srijeda, 31.07.2013.
Volin te
Znaš li koliko dugo sam čekala voljenje ?! Ono voljenje kad ti srce zatitra od sreće i na trenutak zastaneš i zastidiš se tolike količine sreće, i posumnjaš u nju ; koliko li će trajati, jesam li je zaslužila , i dali je nekome drugome otkinuta iz ruke ?! Ono voljenje kad nisi ni gladan ni žedan ničega osim ljubavi , i stereotipno , naivno i glupo povjeruješ da od nje možeš živjeti , za razliku od dosadašnjih tridesetak godina kad ti je za život trebala voda, kruh i sol … Ono voljenje kad sjediš s ljudima, ne slušaš ih ali s vremena na vrijeme im se u krajičku usana nasmiješ mada ni samom sebi ne možeš objasniti razloge smijanja… Ono voljenje kad te netko zagrli tako čvrsto da te zaboli stisak, ostanu modrice po dugo negrljenim ramenima, kad ti rasčupa netom popeglanu kosu i ne smeta ti ni malo, toliko ni malo da poželiš da ne miče ruke iz tvoje kose… Ono voljenje kad u jednom glupom smiješku na kraju kratke poruke pročitaš svu ljubav ovoga svijeta, vidiš i srce, i kuću, i dom, i djecu… Ono voljenje kad imaš koga nazvati u 3 h u noći i samo mu reći laku noć. Ono voljenje kad imaš na koga misliti , i koga jedva čekati , i koga ljubiti kad ti se ljubi, i ugristi za vrat , a ne suzdržavati se . Ono voljenje kad ti se ruka savršeno prilagodila njegovoj ruci, i prsti se savršeno isprepleli s njegovim prstima, i nije te stid , ni ljudi , ni djece, ni sebe same… Ono voljenje kad te u čelo poljubi pred svima i sebi u bradu progunđa; „ Život moj „ … Ono voljenje kad su ti noći prekratke za spavanje, a dani najljepši za zaustavljanje….
Znaš li ti koliko dugo čekam nekog kao što si ti ? Da te volim. Jer do sada nisam imala koga voljeti. Da me voliš, jer nitko me nikada volio nije. Znaš li koliko sam dugo čekala jedno voljenje za cijeli život .. ?
utorak, 23.07.2013.
Zagrli me jako ,,, oluja se diže ...
Sve je protiv nas. Tvoje godine. Moje godine. Tvoj život. Moj život. I što tu značimo mi , kad se sve na svijetu nama protivi ?
Htjela sam te ne voljeti, i ne biti ti važna. Htjela sam ti ne značiti.
A noćas te volim više od ičega. I ne usudim se zapitati dali je to dovoljno za nas. Jedna želja protiv cijelog svijeta, mog i tvog. Mene i tebe.
Dali se cijela moja ljubav skrila u tvom snažnom zagrljaju, uljuljala se u njemu i plaho smjestila, da je nikada više i nikome ne želim dati iz tvog naručja. Ušuškala sam se u tvoje ruke i tako mi je lijepo tu…
Nemoj me puštati , molim te ! Jer ako me samo malo pustiš otići ću , opet ću lutati i tražiti tako tople ruke, a znam da ih neću naći, pa ću se opet nemirno koprcati u tuđim i hladnim rukama, i opet sve iznova… Nemoj me pustiti nikada jer odem li više se neću imati snage vraćati. Nauči me zadržati kako nitko nikada nije znao i dokaži da nam godine ne mogu ništa. Da nam ljudi ne mogu ništa. I da mi sami ne možemo ništa našoj želji. I našoj ljubavi....
D.A.
