Litterula

Litterula
moji stihovi, kratke priče, osvrti i crtice iz svakodnevnog života

lat. litterula, ae, f. 1) slovce.
2) (plur.) listić, neznatni književni rad.

tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu

verba volant, scripta manent lat. izgovoreno odleti, zapisano ostaje

Objavljeni listići
Crtice
Ajd stišaj to
Bakina kuhinja
Biovreća
Boss od Čakovca
Digitalizacija
Domaći putar
Jabuke iz trnaca StarogTate
Korisne životinjice
Mlijeko u prahu
Mogel mi je hmrijeti
Mogla mi je kuća izgorit
Ne bu mi više nigdo komandijeral
Segestika i Siscia
Staramama
Stara vrtlarica
Šlauf
Voćni jogurt

Kratke priče
Ana i Željko
Drugi rujna
Pjevačica

Moji stihovi
debeo kameni zid
dok je još mogla hodati
dok ju je držao u naručju
doma, doma se vrnuti hoču
gle kak je divan dan
komadić sam leda
ne boj se životinja
ne, nije novac ono
nož mu je u srce zabola
njegov brod ga čeka
on stoji na rubu
ona je nezgrapna i nespretna
ona je preživjela
ona može brbljati
ona svako jutro ustaje u tri sata
on još uvijek čeka
reci mi
sad kad je odlučio
smisao života
sve ću zaboraviti
tražim svoj izgubljeni planet
tu je tvoj dom
u snažnoj erupciji
Vincent
zagrli me
znam da me više ne voliš
znam da negdje daleko
žive pod istim krovom

Osvrti
Alzheimerova demencija
Andromeda
Capraške skulpture
Čuvari djetinjstva
Dezinfekcija ruku
Godina željeznice
Lastavica - ptica godine
Lea Deutsch
Matoš na klupi
Mendo i Slavica
Pokupski drmeš
Svjetski dan radija
Vu to vreme godišča
Vuk samotnjak






< prosinac, 2020 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Poveznice
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Hrvatski jezični portal
Digitalne knjige

Blogovi
Agava
AnnaBonni
Athropa
Bergaz
Blogokviz
Builderica
Borut
Carica
Crna svjetlost
Delicatus
Demetra
Dinaja
dražeN
Emir
EuM
Euro
Flekserica
Gogoo
Irena
Isabel
IzgubljenaUGalaksiji
Karenjina
Klik
Kockavica
Konobarica
Kupus
Lastavica
Leif Erikson
LivLiv
Luki
Ljubav
Massal
Mayday
Mecabg
Mehagina kći
Metric
Mikitarije
Moda
Modrina neba
Moje fotografije
More ljubavi
Morska iz dubina
Moslavac
Mehagina kći
Nachtfresser
NeBitno
Nema garancije
Nissnisa
Nisan
Planeta Zemlja
Pojidež
Potok
Pozitivka
Razmišljanja
Regina
Rossovka
Rudarka
Shadow
Sjećanja i osvrti
Stara duša
Stara vrtlarica
Stara teta
Taango
Teatralni
Tere
Teuta
Tignarius
Tišina postojanja
U prolazu
U zvijezdama
Viatrix
Violenta
Vjetar
Vlad
Vrtlog
Yulunga
Zauzete misli

27.12.2020., nedjelja

Vu to vreme godišča


Jedna od božićnih pjesama što ih je moja baka najviše voljela i najradije pjevala bila je U to vrijeme godišta. Ta se pjesma u dane Božića u hrvatskim crkvama i danas redovito pjeva na polnoćki, a potom i u sva tri božićna dana, na sam Božić, na Štefanje i na Ivanje te kroz cijelo božićno vrijeme. U želji da doznam nešto više o toj lijepoj pjesmi pretražila sam internet i naišla na podatak da je ta pjesma veoma stara. Nastala je u Francuskoj u 11. stoljeću, a izvorno ju je spjevao nepoznati pjesnik na latinskom jeziku pa je poznata pod nazivom In hoc anni circulo:

In hoc anni circulo

In hoc ani circulo
Vita datur saeculo
Nato nobis parvulo
De Virgine Maria.
Fons de suo rivulo
Nascitur pro populo
Fracto mortis vinculo
De Virgine Maria.
Ex divino Flamine,
Non humano semine,
Deus datur Foeminae
In Virgine Maria.

U hrvatskim primorskim krajevima taj napjev je bio poznat već tada, u 11. stoljeću. Iz primorskih krajeva proširio se s vremenom i u unutrašnjost, u sve hrvatske krajeve, pa je pod raznim imenima već u 17. stoljeću i zapisana: najprije 1613. god. pod imenom V see vrime godišta, potom 1644. god. pod imenom Vu to vreme godišča. Pod tim imenom objavljena je i 1701. god. u najpoznatijoj, najznačajnijoj i najutjecajnijoj hrvatskoj pjesmarici poznatoj pod nazivom Cithara Octochorda. To je najvažniji i najopsežniji tiskani zbornik latinskih i hrvatskih crkvenih napjeva, prikupljenih s raznih strana i iz raznih prigodnih zbirki i rukopisa koje su sadržavale gregorijanske i narodne napjeve. Napjevi su raspoređeni u osam odsjeka koji uglavnom slijede liturgijski kalendar. Hrvatski tekstovi - prijevodi s latinskog, ali i izvorni tekstovi - pisani su u tadašnjoj klasičnoj kajkavštini u stihovima koji odgovaraju ritmici glazbe.
Izvorni francuski napjev In hoc anni circulo u našim je krajevima doživio brojne preinake u narodnom duhu još u srednjem vijeku. Nepoznati autori hrvatskih inačica zadržali su u svojim prepjevima temu Isusova rođenja, ritam, rimu i stil izvornika, ali su tu latinsku pjesmu proširivali novim motivima i tako stvarali originalne hrvatske božićne popijevke koje i danas, koristeći različite stihove, pjevamo s veseljem, na različite načine u pojedinim našim krajevima.
A na portalu Digitalna NSK potražila sam tu staru zbirku Cithara Octochorda, pronašla sam taj lijepi napjev pod nazivom Vu to vreme godišča, pa sam ga pogledala – melodija je malo drugačija od verzije napjeva u današnjim službenim pjesmaricama - pročitala notni zapis, otpjevala i zapisala originalni tekst. To je prijevod s latinskog na tadašnju klasičnu kajkavštinu, a može se otpjevati na melodiju koja je danas uobičajena:

Vu to vreme godišča

Vu to vreme godišča mir se svetu nazvešča:
Porođenje Kristuša, po device Marie.
Od majke divojčice, te nebeske kralice:
Zide dete z vutrobe blagoslovne Marie.
O pol noči porodi, nebo, zemlju presveti:
Kak o poldan svetlo be, po porodu Marie.
Gda Bog v jasle ležaše, mati mu se klanjaše:
Milo ga obimaše, a deva mu mat' beše.
Angeli mu služahu, nove pesmi zpevahu:
Milost njegvu prošahu da bu človek vu raju.
Hvala Bogu višnjemu, i Gozponu našemu:
Gozponu mirovnomu, sinu deve dragomu.
Vse na svetu stvorenje, vezda ima veselje:
za Jezuša rođenje, od prečiste Marie.
Ar se na svet narodi, ki moč vrašju pogubi:
Grešnike oslobodi, Jezuš Kristuš sin Božji.
Komu hvala i dika po vsem svetu velika:
naj se hvali i njegva majka deva Maria, Amen.

U potrazi za informacijama o ostalim lijepim pučkim hrvatskim božićnim pjesmama - u Cithari Octochordi bilo ih je objavljeno 29 - našla sam podatak da je Ministarstvo kulture RH do 2018. godine upisalo više od 160 nematerijalnih kulturnih dobara u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, od kojih je 17 upisano na tri UNESCO-ova popisa nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Sjećam se da je bio podnesen prijedlog tj. zahtjev - ne znam točno koje godine, nisam uspjela nigdje naći taj podatak - za uvrštenje i naših tradicionalnih božićnih pjesama na taj UNESCO - ov popis. No dobro se sjećam da je taj zahtjev bio odbijen s obrazloženjem da naše božićne pjesme nisu izvorno hrvatske.

Oznake: osvrti


- 08:29 - Komentari (20) - Isprintaj - #

Sva prava pridržana © Litterula