Za početak devetogodišnjeg obrazovanja u Hercegbosanskoj županiji još uvijek nema potrebnih uvjeta. Kako je za naš list potvrdio Mladen Ivić, županijski ministar prosvjete, kulture i sporta, s devetogodišnjim obrazovanjem u toj županiji počet će se kada se steknu svi potrebni uvjeti kako bi se učenicima osiguralo kvalitetno obrazovanje. “Do sada nisu stvoreni svi potrebni uvjeti za pokretanje devetogodišnjeg školovanja, stoga vršimo sve potrebne pripreme, iako još nije donesena konačna odluka, kako bi sljedeće školske godine počeli s tim tipom školovanja učenika”, kazao je Ivić. Prosvjetni djelatnici završili su potrebne edukacije kako bi se počelo s devetogodišnjim obrazovanjem, prvenstveno kada je riječ o programu Step by step ali, prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja veličina Hercegbosanske županije - raštrkanost osnovnih škola, gdje je veliki broj malih škola s jedva 10-15 učenika. “HBŽ zauzima 19 posto prostora Federacije BiH, a duljina županije s jednog kraja na drugi je oko 250 kilometara, što stvara znatne poteškoće oko prijevoza učenika do škole, koje su u sklopu ovog programa”, objasnio je ministar prosvjete HBŽ-a. Upravo ta činjenica, istaknuo je ministar Ivić, mogla bi dovesti do ukidanja malih škola, što bi u HBŽ-u još više zakompliciralo situaciju u osnovnom školstvu. Međutim, kada će se u toj županiji početi s devetogodišnjim obrazovanjem sa sigurnošću se još ne zna. Naime, kako pojašnjava Ivić, bit će potrebna dodatna financijska sredstva za završetak edukacije zaposlenih, kao i za eventualno zaposlenje novih djelatnika te ostale elemente koji bi pokrenuli proces uvođenja devetogodišnjeg školovanja u osnovne škole u HBŽ-u. Tihana Primorac

LIVNO/TOMISLAVGRAD: Mladež ovdje više nema strpljenja, pa je krenula, prije nekoliko godina pojedinačno, a sada je to gotovo masovna pojava, ženidbom, odnosno udajom osigurati bolju budućnost, I to iseljavanjem iz BiH. Najpoželjnije djevojke , odnosno mladići, su oni koji žive i rade u zapadnoeuropskim zemljama, uključujući tu i Republiku Hrvatsku. Kako ističu pomoćnik načelnika Damir Tadić i matičar općine Livno Žarko Džeba, većina mladenaca to vjenčanja zakazuju u periodu proljeće, ljeto iz nekoliko poznatih razloga. ''U tom periodu je najlakše sabrati obitelj, rodbinu i prijatelje jer se baš u to vrijeme koriste godišnji odmori, te zbog lakoće putovanja, a kao ključni razlog bi naveo da su motivirani ''novčanim darom'',kako bi lakše podmirili svadbeni trošak'' istaknuo je Tadić.Naime, veliki je broj gastarbajtera iz BiH, a ponajviše ih je iz HB županije,naručito gradova Livna i Tomislavgrada, koji su zaradili mirovine u inozemstvu, ali su njihova djeca i unuci ostali tamo, većina njih je i rođena , školovana i zaposlila se u zemljama gdje su njihovi roditelji bili «na privremenom radu». Rijetki su oni koji su se vratili živjeti u zavičaj s roditeljima, a koji su sada umirovljenici, mada ima i takvih. Ostali su raditi u inozemstvu, a roditelje posjećuju tijekom zimskih blagdana i ljetnog odmora. Pod utjecajem roditelja ili pak nečeg drugog, uglavnom se zaljubljuju i bračne partnere nađu u domovini svojih predaka. Za ovogodišnjih zimskih blagdana u domovini, samo u duvanjskom kraju, i to samo po našim spoznajama, četiri mladića zaručila su se s djevojkama koje žive i rade u Njemačkoj i Švicarskoj,a dvije djevojke dogovorile su vjenčanje s mladićima koji rade u Njemačkoj, odnosno Hrvatskoj.
Neslužbena informacija od strane matičnog ureda općine Tomislavgrad, da su ova vjenčanja dogovorena za Uskrs ili Veliku Gospu, s svi oni, nakon toga odlaze iz BiH. Roditelji ostaju, najčešće živjeti sami u velikim i suvremeno opremljenim domovima! Trojica od četvorice mladića zaposlena su u Tomislavgradu, pa ipak su odlučila živjeti i obitelj imati u inozemstvu. I nije riječ samo o Hrvatima u BiH, slično razmišljaju i rade i Bošnjaci i Srbi, doduše u manjem broju od Hrvata.

A nismo primijetili da iseljavanje mladih, i mladih obitelji iz BiH nekoga brine i da poduzima mjere za njihov ostanak. Po riječima pomoćnika Tadića u 2005. u općini Livno sklopljeno je ukupno 180 brakova, od toga u glavnom matičnom uredu koji se nalazi u samom gradu sklopljeno je 170 brakova. Postoje još 4 matična ureda na području sela, gdje se tokom protekle godine sklopljeno oko 10 brakova. '' 28. prosinca 2005. na snagu je stupio novi obiteljski zakon br. 35/05, objavljen u službenim novinama, koji izriče da je obavezan civilni brak, bez obzira da li će se u skoroj budućnosti sklopiti vjerski'' kazao je Tadić, nadodavši da je vjerojatno razlog tome religijska obilježja na području BiH.
Dok u susjednoj nam Hrvatskoj još uvijek ostaje izbor oko opredjele za vjerski, civilni ili oba braka koji mladenci mogu zaključit. Bili su u pravu stari Latini kada su govorili da vrijeme mijenja običaje, a mi bismo dodali da to čini i nužda koja mijenja zakone. Budući da se u BiH zakoni i politika koji bi bila na dobrobit građana mijenjaju sporo to je budućnost, posebice mladih ljudi, mladih obitelji, još uvijek loša, a nije ni na vidiku neko poboljšanje.

T. Primorac / dnevni list

Udruga umirovljenika općine Livno u posljednje vrijeme sve češće se susreće sa zahtjevima članova obitelji umrlih umirovljenika za pomoć u iznosu od 200 maraka, jer nisu u mogućnosti podmiriti troškove ukopa umrlog, javlja dopisnik agencije NINA.
Predsjednik Udruge umirovljenika Serafin Rogušić izjavio je da isplatu ove naknade traži sve veći broj obitelji umrlih umirovljenika koji nisu bili članovi Udruge i koji sukladno Pravilniku o fondu solidarnosti nemaju pravo na novčanu naknadu na ime participacije u troškovima pogreba u slučaju smrti.
Rogušić je za agenciju NINA izjavio da je Udruga umirovljenika novčani iznos od 200 maraka dužna isplatiti isključivo obiteljima umrlih umirovljenika koji su bili članovi Udruge najmanje godinu dana i pod uvjetom da je zahtjev za isplatu te naknade podnesen u roku od 40 dana od smrti člana Udruge.
Podsjetio je da je na području općine Livno na kraju 2005. bilo 2.829 umirovljenika, od kojih su njih 904 članovi Udruge umirovljenika i koji u Fond solidarnosti uplaćuju jednu marku mjesečno. Članovi Udruge mogu biti svi umirovljenici koji to žele, poručio je Rogušić.
(NINA) nv

Izaslanstvo hrvatskih biznismena iz Kanade podrijetlom iz livanjskog kraja prošli je tjedan boravilo u Livnu, gdje su se susreli s načelnikom općine Lukom Čelanom s kojim su razgovarali o spremnosti da financiraju gradnju staračkog doma na lokaciji Stupe kod Livna, javlja dopisnik agencije NINA.
Tu je informaciju u ponedjeljak potvrdio načelnik Čelan, koji je kazao da su ovi poslovni ljudi već kupili zemljište na spomenutoj lokaciji, te da su mu predstavili cjelovit projekt gradnje objekta za smještaj starih, nemoćnih i osamljenih osoba s područja livanjske općine.
Čelan je rekao da je riječ o zemljištu površine od 10.000 četvornih metara, te da bi se projekt realizirao u dvije faze tako što bi se u prvoj fazi izgradio objekt s 50 dvokrevetnih apartmana, a u drugoj fazi i rehabilitacijski centar, dok bi općina Livno osigurala lokaciju i potrebnu infrastrukturu.
Naglasio je da će kanadski biznismeni ovih dana općinskim vlastima podnijeti zahtjev za pribavljanje lokacijske dozvole i pokrenuti proceduru pribavljanja ostale dokumentacije potrebne za gradnju objekta takve vrste, dodavši da je vrijednost projekta između dva i tri milijuna eura, te da bi njegovom realizacijom bio osiguran i određen broj novih radnih mjesta.
Govoreći o projektu gradnje staračkog doma, livanjski načelnik je kazao da općinske vlasti pozdravljaju inicijativu poslovnih ljudi iz Kanade koji već imaju objekte takve vrste u toj zemlji i koji žele financirati gradnju doma u Livnu, ustvrdivši da za takvom ustanovom odavno postoji potreba jer je problem zbrinjavanja starih i osamljenih osoba sve izraženiji.
Dodao je da će općinske vlasti učiniti sve da bi im olakšale ishođenje potrebne dokumentacije kako bi se u realizaciju tog hvale vrijednog projekta krenulo što prije, odnosno početkom svibnja ili lipnja ove godine ukoliko sve bude teklo po planu.
(NINA) nv

"REZANJE" ČINOVNIKA NAČELNIK LUKA ČELAN NAJAVIO BOLNE MJERE
U OPĆINSKOJ ADMINISTRACIJI ZBOG REFORME JAVNE UPRAVE
piše Frane MIOČ slobodnadalmacija

Zahvaljujući reformi javne uprave, popriličan broj livanjskih općinara uskoro će se morati pozdraviti sa svojim radnim mjestom. Točan broj takvih bit će poznat tek nakon što se usvoji Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u općinskim organima uprave.
Procjene govore kako ipak ovaj višak zaposlenih neće biti mali. Naime, kalkulacije govore kako bi bez posla u livanjskoj općini moglo ostati čak pedesetak djelatnika od njih ukupno oko 120.

Posebna ponuda
Općinski načelnik Luka Čelan i te kako je svjestan delikatnosti posla pred kojim se nalazi te je na posljednjoj sjednici Općinskoga vijeća predložio usvajanje takve odluke po kojoj bi svima onima koji dragovoljno istupe iz državne službe i koji podnesu zahtjev za ostvarivanje prijevremene mirovine općina isplatilanovčani iznos od deset tisuća KM.
Svi koji bi prihvatili takvu ponudu ne bi imali pravo na zakonsku otpremninu, a novčana naknada u iznosu od deset tisuća maraka bila bi im isplaćena u roku od trideset dana od prestanka radnog odnosa. Također, i sama ova odluka, koja je na koncu i podržana od strane vijećnika, vrijedi trideset dana, u biti sve do usvajanja Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u općini.
Izjašnjavajući se o samom prijedlogu spomenute odluke, radna tijela Općinskoga vijeća su bila mišljenja kako bi ipak trebalo još sačekati s njezinim usvajanjem.
Međutim, općinski načelnik Luka Čelan se s tim nije složio, a nije prihvatio ni zahtjev sindikalne organizacije državnih službenika i namještenika da se ista ova odluka ne usvoji.
Osvrćući se na pismeni zahtjev sindikata, Čelan je rekao kako predložena odluka ide na ruku upravo djelatnicima i kako mu u biti ovaj potez sindikata nije jasan.

Prozvan Barun
Inače, jedini vijećnik koji se vrlo oštro usprotivio usvajanju predložene odluke bio je HSS-ovac Mislav Sučić. Govoreći o deset tisuća maraka koje bi trebali dobiti oni koji dragovoljno istupe iz državne službe, on je naveo situaciju u kojoj se nalaze brojni nezaposleni u livanjskoj općini, kao i pojedine obitelji u kojima nitko ne radi.
— Što takvi dobivaju i tko brine o njima — upitao je Sučić, te se založio za to da one koji ostaju bez posla u općini za ruku izvedu oni koji su ih svojedobno i zapošljavali.
Pri tome je prozvao bivšeg općinskoga načelnika Stipu Baruna. Međutim, ovaj mu je replicirao, rekavši da se u doba kada je on bio na funkciji općinskoga načelnika broj zaposlenih u općini nije povećao, već, dapače, smanjio.

U organizaciji Centra za građansku suradnju u Livnu je održana javna rasprava o podršci samoorganiziranja mjesnih zajednica, javlja dopisnik NINA-e.
Na raspravi su govorili Stipe Vukadin, predsjednik Komisije za mjesne zajednice pri Općinskom vijeću Livno, i Zulka Baljak, izvršna direktorica Centra za građansku suradnju,.
Sudjelovalo je 30-ak predstavnika lokalne uprave, nevladinih organizacija, općinske zakonodavne vlasti i mjesnih zajednica, a kako se čulo, mjesne zajednice na području livanjske općine prestale su djelovati početkom rata, pa ih ne bi trebalo ponovno osnivati, nego samo aktivirati.
Vukadin je istaknuo da Općinskom vijeću još nije upućena ni jedna inicijativa od građana za aktiviranje prijeratnih mjesnih zajednica, ustvrdivši da je to u ovoj godini jedan od glavnih zadataka komisije kojoj je on načelu. Također, najavio je da će komisija pomoći građanima da rad mjesnih zajednica organiziraju sukladno zakonu i Statutu Općine.
(NINA) nv

piše Frane MIOČ
Livanjska općina je na početku realizacije jednog kapitalnog projekta o kojemu se desetljećima maštalo, a koji je, da je bilo više obzira i poštenja prema ovoj općini, odavno trebao biti u funkciji.
Riječ je o izgradnji općinskog vodoopskrbnog prstena. Naime, onog trenutka kada su sve raspoložive količine vode s ovih prostora počele okretati turbini HE "Orlovac" i kada je, zahvaljujući Buškom jezeru, Livanjsko polje tako dobro posušeno da su i okolna sela ostala žedna, najlogičnije bi bilo da se već tada izgradnjom vodovoda sam investitor potrudio na jedan način nadoknaditi štetu tim ljudima.
Neboder u gradu
No, umjesto vodovoda, svojedobno je HEP "velikodušno" Livnu podario neboder u samom središtu grada, kao i luksuzne stanove izvan Livna onima koji su se tako "žestoko" borili za interese ovdašnjeg sela i seljaka.
Vremena su se, naravno, promijenila, ali su Buško jezero i sve one nepravde koje je ono donijelo Livnu i Livnjacima ostale. Po srijedi u ovom slučaju ipak nisu samo žedna livanjska sela. Radi se tu i o tako smiješnoj novčanoj naknadi koju ova općina po osnovi rente za potopljeno Buško blato dobiva od Hrvatske Elektroprivrede.
Riječ je o godišnjem iznosu od oko 700 tisuća KM. Toliko je, naime, Livno od HEP-a dobilo sredstava prošle godine, ali prije toga, prije nego se renta počela obračunavati po veoma lošem federalnom zakonu, visina godišnje rente je bila čak i upola manja. Livno je tada moglo više dobiti sredstava da je, umjesto vode HEP-u, Hercegovcima prodavalo sijeno iz Livanjskog polja.

Zašto je to bilo tako, čelnicima Livanjske općine je najbolje poznato, upravo onima koji su svojedobno i vlastitu predizbornu kampanju, kao i kampanju svoje stranke, među ostalim, zasnivali i na problemu Buškog jezera.
Prstenastog vodovoda koji je i tada samo deklarativno bio aktualan nitko od njih se izgleda nije sjetio, iako je, prema našim izvorima, predstavnicima livanjske općinske vlasti HEP nudio mnogo veći iznos sredstava na ime spomenute rente, ali ne u gotovini na čemu su inzistirali Livnjaci, već u vidu sufinanciranja određenih infrastrukturnih projekata u općini.
Duvnjaci su, doznajemo u HEP-u, svojedobno pristali na tu varijantu tako da je danas izgradnja njihova vodovoda pri samom kraju, doduše, ne samo zahvaljujući HEP-u, nego i Hrvatskim vodama, kao i drugim izvorima.
No, bilo kako bilo, HEP-u ako mu je uistinu stalo do livanjske lokalne zajednice i ispravljanja starih nepravdi sada se pruža prilika da propušteno nadoknadi. Već s početkom ovogodišnje građevinske sezone Livnjaci kreću s izgradnjom svoga prstenastog vodovoda.

Poznati izvođači
Izvođači radova na izgradnji vodocrpilišta na rijeci Sturbi i glavnog vodospremnika u naselju Zastinje već su odabrani. To znači da su sredstva za izgradnju spomenutih objekata već osigurana, ali za preostale nekoliko milijuna maraka vrijedne radove općina tek treba pronaći sredstva.
Jedan od izvora financiranja je i Svjetska banka koja je za izgradnju livanjskog prstenastog vodovoda odobrila 600 tisuća dolara. No, ako se zna da se vrijednost ukupne investicije procjenjuje na oko 15 milijuna KM, onda je posve jasno da će livanjska sela još mnogo vremena imati problema s opskrbom pitke vode.

Nenaplaćena potraživanja Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne od pravnih i fizičkih osoba za potrošenu električnu energiju u razdoblju od 1994. do 2003. iznose oko 180 milijuna maraka, izjavio je generalni direktor tog poduzeća Vlado Marić, javlja dopisnik NINA-e. Od tog iznosa, akko kaže, oko 40 milijuna maraka duguju razne županijske institucije, vodovodi, bolnice, škole i općine. Govoreći o naplati potraživanja za isporučenu električnu energiju, čelni čovjek EP-a u programu lokalne radiopostaje u Livnu kazao je da je stupanj naplativosti u 2005. bio iznad 97 posto, te da se zadnjih godinu stupanj naplativosti stalno povećavao, dok se gubitci električne energije smanjuju prosječno za dva posto godišnje. Naše poduzeće nikada nije otpisivalo potraživanja iz ranijih godina, s izuzetkom 1990. kad je dijelu populacije umirovljenicima otpisan dio dugovanja iz ranijeg razdoblja, kazao je Marić, dodavši da je protiv neurednih platiša podneseno više od 15.000 tužbi općinskim sudovima te da je riječ o potraživanjima od oko 180 milijuna maraka.
(NINA) nv / poskok

ZAGREB - Nijemac Marco G. (27) u Njemačkoj je ukrao luksuzni Mercedes E 220, a uhićen je u subotu u Križu kod Ivanić Grada kada mu je putem satelita prekinut dovod goriva.
Ovo je osim dokaza premoćnosti tehnologije nad čovjekom i prvi poznati slučaj da je ukradeni automobil lociran preko satelita i zaustavljen daljinskim prekidanjem dovoda goriva, prenosi Internet Monitor.Nije sigurno je li on žrtva 29-godišnje Ruskinje koja je iznajmila auto i navodno mu platila 1000 eura da ga odveze u Bosnu ili je on njoj platio da iznajmi auto na svoje ime. Kad je ostao zablokiran u Križu nije odustao nego je pozvao kompanjona u Sarajevo da dođe po njega, no preduhtrila ga je hrvatska policija.
Pincom.info

TOMISLAVGRAD - Ovih dana na adrese korisnika telekomunikacijskih usluga Hrvatskih telekomunikacija Mostar stižu posljednji računi na kojima korisnici mogu birati: platiti, uz telefonske usluge, i RTV pristojbu u iznosu od 6 KM, ili tu pristojbu ne platiti.Kada dobiju sljedeći račun sredinom veljače, to neće biti moguće razdvojiti, uz telefonske usluge morat će platiti i RTV pristojbu, jer to je sada zakonska odredba?!

Takvu odluku donijelo je Vijeće ministara i Parlamenti B i H. Znači li to da je do sada naplaćivanje RTV pristojbe bilo nezakonito? Pitanje je, uz to, jesu li tri telekomunikacijska operatera u B i H registrirana, po zakonu, naplaćivati i RTV pristojbu? Još je mnogo pitanja bez odgovora vezanih za naplaćivanje RTV pristojbe na ovaj način, a na koja bi korisnici usluga trebali dobiti odgovor ili razumno objašnjenje,

Podsjetimo: RTV pristojba pokušala se naplaćivati preko računa elektro distribucija, dakle, na računima za potrošenu el. energiju bio je i iznos za RTV pristojbu, ali korisnici su i tada mogli birati, platiti ili neplatiti. Hrvati u B i H , uglavnom, nisu, ili su u malom broju, plaćali RTV pristojbu. Tako je bilo i kada se ta pristojba «prikačila» na telefonske račune. Zbog tog neplaćanja sada stiže tisuće tužbi od Općinskih sudova, ali tuženi uglavnom «nisu kod kuće» kad treba preuzeti tužbe. Koliki, a besmisleni, trošak i za sudove i za pošte.

Što će se događati ove godine kada će se, kažu, po zakonu, uz telefonske usluge morati plaćati i RTV pristojbe, u protivnom, prema najavama, slijedi uskraćivanje telekomunikacijskih usluga( iskapčanje telefona)? Pokušali smo to doznati u novinskoj anketi među korisnicima tk usluga HT Mostar na prostoru Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije. Naime, prema informacijama, građani iz ove dvije županije u najmanjem su postotku do sada plaćali RTV pristojbu.

Na slučajno odabranom ( telefonski brojevi) uzorku od 124 korisnika TK usluga HT Mostar ( uzorak nije reprezentativan, ali može biti dobar pokazatelj raspoloženja korisnika) napravili smo anketu sa sljedećim pitanjima i ponuđenim odgovorima:

1. Jeste li do sada plaćali RTV pristojbu?

a)redovito-13 ispitanika ( oko 10%)
b povremeno-25 (oko 20%)
c)nikako -86 (oko 70%)

Onima koji su odgovorili – povremeno i nikako ( njih 111)- postavili smo pitanje:
2. Hoćete li od sada plaćati RTV pristojbu?

a) hoću- 12 ispitanika ( oko 11%)
b) razmislit ću-7 (oko 6%)
c)neću - 92 (oko 83%)

One koji su odgovorili-neću i razmislit ću ( njih 99)-pitali smo što će učiniti ako im budu uskraćene telekomunikacijske usluge?
a) imam-nabavit ću mobitel- 83 ispitanika (oko 84,5%)
b) mogu bez telefona - 16(oko 15,5%)

Nakon ovakvih rezultata ankete potpuno je očito da će i korisnici telekomunikacijskih usluga, ali i HT Mostar kao davatelj usluga imati velikih problema uskladiti interese.Zanimljivo je, pri tomu, zašto se, bez obzira na zakon (nakaradni), HT prihvatio odrađivati posao za davatelja ne svojih usluga i u kakvom su odnosu HT i JTV servis B i H? Hoće li se sada gledatelji, nezadovoljni tv programom, obraćati direktoru HT Mostar?

Građanska neposlušnost Hrvata?

Hrvati u B i H, opće je poznato, u najmanjem broju plaćaju RTV pretplatu navodeći nezadovoljstvo programom ovdašnjih javnih televizija. Tražili su i traže tv kanal na hrvatskom jeziku. Uzaludan im je bio sav uloženi trud, Zakon o Javnom RTV servisu B i H je usvojen u parlamentima, unatoč protivljenju hrvatskih zastupnika. Uz to, većina vlasnika ne razumije što znači objašnjenje da se RTV pristojbom ne plaća program, nego samo posjedovanje televizora. Tako je, kažu jedni ,u svim uređenim državama. Ali, B i H nije uređena država, odgovaraju drugi. Može li se očekivati otkazivanje građanske poslušnosti zbog RTV pristojbe i načina njezine naplate, barem kada su u pitanju Hrvati u dvije županije u kojima smo proveli istraživanje?

Kako povremeno plaćati RTV pristojbu?

Tijekom provođenja ankete, bilo nam je zanimljivo čuti kako se RTV pristojba može povremeno plaćati. Neki, plaćajući telefonski račun zaborave napomenuti da neće platiti pristojbu, ili im račun plaća netko drugi, ili, a to nam je rekao jedan profesor, kada mu se tijekom mjeseca svidi barem jedna emisija na televiziji, plati pretplatu. «Nažalost, malo je takvih mjeseci», kaže profesor.

Ljuba Đikić / Pincom.info

Rezultati mikrobiološke analize uzoraka vode uzetih iz pet bunara u Čaiću kod Livna zabrinjavajući su, jer je laboratorijskim pregledom Županijskog zavoda za javno zdravstvo utvrđeno da je voda za piće zagađena bakterijom fekalnog zagađenja Escherichia coli i nitratima. Zavod za javno zdravstvo u Livnu mikrobiološku analizu vode izvršio je na zahtjev jednog mještanina, a nakon što su rezultati svih pregledanih uzoraka bili pozitivni, upozoreno je da voda u Čaiću nije za piće ni nakon prokuhavanja.
Uznemireni žitelji Čaića odmah su potpisali peticiju kojom su od općinskih vlasti zatražili da se taj problem žurno riješi.
(Nina)

U Bosni i Hercegovini započeo je rad prvi pretraživač bh. internet prostora na adresi www.pogodak.ba, a ima podatke o sadržaju više od 2,7 milijuna internet stranica. Novi pretraživač pruža trojezično korisničko sučelje na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, odnosno prilagođen je jezicima naroda u BiH i posjeduje mogućnost jedinstvenog pretraživanja ćiriličnih i latiničnih sajtova. Putem pogodak.ba može se doći i do svih 40.000 slika na BiH internetu, kao i do svih 60.000 e-mail adresa za potrebne kontakte. Navedeni pretraživač nastao je uz pomoć slovenske kompanije Interseek koja ima cilj do 2008. izgraditi mrežu lokalnih pretraživačkih portala u 12 država srednje i jugoistočne Evrope.
Ta kompanija, kako je najavio danas na konferenciji za novinare u Sarajevu Peter Brecl, menadžer Interseeka, ima namjeru da u naredne tri godine u razvoj sadržaja na internet prostoru BiH uloži više od 600 tisuća eura.
(Fena)

Prema podatcima iz izvješća Agencije za privatizaciju Hercegbosanske županije, koje je pripremljeno za sjednicu Općinskog vijeća Livno, na području ove općine u proces promjene vlasničke strukture nije ušlo još pet bivših društvenih poduzećaRiječ je o Trgovačkom poduzeću Opskrba i Tvornici boja i lakova Unimax, u kojima nisu privatizirani neaktivni dijelovi tih poduzeća, zatim poduzeću Livno-trans nad kojim je otvoren stečajni postupak kod Općinskog suda u Livnu, te Tvornici vunenih tkanina Livtex i Rudniku ugljena Tušnica koji su aktivni. Prema izvješću, razlog zbog kojeg navedena poduzeća dosad nisu privatizirana krije se u činjenici što ta poduzeća Agenciji za privatizaciju nisu dostavila traženu dokumentaciju za otvaranje procesa promjene vlasničke strukture sukladno zakonu. Na području općine Livno nisu privatizirana ni javna poduzeća, a to nije urađeno stoga što ta poduzeća još uvijek nisu predviđena za promjenu vlasničke strukture. Zaključno s 30. lipnja 2005. u livanjskoj općini procesom privatizacije obuhvaćeno je ukupno 12 cjelovitih bivših društvenih poduzeća, te 29 dijelova poduzeća koji su prodani metodom tendera ili neposredne pogodbe, odnosno dražbe ili neposredne pogodbe, a trenutačno u toj općini nema ni jednog poduzeća ili dijela poduzeća koje je u postupku privatizacije.
(NINA) nv /poskok.info

Ovih dana opet aktualna tema u Livnu je tvrtka Livno bus. Nekada jedna od najjačih prevozničkih tvrtki u bivšoj Jugoslaviji. Danas se to ime spominje samo u negativnom kontekstu. Malverzacije, podvale, laži neke su riječi koje se vežu odmah uz spomena ove tvrtke.
Tako smo jučer na našu email adresu dobili dokument koji vrlo detaljno opisuje tijek dokapitalizacije ove tvrtke. Na ovom linku i vi sami se možete uvjeriti kako su naši gradski oci i njihovi "rodijaci" uspjeli, nekada vrlo renomiranu, uspješnu i vrlo profitabilnu tvrtku, pretvoriti u ruglo našega grada.

Livno Online

piše Frano MIOČ
Od "Li-transa", nekad najmoćnije autoprijevozničke tvrtke u BiH, koja je prije pet godina završila u stečaju, danas gotovo da nije ostalo ništa, osim samog imena i potpuno opustjelog garažnog i radioničkog prostora. Sva pokretna imovina te tvrtke koja se mogla prodati pronašla je svoga kupca.

Staro željezo
A u toj i takvoj trgovini i mnogi kamioni, od kojih su neki, kako tvrde naši izvori, čak bili i u voznom stanju, po bagatelnoj cijeni su završili kao najobičnije staro željezo. Iza cijele te malo kome shvatljive akcije temeljitog "čišćenja" "Li-transa" od njegove imovine, stajala je stečajna upraviteljica Emira Karača, ali je umjesto nje taj posao stečajnog upravitelja u istoj toj tvrtki mjesecima, i to upravo onda kada se krčmila imovina "Li-transa", obavljao njezin brat Emir Karača.
U tome mjerodavni u Livnu, čini se, nisu vidjeli ništa sporno, jer kao Emir ima punomoć od svoje sestre da se zapravo u ovom slučaju može ponašati kao pravi stečajni upravitelj.
Ponukani svim onim što se događalo u "Li-transu", bivši djelatnici toga poduzeća posebno su upozoravali na taj problem, ali se na sve te primjedbe, pa čak i organizirane prosvjede, dugo u Livnu nitko nije baš previše obazirao.
Tek, naime, kada se u "Li-transu" prodalo sve što se zapravo prodati moglo, MUP Hercegbosanske županije je proveo istragu, te protiv Emire i Emira podnio kaznenu prijavu.
Službena stečajna upraviteljica Emira Karača je osumnjičena da je počinila kazneno djelo nesavjesnog rada u službi, odnosno ona se tereti za nezakonitu prodaju stvari i opreme u "Li-transu" u velikoj materijalnoj vrijednosti, a njezin brat za protuzakonito posredovanje, pri čemu se, kako stoji u priopćenju MUP-a, lažno predstavljao u svojstvu stečajnog upravitelja te organizirao i poticao nezakonite radnje u spomenutom poduzeću.
Iznosio alat
Kaznena prijava je u ovom slučaju podnesena i protiv Ivana Kreze iz Livna te Radoslava Bešlića iz Posušja. Krezo se sumnjiči da je naređivao i organizirao iznos alata, radnih strojeva i opreme iz "Li-transa" koja nije bila predmetom kupoprodajnog ugovora, odnosno za njega se sumnja da je počinio kazneno djelo udruživanja radi počinjenja kaznenog djela, dok se Bešlić sumnjiči da je počinio kazneno djelo teške krađe, i to na način da je organizirao i izvezao veliku količinu raznog alata, radnih strojeva i opreme iz danas opustošenog "Li-transa".
I tako, umjesto da se, nakon punih pet godina, stečajni postupak u "Li-transu" privede kraju, on je, čini se, još uvijek na samom početku.
Za razliku od prije, sud će u ovom slučaju još morati utvrditi tko je u međuvremenu još nešto "jamio" u toj tvrtki.

Po evidenciji Zavoda za zapošljavanje Hercegbosanske županije na koncu prošle godine u toj županiji bilo je 7 870 neuposlenih osoba. Najviše nezaposlenih ima u Livnu - 3 372 osobe, i Tomislavgradu ...... - 2504 osobe kazala je ravnateljica županijskog Zavoda Javorka Brčić, dodavši kako na povećanje broja novoprijavljenih osoba na Zavoda utječe nepravilno planiranje kadrova, osobito neadekvatno obrazovanje kadrova u srednjim školama.
Osim toga, na povećanje broja nezaposlenih utječu i demobilizacija vojnika te reforma policije i granične službe, kazala je ravnateljica Brčić, dodavši da je stopa neuposlenosti u toj županiji oko 44 posto. "Veoma je teško doći do valjanih podataka o broju zaposlenih na crno, ali, po našim saznanjima, u ovoj županiji radi oko 1 700 osoba na crno i postoji tendencija rasta tog broja", kazala je Brčićeva. U protekloj godini Zavod realizirao je tri projekta vezana za poticanje zapošljavanja.
To su program poticaja zapošljavanja mladih osoba s visokom i višom stručnom spremom, zapošljavanje u obiteljskom gospodarstvu, obrtništvu, malim i srednjim poduzećima te program poticaja upošljavanja osoba s posebnim potrebama, kazala je ravnateljica Brčić, dodavši da će Zavod i ove godine provoditi slične programe.
(Fena)

Radi zaštite digniteta pokojnika i svetosti obreda, kao što to dolikuje našoj kulturi i višestoljetnoj crkvenoj praksi, svećenici livanjskog dekanata donijeli su odluku koja će znatno promijeniti dosadašnje običaje kad su u pitanju sprovodi i obredi vezani uz posljednji ispraćaj pokojnika. Od početka ove godine za crkvenog pokopa neće biti organizirane povorke bez obzira na udaljenost groblja. Tamo gdje još nisu sagrađene mrtvačnice svećenik će, kao i do sada, doći u kuću gdje je izloženo tijelo pokojnika i nakon molitve ispraćaja s rodbinom u automobilima poći na groblje gdje će čekati ostali sudionici pogreba. Dekanat preporučuje katolicima livanjskog kraja da u tijeku ove godine organiziraju gradnju mrtvačnica kako se ne bi događalo kao do sada da tijelo pokojnika bude izloženo u obiteljskoj kući i po nekoliko dana čekajući da se okupi sva rodbina iz inozemstva. Ubuduće, po uputama Dekanata, tamo gdje postoji mrtvačnica tijelo pokojnika bit će izloženo sat vremena prije pokopa u grobljanskoj kapelici gdje počinje obred ukopa. Dosadašnje "sedmine" i davanja treba svesti na razinu poštivanja pokojnika i svetosti obreda, preporučuju svećenici.

I dalje će se prikupljati zajedničke mise kako bi se olakšalo obitelji pokojnika. Livanjski župnik fra Marko Gelo kazao je da su brojni povodi za takvu odluku Dekanata, koja je donesena uz konzultacije s redovničkim poglavarima i mjesnim ordinarijem mons. dr. Franjom Komaricom. Reagiranja vjernika te preporuke liječnika, sociologa i teologa te želja da se ne zaostaje za drugim krajevima bile su presudne za donošenje te odluke. Fra Marko kaže da liječnici ne preporučuju boravak mrtvog tijela u obiteljskim domovima, osobito ako su prije smrti bila izložena raznim medicinskim tretmanima, kemoterapijama, zračenjima i raznim agresivnim lijekovima.

Sve to, uz uzročnika smrti, može biti potencijalna opasnost za zdravlje ljudi bliskih pokojniku. Livanjski svećenici, ali i dobar dio javnosti, slažu se da su sprovodi, ali i sva običajna događanja, podređeni živima, a ne odavanje počasti i poštovanja pokojniku. Nekadašnja bdijenja ili po livanjski "čuvanja", kad se noć prije pokopa u molitvi za pokojnika okupi rodbina, prijatelji i susjedi, često su zamijenjena razgovorom, pa i smijehom, uz oblije jela i pića, i to nerijetko u susjednim kućama, što nema veze s povodom okupljanja. Tradicionalne "sedmine", kada obitelj pokojnika ugosti sve koji su prisustvovali pogrebu, pretvorila se u prave gozbe, a događalo se da se od obilja alkohola i zapjeva. Velika ulaganja u ugošćavanje stavljaju u neravnopravan položaj obitelji koje si to ne mogu priuštiti. Pretjerivanja kad su mrtvi u pitanju tu ne prestaju. Ogromne svote novca troše se i na nadgrobne spomenike. Čini se da Livnjaci puno troše da bi u ime svojih pokojnika ostavili dojam kod živih, a često smo svjedoci kako su upravo ti pokojnici za života bili zapušteni i željni svega.

Svećenici su svjesni da će među tradicionalistima biti otpora odluci Dekanata, no nigdje ne stoji kako će postupati ako obitelj pokojnika ne izrazi spremnost postupati po spomenutoj odluci. Hoće li odluka biti provedena najviše ovisi o dosljednosti samih svećenika koji pri sprovodima ne bi trebali praviti razliku među pokojnicima, pogotovo između uglednika i ostalih pokojnika, što su im do sada Livnjaci prigovarali.

Večernji list
{mos_Smf_discuss:Društvo}

Iako odgovori Bosanaca i Hercegovaca nisu objavljeni u prošlogodišnjem Durexovom istraživanju seksualnih navika, evo nekih rezultata. Prema odgovorima Durexovih ispitanika, po broju seksualnih odnosa gađani i građanke BiH imaju visok rejting. Visoko kotiramo i po švaleranju. A podatak da Bosanci i Hercegovci najčešće vode ljubav u automobilu, te u prirodi i na radnom mjestu, govori više o standardu i odnosu prema poslu nego o našim seksualnim navikama. Svojim seksualnim životom zadovoljno je 45 % Bosanaca i Hercegovaca, što je za jedan posto više od svjetskog prosjeka, a kada bismo imali taj procent zadovoljnih i svojim stvarnim životom, ko zna gdje bi nam bio kraj.

Učestalost ili kvalitet sexa
• -Za Bosance i Hercegovce kvalitet sexa je važniji od učestalosti i to i za žene(96,39 %) i muškarce(87,77%).
Kako često biste idealno željeli imati sexualni odnos
• -Ispitani iz BiH bi u prosjeku htjeli imati sex 240 puta godišnje.Svaki dan bi ga htjelo imati 44,44 % ispitanih i to podjednako muškarci i žene.
Posjeti klinici za spolno zdravlje
• -Kliniku za spolno zdravlje je posjetilo samo 31,5 % ispitanih građana BiH.
• -To je učinilo mnogo više žena (54 %) nego muškaraca (19,5%)

Šta je najpotrebnije zemljama u razvoju što se tiče sexualnog zdravlja
• Više od jedne trećine odraslih (34%) misli da bi zemlje u razvoju najviše koristi imale ako se novac uloži u sexualno obrazovanje
• • 23% misli da kondomi treba da budu pristupačniji, a 14% misli da bi najbolje bilo da vakcine/lijekovi protiv AIDSa budu pristupačniji oboljelima.
• • Onima između 16 i 20 godina jednako je važno da se novac ulaže u sexualno obrazovanje i veću pristupačnost kondoma (28%), dok oni između 25 i 34 godine preferiraju sexualno obrazovanje (38%)
• • Među zemljama u razvoju, Čileanci misle da su nacija koja je najjača u sexualnom obrazovanju (62%), dok Nizozemci najčešće smatraju da u ovim zemljama kondomi treba da budu pristupačniji (39%)
• • Veća pristupačnost lijekova i vakcine za HIV/AIDS najvažnija je kod
• Indonežana (34%), dok je Portugal zemlja gde najviše vjeruju da će zemlje u razvoju najviše koristi imati od planiranja porodice (28%)


http://www.durex.com/BA/
http://www.durex.com/HR/

Načelnik općine Livno Luka Čelan izjavio je da su općinska tijela uprave ušla u proces reforme i sistematizacije radnih mjesta radi racionalizacije općinske administracije.
“Nakon provedenog natječaja djelatnicima koji budu proglašeni viškom bit će isplaćene tri plaće sukladno zakonu, a za isplatu otpremnina onima koji prihvate sporazumni prekid ugovora o radu u općinskom proračunu za ovu godinu predvidjeli smo sredstva u iznosu od 180.000 maraka”, rekao je livanjski načelnik. Čelan je istaknuo da će prijedlog novog pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u pojedinim općinskim službama ovih dana razmatrati sa svojim pomoćnicima, a nakon toga taj dokument će razmatrati i Općinsko vijeće. Govoreći o novoj unutarnjoj organizaciji općinskih tijela uprave, Čelan je kazao da će taj pravilnik prije nego se nađe na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća prethodno ići na ocjenu Agencije za državnu službu te da će prema urađenim analizama općinska administracija imati određen broj viška djelatnika za koje će se morati naći prihvatljivo rješenje. Ustvrdio je da će OV predložiti isplati otpremnine u iznosu od 10.000 maraka za svakog djelatnika koji prihvati sporazumni prekid ugovora o radu s Općinom. On je istaknuo da će nakon isteka roka u kojem će se izjasniti prihvaćaju li ponuđeno rješenje, biti raspisan interni natječaj za radna mjesta u pojedinim općinskim službama sukladno novom pravilniku o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji.
dnevni list

piše Frano MIOČ
DERANJE KOŽE TRAGOM ODLUKE
UPRAVNOG VIJEĆA ŽUPANIJSKOG ZAVODA
Jedan broj korisnika inozemnih mirovina u Hercegbosanskoj županiji, a njih je izuzetno puno, pogotovo u livanjskoj i tomislavgradskoj općini, morat će ubuduće dublje posegnuti u vlastiti džep ako, kao uživatelji tih istih mirovina, žele ostvariti pravo na domaće zdravstveno osiguranje.
To se u prvom redu odnosi na one umirovljenike koji iz inozemstva primaju mirovine u bruto iznosu, odnosno na one koji su u inozemstvu odjavili svoje zdravstveno osiguranje, ili je to, pak, mimo njihove volje učinio mjerodavni mirovinski fond.

Staž u inozemstvu
Također, posebnom odlukom Upravnog vijeća Županijskog zavoda za zdravstveno osiguranje, bez posebne uplate na račun toga istog zavoda dosadašnje pravo na zdravstveno osiguranje u Hercegbosanskoj županiji gube i takvi umirovljenici koji, osim inozemne mirovine u bruto iznosu, primaju i domaću mirovinu, ali ipak samo oni koji čiji je ostvareni radni staž u inozemstvu dulji od domaćeg.
Uporište za ove posljednje Zavod je pronašao u posebnoj konvenciji Europske unije, što i nije toliko bitno ima li se u vidu činjenica da su pojedinci pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu u Hercegbosanskoj županiji ostvarivali ne zahvaljujući inozemnim mirovinama većim i od tisuću maraka, već onim domaćim koje u nekim slučajevima čak nisu veće ni od deset KM.
Prigodom ovjere zdravstvene knjižice u Zavodu za zdravstveno osiguranje u Livnu do sada se, naime, pokazivalo samo rješenje domaćeg mirovinskog fonda i to je, naravno, "palilo". Sada su u tom istom zavodu "okrenuli ploču". Osim rješenja o domaćoj, svi će morati priložiti i rješenje o inozemnoj mirovini, te ako se ustanovi da pojedinci ne ispunjavaju spomenute uvjete na zdravstveno osiguranje, njima će biti pokazan put prema blagajni ako žele imati ovjerenu zdravstvenu iskaznicu.
Naime, da bi slovili kao osiguranici, svi takvi će trebati ubuduće mjesečno izdvajati deset posto svoje inozemne mirovine, ili ponovno ponovno prijaviti inozemno zdravstveno osiguranje u zemlji iz koje dobivaju mirovinu.
Ova odluka Upravnog vijeća, koja je inače donesena još u listopadu prošle godine, a čija se dosljedna primjena zapravo tek očekuje, već je naišla na dosta negodovanja, konkretno u Livnu. Sporna je, naime, stopa doprinosa od deset posto. Mnogi, naime, smatraju kako je zavod u ovom slučaju zaista "prekardašio". Na ime doprinosa za zdravstvo ni u Njemačkoj se, navodno, toliko ne odbija umirovljenicima.
Dodatni pak razlog nezadovoljstva leži u činjenici što ista ta stopa, kada su u pitanju domaći umirovljenici, iznosi tek 1,2 posto, barem u Federaciji BiH.
Tu istu stopu trebaju plaćati i umirovljenici iz Republike Srpske, premda je ona u tom entitetu, kako doznajemo, čak i nešto veća.
Međutim, kako smo već u nekoliko navrata pisali, zavod u Livnu od tih istih umirovljenika još nije uspio ubrati niti jedan pfening doprinosa, ali su oni ipak pošteđeni toga da, za razliku od korisnika inozemnih mirovina, trebaju gotovinom plaćati ovjeru svojih zdravstvenih iskaznica.
Deset posto
Nije valjda da sa svojih deset posto mirovine korisnici inozemnih mirovina u Livnu i Tomislav Gradu trebaju pokrivati troškove liječenja i tih ljudi.
Logika "oderi onoga tko ti je bliže i koga možeš oderati" čini se da je u ovom slučaju doista došla do izražaja.
[slobodnadalmacija]

Danas je mnogo lakše istaknuti područja u kojima se Hrvati i Bošnjaci u BiH sukobljavaju nego ona u kojima se zbližavaju. No, donedavno nije bilo tako. Dva su naroda gotovo podjednako bila pritisnuta komunističkom čizmom. Hrvati, naročito oni u zapadnoj Hercegovini, stalno su proganjani zbog brojnih mladića koji su tijekom 2. svjetskog rata regrutirani u ustašku vojsku. Komunisti su sustavno izbjegavali ulagati u hrvatska područja, pa su ona bila prometno loše povezana i bez osnovne infrastrukture u gradovima.
Takva je situacija bila sve do pojave Džemala Bijedića. Kad je Bijedić prvi put prošao tadašnjom Lišticom bio je šokiran infrastrukturalnom zaostalošću. Osobno se nakon toga zalagao za zapadnu Hercegovinu i omogućio izgradnju brojnih proizvodnih objekata koji se i danas nazivaju "Džemalovima". Rado je navraćao u Lišticu, a omiljeno mjesto za ručak bilo mu je restoran "Kod Kitića", odmah pokraj franjevačkog samostana. [Opširnije....... ]

OSIJEK - Veliki broj poznatih folk pjevača 5. veljače će iz Srbije otputovati u Hrvatsku gdje će sudjelovati na “Folk hitu godine”. Velika dvorana u Osijeku tog će dana vjerojatno podsjećati na veliki “Grand show” jer će, između ostalih, nastupiti Viki, Maja, Mina, Olja, “Zvezde Granda”, a organizatori planiraju da program vodi Suzana Mančić. “Tri godine za redom organiziram ovu manifestaciju i ovog puta ću dovesti u Osijek sva velika imena folk glazbe. Još uvijek nemam konačan spisak sudionika, ali za sada su potvrđeni Viki Miljković, “Zvezde Granda”, Maja Marijana, Olja Karleuša, Mina Kostić, Dejan Matić, Halid Muslimović, DJ Krmak, Sejo Kalač, Osman Hadžić, ali ovih dana trebam se dogovoriti i s ostalim sudionicima”, kazao je Alen Borbaš, organizator ove manifestacije. Istaknuo je da će ovog puta događaj organizirati u najvećoj dvorani u Osijeku jer postoji veliko zanimanje publike za ovu vrstu glazbe. “Pročula se vijest da organiziram ‘Folk hit godine’ i već su me zvali ljudi iz Splita i Zadra da se raspituju za ulaznice jer se plaše da će biti unaprijed rasprodane”, istaknuo je Borbaš i dodao da nema razloga da se netko plaši za svoju sigurnost jer je on vlasnik poznate agencije za osiguranje. Njegovi tjelohranitelji, između ostalog, već nekoliko godina brinu za sigurnost mnogih folk pjevača. “U početku je postojao strah kod nekih pjevača, ali su se uvjerili da kada ih ja čuvam i pazim, nemaju razloga za brigu. U mojim rukama su najsigurniji”, naglasio je Alen Borbaš.
[dnl]