Indijanka vegetarijanka
30.05.2016., ponedjeljak
Snaga mahunarki
|
Dan Jason je poljoprivrednik iz Salt Spring Islanda koji je nedavno izdao knjigu simpatičnog naslova 'The Power of Pulses: Saving the World with Peas, Beans, Chickpeas, Favas & Lentils' (Snaga mahunarki: spašavanje svijeta graškom, grahom, slanutkom, bobom i lećom). U knjizi iznosi zanimljivu teoriju o mahunarkama kao hrani budućnosti iz razloga što su zdrave, hranjive te znatno manje onečišćuju okoliš nego proizvodnja druge hrane. One su bogat izvor vlakana, proteina, važnih minerala i vitamina, uključujući one skupine B, a povećana konzumacija osnažuje kosti, poboljšava kognitivne performanse te smanjuje rizik od raznih upala i tumora te dijabetesa. Također, jedna su od rijetkih skupina biljaka koja nakon što izrastu, tlo ostavljaju u boljem stanju (bogatije važnim tvarima) nego što je bilo prije nego su posijane. Mogu se uzgajati kod kuće, u malim vrtovima te nije potrebno korištenje pesticida i herbicida i k tome ne zahtijevaju mnogo vode. Uz to, UN je 2016. godinu proglasio Godinom mahunarki jer, kada bi se više uzgajale, bili bismo bliže rješavanju svjetskog problema gladi. Dakle, mahunarke su odlične za zdravlje, za okoliš i za rješavanje problema gladi. Kada bi barem netko poslušao ovaj savjet! Pregršt odličnih recepata s mahunarkama mogu se pronaći na adresi Pulses.org  Oznake: Mahunarke, snaga mahunarki, zaštita okoliša, ekologija, prehrana, glad, voda |
03.05.2016., utorak
Možda porez na crveno meso u Danskoj
|
Klimatske promjene postale su etičko pitanje, zaključilo je dansko Vijeće za etiku te je danskoj vladi predložilo da se na meso, prije svega crveno, nametne poseban porez. Zbog poreza bi meso bilo skuplje i ljudi bi ga manje konzumirali, čime bi opala njegova proizvodnja, što bi u konačnici imalo utjecaj na znatno manje zagađenje okoliša. Ovo je vijeće klasični danski način prehrane nazvao neodrživim te zaključilo kako su Danci obavezni promijeniti svoje prehrambene navike. Porez bi započeo govedinom, kao mesom koje najviše zagađuje prilikom proizvodnje, a Vijeće predlaže da bi se nakon toga proširilo na sve crveno meso, a potom i na svu hranu, u onom postotku u kojem ta hrana zagađuje prilikom proizvodnje. Samo stoka je odgovorna za 10 posto zagađenja planeta, dok je sveukupna proizvodnja hrane zaslužna za od 19 do 29 posto zagađenja prema nekim procjenama. Smatra se da bi samo smanjenje konzumacije govedine i janjetine u Danskoj smanjilo emisiju ugljičnog dioksida za 20 do 35 posto. Prijedlog je, naravno, izazvao mnogo bure. Mnogi političari su rekli da bi porez imao velik utjecaj na same Dance, ali globalno ne bi ništa promijenio ako ga ne usvoje i druge države. Ipak, ističe se da će se ljudi prije ili kasnije morati suočiti s istinom koliko njihov način prehrane ima učinak na okoliš, bez obzira što iza ugla stoje moćni i strašni mesni lobiji te ljuta javnost koja jednostavno još uvijek nije spremna prihvatiti tu činjenicu. Oznake: Danska, porez, meso, crveno meso, govedina, zagađenje, porez na meso, ekologija, prehrana, ugljični dioksid |
27.01.2014., ponedjeljak
Uzgoj škampa, kozica
|
Divlji ili uzgojeni škampi, nisu dobri za okoliš. Uzgojeni se drže u hranilištima blizu obale, a otpad koji nastaje njihovim držanjem odlazi dalje u more ili ocean. Također, mjesta držanja se tretiraju velikim dozama kemikalija, prije svega ureom i fosfatima. Same životinje primaju velike količine pesticida i antibiotika i kemikalija kao što je klor. Uzgojem škampa uništeno je oko 38 posto šuma mangrova kako bi se stvorila jezera za uzgoj. Nakon što prestane uzgoj zbog preopterećenosti i zasićenosti, šume mangrova više ne uspijevaju ondje, a također i okolna područja postaju mrtva u svakom smislu. Područja Bangladeša u kojima su se godinama uzgajali škampi postala su mrtva područja u kojima ljudi više ne mogu živjeti, kažu izvješća prikupljena na Yaleu. Inače, šume mangrova su šume stabala raznih vrsta mangrova koje su vrlo otporne na sol morske vode, a rastu u obalnim područjima koja zahvaćaju plime i oseke. Ni kada se radi o ulovljenim divljim škampima situacija nije mnogo bolja. Naime, dok se hvataju divlji škampi, ulove se i kilogrami ribe i drugih životinja kao što su morski psi ili kornjače, a koji se ne koriste kasnije te završe kao otpad. Brodovi za lov na škampe odgovorne su za čak jednu trećinu slučajno ulovljenih i ubijenih životinja. Također, većina škampa nije testirana koliko je dobra za ljudsko zdravlje. Slučajnim testiranjem otkriveno je da imaju preko 160 različitih vrsta bakterija otpornih na 10 vrsta antibiotika. Više na: http://www.treehugger.com/green-food/shrimp-may-be-small-their-environmental-impact-devastating.html Oznake: škampi, kozice, uzgoj, ekologija |
02.04.2013., utorak
Wall-E
|
Za Uskrs odličan crtić 'Wall-E' kojeg uvijek s jednakom radošću pogledam, rekla bih, jedan od rijetkih. Ekološka tema, društvena tema, ljubavna tema… ima sve što me zanima. Mali, a veliki film. Samo crtić, reći će mnogi. Veliki film meni. Posebno dojmljivo kako su prikazani ljudi. Gledam i gledam i vidim da već danas ima takvih ljudi. Mnogo. Previše. Nestaje razlika između ruku i nogu, između vrata i trbuha. Neki bi se uvezli autom u trgovinu kada bi mogli, samo da ne moraju hodati. A sveopćem ludilu za vožnjom priključuju se i 'drive in' restorani. Bolesno. Postajemo bolesni. Već jesmo bolesni. Ali toliko bolesni da ne vidimo da smo bolesni jer bolest je zapravo normalno stanje tijela i duha. Ali tu je taj mali Wall-E. Hrđav, neugledan… drugačiji. On je hrabrost. On je nada. Male stvari, ljubav (iskrena, nepatvorena), pogled na sunce kroz oblake, držanje za ruke, krhka biljčica … sve je što je potrebno za sreću. Kao što je netko prije mene rekao - nije važno što imaš nego koga imaš i tko te ima. No i – nevjerojatno koliko nam je malo potrebno za sreću, ali je isto tako jednako nevjerojatno kako nam je to malo nedostižno. Jer ipak smo mi ljudi, a ne roboti. Na sreću ili na nesreću, pitanje je sad. Na nesreću po pitanju ovog. Oznake: Wall-E, sreća, ekologija |
13.03.2013., srijeda
Ekološki otisak hrane
|
Ekološki otisak veganske i vegetarijanske prehrane je 30 posto niži od nevegetarijanske prehrane, zbog čega trebamo drastično smanjiti konzumiranje mesa i mlijeka i mliječnih proizvoda, izjavili su istraživači na 6. Međunarodnom kongresu o vegetarijanskoj prehrani u Kaliforniji. Navode da je veganska prehrana odgovorna za najnižu emisiju stakleničkih plinova, dok ljudi koji nisu vegetarijanci imaju najveći ekološki otisak. Vegani imaju i najniži rizik od kroničnih bolesti, a nevegetarijanci najviši, pružajući uvjerljiv dokaz da je veganska prehrana i zdravija i održivija. Dr. Joan Sabate, profesor na Sveučilišta Loma Linda, izjavio je da je biljna hrana jedanaest puta održivija od hrane životinjskog podrijetla te da nitko ne može osporiti da je ekološki učinkovitije proizvesti kilogram bjelančevina graška ili soje nego kilogram bjelančevine govedine. Oznake: ekologija, hrana, otisak, zagađenje |
