Indijanka vegetarijanka
11.12.2016., nedjelja
Mesožderska civilizacija - zapis Miroslava Krleže
 Oznake: Miroslav Krleža, meso, prehrana |
03.08.2016., srijeda
Proteini životinjskog podrijetla
|
Prenosim dijelove s Jutarnji.hr: Konzumacija velike količine proteina životinjskog podrijetla povezuje se s višom razinom smrtnosti, otkrila je studija. Konzumacijom leće, orašastih plodova i drugih proteina biljnog podrijetla umjesto kobasica i mesa znatno ćete povećati šanse za dugi život. Studija u sklopu koje se proučavao utjecaj proteina različitih podrijetla otkrila je da se konzumacija velike količine proteina životinjskog podrijetla povezuje s visokom razinom smrtnosti. Istovremeno je otkriveno da se konzumacija velike količine proteina biljnog podrijetla - kao što su leća, grah ili orašasti plodovi - povezuje sa smanjenim rizikom smrti. Istraživanje koje su proveli medicinski fakultet na Harvardu i Opća bolnica Massachusetts pratilo je 13 tisuća osoba tijekom 36 godina. Nadgledali su način njihove prehrane, životni stil, sklonosti bolestima te smrtnost. Otkriveno je da je za održavanje uravnotežene prehrane potrebno konzumirati određenu količinu proteina, no utvrđeno je da je izvor tih proteina također jako važan. Pokazalo se da je 10% veći unos mesa povezan s dva posto većom smrtnošću i s 8-postotno većom šansom razvijanja bolesti srca i krvožilnog sustava. Sugerira se stoga da se između 15 i 19 grama životinjskih proteina - ekvivalent jedne kobasice ili nekoliko kriški slanine - zamijeni s orašastim plodovima, mahunarkama ili žitaricama. Tim jednim korakom se može znatno smanjiti rizik rane smrti. 'Dok su se prijašnje studije fokusirale na ukupni unos proteina - što je također važno - odabir pojedinačne hrane koju ljudi jedu kako bi unijeli proteine jednako je važan', rekao je Dr. Mingyang Song, glavni autor studije. 'Naša otkrića imaju javnozdravstvene implikacije te mogu pomoći rafinirati trenutne dijetetske upute kada se radi o unosu proteina.' I NEKOLIKO KLASIČNIH KOMENTARA NA ČLANAK: netko uvozi jeftine orasaste plodove a skupo ce ih prodati, negdje prije meso je zdravo bez njega se ne moze, pa pa pa !!!! .može znatno smanjiti rizik rane smrti....ključna riječ MOŽETE... isto tako MOŽETE umrijeti sa 20-30 godina a da ne pušite, ne pijete, bavite se sportom.. sve to MOŽETE... To se uopće ne može nazvati životom. Najbolje bi isto tako bilo da uopće ne izlazim na ulicu jer tako smanjujem rizik da doživim neku nezgodu. Svakog dana neka nova a da meso nosi rizik nosi al bez mesa se nemože.Bilje može također biti zatrovano na različite načine. Kad bi se produžila mladost, ok. Ali produljuje se ono što niš ne valja i kvari prosjek, starost. Jebeš to. Daj mesine! Rekao bih im da puše kitu ali to je meso, pa kažem grickajte mi orahe Oznake: meso, proteini, životinjski proteini, prehrana |
30.05.2016., ponedjeljak
Snaga mahunarki
|
Dan Jason je poljoprivrednik iz Salt Spring Islanda koji je nedavno izdao knjigu simpatičnog naslova 'The Power of Pulses: Saving the World with Peas, Beans, Chickpeas, Favas & Lentils' (Snaga mahunarki: spašavanje svijeta graškom, grahom, slanutkom, bobom i lećom). U knjizi iznosi zanimljivu teoriju o mahunarkama kao hrani budućnosti iz razloga što su zdrave, hranjive te znatno manje onečišćuju okoliš nego proizvodnja druge hrane. One su bogat izvor vlakana, proteina, važnih minerala i vitamina, uključujući one skupine B, a povećana konzumacija osnažuje kosti, poboljšava kognitivne performanse te smanjuje rizik od raznih upala i tumora te dijabetesa. Također, jedna su od rijetkih skupina biljaka koja nakon što izrastu, tlo ostavljaju u boljem stanju (bogatije važnim tvarima) nego što je bilo prije nego su posijane. Mogu se uzgajati kod kuće, u malim vrtovima te nije potrebno korištenje pesticida i herbicida i k tome ne zahtijevaju mnogo vode. Uz to, UN je 2016. godinu proglasio Godinom mahunarki jer, kada bi se više uzgajale, bili bismo bliže rješavanju svjetskog problema gladi. Dakle, mahunarke su odlične za zdravlje, za okoliš i za rješavanje problema gladi. Kada bi barem netko poslušao ovaj savjet! Pregršt odličnih recepata s mahunarkama mogu se pronaći na adresi Pulses.org  Oznake: Mahunarke, snaga mahunarki, zaštita okoliša, ekologija, prehrana, glad, voda |
03.05.2016., utorak
Možda porez na crveno meso u Danskoj
|
Klimatske promjene postale su etičko pitanje, zaključilo je dansko Vijeće za etiku te je danskoj vladi predložilo da se na meso, prije svega crveno, nametne poseban porez. Zbog poreza bi meso bilo skuplje i ljudi bi ga manje konzumirali, čime bi opala njegova proizvodnja, što bi u konačnici imalo utjecaj na znatno manje zagađenje okoliša. Ovo je vijeće klasični danski način prehrane nazvao neodrživim te zaključilo kako su Danci obavezni promijeniti svoje prehrambene navike. Porez bi započeo govedinom, kao mesom koje najviše zagađuje prilikom proizvodnje, a Vijeće predlaže da bi se nakon toga proširilo na sve crveno meso, a potom i na svu hranu, u onom postotku u kojem ta hrana zagađuje prilikom proizvodnje. Samo stoka je odgovorna za 10 posto zagađenja planeta, dok je sveukupna proizvodnja hrane zaslužna za od 19 do 29 posto zagađenja prema nekim procjenama. Smatra se da bi samo smanjenje konzumacije govedine i janjetine u Danskoj smanjilo emisiju ugljičnog dioksida za 20 do 35 posto. Prijedlog je, naravno, izazvao mnogo bure. Mnogi političari su rekli da bi porez imao velik utjecaj na same Dance, ali globalno ne bi ništa promijenio ako ga ne usvoje i druge države. Ipak, ističe se da će se ljudi prije ili kasnije morati suočiti s istinom koliko njihov način prehrane ima učinak na okoliš, bez obzira što iza ugla stoje moćni i strašni mesni lobiji te ljuta javnost koja jednostavno još uvijek nije spremna prihvatiti tu činjenicu. Oznake: Danska, porez, meso, crveno meso, govedina, zagađenje, porez na meso, ekologija, prehrana, ugljični dioksid |
26.08.2015., srijeda
Dijete vegan može se vratiti u vrtić
|
Prenosim s jedne stranice na internetu: Općina Merano u Italiji izbacila je dijete iz vrtića nakon što je njegova majka zatražila da mu se omogući veganska prehrana. Obitelj je uz pomoć odvjetnika sudu predočila znanstvene dokaze da je takva pravilno planirana prehrana zdrav izbor za djecu predškolskog uzrasta. Sud je na temelju toga odlučio da je općina, kao vlasnik vrtića, dužna poštovati pravo djeteta na moralan i etički izbor prehrane u vrtiću. Donosimo prijevod napisa u kojem je opisan ovaj slučaj, koji predstavlja pouku o pravu na slobodan izbor i u području prehrane, ali i ukazuje da se jedino znanjem te odgovornim i odvažnim pristupom mogu ukloniti predrasude i prepreke na putu ka zdravijem i skladnijem životu pojedinaca i zajednica: Sve je počelo u veljači. Glavni su likovi ove priče dijete vegan i svjesna majka. No idemo redom. Vrijeme brzo prolazi svima, pa tako i majci iz mjesta Merano koja mora početi dijete uključivati u društveni život, točnije – upisati ga u vrtić. Važno je napomenuti da ova majka zbog osobnih uvjerenja slijedi određeni zdrav i etičan način prehrane temeljen isključivo na biljkama. Ovakav pristup životu u Italiji prihvaća sve više ljudi. U skladu s tim, majka je zatražila od vrtića da njenom djetetu zamijene neprirodnu hranu kojom se hrane mala djeca u vrtićima, često pripremljenu u tvrtkama za catering, zdravim biljnim jelima. Općina Merano taj zahtjev smatra nevjerojatnim i neprihvatljivim i ne samo da ne udovoljava zahtjevu, nego i udaljuje dijete iz vrtića! Mama je, naime, morala donijeti liječničke potvrde (koje se, među nama, mogu lako dobiti od bilo kojeg liječnika prijatelja ili onog koji nam je naklonjen) i napraviti klinička testiranja na djetetu kojima će dokazati da je dijete dobrog zdravlja. Stav Općine je čvrst: veganska dijeta je opasna za maloljetnike, posebno u predškolskoj dobi te se ne primjenjuju Smjernice o prehrani u školama jer se iste odnose na škole, a ne na vrtiće i jaslice. Skinuti sa sebe odgovornost tipično je za političare. Stav je zapravo smiješan i pokazuje potpuno neznanje općinskih službenika, neznanje koje je rašireno i u drugim područjima medicine. Regionalni sud Regije Alto Adige povijesnom presudom odobrava zahtjev majke i obvezuje upravu vrtića da ponovo primi dijete, a Općina Merano kao vlasnik ustanove mora platiti sudske troškove. Prema obrazloženju presude, “veganska prehrana bolja je od one “svejeda” i poštivanje takve prehrane je ljudsko pravo, čak i u jaslicama”. Carlo Prisco, odvjetnik mlade majke, smatra da se radi o prekretnici u priznavanju prava na etičnu alternativnu prehranu, a to pravo proizlazi iz Ustava. Odvjetnik nastavlja da “ne treba nikakva potvrda da bi se u bilo kojoj dobi tražilo veganski obrok, roditelji vegani ne mogu biti objekt diskriminacije, čak niti tako da se od njih traže dodatne provjere i dokazi koji se ne traže od drugih. Ovaj će slučaj biti od pomoći svim drugim, budućim slučajevima u kojima ustanove ili javne službe onemogućavaju građanima da uživaju prava vezana za svoj odabir etične prehrane.” Oznake: prehrana, veganstvo, vegetarijanstvo, italija, presuda |
24.08.2015., ponedjeljak
Mesna prehrana ubija mnogo više od krava (pilića, svinja…)
|
U nešto manje od stoljeća izgubljeno je oko 400 vrsta životinja i biljaka, a bilozi smatraju da je to bio tek početak jer ako se stvari nastave razvijati ovim tempom, u sljedećih 35 godina , nestat će oko 37 posto svih životinjskih i biljnih vrsta. Ovaj se podatak nalazi u novom izvješću s Florida International University te uz to stoji da je jedan od glavnih krivaca za ugrožavanje bioraznolikosti – prehrana bogata mesom. Gidon Eshel, geofizičar, kaže: 'Sada dokazano možemo reći: pojedete li odrezak, ubili ste lemura na Madagaskaru, pojeli ste piletinu, ubili ste papigu u Amazoniji.' Od šezdesetih godina prošlog stoljeća konzumacija mesa porasla je za kojih 26 posto i to zahvaljujući povećanim potrebama iz razvijenih zemalja, kao što je primjerice SAD. Svake godine se broj životinja za klanje, kao što su krave, ovce, koze, poveća za oko 25 milijuna. Samo za krave se pretpostavlja da će ih se do 2050. godine uzgojiti oko 1 milijardu i više od toga, a one su jedan od glavnih proizvođača metana. Također, zahvaljujući čišećnju površina za uzgoj stoke, danas je oko čak 90 posto biološki najraznolikijih površina uništeno. 'Kada bi se u budućnosti smanjila konzumacija mesa, drastično bi se smanjio gubitak bioraznolikosti, korištenje fosilnih goriva, emisija stakleničkih plinova i općenito zagađenja', stoji u istom izvješću o kojem se više može pročitati na: http://www.motherjones.com/blue-marble/2015/08/your-meat-eating-habit-killing-more-just-cows Oznake: meso, prehrana, bioraznolikost. |
18.08.2015., utorak
Masline, voće, paprika…
|
Jutarnji piše o 95-godišnjem Turčinu koji izgleda kao da ima 30 – 40 godina. Zove se Kazim Gurbuz i njegove fotografije napravile su pravu pomutnju u medijima i društvenim mrežama. Kaže kako redovita vježba jogu te je vrlo važna prehrana, ističe – voće, papriku, masline te med. 1961. godine doživio je prometnu nezgodu i ostao paraliziran. Liječnici su mu rekli da neće prohodati, ali on jest. Ono što je zanimljivo kod dugovječnih osoba jest da još nijedna nije savjetovala da se jede svinjetina, govedina, piletina ili slično. Najčešće je to upravo biljna hrana.  Oznake: turčin, Kazim Gurbuz, dugovječnost, prehrana |
10.07.2015., petak
Jede li se juha samo topla?
|
Ili barem mlaka? Dakako, ima poznatih hladnih juha, ali čini mi se da one pripadaju nekim drugim kulturama. Kod nas je manje-više juha – juha samo ako je topla. Po mogućnosti vruća. Volim sirovu hranu i rado probavam takve recepte pa sam probala i sirovu juhu. Dakle, radi se o tome da se sastojci stave u blender i dobro izmiksaju pa se sve sipa u tanjur i jede žlicom poput juhe. I odlučih se za sirovu juhu od češnjaka. Dakle, stave se u blender tri šalice vode, pola šalice oraha ili lješnjaka, 6 -8 češnjeva češnjaka, jedna veća rajčica, ljute feferonke po želji kao i soli te sok pola limuna. Uz komentar da ovo izgleda kao napoj, najčešći komentar na moju juhu je bio: 'Juha, pa zar hladna?' Dakle, nitko nije bio oduševljen pa čak ni nešto blizu tome. A i ja sama, koliko god voljela sirovu hranu i posebice sastojke koji su u ovoj juhi, nisam baš oduševljena. Dojam – kao da žlicom jedem smoothie. Tako da je pola juhe završilo u chilli grahu i s njim se odlično sljubio, dao mu kremastu strukturu. Pokušala sam doznati imam li predrasuda prema ovoj juhi jer nije topla. Ne znam. Treba mi još iskustva s takvim juhama. Kako bilo, ne odustajem još od njih. U vrijeme ovih vrućina vjerujem da najbolje pašu. Oznake: juha, sirova hrana, prehrana |
13.11.2014., četvrtak
MasterChef samo za vegetarijance
|
…i sve koje zanima ta vrsta prehrane. U Indiji započinje četvrta sezona ovog showa te će se baviti isključivo vegetarijanskim menijima, dakle prehranom bez mesa i ribe, a kako bi istražili i ljudima približili bogatu povijest indijskih vegetarijanskih obroka. 'Ovogodišnje izdanje showa dat će priliku svim vegetarijanskim entuzijastima koji nisu prije imali priliku sudjelovati jer ne kuhaju mesne i riblje obroke. Na ovaj će način i vegetarijanci , ali i nevegetarijanci dobiti priliku pokazati što znaju kuhati bez mesa', rekao je Sanjeev Kapoor, jedan od sudaca u indijskom MasterChefu. Zanimljivo je i da je McDonalds u Indiji, zbog potražnje javnosti, uveo mnogo više vegetarijanskih, a mnogo manje mesnih menija. I jedno i drugo je nešto što se kod nas, ali i šire ne može ni sanjati. Oznake: masterchef, Indija, vegetarijanstvo, prehrana |
28.10.2014., utorak
Zbog serije prešli na vege prehranu
|
'Walking Dead' je popularna američka serija (prikazuje li se i kod nas, nemam pojma jer gotovo da i ne gledam TV) koja se snima već petu sezonu, a budući se, koliko shvaćam, mnogo vrti oko scena u kojima se jede sirovo meso (zapravo u seriji to izgleda kao da se jede ljudsko meso, a na snimanju se, dakako koristi životinjsko), većina ljudi koji rade na snimanju, bilo ispred kamere, bilo iza kamere, od užasa zbog pogleda na te krvničke scene prešlo je na vegetarijansku prehranu. Točnije, 80 posto obroka koji se poslužuju na pet setova serije danas su vegetarijanski. Jedan od glumaca dao je intervju i rekao kako je cijela priča istinita te da nikome nakon snimanja takvih scena s toliko mesa, krvi, iznutrica, kasnije ne pada na pamet sjesti za stol i pojesti nešto mesno. Dakle, radi se o tome da se ljudima od pogleda na krv i sirovo meso jednostavno diže želudac. Malo je onih koji uživaju 'prčkati' po sirovom mesu i okrvaviti ruke do laktova. No, isto tako, malo je onih koji razmišljaju da je sočan, pečeni odrezak zapravo prije termičke obrade bio upravo to ili, još gore, živa životinja koja je svim silama pokušavala izbjeći mesarski omamljivač ili nož. Pitanje koje se nakon ovakvih priča postavlja – bi li svi ljudi jeli manje mesa kada bi znali kako ono izgleda prije nego je pečeno i prije nego je stavljeno u mesnice? Ili, kako je ono netko rekao – kada bi klaonice imale staklene zidove, svi bi ljudi bili vegetarijanci. Scena iz serije 'Walking Dead':  Oznake: Walking Dead, serija, meso, krv, prehrana, vegetarijanstvo |
14.10.2014., utorak
Studija o vegetarijancima - 6 godina
|
Na Sveučilištu Loma Linda u Kaliforniji iznijeli su rezultate istraživanja koje je trajalo 6 godina o utjecaju prehrane na smrtnost i razvoj bolesti kod odraslih ljudi te se došlo do zanimljivih rezultata kada govorimo o zdravlju i duljem životu. Istraživanje je provedeno na oko 73,000 ispitanika u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Od toga broja, 48 posto ispitanika jelo je meso, jaja i mliječne proizvode, 8 posto su bili vegani, a 29 posto ih je bilo lacto – ovo vegetarijanaca (onih koji ne jedu meso i ribu, ali jedu jaja i mliječne proizvode). 10 posto je bilo pesco vegetarijanaca (iako ne volim ovaj naziv, radi se o ljudima koji ne jedu meso, ali jedu ribu). 5 posto ispitanika se izjasnilo kao semi vegetarijanci, dakle jeli su bijelo meso i ribu jednom tjedno ili rjeđe. Tijekom studije koja je trajala šest godina, dogodilo se 2,570 smrti, a pokazalo se da u mlađoj dobi umiru oni koji jedu sve, u usporedbi s vegetarijancima i veganima. Na kraju se došlo do zaključka da u prosjeku vegetarijanci i vegani imaju 12 posto manji rizik od preuranjene smrti. Također, pokazalo se da je ova vrsta prehrane blagotvorna za srce i krvne žile, za borbu protiv tumora (kao prevencija) i dijabetesa, prije svega dijabetesa tipa 2. Više o studiji na: http://news.therawfoodworld.com/6-year-study-conducted-shows-people-live-longer-vegetarian-vegan-diet/ Oznake: vegetarijanci, vegani, dugovječnost, bolesti, prevencija, prehrana |
16.05.2014., petak
Kiselost organizma i rak
|
Prenosim sa znanost.geek.hr : Osnovni uzrok raka službeno je otkriven prije 1923., a pronalazač je 1931. za to dobio Nobelovu nagradu iz medicine. Postavlja se pitanje zašto današnja medicina ignorira taj podatak i zašto je taj podatak malo poznat javnosti. Godine 1931. njemački znanstvenik Otto Heinrich Warburg (1883.-1970.) primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka. Dr. Warburg je otkrio da je rak rezultat anti-fiziološkog Dr. Otto Heinrich Warburg, dobitnik Nobelove nagrade za istraživanje karcinoma. Anti-fiziološkim načinom prehrane (pretežno hranom koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću tijelo stvara kiselu sredinu slabo opskrbljenu kisikom. Stanična kiselost istiskuje kisik, a pomanjkanje kisika u stanicama stvara kiselu sredinu. Metabolizam tumora Dr. Warburg je rekao: 'Pomanjkanje kisika i kiselost su dvije strane iste medalje: ako netko ima jedno, ima i drugo.' Ako imate previsoku kiselost, automatski će vam nedostajati kisika u organizmu; ako vam nedostaje kisika imat ćete zakiseljen organizam. Kisela sredina je sredina bez kisika. 'Oduzmete li zdravoj stanici 35 posto njezinog kisika, možete je pretvoriti u stanicu raka za samo dva dana', tvrdio je dr. Warburg. U svojem djelu 'Metabolizam tumora', dr. Warburg je pokazao da svi kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uvjeta: krvnu kiselost i hipoksiju (pomanjkanje kisika). Otkrio je da su tumorske stanice anaerobne (ne udišu kisik) i da ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kisika. Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kisika. Stoga, karcinom nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam, koji naše stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kisika. Zdrave stanice žive u alkalnoj sredini punoj kisika, koja omogućava njihovo normalno funkcioniranje. Tumorske stanice žive u kiseloj sredini siromašnoj kisikom. Ono si što jedeš Nakon što je završen probavni proces, hrana, ovisno o svom nutritivnom profilu, stvara uvjete kiselosti ili alkalnosti u tijelu. Pojednostavljeno rečeno, alkalnost organizma ovisi o tome što jedemo. Kiselo ili alkalno stanje mjeri se PH skalom od 0 do 14, gdje je 7 neutralna zona. Od 0 do 7 je kiselo, a od 7 do 14 je alkalno. Naše stanice, da bi mogle uspješno funkcionirati, trebaju imati lagano alkalan pH, malo iznad 7. Kod zdravog pojedinca pH krvi nalazi se između 7,40 i 7,45. Krv se neprestano sama regulira kako ne bi upala u metaboličku kiselost. Međutim, neka hrana zakiseljuje krv i zagađuje tijelo. Hrana koja zakiseljuje tijelo - Rafinirani šećer i svi njegovi derivati. Od svih je najgori, jer nema bjelančevina, masti, vitamina ni minerala, samo rafinirane ugljikohidrate, koji škode gušterači. Njegov pH je 2,1 (veoma kiseo). - Meso (sve vrste) - Proizvodi životinjskog porijekla – mlijeko i sirevi, vrhnje, jogurt itd. - Rafinirana sol - Rafinirano brašno i svi njegovi derivati kao što su tjestenina, torte, keksi itd. - Kruh - Margarin - Kofein - Alkohol - Duhan - Sva industrijski prerađena i konzervirana hrana, koja sadrži konzervanse, umjetne boje, arome, stabilizatore itd. - Antibiotici i općenito svi lijekovi Hrana koja alkalizira Svo sirovo povrće. Neko je kiselo po okusu, ali u tijelu se mijenja i postaje alkalno. - Voće. Na primjer, limun unutar tijela ima veoma visok stupanj alkalnosti. (Nemojte da vas zavara njegov veoma kiseli okus). - Bademi. Vrlo su alkalni. - Integralne žitarice: jedina alkalizirajuća žitarica je proso. Sve su ostale žitarice lagano kisele, no idealna prehrana treba i određeni postotak kiselosti pa valja jesti i nešto žitarica. Sve žitarice moraju se jesti kuhane. - Med. Ima vrlo visoku alkalnost. - Klorofil. Zelene biljke sadrže klorofil koji je veoma alkalan. - Voda. Važna je za proizvodnju kisika. Uvijek budite dobro hidrirani, pijte vode malim gutljajima tijekom cijelog dana. - Vježbanje. Vježbe pomažu održavati alkalnost organizma jer daju kisik cijelom tijelu. Sjedeći način života uništava život. Kemoterapija je druga riječ za otrov Kemoterapija zakiseljuje tijelo do te mjere da ono mora posegnuti za alkalnim rezervama organizma, kako bi neutraliziralo kiselost žrtvujući minerale (kalcij, magnezij, kalij) ugrađene u kosti, zube, udove, nokte i kosu. Iz tog razloga primjećujemo promjene na osobama koje primaju kemoterapiju, između ostalog i opadanje kose. Ostali lijekovi također pogoršavaju kiselost organizma, pa ih valja izbjegavati koliko je to god moguće. Kao što je naglašeno, potpuno je nemoguće da se rak pojavi u nekoj osobi koja se zdravo hrani, pije puno čiste vode i vježba. Da biste se ispravno hranili, osigurajte si 60 posto alkalnu prehranu i izbjegavajte proizvode koji su u većini kiseli, kao što su meso, gazirana pića, slatkiši, brza hrana. Ne zloupotrebljavajte sol te je koristite što je manje moguće. Ako ste bolesni, idealno je da vam ishrana bude 80 posto alkalna. Imate li karcinom, savjet je da alkalizirate tijelo što je više moguće. To možete postići uz pomoć prehrane, vježbe, izbjegavanja stresa i dodatnog unosa klorofila. Oznake: tumor, prehrana, alkalnost |
28.03.2014., petak
Po namirnice – u prirodu
|
Srećom, proljeće je tu. Sve buja i raste, a umjesto po svježe povrće na tržnicu ili trgovinu treba otići u prirodu. Tako je mnogo samoniklog jestivog bilja oko nas u ovom trenutku, da je to jednostavno fantastično! Da nabrojim samo neke – kopriva, štavelj, maslačak, preslica, dobričica, jaglac, plućnjak, vlasac… a tko živi uz more, svakako treba dodati i šparoge. Ovom treba dodati i da se može jesti mlado lišće nekih vrsta drveća, i to na salatu, primjerice, lipe ili bukve. Dakle, u ovo doba godine doista se nema potrebe žaliti na manjak vitamina, novca za hranu ili nedostatak tjelovježbe jer sve što nam treba za prehranu može se naći u prirodi. Dobar tek! DODATAK: što se tiče inspekcija i dozvola, sve to stoji. Ako me presretnu negdje, spremna sam platiti kaznu. Međutim sve ove biljke koje sam navela ovdje se još uvijek tretiraju kao korov. Oznake: proljeće, samoniklo bilje, priroda, prehrana |
12.03.2014., srijeda
Razgovor s rodbinom
|
(za bolje razumijevanje, S je osoba koja ne jede meso, a također je pripadnica moje obitelji) RODBINA: Bome, bila je S. kod nas neki dan i nije joj dobro, veli da joj se koža sva peruta. JA: Zašto? RODBINA: Pa kak ne jede sve. JA: Aha. Ali ona je rekla da ipak jede ribu. RODBINA: Da, jela je prije, ali ne jede već dvije godine. Rekla je da je pričala s tobom i od tada ne jede ni ribu. JA: (upitnik, upitnik, upitnik… kad sam ja to pričala sa S. i što sam joj rekla? Premotavam filmiće u glavi, listam zapise… i tad se sjetim da kad mi je probijala uši s tim kako je vegetarijanka, a na kraju rekla da jede ribu, samo sam joj odgovorila: 'A, pa ti jedeš ribu?' Dakle, ništa spektakularno nisam ni rekla ni napravila). RODBINA: Bome kad je odlazila od nas rekla je da ide u trgovinu kupiti si nešto normalno za jesti. Rekla je da će ipak lignje, jer je zbog njih najmanje muči savjest. A tko zna, možda joj samo ne paše novi gel za tuširanje. ;-) Kako bilo, ovako mi se često događa da mi ljudi daju do znanja što misle o meni i mojoj prehrani, iako ih nisam ništa pitala niti ih čime izazvala, osim, čini se, samim svojim postojanjem. I to najviše oni koji su non stop u liječničkim čekaonicama zbog tlaka, kolesterola, šećera… i da ne nabrajam dalje. Oznake: razgovor, rodbina, prehrana, vegetarijanstvo |
03.03.2014., ponedjeljak
Vege dijeta za niži tlak
|
Znanstvenici iz Japana pregledavali su 32 studije o visokom krvnom tlaku te zaključili kako vegetarijanska i veganska dijeta smanjuju krvni tlak i drže ga na normalnoj razini. Studije su se provodile u razdoblju od 1900. do 2013. godine, a oko 22,000 sudionika u njima bili su vegetarijanci, neki cijelo vrijeme, a neki su se prebacili na takvu prehranu upravo zbog problema s tlakom. Na kraju se pokazalo da vegetarijanci i vegani imaju znatno normalniji tlak od svejeda. Ističe se kako je znatno jeftinije i zdravije tlak regulirati upravo prehranom jer su lijekovi za visoki tlak skupi te imaju niz negativnih nuspojava. Mnoge studije također pokazuju kako je ova vrsta prehrane znatno bolja i za zdravije srce – primjerice studija koja je završila 2013. na Sveučilištu Oxford pratila je 44,500 volontera punih 11 godina te se pokazalo da vegetarijanci za trećinu manje obolijevaju od srčanih bolesti. Više o svemu na: http://www.nydailynews.com/life-style/health/vegetarian-diets-tied-blood-pressure-study-article-1.1702437 Oznake: prehrana, visoki krvni tlak, vegetarijanstvo, istraživanje |
30.01.2014., četvrtak
Tko su veganseksualci?
|
Vegane, koji osim mesnih proizvoda i svih životinjskih produkata odbijaju seks s ljudima koji jedu meso, Annie Potts, sudirektorica novozelandskog Centra za ljudske i životinjske studije u Canterburyju, nazvala je veganseksualcima. 'Veganseksualci smatraju da su tijela ljudi mesojeda sastavljena od životinjskih trupala, pa zato odbijaju tijesni tjelesni dodir s njima,' rekla je novozelandska istraživačica. Veganseksualce Pottseva je otkrila tijekom podrobnijih razgovora sa 157 vegetarijanaca. 'To je potpuno novi trend. S nečim takvim se još do sada nisam susrela,' također je dodala Pottsova. Jedna od veganki je rekla kako su joj neveganske osobe inače privlačne, ali ne bi željela biti u fizičkom kontaktu s njima. 'Ne želim biti intimna s nekim, čije je tijelo doslovce sastavljeno od trupala drugih, koji su morali umrijeti za njegov opstanak.' Oznake: veganseksualci, vegani, meso, prehrana, seks |
20.11.2013., srijeda
Norveški vojnici vegetarijanci jednom tjedno
|
Norveška vojska objavila je da će u svoje redove uvesti vegetarijansku prehranu jednom tjedno, točnije ponedjeljkom te se uključiti u akociju 'Ponedjeljak bez mesa'. Kažu kako će to učiniti da bi smanjili svoj utjecaj na klimu te će posluživati hranu koja je blaža prema okolišu. Ovakva akcija uvedena je u jednu od glavnih vojnih jedinica u Norveškoj, a uskoro će isto učiniti i u svim ostalima te i ondje gdje su norveški vojnici izvan države i smatra se da će ovako smanjiti konzumacija mesa za kojih 150 tona godišnje. Ističe se kako nije stvar u uštedi, mada će do nje zasigurno doći već najviše o tome da se poveća svjesnost o utjecaju na klimu, ali i na vlastito zdravlje. Prosječni Norvežanin za života pojede oko 1,200 životinja, od toga oko 1,147 pilića, 22 ovce, šest goveda i 2,6 srna. Uzgoj stoke za prehranu ljudi također je odgovorno za oko 18 posto svih stakleničkih plinova na Zemlji. Više na: http://www.france24.com/en/20131119-norwegian-army-goes-vegetarian-diet Oznake: vojska, Norveška, prehrana, vegetarijanstvo |
07.11.2013., četvrtak
Skandal s mesom u Njemačkoj
|
Prenosim današnju vijest koja je gotovo na svim portalima. Tko zna, možda te hrenovke u konačnici završe u našim trgovinama. A možda već i jesu tamo. Državni odvjetnici istražuju mogući novi europski skandal s mesom u sjevernoj Njemačkoj, rekli su u srijedu dužnosnici, nakon što su tamošnji mediji izvijestili kako se sumnja da jedan pogon prerađuje pokvareno meso, javile su agencije i mediji. Državni odvjetnici u saveznoj državi Donja Saska započeli su istragu jednog pogona za preradu mesa iz Bad Bentheima nakon što su vlasti provele tamo testiranje u lipnju, rekao je u srijedu glasnogovornik ministarstva za zaštitu potrošača, javio je Reuters. Kako je javila televizija ARD pogon je jeftino kupio tisuće tona pokvarenog mesa i potom ga pomiješao sa svježim i izdao mu novu deklaraciju. Sumnja se da je tvornica izdavala lažne deklaracije i dokumente o podrijetlu mesa, rekao je flasnogovornik. On je, međutim, rekao kako vlasti nemaju dokaza da je pokvareno meso bilo distribuirano za prodaju. ARD je, međutim, javio kako su proizvodi od toga mesa možda dospjeli u prodavaone kao pileće hrenovke. Početkom ove godine konjsko meso je pronađeno u proizvodima poput gotovih jela (u kojima ga nije trebalo biti) u skandalu diljem Europe. Oznake: meso, prehrana, Njemačka, pokvareno |
22.10.2013., utorak
Australija – veganstvo dobro za sve
|
Australsko glavno tijelo zaduženo za zdravstvo, NH&MRC objavilo je kako je veganska prehrana preproučljiv način prehrane za Australce svih dobnih skupina. U dokumentu 'Australian Dietary Guidelines' piše kako alternativa hrani životinjskog podrijetla, kao što su sjemenke, orašasti plodovi, žitarice, grahorice i slično povećavaju raznolikost prehrane i mogu biti dovoljan izvor proteina te ostalih tvari koje se inače pronalaze u mesu. Ističe se kako je veganska prehrana dobra i za trudnice, dojilje te bebe. Sličnu preporuke već su donijete i Kanadi te Sjedinjenim Državama. U Australiji je još 2012. godine u jednom uglednom medicinskom časopisu prenijeta informacija kako je veganstvo, dakle 100 postotna biljna prehrana bez sastojaka životinjskog podrijetla, dobra i za zdravlje ljudi i za planet Zemlju budući bi se mnogo više ljudi moglo prehraniti biljkama nego što je to slučaj sada, mesom. Više na: http://veganaustralia.org.au/AustralianDietaryGuidlinesReview.html  Oznake: veganstvo, australija, prehrana, preporuke |
04.10.2013., petak
Jesu li to moje uši dobro čule?
|
Moja majka ima problema sa zdravljem u posljednje vrijeme. Visoki krvni tlak zbog kojeg je završila na hitnoj i u bolnici. Da ne duljim, kada je išla na pregled kod svoje liječnice, liječnica joj je dala smjernice što bi trebala jesti. Dakle, puno voća i povrća, žitarica i grahorica te smanjiti masnu i slanu hranu. Posebno je istaknula proizvode od soje misleći kako majka s njima nije baš upoznata. Na to je liječnici rekla kako zna sve o tome jer njezina kći ne jede meso. Sad slijedi ono što nisam mogla povjerovati. Dakle, liječnica je rekla da je to pohvalno i lijepo te u svakom slučaju dobro. Kad mi je majka pričala to, doista nisam vjerovala svojim ušima te sam je par puta tražila da mi prepriča. :-) Oznake: prehrana, liječnici, vegetarijanstvo |
09.09.2013., ponedjeljak
Veliko putovanje, Le Grand Voyage
|
Ovo je naziv francuskog filma kojeg sam pogledala za vikend. Dakle, radi se o ocu i sinu koji automobilom iz Francuske kreću na hadž u Meku. Prelaze Italiju, Sloveniju pa dalje preko Srbije i Bugarske, itd. U jednom trenutku priče netko im ukrade čarapu s novcem za put (ili barem to tako otac iscenira) pa su prisiljeni štedjeti na hrani, jedu kruh i jaja. Sin nakon par dana ovakve prehrane kaže: 'Dosta mi je takve hrane. Gladan sam. Meni treba meso!' I otac mu kupi živo janje od lokalnog stočara. Janje voze na zadnjem sjedalu i ono mekeće, a sin ga lupa jer želi da prestane. Konačno stanu i idu ga zaklati. Sin drži janje kojem su svezane noge, otac oštri nož. Otac zapovijeda sinu da mu odveže noge jer životinja po tradiciji treba biti oslobođena. No, čim mu odveže noge, janje zbriše. Sin trči za njim, ali janje zamakne za nekakvo kamenje i ruševine i kasnije mu nema ni traga ni glasa. Ostadoše muškarci bez mesa. I baš si tako mislim – koliko bi mesojeda doista jelo meso da ga moraju sami pripremiti, dakle ubiti životinju i napraviti sve dok ne dođe do sočnog odreska? Kao prvo, malo tko ima fizičku snagu da svlada životinju i sam je ubije (posebno bez korištenja omamljivanja i sličnih stvari). Kao drugo, malo tko ima želudac gledati u oči toplokrvne životinje i zabiti joj nož u grkljan. Kao treće, malo tko zna skinuti krzno, kožu i napraviti sve ostalo dok ne dođe do onog dijela koji je za prehranu. Dakle, prema svemu ovome zaključujem – tko može i fizički i mentalno sam ubiti životinju, neka jede meso. Svi ostali u vegetarijance. Mislim da bi se tada puno lakše disalo. :-) Oznake: meso, hadž, Životinje, klanje, prehrana, vegetarijanstvo |
30.08.2013., petak
Forbes – manje vode, manje mesa
|
Forbes piše o najnovijoj studiji koja kaže kako agrikultura troši najviše vode od bilo koje druge ljudske djelatnosti i stoga pozivaju na manju konzumaciju mesa. Ističe se da je potrošnja vode tako velika da mnoge rijeke nerijetko presuše. Na globalnoj razini je potrošnja vode porasla za čak pet puta od 1950. godine. Stoga se poziva na razumniju potrošnju ovog vrijednog izvora te se ističe kako se većina poljoprivrednih površina koristi za prehranu stoke koja se onda pretvara u meso za ljudsku potrošnju. Na kraju članka je zaključeno: 'Promjena u prehrani ne bi bila dobra samo za naše nikad veće trbuhe već bi bila i dobar način da se sačuvaju naši vrijedni izvori vode.' Ovome u prilog ide i podatak da primjerice – za proizvodnju jednog kilograma junećeg mesa treba potrošiti i do čak 40,000 litara vode. |
