LIVNO - U petak navečer u restoranu Bacchus prigodnim domjenkom i glazbenim programom obilježeno je otvaranje holdinga brokerskih kuća Vrijednosnice Osijek, HVS Finn Ptuj, Akcija Broker Banja Luka, Euro Broker Budva i VGT Broker Visoko. Voditelj poslovnice u Livnu je Tomislav Liović, a inicijator otvaranja holdinga u Livnu je Aleksandar Hrkać koji je stopostotni vlasnik Vrijednosnice Osijek i Akcija Broker Banja Luka, a u brokerskim kućama Eurobroker Budva i HVS Finn Ptuj vlasnik je 50 posto dionica. “Naši klijenti koji žele kupovati dionice na tržištu RS-a rade preko brokerske kuće Akcija Broker, klijenti koji žele kupovati dionice na tržištu u Crnoj Gori posluju s Euro brokerom iz Budve, Vrijednosnice Osijek zadužene su za trgovanje dionicama na tržištu Hrvatske, VGT Broker iz Visokog s kojim odlično surađujemo zadužen je trgovanje vrijednosnicama na Sarajevskoj burzi na tržištu Federacije BiH, HVS Finn financijska udruženja zadužena su za trgovanje naftom, zlatom, valutama na svim svjetskim burzama. Kod trgovanja valuta u UBS banci u Švicarskoj HVS Finn Ptuj daje 50 puta više novca klijentima za uloženi gotovi novac. Tako da za uloženih 10.000 možete dobiti 500.000 bez kamate”, istaknuo je Aleksandar Hrkać.


Budućnost u regionalnom tržištu

Prema njegovim riječima, dionice fondova u Mađarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj rasle su deset do dvadeset puta te su tako brokerske kuće koje čine holding ostvarile veliki prihod za svoje klijente. “Od brokerskih kuća u holdingu u poslovanju prednjači brokerska kuća Vrijednosnice Osijek čiji su klijenti zaradili 10 do 20 puta u odnosu na uloženo. Pokušavamo razvijati ulaganje u dionice u regiji jer se u sljedećem razdoblju očekuje rast njihove vrijednosti od 10 do 20 puta. Imamo posebnu financijsku uslugu za klijente u vođenju portfelja vrijednosnih papira gdje klijent uloži novčana sredstva s kojima će naši stručnjaci, brokeri, financijski stručnjaci i analitičari, dileri upravljati i uvećavati imovinu, a kao nagradu zaračunati proviziju u iznosu 20 posto od ostvarene dobiti. Ako nema dobiti, nema plaćanja. Da bi se posvetio sa židovskom poslovicom koja kaže ‘Da je sve u životu relativno samo je interes veći’”, naglasio je Hrkać. U cijeloj grupaciji sada je zaposleno oko sto ljudi koji su svi odreda vrhunski stručnjaci, a dokazali su se na tržištima u regiji i oni će svoje znanje primijeniti u holdingu. A prema riječi Aleksandra Hrkaća, glavninu poslu obavljaju stručnjaci u gradovima u regiji. “Privatizacija je jednom u tisuću godina i to klijenti s ovog područja s našim znanjem o tržištu dionica moraju iskoristiti”, izjavio je Hrkać.

Posebna financijska usluga za klijente

“Imamo posebnu financijsku uslugu za klijente u vođenju portfelja vrijednosnih papira gdje klijent uloži novčana sredstva s kojima će naši stručnjaci, brokeri, financijski stručnjaci i analitičari, dileri upravljati i uvećavati imovinu, a kao nagradu zaračunati proviziju u iznosu 20 posto od ostvarene dobiti. Ako nema dobiti, nema plaćanja”, rekao je Hrkać.

Zastupljenost svih tržišta

“Klijenti koji žele kupovati dionice na tržištu RS-a rade preko brokerske kuće Akcija Broker, klijenti koji žele kupovati dionice na tržištu u Crnoj Gori posluje s Euro brokerom iz Budve, Vrijednosnice Osijek zadužene su za trgovanje dionicama na tržištu Hrvatske, VGT Broker iz Visokog s kojim odlično surađujemo zadužen je za trgovanje vrijednosnicama na Sarajevskoj burzi na tržištu Federacije BiH, HVS Finn Ptuj financijska udruženja zadužena su za trgovanje naftom, zlatom, valutama na svim svjetskim burzama”, ustvrdio je Hrkać. Damir Suton

LIVNO - Slavna bosanska skupina Zabranjeno pušenje nastupila je u petak navečer u diskoteci Bacchus. Kada je grupa izašla na pozornicu poslije ponoći, diskotekom se prolomio vrisak oduševljenja svih prisutnih koji su s nestrpljenjem očekivali dolazak Zabranjenog pušenja u svoj grad. Zabranjeno pušenje je svoj nastup u Livnu započelo pjesmom “Poso, kuća, birtija”, koja je izazvala oduševljenje kod publike u prepunoj diskoteci Bacchus. Organizator ovog koncerta holding brokerskih kuća omogućio je slobodan ulaz na ovaj spektakularni koncert, a sponzorirao je i točenje besplatnog karlovačkog piva. U razgovoru sa slavnim pjevačem Zabranjenog pušenja Sejom Sexonom neposredno prije koncerta doznali smo da će grupa izdati svoj novi albuma “Hodi da ti čiko nešto da” u prvim danima lipnja. “Mislim da je bilo vrijeme da nakon četiri i pol godine izdamo novi materijal. Na albumu će se naći 20 skladbi. Većinu pjesama smo radili sami, ali će se naći i dvije obrade, i to obrada pjesme Arsena Dedića ‘Takvim sjajem’ i obrada pjesme grupe Kridens ‘Daj mi dimić jarane’. Album snimamo u studiju Denyken vlasnika Denisa Mujadžića, a dizajn albuma radi Ideologija”, izjavio je za naš list Sejo Sexon. Uz rad na novom albumu, grupa radi i na glazbi za film “Na faka” koji bi se trebao premijerno prikazati na festivalu u Cannesu, a upravo su završili sa snimanjem glazbe za film “Krovni talas” u režiji Jasmina Durakovića. “Nakon Livna, nastupamo 17. ožujka u Opatiji, 7. travnja u Lukvacu te 26. svibnja u Zelini (Hrvatska). Trenutačno čekamo završetak novog materijala pa ćemo onda početi intenzivnije nastupati. Naš album planiramo prezentirati i izvan granica BiH, a vrlo je vjerojatno da ćemo album prezentirati i u dalekoj Australiji”, rekao je Sejo. Uz dobru glazbu i besplatno pivo fešta za livnjake i njihove goste potrajala je duboko u noć. Ovim nastupom pred prepunom diskotekom Bacchus grupa Zabranjeno pušenje još je jednom pokazala zašto je možda i najbolja na ovim prostorima.

Album u lipnju

U razgovoru sa slavnim pjevačem Zabranjenog pušenja Sejom Sexonom neposredno prije koncerta doznali smo da će grupa izdati svoj novi album “Hodi da ti čiko nešto da” u prvim danima lipnja. “Na albumu će se naći 20 skladbi. Većinu smo radili sami, ali će se naći i dvije obrade, i to obrada pjesme Arsena Dedića ‘Takvim sjajem’ i obrada pjesme grupe Kridens ‘Daj mi dimić jarane’”, rekao je vokal Zabranjenog pušenja Sejo Sexon. Damir Suton

Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu trebalo bi u predstojećem razdoblju ispitati koliko su utemeljene tvrdnje o neregularnosti radova koji su prije nepunih sedam godina vršeni na Prirodno-matematičkom fakultetu, a vezano za popravku oštećenih piralenskih generatora i kondenzatora.
Cijeli slučaj ne bi bio zanimljiv za tužiteljstvo da piralen nije vrlo opasna, kancerogena tvar, s kojom se smije raditi samo u strogo kontroliranim i propisanim uvjetima. Dekan PMF-a....
[Opširnije.....]

Vezane vijesti:
Fakulteti najavili rat modernom prepisivanju
Bez dana radnog staža čak 70.000 mladih

Dekan Ekonomskog fakulteta u Brčkom Marin Gužalić poništio je pismeni dio ispita iz matematike jer je ispit položilo 50 posto studenata prve godine. "Učinilo nam se sumnjivim što je veliki broj studenata prošao prvi pismeni ispit iz matematike, pa smo u dogovoru s menadžmentom Fakulteta odlučili da obnovimo ispit, pogotovu zbog činjenice da ovom ustanovom već duže vrijeme kolaju razne priče o navodnoj korupciji profesora", rekao je dekan Gužalić. Na obnovljenom pismenom ispitu nitko od studenata nije pokazao znanje dovoljno za izlazak na usmeni dio ispita. (F)

Na svojoj posljednjoj sjednici Vlada Hercegbosanske županije razmatrala je Studiju o opravdanosti koncesija za iskorištavanje lignitnih ležišta u dijelu Livanjskog polja. Županijska je Vlada donijela Odluku o odobravanju Studije o opravdanosti dodjeljivanja koncesije za iskorištavanje lignitnih ležišta na poljima Čelebić i Table te pristupanju dodjele koncesija za dodatno istraživanje i eksploataciju lignitnih ležišta. Razlog za donošenje ove Odluke je da se sukladno Zakonu o koncesijama HB županije izvrše i dopunska istraživanja na neiskorištenom dijelu polja, a sve u cilju da se potvrde dovoljne količine zaliha lignita, koje su potrebne za realizaciju projekta "Prerada lignita Livanjskog polja u tekuće gorivo".


Vlada Hercegbosanske županije donijela je i Odluku o raspisivanju natječaja za dovršenje radova na zgradi suda u Tomislavgradu, rekonstrukciju zgrade suda u Drvaru i postavljanje fasade na zgradi suda u Livnu

Vezane vijesti:
Hr wikipedia

Odlukom Upravnog Vijeća Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, a s ciljem racionalnije potrošnje i smanjenja materijalnih troškova zdravstvenih ustanova, ukupna vrijednost lijekova na recept koje liječnici mogu izdati pacijentima s tzv. pozitivne liste u oblasti primarne zdravstvene zaštite od 1. veljače ove godine ne može biti veća od 3.400 maraka po jednom liječenju mjesečno.Odluka je donesena nakon detaljne analize koju je u sklopu izradbe financijskog plana za 2006. uradio županijski Zavod zdravstvenog osiguranja u Livnu, a koja je pokazala da su u tamošnjim zdravstvenim ustanovama lijekovi na recept izdavani mimo svih pravila i logike racionalne potrošnje. U pisanoj analizi Zavoda zdravstvenog osiguranja naveden je primjer dvojice liječnika livanjskog Doma zdravlja koji su se toliko razlikovali po ukupnoj vrijednosti lijekova izdanih na recept da bi bilo teško zaključiti kako su oni djelatnici iste zdravstvene ustanove, u istoj županiji pa čak i državi, jer je jedan liječnik prošle godine na recept izdao lijekove u ukupnoj vrijednosti od 110.000 maraka, a drugi 25.000 maraka, ili tri puta manje. Reagiranja pacijenata na ovu odluku različita su. Jedni je prihvaćaju mirno, a drugi su se usprotivili, poglavito umirovljenici koji liječniku moraju odlaziti i po tri puta mjesečno i prema novoj odluci svaki put za recept na koji mogu dobiti samo jedan lijek platili po tri marke.
Liječnik Doma zdravlja u Livnu specijalist opće medicine dr. Ante Drnasin izjavio je da je odluka županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja nezakonita i neodrživa jer dopuštenu vrijednost lijekova od 3.400 maraka mjesečno liječnik propiše za tri do pet dana, pa će njezinom primjenom najviše biti pogođeni pacijenti. NINA

Žitelji Hercegbosanske županije uz telefonske račune za siječanj 2006. prvi put moraju platiti i šest maraka za RTV pristojbu...Sukladno Zakonu o javnom RTV sustavu BiH korisnici fiksne telefonske mreže na području Hercegbosanske županije, kao i na drugim područjima koje pokriva JP Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar, uz telefonske račune za siječanj 2006. prvi put moraju platiti i šest maraka za RTV pristojbu, javlja dopisnik agencije NINA. Plaćanje RTV pristojbe do kraja prošle godine bilo je dragovoljno, odnosno korisnici fiksne telefonije uz račun za telefon nisu morali platiti i RTV pristojbu. Međutim, prema novom zakonu oni su obvezni plaćati RTV pristojbu, a ako to ne urade uslijedit će sankcije. Prema podatcima Službe za naplatu RTV FBiH, na području HB županije do kraja prošle godine RTV pristojbu plaćalo je manje od jedne petine vlasnika radio i TV prijamnika, a Općinskom sudu u Livnu dostavljeno je više od 13.000 platnih naloga s prijedlogom za prinudno izvršenje protiv onih koji su izbjegavali plaćanje RTV pristojbe uz račun za telefonske usluge.
IZ HT-a su poručili da su oni, sukladno zakonu, dužni osigurati isti postupak naplate za RTV pristojbu kao i za telefonsku uslugu, što znači da odbijanje plaćanja pristojbe podrazumijeva i isključivanje telefona pretplatnika. S druge strane, ako ovakav način naplate ne bude davao pozitivne rezultate, prema riječima rukovoditelja naplate RTV pristojbe Mahmuta Jaganjca, RTV FBiH će svoja potraživanja naplaćivati sudskim putem.
(NINA) nv

vezane vijesti:
Potpišite peticiju za hrvatski TV kanal
Forum RTV TAKSA/PRISTOJBA
Hrvati ne vjeruju ni sudu u BiH niti ICTY-u

Najveći svjetski Internet pretraživač Google sve više zalazi na Microsoftov teren, pa je tako razvio i novu verziju svog desktopa, alatke za pretraživanje po PC-u.
Google je trećom verzijom svog desktopa učinio hard diskove pokretnim, jer ta verzija skladišti sadržaj hard diskova korisnika na vlastite uređaje, čime se stvara drukčiji odnos između korisnika i računala.
Osim toga, Google će pojačati i svoj sidebar, uređaj u obliku ploče koja nezavisno funkcionira i sadrži niz manjih funkcija, a omogućava surferu da jednim klikom ima pristup elektronskoj pošti, meteorološkim podatcima, burzovnim cijenama... i to potpuno nezavisno od web ikonice.
Sada će korisnici preko sidebare moći razmjenjivati fotografije, bilješke i druge informacije s kolegama ili prijateljima. Google nastoji ohrabriti izdavaše da razvijaju programe plug-in namijenjene sidebarovima, piše francuski tisak.
NINA

Sigurnosna kompanija iDefence nudi 10.000 dolara svakome tko pronađe dosad neotkriveni sigurnosni propust unutar Microsoftovih operativnih sustava Windows. Jedina kvaka u ovoj, s obzirom da Windowsi puštaju na sve strane, prilično lakoj zaradi je to što otkriveni propust Microsoft mora okarakterizirati kao 'kritičan', no vjerujemo da niti to neće predstavljati problem sposobnim informatičarima. Broj nagrada u visini od 10.000 dolara nije ograničen, no svi detalji o sigurnosnom propustu moraju biti dostavljeni kompaniji iDefence najkasnije do 31. ožujka. iDefence organizira ovaj natječaj zbog toga što najveći broj njihovih klijenata koristi upravo neki od operativnih sustava Windows te ih žele pravodobno zaštititi od potencijalnih napada zlonamjernih hakera. Ovo nije prvi slučaj da neka kompanija nudi novčane nagrade u zamjenu za otkrivanje potencijalnih sigurnosnih propusta u određenim softverskim uratcima. To su ranije učinile i kompanije TippingPoint, Argeniss i Gleg, a open source grupacija Mozilla nudi 500 dolara svakome tko pronađe sigurnosni propust unutar njihovih softverskih rješenja. Osim zaštite vlastitih klijenata, sigurnosne kompanije tako pokušavaju zaustaviti rastuće crno tržište novootkrivenih sigurnosnih propusta. Naime, kako izvještava ruski antivirusni proizvođač Kaspersky Lab, kritični WMF propust unutar Windowsa, 'zakrpan' ovog siječnja, na crnom tržištu prodali su ruski hakeri koji su za njega, ne znajući da mogu dobiti mnogo više, utržili tek 4.000 dolara. Iz Microsofta izjavljuju da im ne pada na pamet plaćati za otkrivanje sigurnosnih problema unutar Windowsa 'vanjskim' stručnjacima. Umjesto toga, radije će ponuditi određenu novčanu nagradu onome tko pomogne u otkrivanju tvoraca opasnih virusa kao što su to učinili u svibnju 2004. godine. Microsoft je tada ponudio čak 250.000 dolara svakome tko pruži ključne informacije koje će dovesti do uhićenja tvorca zloglasnog virusa Sasser.
Izor: Tportal

Najgledajnija televizija u BiH je FTV sa 34% glasova ispitanika, drugo mjesto zauzela je TV Pink BH koju je među tri svoja najčešće gledana TV kanala uvrstilo 30% građana, dok je na trećem mjestu BHT sa 26% poklonika, pokazuju rezultati istraživanja GfK BH - Centra za istraživanje tržišta, prenosi Index. Što se radio postaja tiče, lokalne radio stanice često imaju prednost pred regionalnim ili onima koje se čuju gotovo u cijeloj BiH.
Samo 2% ispitanika uopće ne gleda TV, dok ostalih 98% građana na raspolaganju imaju nekih 39 registriranih TV stanica, javnih i privatnih na području BiH, plus javne TV servise PBS, BHT1, FTV i RTRS.Istraživanje je potvrdilo činjenicu da je medijski prostor BiH još uvijek podijeljen po etničkim ključu. Po subjektivnim procjenama građana BiH, vidljivo je da su u područjima sa bošnjačkom većinom gledaniji FTV, BHT i OBN, u područjima sa hrvatskom većinom kanali sa hrvatskim predznakom (HRT1, HT2, HRT RTL i Nova TV), a u područjima sa srpskom većinom PINK BH, BN i RTRS. Ipak, treba također reći da većina ovih vodećih kanala ima svoju publiku u sve tri regije.
GfK BH je napravio anketu i o slušanosti radio stanica. Na raznini države, 15% građana odabire Radio BN kao najčešće slušanu radio stanicu i time je pozicioniraju na vrh ljestvice. Nakon toga Radio BN-a a potom slijedi jedan od javnih servisa, BH Radio 1 sa 13%, te Radio Big 1 sa 10%. Oko 22% građana uopće ne sluša radio, a onih skoro 80% slušatelja imaju izbor od preko 140 registriranih radio stanica (po podacima RAK-a) i tri javna servisa.Najveći broj radio stanica je lokalnog karaktera, pa podaci o slušanosti, ili subjektivnoj percepciji slušanosti, na nivou BiH za neke od njih nemaju značaja, a i oglašivači i marketinške agencije nešto drugačije pristupaju radiju kao mediju nego TV-u.
U prilog toj činjenici govori i podatak da 48% građana BiH kao najslušanije radio stanice bira neke druge, lokalne koje zasebno imaju manje od 2% subjektivno procijenjene slušanosti.
Bljesak.info

LIVNO - Nakon provedenih istražnih radnji i pronalaska tragova pokraj vozila Golf (077-K-653) koje su koristili pljačkaši LT Gospodarske banke u Glamoču, policija je uhitila dvije osobe. Uhićeni P. P., rođen 1978. u Prijedoru, nastanjen u Glamoču, i Ž. Č., rođen 1977. u Novom, privremeno nastanjen u Glamoču, osumnjičeni su za pripremanje izvršenja ovoga kaznenog djela. Prema operativnim saznanjima kojima raspolaže MUP Hercegbosanske županije, izravni izvršitelji ovog razbojstva su Ozren Gvozden, rođen 30. siječnja 1983. u Prijedoru, i Danijel Marčeta, rođen 6. prosinca 1981. u Banjoj Luci, nastanjen u Prijedoru, zbog čega je Županijskom tužiteljstvu dostavljeno posebno izvješće o kaznenom djelu razbojstvu. MUP moli sve građane koji imaju bilo kakvu informaciju o kretanju i boravku ovih osoba da ih obavijeste pozivom na telefon 034/ 203-673 ili da jave najbližoj policijskoj postaji, Policijskoj upravi ili drugim službama za provođenje zakona. Podsjetimo, u srijedu 15. veljače u 9.35 sati djelatnici PP-a Glamoč zaprimili su dojavu da su u poslovnici LT Gospodarske banke u Glamoču u Ulici Junuza Duruta dvije maskirane muške osobe, koje su bile naoružane automatskim puškama, iz banke otuđile neutvrđenu količinu novca, nakon čega su pobjegle u nepoznatom pravcu. Očevidom je utvrđeno da je ukradeno 16.350 maraka. Operativnim radom došlo se do saznanja da su nepoznati počinitelji s mjesta događaja pobjegli u vozilu Golf II zelene boje sa zatamnjenim staklima (077-K-653), koje je pretragom terena ubrzo pronađeno napušteno u blizini mjesta Jasenovi Potoci, općina Mrkonjić Grad. Vozilo je pronađeno s upaljenim motorom, a očevid je obavljen u suradnji s djelatnicima CJS-a Mrkonjić Grad. Utvrđeno je da je i izvršen pokušaj paljenja vozila te je djelomično izgorjela unutrašnjost istog. Također su pronađeni određeni predmeti, odjeća i obuća, koje su počinitelji koristili prilikom izvršenja kaznenog djela. Potraga za Gvozdenom i Marčetom još uvijek traje.
N. Dedić

Djelatnici JP Komunalac iz Bosanskog Grahova nisu primili 36 plaća, a prema riječima načelnika te općine Duška Bilćara, plaće im nisu isplaćene za 2002., 2003. i 2004 zbog poteškoća u naplati potraživanja za izvršene komunalne usluge.Načelnik Bilćar izjavio je za agenciju NINA da su u sličnoj situaciji i djelatnici općinskih tijela uprave, uključujući i dužnosnike koji zaključno s 31. prosinca 2005. potražuju 26 plaća, i to sedam plaća iz 1998., svih dvanaest iz 1999. i sedam iz 2005.
Objasnio je da je zaposlenima u općinskoj administraciji tijekom prošle godine isplaćeno ukupno 26 plaća ili u prosjeku nešto više od dvije plaće mjesečno, te da su zadnju plaću primili u svibnju 2005.
Dodao je da su djelatnici Općine prije godinu dana, kad je preuzeo dužnost načelnika, potraživali 42 plaće, ustvrdivši kako se nada da će im u idućih osamnaest mjeseci biti isplaćene sve plaće i saniran deficit općinskog proračuna iz ranijih godina, koji iznosi oko 900.000 maraka.
(NINA) nv

SARAJEVO – Iako je u 2005. izvršeno preuzimanje nekada najvećih banka koje su poslovale u Bosni i Hercegovini, prema prvim pokazateljima i ova godina bit će vrlo burna na bh. bankarskom tržištu. Gotovo sve velike banke koje posluju u Bosni i Hercegovini u protekloj godini su pokušale, ili su uspješno realizirale akviziciju neke od postojećih “slobodnih” manjih bh. banaka, kako bi u idućem razdoblju nastavile s trendom rasta. Iza svih ovih transakcija uglavnom se nalaze velike talijanske i austrijske bankarske grupacije koje pokušavaju ostvarit dominaciju na bh. bankarskom tržištu. To potvrđuje i preuzimanje LT Gospodarske banke d.d. Sarajevo od Privredne banke Zagreb (PBZ) čiji je većinski vlasnik talijanska Banca Intesa. Iako nam iz LT Gospodarske banke kao ni iz PBZ-a nisu željeli ni potvrditi, ali ni demantirati, ovu informaciju koju smo dobili iz dobro obaviještenih izvora, očito je da se radi o logičnom potezu talijanskog bankarskog diva koji je od nedavno prisutan na našem bankarskom tržištu preko UPI Banke d.d. Sarajevo.

Dominacija talijanskih i austrijskih banka

Osim Raiffeisen banke, Hypo-Alpe-Adria Banke, UniCredit banke koji su lideri na bh. bankarskom tržištu, već sada je vidljivo da će značajnu ulogu imati i Banca Intesa, kao i Nova ljubljanska banka (NLB) koja je nedavno preuzela Tuzlansku banku. LT Gospodarska banka trenutačno ima šest podružnica i dvadesetak poslovnica diljem BiH, te ukupno188 zaposlenika. U prvoj polovici prošle godine ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 6,1 milijun maraka i rashode u iznosu od 7,5 milijuna maraka. Zaključno s 30. lipnjem 2005., ukupna aktiva LT Gospodarske banke iznosila je 128,814.000 maraka, kapital 16,400.000 maraka, kreditni portfolio 72,137.000 maraka, a depoziti 6,733.000 milijuna maraka. Trenutačno su većinski vlasnici LT Gospodarske banke tvrtke Matković Livno, Hrvatska zajednica Herceg Bosna, World Consulting Company Luxemburg, te udruženje HKD Napredak Sarajevo, Želimir Graovac i G.E.S.S iz Milana.
Željko Marijanović

Prema operativnim saznanjima kojima raspolaže Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Hercegbosanske županije, izvršitelji razbojništva u LT Gospodarskoj banci u Glamoču su Ozren Gvozden rođen 1983. godine u Prijedoru i Danijel Marčeta rođen 1981. godine u Banja Luci, a nastanjen u Prijedoru.
U prostorijama Policijske postaje Glamoč saslušani su svjedoci izvršenja spomenutog kaznenog djela, a zbog osnovane sumnje da su sudjelovali u pripremanju kaznenog djela slobode su lišeni B.P. (1978) i Ž.Č. (1977) nastanjeni u Glamoču.
Naime, jučer su dvije maskirane muške osobe naoružane automatskim puškama iz LT Gospodarske banke u Glamoču otuđile 16.350 KM, a nitko od djelatnika banke i stranaka koje su se zatekle u banci nije ozlijeđen.S mjesta događaja počinitelji su pobjegli u motornom vozilu "golf II", zelene boje, koje je ubrzo pronađeno napušteno u blizini mjesta Jasenovi Potoci, općina Mrkonjić Grad, priopćeno je u MUP-u HB županije.Pljačkaši su pokušali zapaliti vozilo kojemu je djelomice izgorjela unutrašnjost i u kojemu su pronađeni određeni predmeti, obuća i odjeća, a koju su počinitelji koristili prilikom izvršenja spomenutog kaznenog djela.MUP HB županije uputio je poziv građanima koji imaju bilo kakvu informaciju o kretanju i boravku počinitelja spomenutog kaznenog djela da obavijeste policiju pozivom na broj 034/ 203-673 ili da jave najbližoj PP ili PU ili drugim službama za provođenje zakona.
(Fena)

Hollywoodska scenaristica Carol Cook vratila se u SAD nakon što je mjesecima boravila u Širokom Brijegu i Međugorju, gdje je pisala scenarij za novi film Mela Gibsona! Radi se o filmu koji će obrađivati Gospine poruke i fenomen Međugorja.
Po svemu sudeći to će biti igrano-dokumentarni film, a režirat će ga Mel Gibson koji bi tijekom veljače, kako je planirano, trebao doći u svetište. Informacija nam je potvrđena i u Uredu fra Joze Zovka, iako ni tamo ne znaju točan datum kad bi se Gibson i ekipa mogli pojaviti u Međugorju. Carol Cook je do 11. rujna 2001. bila dio hollywoodskog glamura - pratili su je dizajnerska odjeća, skupa vozila, zabave i vječita žurba. No, tada joj se život potpuno izmjenio.
Gledajući vijesti o rušenju prvog Twin Towera nazvala je suradnike koji su se nalazili u drugom neboderu. U trenutku dok je na izravnoj vezi razgovarala s jednim od njih avion se obrušio i na taj neboder, a ona je kroz slušalicu čula krike užasa i panike. To joj je postalo noćna mora, sve dok se u jednom trenutku nije okrenula molitvi.
Uskoro je saznala za Gospina ukazanja i došla u Međugorje. Duboko dirnuta svim viđenim i doživljenim vratila se u Međugorje u kolovozu prošle godine i počela pisati scenarij za Gibsonov film. A u listopadu 2005. bila je i sudionica seminara koji drži fra Jozo Zovko.

vezane vijesti:
- Biskup Perić: Ponavljam, Međugorje nije svetište
- Zabranjeno hodočastiti u Međugorje !

LIVNO - Dom zdravlja u Livnu prva je zdravstvena ustanova u Hercegbosanskoj županiji koja je započela provedbu projekta obiteljske medicine, a prema riječima dr. Slobodana Brdara, specijalista medicine rada u toj zdravstvenoj ustanovi, žitelji livanjske općine do kraja sljedećeg mjeseca mogu se odlučiti za obiteljskog liječnika. Govoreći o tom projektu, koji je potpuna novost na tim prostorima, dr. Brdar je izjavio da je projekt obiteljske medicine u Livnu pokrenut uz potporu ministarstva zdravstva Kanade i resornog federalnog ministarstva te uz angažman ravnatelja Doma zdravlja dr. Stipe Kovača. Objasnio je da su za početak formirana dva tima s po dva liječnika i tehničara, koji pohađaju edukacijski tečaj u trajanju od šest mjeseci, po čijem završetku će polagati ispit iz obiteljske medicine i dobiti certifikat. Istaknuo je da je cilj formiranja timova stvaranje sustava obiteljske medicine koji, primjerice, uspješno funkcionira u Republici Hrvatskoj, a dijelom i u BiH, a sve radi boljeg i učinkovitijeg pružanja usluga primarne zdravstvene zaštite građanima koji će se moći opredijeliti za obiteljskog liječnika zaduženog za zdravlje cijele obitelji, od djece iznad 12 godina do djedova i baka. NINA

GLAMOČ (NINA) – Dvije naoružane maskirane osobe su jutros u 9.35 sati izvršile pljačku poslovice LT Gospodarske banke u Glamoču i tom prilikom pod prijetnjom oružjem otuđili zasad nepoznatu količinu novca, javlja dopisnik NINA-e.
Glasnogovornik Uprave policije MUP-a Hercegbosanske županije Ivica Vrdoljak izjavio je za agenciju NINA da su se u trenutku pljačke u banci nalazile tri djelatnice i dvije stranke, te da nitko od njih nije ozlijeđen. Dodao je da je potraga za počiniteljima koji su se nakon pljačke tamnim Golfom uputili cestom prema Banjoj Luci u tijeku, te da su djelatnici MUP-a i županijski tužitelj izvršili očevid na mjestu događaja.

Ovih dana na adrese korisnika telekomunikacijskih usluga Hrvatskih telekomunikacija Mostar stižu posljednji računi na kojima korisnici mogu birati: platiti, uz telefonske usluge, i RTV pristojbu u iznosu od 6 KM, ili tu pristojbu ne platiti.
Kada dobiju sljedeći račun sredinom veljače, to neće biti moguće razdvojiti, uz telefonske usluge morat će platiti i RTV pristojbu, jer to je sada zakonska odredba?!
Takvu odluku donijelo je Vijeće ministara i Parlamenti B i H. Znači li to da je do sada naplaćivanje RTV pristojbe bilo nezakonito? Pitanje je, uz to, jesu li tri telekomunikacijska operatera u B i H registrirana, po zakonu, naplaćivati i RTV pristojbu? Još je mnogo pitanja bez odgovora vezanih za naplaćivanje RTV pristojbe na ovaj način, a na koja bi korisnici usluga trebali dobiti odgovor ili razumno objašnjenje,
Podsjetimo: RTV pristojba pokušala se naplaćivati preko računa elektro distribucija, dakle, na računima za potrošenu el. energiju bio je i iznos za RTV pristojbu, ali korisnici su i tada mogli birati, platiti ili neplatiti. Hrvati u B i H , uglavnom, nisu, ili su u malom broju, plaćali RTV pristojbu. Tako je bilo i kada se ta pristojba «prikačila» na telefonske račune. Zbog tog neplaćanja sada stiže tisuće tužbi od Općinskih sudova, ali tuženi uglavnom «nisu kod kuće» kad treba preuzeti tužbe. Koliki , a besmisleni, trošak i za sudove i za pošte.Što će se događati ove godine kada će se, kažu, po zakonu, uz telefonske usluge morati plaćati i RTV pristojbe, u protivnom, prema najavama ,slijedi uskraćivanje telekomunikacijskih usluga( iskapčanje telefona)? Pokušali smo to doznati u novinskoj anketi među korisnicima tk usluga HT Mostar na prostoru HB i ZH županije. Naime ,tv kanal na hrvatskom jeziku. Uzaludan im je bio sam uloženi trud, Zakon o Javnom RTV servisu B i H je usvojen u parlamentima, unatoč protivljenju hrvatskih zastupnika. Uz to, većina vlasnika ne razumije što znači objašnjenje da se RTV pristojbom ne plaća program, nego samo posjedovanje televizora. Tako je, kažu jedni ,u svim uređenim državama. Ali, B i H nije uređena država, odgovaraju drugi. Može li se očekivati otkazivanje građanske poslušnosti zbog RTV pristojbe i načina njezine naplate, barem kada su u pitanju Hrvati, informacijama, građani iz ove dvije županije u najmanjem su postotku do sada plaćali RTV pristojbu.
Na slučajno odabranom ( telefonski brojevi) uzorku od 124 korisnika TK usluga HT Mostar ( uzorak nije reprezentativan, ali može biti dobar pokazatelj raspoloženja korisnika) napravili smo anketu sa sljedećim pitanjima i ponuđenim odgovorima:

1. Jeste li do sada plaćali RTV pristojbu?

a) redovito- 13 ispitanika ( oko 10%)

b) povremeno-25 (oko 20%)

c) nikako -86 (oko 70%)

Onima koji su odgovorili –povremeno i nikako ( njih 111)- postavili smo pitanje:
2. Hoćete li od sada plaćati RTV pristojbu?

a) hoću- 12 ispitanika ( oko 11%)

b) razmislit ću-7 (oko 6%)

c)neću - 92 (oko 83%)

One koji su odgovorili-neću i razmislit ću ( njih 99)-pitali smo što će učiniti ako im budu uskraćene telekomunikacijske usluge?

a) imam-nabavit ću mobitel- 83 ispitanika (oko 84,5%)

b) mogu bez telefona - 16 (oko 15,5%)


Nakon ovakvih rezultata ankete potpuno je očito da će i korisnici telekomunikacijskih usluga, ali i HT Mostar kao davatelj usluga imati velikih problema uskladiti interese.
Građanska neposlušnost Hrvata?
Hrvati u B i H, opće je poznato, u najmanjem broju plaćaju RTV pretplatu navodeći nezadovoljstvo programom ovdašnjih televizija. Tražili su i traž u dvije županije u kojima smo proveli istraživanje?

Kako povremeno plaćati RTV pristojbu?
Tijekom provođenja ankete, bilo nam je zanimljivo čuti kako se RTV pristojba može povremeno plaćati. Neki, plaćajući telefonski račun zaborave napomenuti da neće platiti pristojbu, ili im račun plaća netko drugi, ili, a to nam je rekao jedan profesor, kada mu se tijekom mjeseca svidi barem jedna emisija na televiziji, plati pretplatu. «Nažalost, malo je takvih mjeseci», kaže profesor.

Općinsko vijeće Kupresa na posljednjoj sjednici nije prihvatilo izvješće Agencije za privatizaciju Hercegbosanske županije o presjeku stanja privatiziranih poduzeća i dijelova poduzeća sa stanjem na dan 30. lipnja 2005.Izvješće je, po ocjeni većine vijećnika, «frizirano» i nevjerodostojno, te ne odražava pravo stanje u procesu vlasničke transformacije bivše društvene imovine na području kupreške općine.Vijećnicima je predstavljen i Prostorni plan općine Kupres koji je uradio nezavisni stručni tim Zlatka Lazarevskog iz Sarajeva, a nakon rasprave općinskom povjerenstvu ostavljen je rok od 30 dana da primjedbe, prijedloge i sugestije iznesene u raspravi dostavi autorskom timu koji će ih ugraditi u prijedlog prostornog plana, a potom dostaviti na novo razmatranje i usvajanje OV-u.

Vijećnici su zatražili i uspostavljanje redovite autobusne linije između Kupresa i središta Hercegbosanske županije – Livna, a o tom zahtjevu bit će odlučeno na jednoj od idućih sjednica Općinskog vijeća.

(NINA) nv

Terminološka kovanica "manji bh entitet" mogla bi se po prvi put od potpisivanja Daytona do danas umjesto Republike Srpske koristiti za prostor Federacije BiH. Da se ne radi samo o običnoj jezičnoj varijaciji najbolje potvrđuju političke, demografske promjene koje su se u međuvremeno dogodile na području Drvara, Bosanskog Grahova i Glamoča, općina koje imaju intenciju potpunog administrativnog i političkog odcjepljenja od Federacije BiH i pripojenja integralnom prostoru Republike Srpske.
Sve konce općinske vlasti potpuno drže Srbi. Političke odluke koje donose tamošnji općinski vijećnici i načelnici potpuno su autonomne od županijske ili federalne vlade. Zbog toga više utjecaja na političke i gospodarske prilike ima službena vlast u Banjoj Luci od Sarajeva. Posljednja nazočnost nekog od predstavnika vlasti Federacije BiH mjeri se godinama. Navedene pojedinosti najzornije pokazuju da je federalna Vlada izgubila svu nadležnost nad spomenutim općinama, koju po neskrivenim željama političkog vodstva Srba treba još papirima samo formalizirati.

Aktualno stanje u Drvaru, Glamoču i Bosanskom Grahovu razlog je što Republika Srpska umjesto 49 ima efektivnu kontrolu nad 52 posto teritorija BiH ili 27,4250 kilometara četvornih više u odnosu na Federaciju BiH, koja je Daytonskim mirovnim sporazumom dobila 26,1105 kilometara četvornih teritorija.

U općini Drvar vlast drži SNS, u Glamoču SDS, a u Bosanskom Grahovu za načelnika općine izabran je Srbin iz stranke SDP. Izborni rezultati ponajbolje govore kako je u tim sredinama izmijenjena i nacionalna struktura stanovništva. Broj Hrvata koji su nakon rata sustavno naseljavani drastično opada. Vlada na čelu s HDZ-om u Hercegbosanskoj županiji nailazi na sve teže probleme u komunikaciji s predstavnicima srpske vlasti u trima općinama.

To priznaje i Anka Papak-Dodig, načelnica općine Drvar iz stranke SNSD, napominjući da su kontakti sa županijskom vladom u Livnu sve hladniji. Načelnik Glamoča Rade Gvero više se puta otvoreno sukobio s predstvanicima županijske vlade i hrvatskim vijećnima u Općinskom vijeću.

Pokušavamo u našoj općini uz pomoć županijske vlade raditi na poboljšanju ekonomske situacije, ali su rezultati tih pregovora loši. Možda je i to razlog zašto bi neki Srbi željeli da se općine pripoje prostoru Republike Srpske, protiv čega su vlasti u Federaciji BiH kazala nam je načelnica Anka Papak-Dodig. Ona smatra da im se priče o izlasku iz Federacije BiH na neki način osvećuju, jer im se iz županijskih proračuna šalje sve manje novca.

Za razliku od dužnosnika stranke SNSD, čelnici PDP-a i SDS puno su otvoreniji i priču o izlasku Drvara, Glamoča, Bosanskog Grahova planiraju ponovo aktualizirati. To će poručuju i napraviti jer ne žele da Srbi budu žrtve posljednjeg prijedloga koji je stigao iz stranke SDA, u kojem se hrvatskim strankama nudi ujedinjenje Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije, s time da im se pripoje i neke općine iz sadašnjeg Hercegbosanskog kantona, Livno, Kupres i Tomislavgrad.

Ostale općine, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar, iz te županije pripojile bi se Unsko-sanskoj županiji, odnosno novoj regiji sa sjedištem u Bihaću.

Načelnik općine Livno Luka Čelan ponovno je upozorio na problem uništavanja stupova javne rasvjete u glavnoj gradskoj ulici u Livnu od nepoznatih počinitelja, ustvrdivši da je Općina u proteklih nekoliko godina uložila značajna sredstva u sanaciji i rekonstrukciji javne rasvjete, kako bi gradsko središte dobilo novu, suvremenu rasvjetu.Livanjski načelnik je rekao da je Ulica Kneza Mutimira posljednjih mjeseci na meti nepoznatih osoba koje su oštetile, iskrivile i polomile veći broj stupova javne rasvjete, te da je tim javnim dobrima nanesena materijalna šteta koju Općina nije u mogućnosti isfinancirati.

Objasnio je da je u nekoliko navrata uputio službene zahtjeve policiji u Ministarstvu unutarnjih poslova HB županije da se nešto uradi na zaštiti javnih dobara, ali da to nije dalo rezultata jer je uništavanje stupova javne rasvjete u glavnoj gradskoj ulici nastavljeno.

«Rasvjeta u glavnoj gradskoj ulici riješena je veoma lijepo, ali to, kako sada izgleda, najblaže rečeno pravi je kaos, jer su mnogi stupovi oštećeni udarom automobila, iako je to pješačka zona», kazao je livanjski načelnik, ustvrdivši da je veći dio tih stupova po njemu, namjerno oštećen, te da je nužno pronaći način kako bi se ta javna dobra trajno i efikasno zaštitila.

Dodao je da takvu mogućnost pruža novi županijski zakon o javnom redu i miru koji je u pripremi i koji je dosta rigorozan, te da rješenje ovog problema vidi u sankcioniranju počinitelja tih kaznenih djela, ali i stavljanju fizičkih (betonskih) prepreka koje bi onemogućile ulazak automobila u glavnu gradsku ulicu.

(NINA) nv

I dok zaljubljeni, a i svi oni koje je ikada u životu pogodila Cupidova strelica iščekuju 14. veljače, dan kada će svojim partnerima ili simpatijama iskazati svoju zaljubljenost, ljubav ili samo naklonost, mnogi od njih niti znaju, a niti su se zapitali od kuda potječe kult štovanja Svetog Valentina - zaštitnika zaljubljenih? Slavljenje Valentinova se proširilo po čitavom svijetu iz kulture SAD-a i Velike Britanije. Danas Valentinovo nije samo Dan zaljubljenih nego i dan ljubavi i poštovanja prema nama dragim osobama. Mišljenja o podrijetlu ovog praznika razlikuju se od znanstvenika do znanstvenika. Pa tako postoje i različite legende od kada se i zašto štuje sveti Valentin. Sveti Valentin bio je svećenik u Rimu za vrijeme Kaludija II koji je pomagao mučenicima. Naposljetku i sam biva uhićen te ga sam car šalje prefektu Rima koji ga je osudio na prebijanje te naložio da mu se odrubi glava. Ta je kazna izvedena 14. veljače 270 godine. No prema povijesnim izvorima naći će se još mnogo Valentina. Sama ljubavna legenda zapravo započinje u srednjem vijeku u Engleskoj i Francuskoj gdje se smatralo da ptice oko 14. veljače počinju tražiti svoj par. Zbog tog razloga zaljubljeni su smatrali ovaj dan posebno prigodnim za pisanje ljubavnih pisama, a samo ime Valentin se koristilo kao sinonim za onoga koga se voli.

Tajna vjenčanja

Po jednoj od legendi, sveti Valentin živio je u vrijeme starog Rima. Pogubljen je kao mučenik upravo 14. veljače 269. godine, zbog toga što se nije htio odreći kršćanstva. Legenda kaže da je pred pogubljenje ostavio oproštajno pismo kćeri zatvorskog čuvara s kojom se sprijateljio. Pismo je potpisao riječima “Od tvog Valentina”. Druga teorija, pak, kaže da je sveti Valentin služio kao svećenik na dvoru cara Claudiusa II, koji ga je zbog neposluha zatvorio, a kasnije i pogubio. Tijekom vladavine Claudiusa II, Rimska vojska je vodila mnoge krvave ratove. Claudius koji je nosio i nadimak Okrutni imao je velikih problema popuniti rimske legije novim legionarima, mahom mobiliziranih iz redova plemstva i viših staleža. Claudius je vjerovao da razlog zbog kojeg rimski muškarci nisu željeli u vojsku leži i u njihovim ženama i obiteljima pa je stoga zabranio sva vjenčanja u Rimu i otkazao sve zaruke. Rimski svećenik koji se tome usprotivio bio je sveti Valentin. On i njegov pomoćnik sveti Marcijus su potajno vršili obrede vjenčanja nad rimskim kršćanima. Takva djelatnost nije mogla proći nezapaženo. Svećenici su odvedeni pred rimskog perfekta, koji ih je osudio na smrt bičevanjem, a nakon toga su im odsječene glave. To se dogodilo 14. veljače 269. godine. Godine 496. papa Gelasius proglasio je 14. veljače Danom sv. Valentina, a tek poslije na taj datum su se počele izmjenjivati ljubavne poruke, a sv. Valentin postao je zaštitnik zaljubljenih.

Svečanost Lupercalia
Jedna od legendi govor i da je u antičkom Rimu, 14. veljače bio je praznik kojim se odavala počast Juni, kraljici svih rimskih bogova i boginja. Rimljani su Junu također slavili i kao božicu zaštitnicu žena i braka. Sljedeći dan, 15. veljače, stari su Rimljani slavili kao svečanost Lupercalia. Na taj dan neoženjeni rimski muškarci i neudate žene, koji su, inače, drugih dana bili strogo odvojeni, provodili su ritual "izvlačenja imena". Naime, imena neudanih rimskih djevojaka zapisivana su na listiće papira i ubacivana u obredni krčag. U predvečerje Lupercalia slobodni bi muškarci izvlačili po jedno ime, i nakon toga bi imali pravo biti s "izabranom" za trajanja svetkovine. Nerijetko su tako spojeni parovi ostajali zajedno i poslije svečanosti. S obzirom da su Rimljani sredinom veljače slavili svečanost Lupercalia, pastori rane kršćanske crkve odlučili su čin mučeništva svetog Valentina i svečanost Lupercalia povezati u jedno.

Različite tradicije

Tradicija ovoga blagdana se ogleda u slanju anonimnih čestitki ili razglednica svojoj simpatiji uz prigodni tekst poput “Be my Valentine” ili “I love you”. Kod nas se ovaj blagdan počeo slaviti početkom 90-ih godina, a mnogi do tada vjerojatno nisu ni znali da postoji. Pitanje je - slaviti Valentinovo ili se ponašati kao i bilo koji drugi dan? Postoje oni koji će nekoliko dana prije 14. veljače provesti u obilaženju trgovina kako bi pronašli odgovarajući poklon. Za Valentinovo će takvi čitav dan pričati o tome kamo će uvečer izvesti dragog ili dragu na večeru. No, ima i takvih kojima će biti dosta valentinovske groznice, a u poklonjenim ružama, parfemima ili pak srcolikim čokoladama neće pronaći više od nepotrebnih izljeva sentimentalnosti. Stanovnici bogatih zemalja svoju ljubav iskazuju novcem, dok oni siromašniji ipak Valentinovo povezuju s ljubavlju. Tako u Tajlandu na taj dan vlada pravo ludilo vjenčanja pa parovi čekaju u dugačkim redovima da ih primi matičar. Na sjeveru zemlje u provinciji Lampang neki parovi, u skladu s tradicijom, na vjenčanje dolaze na slonovima.
dnevnni list

Google se ponovo sprema uzdrmati e-mail svijet sa novom uslugom: Gmail za domene. Zamislite da imate svoju vlastitu Internet domenu i želite imati e-mail uslugu. Sa novom Gmail uslugom možete koristiti Gmail tehnologiju kako biste upravljali e-mail porukama pod svojom domenom.
U ovom trenutku, usluga je u beta fazi i ukoliko se želite uključiti morate imati Google račun te odgovoriti na neka pitanja vezana uz vaše email potrebe. Prijaviti se možete na ovoj adresi: https://www.google.com/hosted/Home.

Marko Pelivan zvani Arkan iz Livna presudom Općinskom suda u Livnu osuđen je na godinu i devet mjeseci zatvora zbog nedopuštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Optuženi je imao podeblji policijski dosje i više kaznenih prijava MUP-a Hercegbosanske županije zbog kaznenih djela proizvodnje i "dilanja" opojnih droga, a kazna mu je izrečena nakon prethodno sklopljenog sporazuma o krivnji postignutog s glavnim tužiteljem Hercegbosanske županije Miloradom Barašinom. Okrivljenog je branio livanjski odvjetnik Mile Ivančić, a Sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudac Veljko Krejić prihvatilo je sporazum o krivnji i visinu dogovorene kazne na koju se ne može izjaviti žalba.

Na području koje pokriva MUP Hercegbosanske županije u 2005. evidentirano je pet slučajeva zloporabe opojnih droga, radi čega su podnesene kaznene prijave Županijskom tužiteljstvu u Livnu protiv šest osoba osumnjičenih za kaznena djela posjedovanja i omogućavanja uživanja droga.Također, potvrdio je da se u posljednje vrijeme na tom području sve češće javljaju i zloporabe teških droga poput heroina.

Podsjetio je da su na području HBŽ-a najčešće u upotrebi tzv. lakše droge poput marihuane, tableta heptanona i ecstasy, te da u ovoj županiji službeno nije registriran ni jedan ovisnik o opojnim drogama na temelju relevantne liječničke dokumentacije.

S ciljem djelotvornije borbe protiv zloporabe opojnih droga, Vlada HBŽ-a u prosincu prošle godine donijela je odluku kojom je utemeljena radna skupina čiji je zadatak izradba programa borbe protiv ovisnosti o opojnim drogama i imenovanje stalnog koordinacijskog tijela u toj oblasti, a prema neslužbenim podatcima, u komunama za liječenje od ovisnosti nalazi se dvadesetak mladih osoba, uglavnom iz Livna i Tomislavgrada.

(NINA) nv

LIVNO – Planom prihoda i rashoda koji je usvojilo Upravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, u 2006. predviđena su sredstva u ukupnom iznosu od oko 14 milijuna maraka. Od tog iznosa deset milijuna maraka će biti izdvojeno za zdravstvene ustanove u Livnu, Tomislavgradu, Kupresu, Glamoču, Bosanskom Grahovu i Drvaru. Tu je informaciju potvrdio ravnatelj Zavoda zdravstvenog osiguranja HBŽ-a Branko Ivković, koji je kazao da plan prihoda i rashoda za tekuću godinu još treba odobriti i županijska Vlada, nakon čega će uslijediti potpisivanje ugovora s ravnateljima zdravstvenih ustanova o visini sredstava koja će im u tekućoj godini biti transferirana za plaće djelatnika, pokriće materijalnih troškova i druge namjene. Ivković je objasnio da će prema tom planu Županijskoj bolnici u Livnu pripasti sredstva u iznosu od pet milijuna maraka za financiranje redovite djelatnosti i 500.000 maraka namjenskih sredstava za nabavku i opreme, educiranje kadrova itd., a Domu zdravlja u Livnu 1,3 milijuna maraka redovitih i 150.000 maraka namjenskih sredstava. Istim planom Domu zdravlja u Tomislavgradu pripast će sredstva u iznosu od 1580.000 maraka za redoviti djelatnosti i 100.000 namjenskih sredstava, Domu zdravlja u Drvaru 600.000 maraka redovitih i 50.000 maraka namjenskih, a Domu zdravlja u Glamoču 296.000 maraka redovitih i 30.000 maraka namjenskih sredstava. Također, Domu zdravlja u Kupresu u ovoj godini pripast će sredstva od 245.000 maraka za pokriće plaće i materijalnih troškova, te namjenski sredstva od 20.000 maraka, a Ambulanti u Bosanskom Grahovu sredstava u ukupnom iznosu od 83.000 maraka, od čega 70.000 maraka za financiranje redovite djelatnosti i 13.000 maraka namijenjenih nabavci opreme, educiranju kadrova i slično. NINA

Ante Škorić Barba, Titov diverzant, najmlađi zapovjednik torpednog čamca i rekorder u ronjenju, koji je još 1966. umirovljen nakon što je preživio pad sa 1100 metara visine jer mu se padobran nije otvorio, u ratu je bio jedan od najbližih suradnika generala Gotovine.





link: Baš-čelik preživio pad sa 1100 metara
- Mjesecima smo na ratištu dijelili isti apartman. Lako bi bilo pretpostaviti da sam, s obzirom na toliku razliku u godinama, ja njega poučavao. Ali to može govoriti samo čovjek koji ne poznaje dobro Gotovinu. Nije bilo tako, mnogo sam naučio od njega - kaže Barba. Škorić već desetljećima živi u Banjolama, malom ribarskom mjestu kraj Pule. U Istri se oženio i ostao. Živi sa suprugom i dva sina, jedan se bavi ribarstvom, a drugi organskom poljoprivredom. Za njega rat nije završio, ali borba se sada vodi drugačije. - Moramo uvesti kanalizaciju u sva mjesta općine Medulin, urediti rivu, napraviti šetnice uz more - kaže. Izuzetno vitalan, pun energije i životne radosti, doduše s kojim kilogramom viška: - Jako volim kuhati, izmišljati nova jela.

Brešanova paštašuta
Ljuti ga što se o Domovinskom ratu tako malo zna i govori, tako da mu se čini da se danas slika o ratu u domaćoj javnosti svodi na paštašutu iz Brešanova filma. Ili to što se pet godina rata želi svesti samo na Oluju.

- Oluja je bila kruna svega, ali nikako ne cijela istina. Sada se Oluja koristi kao jedino mjerilo Domovinskog rata, jedina akcija kroz koju se analizira cijeli rat, iako ona ne predstavlja ni deseti dio svega što je Hrvatska vojska prošla. Ili ispada kao da smo mi bili banda koja je čekala da se Franjo dogovori s Miloševićem, kao nekakvi olovni vojnici. Fokusiranjem na Oluju zanemaruje se cijeli proces stvaranja vojske i oni prvi mjeseci kad smo se suprotstavili neusporedivo nadmoćnijem neprijatelju, jer smo tek nakon Maslenice počeli kupovati na svjetskom otpadu oružja i time se polako počeli ozbiljnije suprotstavljati neprijatelju i graditi ozbiljnu vojsku - objašnjava Barba. - Za mene je to bilo slavno vrijeme. Zajedno smo radili mala čuda - ističe.

Za njega je najvažniji dio priče o ratu i Anti Gotovini onih nekoliko mjeseci koje su zajedno proveli na livanjskom ratištu. - Ne može se govoriti o Gotovini a ispustiti njegovo najplodnije razdoblje, u kojem se stvarao kao istinski nacionalni junak. Tu je pokazao za što je sve sposoban i tada se on, koji je u Hrvatsku stigao 1991. kao kaplar Legije stranaca, počeo uspinjati u vojnoj hijerarhiji i postajati sve sposobniji i sposobniji. Na njega se ne može primijeniti ono pravilo da se čovjek penje dok ne dostigne razinu svoje nesposobnosti - cijelo vrijeme je učio, pa je postajao sve sposobniji kako je napredovao - opisuje Barba. Nakon što je ranjen u zapadnoj Slavoniji u jesen 1991., Gotovina je početkom 1992. došao u Zagreb i postao pomoćnik Anti Rosi koji je trebao ustrojiti prve specijalne jedinice Hrvatske vojske. Tu se Škorić i Gotovina upoznaju i zajedno odlaze u Livno.

Širenje panike
Još 1991. sam često dolazio u Bosnu kad nam je trebalo eksploziva ili rezervnih dijelova da osposobimo oružje koje smo otimali od JNA, pa mi je bilo jasno da Bosna nema nikakve šanse kad Srbi napadnu. A da su prošli Livno, ne bi se zaustavili do Splita - objašnjava Škorić zbog čega su u proljeće 1992. iz Zagreba krenuli pomoći ustrojavanju obrane na području Livna.

- U Livnu smo bili vrlo, vrlo slabi. Imali smo dvije topovske cijevi na cijeloj bojišnici od sedamdesetak kilometara i još dvije su imale postrojbe iz Tomislavgrada. Jedva da smo imali oružja i, s obzirom na to, Srbi su mogli lako proći - kaže Barba. Zbog toga su shvatili da im je glavni zadatak odglumiti da su puno jači nego što doista jesu. Bilo ih je manje od tisuću, ali su pekli kruha za 3000 ljudi. Dovezli su iz Hrvatske stare avionske bombe, minirali područje iza vlastitih linija za slučaj da dođe do proboja. Pustili su vodu iz brane i poplavili polje prema Grahovu da smanje teren koji moraju braniti. Dovezli su dva kamiona cijevi, i plastičnih, te ih po mraku postavili na uzvisine da glume topove.

Jednom smo uhvatili kako Mladić viče na svoje pilote što ne napadaju Livno. ‘Gde bre da idem, sve cev do cevi!’ A mi smo imali samo dva topa - kroz smijeh kaže Barba. Po pravilu je ta dva topa trebalo svako malo voziti na remont i mijenjati im cijevi, što bi trajalo po dva tjedna. Oni nisu imali vremena. - Došli bi Šibenčani, okrenuli bi janje i u par sati to bi bilo gotovo - kaže Barba. Šibenčani su im pomogli da preurede svijetleće rakete skinute s nekog ratnog broda. - Takva raketa nije imala nikakav borbeni efekt, ali je zato imala psihološki. Noć je pretvarala u dan. Ispalili smo je prema Grahovu, što je izazvalo toliku paniku da je jedna četa Grahovljana, njih stotinu, digla puške i počela bježati. Došao im je general Uzelac i postrojio ih. ‘Ako hoćete bježati, skinite uniforme.’ Skinuli su se do gola - kaže Barba.

Dovodili ih do ludila
U Livnu su uveli ono što se zove aktivna obrana. Umjesto da samo čuvaju linije i strahuju od proboja, stalno su poduzimali diverzantske akcije iza neprijateljskih linija. - Dovodili smo ih do ludila, naučili smo im s vremena na vrijeme nanositi bolne udarce - kaže Barba. Dodaje da je među diverzantima, koji su sa šakom suhih smokava kretali u akcije, bilo doktora znanosti i ljudi s dvije diplome. Livanjska epizoda je po njegovu mišljenju važna i za današnje procjenjivanje ratne uloge generala Gotovine, onako kakvo nameće Haaški sud svojom optužnicom. - Nitko ne postaje zločinac odjednom. Ako smo prošli Livno, Maslenicu, Peruču i ponovo Bosnu 1994. i 1995., a sve bez ružnih tragova zločina, kako je moguće da bi Gotovina odjednom, baš u Oluji, postao zločinac - pita Barba. U Livnu je živjelo puno Srba i oni su došli do popisa onih kojima je TO podijelila oružje. - Sve smo ih pozvali i tražili da vrate oružje. Nikome nije pala vlas s glave - kaže Barba. U svibnju 1992. zarobili su nekog srpskog oficira, pijan je zaspao pa su ga pokupili. - Normalno smo ga ispitali i pustili u razmjenu, iako smo znali da je pucao u Vukovaru. U zamjenu smo dobili hrvatskog vojnika kojeg su ispitivali tako da su mu odrezali uho i ranu natrljali solju - kaže Barba. Prenosi kako su se trudili nametnuti red i disciplinu.

Muslimani iz Livna

- Ako bi gorila srpska kuća, pokretali smo istragu da otkrijemo krivca. Ako bi nam trebalo nešto, slali bismo vojnu policiju da zabilježi gdje je što izuzeto. Sjećam se da je jednom, kad su doveli mrtve neprijateljske vojnike u bolnicu, kod jednog nađeno nekoliko tisuća maraka. Donijeli su to Gotovini i on je tražio da to vrate, zabilježe ime poginulog, kako bi njegova obitelj mogla dobiti taj novac - kaže Škorić. Iz Livna su otišli na ljeto 1992., dosta prije nego što je izbio hrvatsko-muslimanski sukob. - Mislim da je i naša zasluga što u Livnu nije bilo mrtvih muslimana. Mi smo uveli red i dok smo bili tamo, jedna muslimanska postrojba borila se na Cincaru pod našom logistikom. Poslije, kad su zatvorili muslimane iz Livna, njihove žene su zvale u Split mene ili Gotovinu u strahu da se nešto ne dogodi njihovim muževima. Svi su pušteni - sjeća se Barba.

Bez rizika nema pobjede

Ističe da je jedna od najvećih vrlina budućeg generala Gotovine bila ta što je svakoga znao pažljivo saslušati, svakoga pustiti da se do kraja izrazi. - Tko god je mislio da može sam, pravio je greške. Ne i Gotovina - tumači Škorić i ističe: - Objektivno: puno smo učili od njega, o razbijanju nekih predrasuda, otvorenosti, hrabrosti. Najvažnije odluke donosile su se “na coku”, na panju, negdje u šumi, pred zapovjedništvom. - Svi bismo sjeli u krug i razgovarali. Tako smo isplanirali stotine diverzantskih akcija, a ni jedna nije provaljena - ponosan je Škorić. Kako je moguće da on, kao školovan vojnik, ima tako visoko mišljenje o jednom dočasniku Legije stranaca? Škorić ne cijeni većinu svojih nekadašnjih kolega iz JNA i ruga se njihovu dogmatskom načinu razmišljanja. - Ovi koje sam znao iz JNA govorili su mi da bi ljude trebalo školovati, minimalno šest mjeseci, da ne mogu tek tako na ratište. Ali za šest mjeseci izgubit ćemo rat! Zato sam im rekao: ‘Gospodo, ako želite školovati ljude, dođite s njima u rovove i školujte ih!’” Škorić ističe da naprosto nisu imali vremena poštivati pravila koja se izučavaju po vojnim akademijama.

Navodi za primjer Antu Kotromanovića, kojega i danas zove “svojim djetetom”. Kotromanovića su prepoznali kao izuzetnog diverzanta i odmah ga iz škole za obuku u Sinju postavili za zamjenika zapovjednika 126. brigade. - Mnogi su se bunili zbog toga, govorili da se tako ne može raditi. Ali bez tog rizika nismo mogli dobiti rat. Hvali i generala Antu Rosu, za kojeg kaže da ga mnogi podcjenjuju. - Isto kao i nakon onog rata, od onih koji se busaju u prsa nema 10 posto pravih ratnika. Ali Roso je nesumnjivo među njima - ističe Barba.

Poruka Mesiću

Ante Škorić smatra da je baš u Livnu Gotovina sazreo za pravog zapovjednika. - U Domovinskom ratu na vojnom planu on je osoba broj 1 jer je u potpunosti vratio vjeru hrvatskom vojniku da može pobijediti - ističe Barba. Ne smatra da je Gotovina gurnut u stranu kad je nakon rata imenovan za glavnog inspektora HV-a, nego vjeruje da bismo, da je Gotovina ostao na tom mjestu, već imali vojsku spremnu za NATO. Ponavlja da je šteta što je Mesić smijenio Gotovinu, Krstičevića i još nekoliko generala nakon što su se u rujnu 2000. oglasili otvorenim pismom.

- Mislim da je postojao bolji način i za predsjednika i za generale da izađu iz toga. Hrvatska vojska je tada izgubila ono najkvalitetnije. Predsjedniku Mesiću bih poručio da je to mogao drugačije napraviti, jer nije on srušio Jugoslaviju, kako se često znao hvaliti, nego generali koje je smijenio - kaže Škorić. Ljute ga igre oko generala Gotovine. - Prelako su ga se neki odrekli, a drugi opet nepravedno koriste njegovo ime kako bi sebi podigli rejting - upozorava Barba. Misli da Gotovina nije uhićen, nego se sam predao: - Da je htio bježati, nikad ga nitko ne bi uspio naći. Jednostavno je pričekao povoljniji trenutak.

Jutarnji.hr

LIVNO (NINA) – Na Županijskom sudu u Livnu, nakon tri odgađanja, jučer je počelo suđenje optuženima za nezakonite radnje u JP Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres, javlja dopisnik NINA-e.
Prvooptuženi u tom slučaju su Mirko Mihaljević iz Livna, Ivica Čobanac iz Novog Travnika, Ile Krezo iz Glamoča i Draško Brnić iz Livna, a po optužnici koju zastupa glavni županijski tužitelj Milorad Barašin optuženi su i Marijan Filipović, vlasnik Finvesta iz Drvara, te Mirjana Vila, djelatnica JP HB šume.
Prije početka suđenja Sudsko vijeće, kojim predsjedava sutkinja Ana Krstanović, donijelo je odluku o razdvajanju optužnice u odvojenom vođenju postupka protiv Mihaljevića, Čobanca, Kreze i Brnića, čemu se žestoko usprotivio glavni županijski tužitelj Milorad Barašin koji je kazao kako je time povrijeđeno pravo na vođenje jedinstvenog postupka, a Tužiteljstvo dovedeno u pat-poziciju.
Predsjednica vijeća razdvajanje optužnice protiv Marijana Filipovića nije obrazložila, dok je za optuženu Mirjanu Vila kazala da je to urađeno zbog njezine trudnoće i nemogućnosti odazivanja na sudske pozive u daljem razdoblju.
Rasprava je potom nastavljena čitanjem optužnice koja za nezakonite radnje u JP HB šume najviše tereti bivšeg predsjednika Vlade HBŽ-a i predsjednika Upravnog odbora HB šume Mirka Mihaljevića te bivšeg direktora tog poduzeća Ivicu Čobanca za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, a Čobanca i za sklapanje štetnih ugovora, čime su poduzeću Finvest iz Drvara omogućili protupravnu imovinsku korist od 9,045.550 maraka, na štetu JP HB šume d.o.o. Kupres, HBŽ-a, FBiH i države BiH. Prema optužnici, u toj „organiziranoj shemi“ bio je i Ile Krezo kojeg optužnica tereti da je kao bivši predsjednik Upravnog odbora HB šume i član Upravnog odbora Finvesta pomagao u vršenju nezakonitih radnji i Draško Branić za kazneno djelo nesavjesnog rada u službi.
Umjesto četvorice optuženih u navodima optužnice očitovali su se njihovi odvjetnici a branitelj Mirka Mihaljevića ustvrdio je kako optužnica ima političku pozadinu, odnosno da se kroz optužnicu protiv njegova branjenika želi diskredirati Vlada HBŽ-a i Županijski odbor HDZ-a.
Odvjetnik Ile Krezo kazao je da je njegov klijent „zalutao“ u ovu optužnicu, što je ustvrdio i branitelj optuženog Draška Brnića. Svi oni su jednako kao odvjetnica Ivice Čobanca izrazili uvjerenje da će tijekom postupka dokazati neutemeljenost optužbi koje se stavljaju na teret njihovim klijentima.
Nastavak glavne rasprave zakazan je za 9. i 10. ožujka kada će svoj iskaz sudu dati svjedoci optužbe Nedjeljko Pokrajčić, Stanislav Komšo i Ante Pašalić.

LIVNO (NINA) – Tijekom 2005. na području Hercegbosanske županije policiji su prijavljena 24 slučaja nasilja u obitelji, što je za trećinu više u odnosu na godinu ranije, javlja dopisnik NINA-e.
Osim jednog slučaja na području koje pokriva PU Tomislavgrad, svi drugi slučajevi evidentirani su na području PU Livno.
Tu je informaciju za agenciju NINA potvrdio glasnogovornik Uprave policije MUP-a HBŽ-a Ivica Vrdoljak koji je kazao da su protiv svih prijavljenih nasilnika podnesena izvješća o počinjenom kaznenom djelu Županijskom tužiteljstvu u Livnu, da je broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji u porastu te da su najčešće žrtve nasilje žene i djeca od muževa i očeva, uglavnom u alkoholiziranom stanju.
Vrdoljak je kazao da je zbog konzervativnih shvaćanja i tradicionalizma, ali i zbog straha ili ekonomske ovisnosti o zlostavljaču obiteljsko nasilje i dalje najmanje prijavljivano kazneno djelo, radi čega je u toj oblasti velika tzv. tamna brojka kriminaliteta, odnosno broj neprijavljenih slučajeva nasilja koji je nekoliko puta veći. Govoreći o ovom problemu, Vrdoljak je kazao da se porast nasilja u obitelji u HBŽ-u, kao i u cijeloj BiH, dovodi u vezu s ratnim i poratnim frustracijama, teškom ekonomskom i socijalnom situacijom, nemogućnosti zaposlenja i siromaštvom koje pogađa sve više obitelji, te da su najčešći oblici obiteljskog nasilja fizičko, psihičko i ekonomsko, a pored žene i djece žrtve nasilja nerijetko su i roditelji, drugi članovi obitelji, i u rijetkim slučajevima muževi.

LIVNO (NINA) – Zamjenik ravnatelja Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ u Livnu Božo Popović danas je u 10.35 sati preko mobilnog telefona od nepoznate muške osobe zaprimio dojavu o podmetanoj eksplozivnoj napravi u toj školi, javlja dopisnik NINA-e.
Na mjesto događaja izišli su djelatnici Policijske uprave Livno i županijskog MUP-a.
Glasnogovornik Uprave policije MUP-a Hercegbosanske županije Ivica Vrdoljak izjavio je za agenciju NINA da je škola odmah evakuirana te da je nakon detaljnog pregleda svih prostorija utvrđeno da se radilo o lažnoj dojavi, tako da se nastava u drugoj smjeni odvija redovno.
Vrdoljak je kazao da su privedene dvije malodobne osobe, rođeni 1991., oba učenici osmog razreda navedene škole, za koje se sumnja da su poslali lažnu dojavu o podmetanoj eksplozivnoj napravi.
Također je objasnio da je istraga o ovom incidentu u tijeku te da će osumnjičenici biti saslušani uz nazočnost roditelja.

Tijekom četvrtka, 9. veljače, s radom je počeo novi internet portal, Download.hr, namijenjen za legalno skidanje raznih datoteka s interneta. Otvaranjem portala autori će pokušati ponuditi posjetiteljima sve što im je potrebno, a vezano za računala. Trenutačno u bazi Download.hr nalazi se preko 1300 programa i igrica koje svaki posjetitelj može besplatno skinuti na svoje računalo.
Kako piše Jutarnji list, osim mogućnosti besplatnog skidanja, uz programe će biti dostupne sve važne informacije o njima.
Kao jedan od glavnih ciljeva, autori su si postavili promociju hrvatskih proizvođača softvera, kojih na stranici trenutačno ima oko 50-ak. U tom cilju promoviranja domaćih proizvođača programa portal Download.hr je dvojezičan, postoji hrvatska i engleska verzija portala.
Osim programa, na portalu se mogu pronaći i najnovije vijesti vezane za internetsku tehnologiju.

Općinsko vijeće Livno usvojilo je odluku kojom se studentima iz siromašnijih obitelji dodjeljuje 15 stipendija iz općinskog proračuna, od čega13 studentima treće i četvrte godine studija, a dvije studentima prve godine, javlja dopisnik NINA-e.
Stipendije u iznosu od 150 KM dodijeljene su preko natječaja, a odabrani studenti primat će ih devet mjeseci. Ovo je drugi krug stipendiranja studenata u ovoj akademskoj godini jer je u listopadu prošle godine Općinsko vijeće dodijelilo također isti broj stipendija za školovanje visokoobrazovanih kadrova za zanimanja koja su u općini deficitarna.
(NINA) nv

Da je trend OBN televizije, ili bar osoba zaduženih za Internet prezentacijuove tv kuće u BiH konstantan što se tiče "kopiranja" Internet stranica poznatih tv kuća širom svijeta, a posebno Njemačke, ponovo je na vidjelu.
Naime, nova Internet prezentacija OBN televizije na adresi http://www.obn.ba/ je u potpunosti, ili bar 95% kopija njemačke tv kuće "Pro 7" na adresi http://www.pro7.de/!

Neko opravdanje u obliku medijskog saopštenja OBN televizije koje će "možda" uslijediti nakon ovog članka i koje bi možda i imalo smisla je to npr. da su recimo te dvije kuće potpisale Ugovor o međusobnoj saradnji ili da je Pro 7 kupio OBN!?
U HTML kodu OBN Internet stranice mogu se npr. naći sljedeći sadržaji:

meta name="Content-Language" content="de"
meta name="author" content="OBN Online"
meta name="publisher" content="OBN Online"
meta name="copyright" content="OBN Online"
...
meta name="keywords" content="ProSieben.de, ProSieben online, ProSieben TV, prosieben, PRO7, Pro-Sieben, SevenOne Intermedia"
meta name="description" content="TV-Programm und bestes Online-Entertainment: ProSieben.de steht für Hollywood und junge Unterhaltung. Hier finden Sie die Erlebniswelten Kino und DVD, Spielfilm und Serie, Show und Comedy, Lifestyle und Magazine, Music und CD, Games und Handy, Club und Community, Shop und more."
meta name="titel" content="ProSieben.de - Home"
meta name="datum" content="31.08.2004"

... itd, da ne nabrajamo više.
Nakon ovog članka najvjerovatnije će uslijediti "povlačenje" OBN stranice sa Interneta, stranica će "biti u izgradnji" i sl.
"Verziju" OBN Internet stranice stranice u obliku "Pro 7 kopije" možete pogledati OVDJE, tj. ukoliko je OBN već uklonio stranicu o kojoj je bilo riječi u ovom članku.
virtualno.com

Važno je prisjetiti se kako je sv. Valentin bio svećenik koji je živio u 3. stoljeću u Rimskom carstvu za vrijeme vladavine cara Claudiusa II. koji je smatrao da su neoženjeni muškarci bolji vojnici od oženjenih te je zabranio ženidbu. Međutim, sv. Valentin je parove vjenčavao tajno. Saznavši za to, Claudius ga je pogubio 14. veljače, a nakon smrti Valentin je proglašen svecem. Papa Gelasius je 496. dan 14. veljače proglasio danom sv. Valentina ili Danom zaljubljenih.
A. Copf

Autor: Valentina

Hrvatski kanton od Stoca do Livna
Većina hrvatskih stranaka također inzistira na reorganizaciji zemlje i ukidanju entiteta, a njihove prijedloge možda najbolje sublimira koncept "četiriju regija", čiji je kreator Biskupska konferencija BiH.
Slika - BiH organizirana u četiri regije - prijedlog Biskupske konferencije BiH.

LIVNO ODLUČILO ZBOG UZALUDNOG POTRAŽIVANJA
STOTINU TISUĆA MARAKA IZ REPUBLIKE SRPSKE
piše Frano MIOČ

Umirovljenici povratnici iz Republike Srpske ostali su bez zdravstvenog osiguranja u Hercegbosanskoj županiji. Tim ljudima, a riječ je o njih oko 2100, ponovno se dogodilo isto što i sredinom prošle godine.
Međutim, tadašnja odluka Županijskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Livnu kojom je spomenutim povratnicima prekinuta daljnja ovjera zdravstvenih iskaznica bila je ipak kratkog daha.
Neispunjeni uvjet
Zahvaljujući određenim pritiscima ona se, naime, prestala primjenjivati, ali pod uvjetom da do isteka 2005. godine Mirovinski fond Republike Srpske izmiri kompletan dug prema livanjskom zavodu, te da mu potom nastavi redovito uplaćivati doprinose umirovljenika povratnika.

U postizanju takvog jednog dogovora sudjelovali su i predstavnici OESS-a, no postavljeni uvjet se ipak nije ispunio. Mirovinski fond Republike Srpske se u biti nastavio ponašati na isti način kao i prethodnih godina, ne udostojivši se čak predstavnicima županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje ni službeno obrazložiti razloge takvog svog ponašanja.
U takvoj situaciji Županijskom zavodu za zdravstveno osiguranje ništa drugo nije preostalo nego da ponovno aktivira prijašnju odluku o prestanku ovjere zdravstvenih iskaznica umirovljenika povratnika. Istom tom odlukom, međutim, nisu samo pogođeni spomenuti umirovljenici, kojih je najviše u Glamoču, Grahovu i Drvaru, nego i još oko tisuću članova njihovih obitelji.
Iako je ova krajnje nepopularna mjera na snazi već nekoliko dana, još nitko nije službeno reagirao. Šute sve političke stranke, ali se isto tako ne oglašavaju ni udruge umirovljenika. Postavlja se pitanje zašto i zbog čega?
Da je u ovom slučaju Županijski zavod za zdravstveno osiguranje nešto "uprskao", priopćenja i pozivanja na ljudska prava bilo bi sigurno na pretek. Ovako kada treba prozvati mjerodavne u Republici Srpskoj, svi u Hercegbosanskoj županiji mudro šute, a debeli ceh svega, naravno, plaćaju ni krivi, ni dužni, umirovljenici.
Inače, ukupan dug Mirovinskog fonda Republike Srpske prema županijskom Zavodu za zdravstveno osiguranje u Livnu iznosi oko stotinu tisuću KM. Na prvi pogled to i nije tako velik novac, ali u situaciji u kojoj se nalazi ovaj zavod, to, nažalost, i nije iznos kojega se ovaj zavod tako lako može odreći.

Problemi u naplati
Neki izvori govore kako se u ovom slučaju ponašanje mjerodavnih u Republici Srpskoj ne razlikuje mnogo od mjerodavnih u Federaciji BiH. Naime, kao što Zavod u Livnu ima problema s naplatom doprinosa za umirovljenike povratnike iz Republike Srpske, tako i Zavod za zdravstveno osiguranje tog entiteta ima iste probleme s naplatom doprinosa za umirovljenike povratnike iz Federacije BiH.
To, međutim, gotovo da nema nikakve veze sa Županijskim zavodom za zdravstveno osiguranje u Livnu, budući da je Federacija BiH posve drugačije ustrojena u odnosu na RS.
Naime, u livanjskom Zavodu nemaju ništa protiv da umjesto Republike Srpske dug po osnovi doprinosa za umirovljenike povratnike iz RS-a plati netko i iz Federacije BiH, odnosno onaj tko glede doprinosa za umirovljenike nešto duguje Republici Srpskoj.

LIVNO - Na području koje pokriva MUP Hercegbosanske županije tijekom 2005. evidentirana su 24 slučaja krivotvorenog novca u optjecaju, što je za deset posto više u odnosu na godinu ranije, izjavio je za agenciju NINA glasnogovornik Uprave policije županijskog MUP-a Ivica Vrdoljak. Prema njegovim riječima, kazneno djelo stavljanja u optjecaj krivotvorenog novca evidentirano je na području svih šest općina HBŽ-a, a najviše takvih slučajeva zabilježeno je u Livnu - 12 i Tomislavgradu pet, potom Drvaru, Glamoču i Kupresu po dva i Bosanskom Grahovu jedan slučaj.
Vrdoljak je objasnio da je prošle godine na području odgovornosti MUP-a HBŽ-a u optjecaju najčešće bio krivotvoreni novac u apoenima od 50 maraka te 100 i 50 eura, a evidentiran je i jedan slučaj stavljanja u optjecaj lažne novčanice u apoenu od 500 eura. Istaknuo je da su krivotvorenim novčanicama najčešće plaćene usluge u trgovinama i ugostiteljskim objektima, na benzinskim crpkama i sportskim kladionicama u dane vikenda i noću te da su u svim evidentiranim slučajevima protiv poznatih ili nepoznatih počinitelja sukladno zakonu podnesene kaznene prijave Županijskom tužiteljstvu u Livnu. NINA

LIVNO - Akcija MUP-a Hercegbosanske županije pod nazivom “Mir i dobro”, koja je trajala od 15. prosinca 2005. do 15. siječnja 2006., a čiji je cilj bio kontinuirano praćenje i sagledavanje sveukupne sigurnosne situacije na području šest općina, polučila je dobre rezultate. Prema riječima glasnogovornika Uprave policije županijskog MUP-a Ivice Vrdoljaka, kontrolom trgovina utvrđena su četiri slučaja neovlaštene prodaje pirotehničkih sredstava, radi čega je izuzeto 1.450 petardi, a evidentirana su i dva slučaja samoranjavanja petardama malodobnih osoba, oba u Tomislavgradu. Vrdoljak je za agenciju NINA izjavio da su uoči pravoslavnog Božića dvije osobe srpske nacionalnosti u Drvaru zadobile prostrijelne rane iz vatrenog oružja te da je od građana HBŽ-a za jednomjesečnog trajanja akcije “Mir i dobro” izuzeta određena količina ilegalno posjedovanog oružja. Objasnio je da je izuzeta jedna automatska puška, jedna puška M-48, pet lovačkih pušaka, tri pištolja, 229 komada raznog streljiva i jedna ručna bomba te da su građani dragovoljno predali jednu automatsku pušku i jednu ručnu bombu, četiri minobacačke granate, 690 komada raznog streljiva i četiri spremnika za automatsku pušku.

GOVOR MRŽNJE NA FTV-u RATNOHUŠKAČKA PROPAGANDA
AKADEMIKA MUHAMEDA FILIPOVIĆA
piše Petar MILOŠ
Već nekoliko mjeseci FTV objavljuje u nedjeljnom terminu nakon večernjeg Dnevnika emisiju akademika Muhameda Filipovića u kojoj ovaj profesor filozofije i političar obilazi bh-gradove, mahale i sela te, poput Evlije Čelebije, besjedi o njihovoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Nemoguće je tu emisiju svrstati u neki tv žanr, malo je putopis, malo povijesna učilica, malo dokumentarni film, a najviše politikantski talk-show.

Osmanlijsko doba
Prošle je nedjelje akademik zborio o Livnu, Duvnu, Kupresu i Glamoču. Kao i obično, Muhamed Čelebija je u kadrovima ispred džamija ili starih mezara počeo priču kako su ti krajevi bili naseljeni još u prapovijesno vrijeme, a onda se bacio na osmanlijsko doba. I nije loše znati o tom (srećom?) minulom vremenu, ali za Muhameda Filipovića s Osmanlijama počinje i završava povijest Bosne. Hercegovine kod njega i nema.
A u Muhamedovu tumačenju povijesti postoje samo age i begovi, mutevelije i kapetani, paše i veziri. Kmetovi se tu podrazumijevaju, pa on o njima, njihovim spomenicima, bogomoljama i kulturi i ne troši riječi. Oni su hasije i razbojnici koji su uz pomoć zapada otjerali osloboditelje Turke. Povijest ovih krajeva Filipović svodi na povijest islamskog svijeta u otomanskoj vladavini. Kršćanski su kmetovi bespovijesni, kao ovce. Pa, poput Miloševićevih akademika, Filipović slika islamske nadgrobne spomenike po Livnu, Duvnu, Glamoču, Ljubuškom, Stocu... s porukom da je sve bošnjačko dokle sežu njihovi grobovi.
U tom toliko pretjeruje da se slika na čuvenom rimskom mostu preko rijeke Šujice i laže da je taj most remek-djelo osmanskoga graditeljstva. Čak mu i stećci služe kao argument bošnjačke autohtonosti i ekskluzivnog prava na ove prostore.

Po novokomponiranoj bošnjačkoj historiografiji bogumili ili kristjani su autohtono stanovništvo BiH koje je dolaskom Turaka prigrlilo islam, što znači da su Bošnjaci temeljni narod u BiH. Ako to i prihvatimo, ostaje pitanje što ćemo s Muhamedom Filipovićem.
Svjetonazor i političku orijentaciju akademika Filipovića ne možemo pratiti bez poznavanja povijesti njegove obitelji. Naime, profesor Filipović je svojedobno nama studentima pričao kako je on potomak zagrebačkog kanonika Ivana plemenitog Filipovića kojega su Turci zarobili u bitci za Bihać, pa pošto iz Zagreba nije došla otkupnina (što ne čudi), Ivan se preobratio u muslimana i ostvario karijeru. I to takvu da je od sultana dobio golemo imanje s kmetovima u Glamoču i Ključu, što su dugo vremena baštinili preci Muhameda Filipovića, pa i on sam.

Komunist i bezvjerac
Kad su komunisti nacionalizirali ono što je ostalo od Filipovićeva begovata, Muhamed se nije javno bunio. Kao konvertit s pedigreom, svrstao se u komuniste i bezvjerce, k tomu kao Hrvat, čekajući bolja vremena da povrati imetak i (begovske) pozicije. Njegov je slučaj to teži što su mu preci bili (dokazano) katolici, a ne bogumili.
Ali zato Muhamed ima tv priču koju je sofistički vješto plasirao baš iz Livna. On je gledateljima priopćio, a svojim sponzorima poručio kako njegova loza sa ženske strane seže čak do vezira i sultana. A sve to pojačao legendom da je izvjesni Baba Ahmet iz Livna imao 40 sinova čiji potomci danas žive ne samo u Bosni nego i Lici i Dalmaciji. Tako reče Muhamed.
Nije zgodno akademiku Filipoviću, priznajem. Taj kvazi ili prdi beg bi želio biti glavni ideolog Bošnjaka, a stiska ga biografija. Em je hrvatskog i katoličkog podrijetla, em je dokazani lenjinist, što mu sunarodnjaci teško opraštaju. S takvom hipotekom teško se boriti i umnom akademiku, pa mu nije zamjeriti što se služi lažima poput one o rimskome mostu u Šujici. Ili one da je Kupres oslobodila neka Sedma slavna muslimanska brigada. Ili što HVO kao legitimnu sastavnicu obrambenih snaga BiH naziva paravojnom formacijom.
Koliko je akademik Filipović vjerodostojan, pokazuje njegova tv priča da je ime Duvnu preinačeno u Tomislav Grad "unilateralno" na referedumu. U istoj emisiji uvaženi akademik Livno naziva Hlivnom. Bez referenduma. Što će begu referendum?

Huškanje na rat
I sve to se može razumjeti, ali se ne može shvatiti da FTV pusti u javnost priče toga frustriranog čovjeka kao mirotvorca u situaciji kada ratne rane još nisu zarasle. On čačka po njima huškajući na novi rat. U želji da naplati svoju učenost, Muhamed se Filipović miješao u sve. Pa je u ratu pregovarao s Miloševićem o priključenju BiH Jugoslaviji. Čujem da se strašno nasikirao kada je dobio poziv s Haaškog suda da svjedoči u slučaju Krajišnik.
Od profesora Filipovića sam prvi put čuo onu čuvenu: Kad sam mogo, nisam mogo, a sad mogu, al ne mogu. Još kad bi se znao rukovoditi tim načelom. Ali profesor drži da može i kad ne može. Pa se osramoti....
(slobodna dalmacija)