Terminološka kovanica "manji bh entitet" mogla bi se po prvi put od potpisivanja Daytona do danas umjesto Republike Srpske koristiti za prostor Federacije BiH. Da se ne radi samo o običnoj jezičnoj varijaciji najbolje potvrđuju političke, demografske promjene koje su se u međuvremeno dogodile na području Drvara, Bosanskog Grahova i Glamoča, općina koje imaju intenciju potpunog administrativnog i političkog odcjepljenja od Federacije BiH i pripojenja integralnom prostoru Republike Srpske.
Sve konce općinske vlasti potpuno drže Srbi. Političke odluke koje donose tamošnji općinski vijećnici i načelnici potpuno su autonomne od županijske ili federalne vlade. Zbog toga više utjecaja na političke i gospodarske prilike ima službena vlast u Banjoj Luci od Sarajeva. Posljednja nazočnost nekog od predstavnika vlasti Federacije BiH mjeri se godinama. Navedene pojedinosti najzornije pokazuju da je federalna Vlada izgubila svu nadležnost nad spomenutim općinama, koju po neskrivenim željama političkog vodstva Srba treba još papirima samo formalizirati.

Aktualno stanje u Drvaru, Glamoču i Bosanskom Grahovu razlog je što Republika Srpska umjesto 49 ima efektivnu kontrolu nad 52 posto teritorija BiH ili 27,4250 kilometara četvornih više u odnosu na Federaciju BiH, koja je Daytonskim mirovnim sporazumom dobila 26,1105 kilometara četvornih teritorija.

U općini Drvar vlast drži SNS, u Glamoču SDS, a u Bosanskom Grahovu za načelnika općine izabran je Srbin iz stranke SDP. Izborni rezultati ponajbolje govore kako je u tim sredinama izmijenjena i nacionalna struktura stanovništva. Broj Hrvata koji su nakon rata sustavno naseljavani drastično opada. Vlada na čelu s HDZ-om u Hercegbosanskoj županiji nailazi na sve teže probleme u komunikaciji s predstavnicima srpske vlasti u trima općinama.

To priznaje i Anka Papak-Dodig, načelnica općine Drvar iz stranke SNSD, napominjući da su kontakti sa županijskom vladom u Livnu sve hladniji. Načelnik Glamoča Rade Gvero više se puta otvoreno sukobio s predstvanicima županijske vlade i hrvatskim vijećnima u Općinskom vijeću.

Pokušavamo u našoj općini uz pomoć županijske vlade raditi na poboljšanju ekonomske situacije, ali su rezultati tih pregovora loši. Možda je i to razlog zašto bi neki Srbi željeli da se općine pripoje prostoru Republike Srpske, protiv čega su vlasti u Federaciji BiH kazala nam je načelnica Anka Papak-Dodig. Ona smatra da im se priče o izlasku iz Federacije BiH na neki način osvećuju, jer im se iz županijskih proračuna šalje sve manje novca.

Za razliku od dužnosnika stranke SNSD, čelnici PDP-a i SDS puno su otvoreniji i priču o izlasku Drvara, Glamoča, Bosanskog Grahova planiraju ponovo aktualizirati. To će poručuju i napraviti jer ne žele da Srbi budu žrtve posljednjeg prijedloga koji je stigao iz stranke SDA, u kojem se hrvatskim strankama nudi ujedinjenje Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije, s time da im se pripoje i neke općine iz sadašnjeg Hercegbosanskog kantona, Livno, Kupres i Tomislavgrad.

Ostale općine, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar, iz te županije pripojile bi se Unsko-sanskoj županiji, odnosno novoj regiji sa sjedištem u Bihaću.