|
srijeda, 18.12.2024.
Mužar
Prije nekoliko dana kupila sam pistacije pa sam ih odmah htjela i kušati; da provjerim dal su dobre, da nisu slučajno pokvarene. No kako trenutno još uvijek ratujem sa svojim lijepim novim zubima pa ne mogu gristi ništa tvrdo, potražila sam nešto da pistacije fino usitnim. Nije mi se dalo vaditi mlinček za orahe pa sam se sjetila dobroga staroga mužara. Nekad smo ga u kuhinji redovito koristili za drobljenje i usitnjavanje šećera, papra, češnjaka, zrnja, začina, suhog bilja itd…
Danas umjesto mužara kuhari koriste raznorazne blendere, štapne miksere, kuhinjske robote, procesore, multipraktike i slične mašinice, no ja mislim da ni jedna od tih ekstravagantnih novih spravica ne može zamijeniti bakin mužar. Kad u njemu zgnječite sastojke za fini pesto okus je posve drukčiji i cijela kuća miriši.
Mužar, mađ. moszar, stup, avan tj. drobilica jedna je od najstarijih kulinarskih i ljekarničkih sprava – rabi se već tisućama godina - a najčešće je bio napravljen od tvrdog drva, porculana ili kamena. Porculanski mužari s drvenom drškom tradicionalno su se koristili u ljekarnama za pripremu lijekova.
Bakin mužar je mjedeni. A na raznim internetskim stranicama čitam da je mjed ili mesing slitina bakra i cinka. Ovisno o udjelu bakra te o masenom udjelu tj. postotku cinka, mesing može biti crvene, narančaste, žute ili bijele boje. Tvrđi je od bakra, ali mekši od bronce, dobrih je mehaničkih svojstava i lako se obrađuje. Mjed osim cinka i bakra može sadržavati i manje količine drugih metala.
Podaci o mjedi mogu se naći u egipatskom Ebers Papirusu, najstarijem sačuvanom medicinskom dokumentu iz 1550. god. pr. Kr., kao i u Starom zavjetu. Od trećeg tisućljeća pr. Kr. mesing su upotrebljavali u Asiriji i Babilonu, najčešće za izradu nakita ili posuđa. U zapadnoj Aziji i istočnom Mediteranu upotreba slitina bakra i cinka dokazana je na arheološkim nalazištima iz trećeg tisućljeća pr. Kr u egejskom području, u Iraku, na području današnjih Ujedinjenih arapskih emirata, kalmičkom području, Turkmenistanu, u Gruziji. Na nalazištima iz drugog tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj Indiji te na području Uzbekistana, Irana, Sirije, Iraka i Izraela također postoje dokazi o upotrebi slitina bakra i cinka, a u petom tisućljeću pr. Kr. upotrebljavali su ih i stari Kinezi.
Različite vrste mjedi čine značajnu skupinu slitina zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava, lake obradivosti i lijepe boje. Mesing je tvrđi od bakra i cinka i bolje se lijeva; mekši je od bronce pa se bolje izvlači i valja. Može se dobro tokariti, valjati, savijati, izvlačiti i polirati pa služi za proizvodnju limova, cijevi, šipki, slavina, pipaca, kvaka, zasuna, kućišta, poluga, ležišta raznih strojeva, brodskih vijaka i matica, ukrasnih predmeta, bižuterije, streljiva, žica za glazbala.
Kao i druge slitine bakra, mjed ima antibakterijsko djelovanje pa je idealan materijal za kvake, medicinsku opremu, cijevi i kotlove za vodu te za proizvodnju piva.
U Hrvatskoj se male količine mjedi proizvode u nekoliko specijaliziranih ljevaonica u Samoboru, Splitu i Rijeci.
Al sam se raspričala o toj mjedi tj. mesingu; idemo sad napokon u tom lijepom starom bakinom mužaru zgnječit te pistacije i dodat malo slanutka, ulja i još nekih finih sastojaka pa namazat dobivenu paštetu na fine integralne žemljice.
|
- 00:29 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
nedjelja, 08.12.2024.
Božićna pšenica
Moram priznat da ove godine nisam posijala božićnu pšenicu, a bojim se da neću ni bor kitit. No ako netko želi sam uzgojiti taj lijepi božićni ukras, a ne kupiti ga u dućanu, evo upute koju sam na svom vrtlarskom blogu objavila prije nekoliko godina: "Na početku prosinca, u danima između spomendana sv. Barbare i sv. Lucije u lijep, starinski, keramički ili porculanski duboki tanjur u široku plitku zdjelicu ili sličnu posudicu, posijati valja božićnu pšenicu. Prije sjetve je nekoliko puta isperite pa zalijte tako da bude prekrivena vodom pa ostavite da zrnje nabubri preko noći. Višak vode sljedećega jutra ocijedite. U široku plitku posudicu uspite 1-2 cm zemlje za cvijeće ili pijeska, pa ravnomjerno rasporedite oko 0,5 cm debeo sloj pšenice. Umjesto zemlje možete staviti i sloj vate ili kuhinjskog papirnatog krep ubrusa. No, zdrava će zrna dobro niknuti i bez ikakve podloge. U sredinu posude utisnite čašicu promjera odgovarajućeg svijeći koja će poslije ukrašavati božićno žito. Prekrijte posijanu pšenicu tankom pamučnom krpicom i smjestite u umjereno toplu, zračnu i svijetlu prostoriju. Svaki dan lagano poškropite preko krpice. Za nekoliko dana pšenica će nabubriti, isklijati, niknuti i lijepo se zazelenjeti. Kad pšenica nikne, krpicu uklonite pa nastavite i dalje umjereno zalijevati.
Na Badnjak, kad budete ukrašavali kuću i kitili božićno drvce, pšenicu prikratite, povežite ukrasnom vrpcom - u narodu je običaj hrvatskom trobojnicom - pa stavite na stol, na prozorsku klupčicu ili pod božićno drvce uz jaslice. Ako ste u sredinu pri sjetvi stavili čašicu, izvadite je i na njeno mjesto utisnite svijeću. Kako bi što dulje ukrašavala kuću, po narodnom običaju sve do Sveta tri kralja, pšenica bi, kao i božićna jelka, trebala biti u svijetloj i hladnoj prostoriji. I dalje ju umjereno zalijevajte da se ne osuši, ali ne previše da ne požuti i ne popljesnivi."
Ako netko želi pročitati cijeli tekst može ga potražiti na mom vrtlarskom blogu.
A svima koji se će okušati u uzgoju pšenice na tanjuru, u nekoj lijepoj zdjelici ili u velikom keramičkom kalupu za kuglof, želim puno uspjeha!
|
- 13:24 -
Komentari (22) -
Isprintaj -
#
srijeda, 04.12.2024.
ona grli cijeli svijet
dok se penje uz visoku liticu
ona dlanom dodiruje granitnu stijenu
i traži hrapave dijelove
za koje će se čvrsto uhvatiti
te lakše i sigurnije popeti do vrha
dok se uspinje prema vrhu litice
ona osjeća potpunu povezanost sa stijenama
uranja u njih pa se stapa s njima
i osluškuje što joj granit govori
kad se popne na vrh litice
ona čvrsto stane na obje noge
ispruži ruke visoko u zrak
pa gleda u nebo i polako se vrti u krug
potom raširi ruke pa gleda na sve strane
osjeća neopisivu sreću
i grli cijeli svijet
|
- 20:15 -
Komentari (23) -
Isprintaj -
#
|