Marin Jurjević o svemu

< veljača, 2016 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29            

Svibanj 2022 (2)
Lipanj 2021 (2)
Svibanj 2021 (1)
Travanj 2021 (2)
Studeni 2020 (1)
Rujan 2020 (1)
Lipanj 2020 (3)
Svibanj 2020 (2)
Ožujak 2020 (1)
Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (3)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (1)
Studeni 2018 (1)
Listopad 2018 (1)
Rujan 2018 (1)
Srpanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (3)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (2)
Siječanj 2018 (1)
Travanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (1)
Prosinac 2016 (2)
Studeni 2016 (2)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (1)
Svibanj 2016 (1)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (9)
Siječanj 2016 (1)
Prosinac 2015 (3)
Studeni 2015 (3)
Veljača 2015 (1)
Rujan 2014 (1)
Svibanj 2014 (1)
Travanj 2014 (1)
Ožujak 2014 (4)
Veljača 2014 (2)
Siječanj 2014 (1)
Rujan 2013 (1)
Srpanj 2012 (1)
Lipanj 2012 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Informacije građanima

Linkovi
Dišpet- Fanzin Foruma mladih SDP-a Split
SDP Split
Forum mladih SDP-a Split
Blog.hr
Marija Lugaric
Nenad Stazic
Davorko Vidovic
Zoran Milanović
SDP
Sabor RH

Counter
Get a Counter

16.02.2016., utorak

PAPINA HOMILIJA IZ ECATEPECA

Pred 300 000 okupljenih vjernika Papa je u Ecatepecu u Meksiku, 14, veljače ove godine, u svojoj homiliji govorio o Kristovim iskušenjima.
U meksičkoj javnosti, koja s uzbuđenjem I neviđenim interesom prati Papinu posjetu njihovoj zemlji, svaka njegova riječ veoma glasno odzvanja.
Puno toga što on u Meksiku govori ne odnosi se, naravno, samo na Meksiko ili Latinsku Ameriku nego i na čitav svijet - pa bi tako bilo dobro da barem ponešto od njegovih izgovorenih riječi dopre i do ovih naših krajeva.
Papa se, u svojoj homiliji iz Ecatepeca, posebno osvrnuo na tri "iskušenja".
Prvo "iskušenje" je BOGATSTVO.
To se odnosi na opću pojavu sebičnosti kada čovjek ne vodi računa o nikom drugom nego samo o "sebi i svojima". Zgrtanje bogatstva uz žrtvu i na račun drugih pojava je o kojoj su pisali i govorili mnogi ali se malo toga promjenilo. Posljedica je - nepravda koja je opća pojava.
Drugo iskušenje, po Papi Franji, je TAŠTINA.
To se odnosi na stjecanje prestiža ali diskvalificiranjem drugih radi ostarenja vlastite "slave".
Najgore je treće "iskušenje" koje je vezano uz pokušaj postizanja svoje (lažne) "superiornosti" koja bi nekoga, tobože, izdizala iznad svih ostalih. Tom iskušenju podložni su oni "koji mole Boga" i zahvaljuju mu se jer su oni tobože "posebni" i nisu "poput svih drugih" .
To se iskušenje zove "PONOS".
Naravno, ne onaj "zdravi ponos" nego težnja ka privilegiranom, izuzetom položaju - uvijek na štetu svih ostalih.
Meksiko je opterečen danas mnogim problemima a jedan od najvećih je. svakako, totalna kriminalizacija društva, ratovi "narkokartela", "narkobandi" itd - sa cijelom svojom "narkokulturom" i sasvim novim, dosad neviđenim, fenomenima poput "narkoetike", "narkostila", "narkomuzike", pa čak i "narkoarhitekture" itd itd.
Zato je Papa progovorio i protiv onih koji "trguju tuđim životima" i uputio je žestoke kritike državnim vlastima koje ne nalaze efikasan odgovor na postojeće teško stanje običnih ljudi koje su najčešće žrtve "narkoterora" kao njihovog autohtonog ali i globalnog fenomena i problema.
Papa Franjo je u svojim istupima u Meksiku žestoko osudio ponašanje Čovjeka koji vjeruje "u društvo odabranih i za odabrane" - ono društvo koje je on nazvao "društvom malobrojnih za malobrojne".
U svom intervjuu s Valentinom Alazraki Papa Franjo je kazao kako "Đavo kažnjava Meksiko velikom žestinom" !
Taj je intervju izazvao veliku pažnju.
Meksička povijest, kao i povijest mnogih drugih zemalja i podneblja, određena je nekom vrstom "kažnjavanja" i "prokletstva" zbog mnogobrojnih ratova, problema, nepravdi i iskušenja.
Hector Aguilar Camin je u jednoj od najpoznatijih meksičkih revija "Nexos" (br. 458. veljača 2016.) pišući o tim papinim riječima - povukao paralelu prema značenju "Virgen de Guadalupe", zaštitnice svih meksikanaca, bez čije društvene uloge se ne može razumijeti niti prošlost a još manje sadašnjost Meksika.
Ovaj autor, naime, smatra kako se svi meksikanci, bez obzira na to da li su katolici, nekatolici ili ateisti - smatraju "guadalupanosima".
I to je velika istina !
Živio sam u Meksiku dovoljno dugo da to sa sigurnošću mogu potvrditi.
To je meksički fenomen da se i vjernici i nevjernici , na neki način, smatraju njenom "zajedničkom djecom" jer bez nje nema meksičkog identiteta. Tek kada se ona ukazala jednom indiosu koji nakon toga prihvaća kršćanstvo i naziva se Juan Diego - nastaje Meksička nacija u suvremenom smislu tog pojma - i to kao "mezcla", kao mješavina autohtonih indiosa ("pagana") i novopridošlih španjolaca (kršćana). Ta specifična "mješavina" objedinjena kroz kristijanizaciju i kršćanstvo kao vjeru odredila je meksičku budućnost i njegov identitet ( bez obzira što danas sve više jača jedan značajan revival predhispanskim korijenima Meksika i oživljavanja indioskog identiteta ).
Za meksikance je neupitno kako jedino Virgen de Guadalupe može uništiti "Demona" pa joj se zato svi i obraćaju kada im je teško (bez nužnog vjerničkog predznaka) jer je vrijednost njene svetosti u Meksiku općeprihvaćena.
Kroz meksičku povijest se neke naizgled iracionalne stvari mogu objasniti spremnošću da najveći dio meksikanaca smatra kako je privilegij bit "mučenik" ako je to mučeništvo za njihovu Gospu (Virgen de Guadalupe) jer je ona "meksička zajednička Majka" a u Meksiku pojam "Majke" i značaj "Majke" je i u svakodnevnom životu zaista specifičan. Na taj način, možemo uvjetno kazati kako je suvremena meksička povijest određena "guadalupizmom".
A to Papa Franjo itekako dobro zna i zato se posebno otišao pokloniti "Virgen de Guadalupe".
A jučer (15. veljače) Papa je otišao u Chiapas, južnu meksičku državu koja je poznata po najvećem broju autohtonih indiosa u Meksiku (preko 35% stanovništva Chiapasa). Meksičku državu koja je poznata po neformalnoj vlasti "zapatističle vojske" u njoj (EZLN - Ejercito Zapatista para Liberacion Nacional) na čelu sa "subcomandanteom Marcosom" (legendarna faca s navučenom crnom maskom) - čiju "paralelnu vlast" priznaje i biskup San Cristobal de las Casasa, po meni - najljepšeg neokolonijalnog meksičkog grada, visoko u planinama, "iznad oblaka", na granici sa Guatemalom na rubu gotovo neprohodne đungle.
Na "rubu Svijeta" !
Papa je, zato, ciljano otišao u glavni grad Chiapasa Tuxtlu Gutierrez i u San Cristobal de las Casas - prekrasne, djevičanskom prirodom, rijekama, planinama i đunglom optočene siromašne krajeve meksičkog juga - da se i tamo čuje njegova riječ.
Bio sam u Chiapasu i u Tuxtli Gutierrez i San Cristobal de Las Casasu - zadnji put, ako me pamčenje ne vara, prije tri godine i s nostalgijom se sječam tog predivnog podneblja. Bio sam i u indioskim zajednicama i iznenadilo me kako u Parlamentu meksičke države Chiapas svaki indios može govoriti na svom indioskom jeziku jer su u Meksiku, vjerovali ili ne, u službenoj uporabi čak 63 jezika (a ne samo španjolsk,i kako mnogi misle) zakonski sasvim izjednačena, sa svim pravima na natpise, svoje dokumente itd. (Oni ne bi mogli nikako razumijeti naše probleme sa službenom upotrebom hrvatskog i srpskog jezika u nacionalno miješanim sredinama !). U Chiapasu je zakonom regulirano kako izborne liste za Parlament, što se tiče rodne strukture, moraju bit sastavljene "zig-zag" metodom - sastavljene po principu : muško, žensko, muško. žensko....I to za njih nije nikakav problem.
Jako bi se iznenadili da uđu u Hrvatski Sabor u kojem danas sjedi samo 15% žena (nikad manje - na zajednićku sramotu SVIH STRANAKA ) jer u njihovom parlamentu sjedi 50% žena. Da ne spominjem kako i u Iranskom parlamentu, gledajuči procentualno, sjedi više žena nego u Hrvatskom Saboru.
Dakle, možemo mi još puno toga naučiti od onih za koje, u svojoj nadobudnosti i provincijalizmu, mislimo da su inferiorniji od nas.
Pa da se vratim na sam početak ovoga teksta.
Imao bi Papa Franjo itekako puno toga reči i nama hrvatima i svim građanima Hrvatske, a posebno najodgovornjima u njoj o "iskušenjima" BOGATSTVA, TAŠTINE i "PONOSA" iz one njegove homilije iz Ecatepeca.




- 10:33 - Komentari (12) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.