom naročite tehnike čini nevjerodostojnim.
Ne sumnjam da je gore navedena vježba pripremljena i izvedena prema službenom naputku , koji već u svom uvodu počinje krivom premisom.

Vježbe se provode u uvjetima simuliranih prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i predstavljaju najsloženiji i najučinkovitiji oblik provjere osposobljenosti, opremljenosti, planskih dokumenata, djelovanja operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja i ostalih subjekta koji u tome participiraju.

Vježbama u sustavu zaštite i spašavanja provjeravaju se:
- predložene mjere i rješenja u procjenama i planovima zaštite i spašavanja,
- procedure upravljanja i zapovijedanja operativnim snagama u velikim nesrećama i katastrofama,
- pripravnost operativnih snaga zaštite i spašavanja,
- operativno djelovanje snaga zaštite i spašavanja,
- suradnja i koordinacija između svih uključenih subjekata - središnjih i drugih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i operativnih snaga.
Vježbe se izvode prema Elaboratu koji sadrži :
-Naziv vježbe
-Temu i vrstu (tip) vježbe
-Cilj i zadaću vježbe
- Mjesto izvođenja vježbe (lokacija vježbe)
-Vrijeme početka i završetka vježbe
-Pretpostavku za održavanje vježbe – scenarij vježbe
-Sudionici i izvođenje vježbe
-Sustav upravljanja vježbom
-Materijalno tehnička sredstva potrebna za provedbu vježbe (logistički plan), zadaće
nositelji i suradnici u provedbi
-Odnose s javnošću
-Plan komunikacija
-Mjere zaštite i sigurnost tijekom provedbe vježbe
-Financijska sredstva za provedbu vježbe
-Simulaciju događaja
-Način ocjenjivanje vježbe
Elaboratom je potrebno ukratko kronološki opisati stupnjevito aktiviranje operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja i subjekata koji participiraju u stožeru, te prikazati:
- stanje pripravnosti sustava i snaga prije nastanka događaja,
- aktiviranje snaga/subjekata s područja općine/grada,
- aktiviranje snaga/subjekata s područja županije,
- aktiviranje snaga/subjekata s područja drugih županija/države,
- formiranje i rad nadležnih stožera te proces rada u stožeru,
- komunikaciju i protok informacija između žurnih službi,
- ako izvanredni događaj ima tendenciju eskalacije, koji su sljedeći postupci stožera sukladno Planu zaštite i spašavanja,
- utjecaj eskalacije i posljedica događaja na kritičnu infrastrukturu, mogući domino efekt,
- postupci provedbe evakuacije i privremenog smještanja stradalih i evakuiranih osoba i imovine,
- aktiviranje i djelovanje središnjih i drugih tijela državne uprave u saniranju događaja,
- uspostavu procesa informiranja javnosti uz suradnju s ostalim angažiranim subjektima,
- postupanje ukoliko tijekom provedbe vježbe nastane stvarna nesreća sa sudionicima vježbe.
Elaborat mora , za domaće vježbe, biti odobren dva tjedna prije izvođenja vježbe.

Možemo li takve vježbe poistovjetiti sa stvarnim događajem? S osobnim iskustvom čekanja vremena kad, već opremljen, sa suradnicima, trebam krenuti na lokaciju izvođenja vježbe, i činjenicom da sam putem kretanja na vježbe redovito uočavao da su interventna vozila, kojima se sudjelovalo na vježbama, već nalaze na obližnjim parkiralištima, mogu mirne duše utvrditi: ne.

Što bi se u nesreći događalo mimo planiranog u Elaboratu? Koja bi bila stvarna intermitencija dolaska intervencijskih snaga na mjesto događaja? Kad bi na mjesto nesreće dolazila neplanirana pojačanja? Kako bi, za duljeg trajanja intervencije, uz zbrinjavanje stradalog i ugroženog stanovništva, bila riješena opskrba intervencijskih snaga: gorivom, rezervnim baterijama, opremom, vodom, hranom i drugim potrepštinama? Kako bi se rješavale nepredviđene poteškoće? Mnoštvo pitanja koja navode na razmišljanja da su ovakve vježbe, iako u pravilu korisne, u nesuglasju s osnovnim tezama naputka: “naštimane“ i neprimjerene zadaćama dobivanja uvida u stanje zaštite građana, njihove imovine i okoliša.

Kao i u više ranijih konstatacija, u sustavu se, pa i u vježbama, osjeća značajan nedostatak stručnjaka s operativnim iskustvom. Naputak je navijek neka vrsta konvencije, ali krivo postavljene teze, u njegovom uvodnom dijelu, su pitanje neznanja i nerazumijevanja bitka, suštine.
A vježbe ? Pored onih kakove određuje naputak, trebalo bi provesti i pokoju vježbu koja bi dala realnu sliku stanja spremnosti i dostatnosti operativnih snaga, pripravljenosti građana i funkcionalnost sustava u svojoj ukupnosti te potaknula promjene iskazanih nedostataka.




U Brdovcu,4.kolovoza 2015.
Branko Smrekar