| < | listopad, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Litterula
lat. litterula, ae, f. 1) slovce.
2) (plur.) listić, neznatni književni rad.
srdačno pozdravljam sve blogerice i blogere kao i sve ostale posjetitelje koji gledaju moje fotografije te čitaju moje stihove, crtice, kratke priče i osvrte što ih ispisujem na ovim digitalnim listićima
Objavljeni listići
Ožujak 2024 (2)
Veljača 2024 (4)
Rujan 2022 (3)
Kolovoz 2022 (8)
Srpanj 2022 (1)
Siječanj 2022 (5)
Prosinac 2021 (18)
Studeni 2021 (26)
Listopad 2021 (17)
Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (6)
Lipanj 2021 (16)
Svibanj 2021 (24)
Travanj 2021 (22)
Ožujak 2021 (18)
Veljača 2021 (13)
Siječanj 2021 (8)
Prosinac 2020 (13)
Studeni 2020 (3)
Ako vas zanima vrtlarstvo i fotografija posjetite blogove:
Stara vrtlarica
Moje fotografije
Copyright © Litterula.
Litterula
Šnita kruha
- 11:41 -
Komentari (25) -
Isprintaj -
#
|
Naša StaraMama je gotovo sve što je bilo potrebno za prehranu obitelji - kupovala je samo šećer, ulje i slične sitnice - uzgajala na svom gospodarstvu. Sve dok nije onemoćala imala je u štali kravu, u kokošinjcu kokice i piliće, u svinjcu pajceke, a u velikom vrtu, na njivama, u vinogradu i u voćnjaku uzgajala je povrće, grah, krumpir, žito, orahe, vinovu lozu, jabuke, kruške, marelice i šljive. Kuhala je pekmez, sušila voće, kiselila zelje, sušila šunke i špek, spremala zalihe pečenog mesa u masti, pravila sir, pekla kruh, mlince, gibanicu, buhtle, štruklje... Kad bi svi mi došli k njoj, primjerice za Sve svete kad smo išli na groblje, ona bi dan prije ispekla kruh, gibanicu od oraha i čokolade i zamijesila rezance, a ujutro bi skuhala kokošju juhu i krumpir u ljusci i pripremila odojka za pečenje. Kad bi se vratili s obilaska naših dragih – ona nije išla s nama, više je voljela svoje pokojne sama na miru pozdraviti tih dana – čekala nas je s gotovim ručkom, a stol bi već bio postavljen, juha procijeđena, rezanci skuhani, salata napravljena, restani krumpir zgotovljen, odojak pečen. Znalo je bi biti jako zima tih dana, a ponekad bi zalepršala i pokoja pahulja pa smo se svi nakon povratka s groblja okupili kraj njenog špareta i grijali promrzle prste. A onda bi sjeli za stol, jeli, pili i sve do sumraka prisjećali se svih naših dragih. Uvijek smo znali prije rastanka i odlaska svojim kućama zapjevati i po nekoliko naših pjesama. Sva ta hrana koju je Staramama pripremala svaki put nas je ponovno zbližila i podsjetila nas da nismo sami, svatko u svom svijetu, i da nas zauvijek veže taj obiteljski duh. A zašto se Litterula baš danas raspričala o hrani? E pa zato što se danas širom svijeta obilježava Svjetski dan hrane. A na stranici Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije čitam da je “ tema ovogodišnjeg svjetskog dana hrane: Naša djelovanja su naša budućnost. Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život. Bit obilježavanja svjetskog dana hrane nije samo u slavljenju predivne hrane za koju imamo povlasticu da konzumiramo svaki dan, već je i u podizanju svijesti o ljudima koji nemaju takvu povlasticu. Mnoštvo ljudi diljem svijeta pati od gladi. Glad je veliki problem u mnogim zemljama, a mi moramo učiniti više da podignemo svjesnost i potaknemo borbu protiv ovog problema kako bi postigli cilj 0% gladi do 2030 g. Evo i nekoliko zanimljivih činjenica o hrani u svijetu koje je objavila Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu FAO: • Više od 3 milijarde ljudi odnosno 40% svjetske populacije si ne može priuštiti zdravu prehranu • Mali uzgajivači hrane još uvijek proizvode više od 33% hrane u svijetu unatoč izazovima kao što su siromaštvo ili nedostatak financija, edukacija i tehnologije • 20 % više žena od muškaraca u dobi od 25 – 34 godine žive u ekstremnom siromaštvu, a više od 18% žena žive s manje od 1.9 $ odnosno 13 kn dnevno • 14% proizvedene hrane u svijetu se baci zbog neadekvatne berbe, rukovanja, skladištenja i prijevoza, a 17% se baci od strane potrošača • 55% svjetske populacije obitava u gradovima, a to će se povećati na 68% do 2050 g. • 10% ljudi je pogođeno nesigurnom hranom kontaminiranom bakterijama, virusima, parazitima ili pak kemijskim zagađivačima  Eto, tako kažu stručnjaci za hranu, a ja ću samo još dodati: nadam se da danas ni jedno dijete neće umrijeti zato što nije dobilo za ručak bar šaku riže, šalicu graha ili šnitu kruha. |